Razvojna psihologija – razvoj pojedinca od začeća do smrti.

- grana psihologije koja proučava fizičke i psihičke promjene pojedinca tijekom njegova životnog
puta, uzroke koje te promjene izazivaju i uvjete u kojima se zbivaju.
- razvojna psihologija koristi se dvjema osnovnim metodama:
1. LONGITUDINALNA – proučava istu skupinu ljudi u različitim životnim razdobljima
2. TRANSVERZALNA (KROS-SEKCIJA) – proučava više skupina pojedinaca različite starosti

PERIODIZACIJA RAZVOJNE PSIHOLOGIJE:

1. PRENATALNI PERIOD – 266 dana
2. NOVOROĐENČE – prvih 15 dana života
3. DOJENČE – do navršene 1. godine života
4. RANO DJETINJSTVO – kraj 1. godine do 3. godine života = jaslice
5. PREDŠKOLSKA DOB – 3. – 6./7. godina života = vrtić
6. ŠKOLSKA DOB – 6./7. – 12./13. godine života
7. PUBERTET – do 15. godine života
8. MLADENAŠTVO (ADOLESCENCIJA) – 15./18. – 20./25. godine života = do samostalnosti
9. ZRELA DOB – 20./25. – 50./60. godine života
10. PREDSTARAČKA DOB – 50./60. – 70. godine života
11. STARAČKA DOB – 70. godina života - smrti

≈ PRENATALNI PERIOD – 266 dana ≈

1. ZIGOTA (10 – 14 dana začeća)

- zigota se smješta u uterus i razvija se PLACENTA (posteljica) = organ koji ovija fetus i čini spoj
između ploda i majke
- funkcija placente – opskrbljivanje ploda hranom i kisikom te odstranjivanje viška
- smatra se da trudnoća traje 40 tjedana; računa se od zadnje menstruacije do rođenja djeteta

2. EMBRIONALNO RAZDOBLJE (do 2. mjeseca trudnoće) – 56 dana

- nagli razvoj glave i živćanog tkiva
- u 8. tjednu – na plodu se razlikuju osnovni dijelovi tijela; ruke, noge, lice, uši, usta, oči počinju
poprimati ljudski oblik
- glava čini polovicu ukupne dužine tijela
- to je razdoblje vrlo osjetljivo zbog naglog razvoja

1
3. FETUSNO RAZDOBLJE (od 2. mjeseca do rođenja) – 210 dana ili 7 mjeseci
- sporiji od razvoja embrija, ali ipak brz
- dijete se razvija tako da nakon rođenja može obavljati osnovne fiziološke funkcije: disanje,
probavljanje hrane, eliminacija otpadnih tvari iz organizma, reakcija na vanjske podražaje
- u 3. mjesecu – srce počinje crpiti krv
- u 4. mjesecu – majka osjeća micanje fetusa (težak oko ¼ kg)
- u 5. mjesecu – počinje intenzivno rasti
- dijete s navršenih 7 mjeseci može preživjeti prijevremeni porođaj, iako su rizična djeca, slabije
razvijena s većom mogućnošću za neke poremećaje
- do 28. tjedna trudnoće – razvijeni živćani, cirkulatorni i drugi tjelesni sistemi da dijete može
preživjeti izvan majčinog tijela u 7. mjesecu
- od 28. do 40. tjedna trudnoće – naglo povećanje tjelesne težine i dužine fetusa; povećanje
mišićne napetosti i razvoj osjetilnih i motoričkih organa = postoje svi vitalni refleksi
- nakon 9. mjeseci ili 280 dana od začeća – fetus je posve spreman za porođaj – 3 tjedna prije
svog roka ili poslije, smatra se terminom (od 37 do 43. tjedna)

≈ TRENDOVI RAZVOJA PSIHOMOTORIKE ≈

1. CEPHALO – KAUDALNI TREND
- razvoj od glave prema dolje
- uočljivo i nakon rođenja i kasnije u motorici (prvo kontrola očiju i glave, zatim ruku i ramena)

2. PROKSIMODISTALNI TREND
- razvoj od sredine tijela prema van (mozak, živćani sustav i unutarnji organi)

3. RAZVOJ OD OPĆEG (nediferenciranog) KA SPECIFIČNOM

- fetus reagira cijelim tijelom na podražaj
- što je rođenje bliže, pokreti su mu lokaliziraniji i specifičniji (vidi se kad dijete uči pisati jer miče
cijelo tijelo)

4. PROCES DIFERENCIJACIJE I INTEGRACIJE

- stanice se diferenciraju u različite nakupine, a zatim se sastavljaju u organe i sustave

2
= LOŠI UTJECAJI U TRUDNOĆI =
a) stres – produženi stres uzrokuje kemijske promjene, izlučivanje hormona žlijezda s
unutrašnjim izlučivanjem, grčenje.
- tada je trudnica fizički bolesna, uzima štetne lijekove, zanemaruje se
b) prehrana – ako je nedovoljna i nepravilna, može izazvati pobačaj, prerani porod, bebu s
manjom tjelesnom težinom; ne treba jesti za dvoje nego kvalitetno i vitaminski
- MORE – američki istražitelj – djeca iz siromašnih obitelji rađaju se s većim
poteškoćama zbog uvjeta življenja majke
c) lijekovi – izbjegavati ih ili ih uzimati pod nadzorom liječnika
d) droge – kod novorođenčadi izazivaju apstinencijsku krizu (tresu se, povraćaju, teže manje,
vrište, imaju nepravilan san i apetit)
e) alkohol – oko 32% beba roditelja alkoholičara pokazuju anomalije (fetalni alkoholni sindrom –
uzrokuje manju porođajnu težinu i moguću mentalnu retardaciju, neurološke
abnormalnosti)
f) pušenje – srce fetusa kuca brže, a nikotin utječe na opskrbu placente krvlju, manja kilaža
g) bolesti – rubeola izaziva sljepoću, srćane deformacije, virusne bolesti, gluhoća, oštećenje
mozga
h) hormone
i) radijacija – nuklearne reakcije
j) starost majke – prenatalni defekti, prvorotke preko 35. godine rađaju mongoloide i zato one
idu na amniocentezu
k) socijalni uvjeti – siromaštvo
l) uzimanje hormona – može prouzročiti malformacije seks organa
m) mlade majke

PREINATALOGIJA – bavi se razvojem začeća, kroz perinatalni period, prve godine života.
- radi se timski; ginekolozi, pedijatri, endokrinolozi, psihijatri, socijalni radnici – sudjeluju u
svim aspektima
= pregledi u trudnoći: amniocenteza, ultrazvuk, palpacija, pregled rukom, krvna slika, krvna
grupa, urin, vaginalni ultrazvuk (prva 2 mjeseca, onda preko trbuha).

FAZE TRUDNOĆE senzitivnog perioda u životu žene:

1. KRITIČNI PERIOD – prva 3 mjeseca tj. rana trudnoća; nema “popravljanja” ako se nešto
dogodi ili ne – mora se pojaviti neka aktivnost živćanih struktura
2. OPTIMALNI PERIOD – razdoblje kada je najbolje da se neki utjecaji dogode; živćane su stanice
najosjetljivije za adekvatne i raznolike utjecaje iz okoline

3
FAKTORI NASLJEĐA I OKOLINE - utječu na ponašanje i razvoj djece:
1. NASLJEĐENE BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE
- građa organizma, nadražljivost živćanog sustava, brzina reagiranja, boja očiju = iz genetskog
koda vide se potencijalne mogućnosti, granice razvoja, a o okolini ovisi hoće li se ispuniti max.
2. NASLJEĐENI BIOLOŠKI OBLICI
- utjecaji okoline koji u određenom razdoblju utječu na promjene bioloških struktura organizma
3. DJELOVANJE MATERIJALNE I SOCIJALNE OKOLINE
- rana stimulacija i poticaji za razvoj
4. NEPOSREDNA DRUŠTVENA OKOLINA
- najblia osoba, uglavnom majka i uža obitelj
5. ŠIRA DRUŠTVEA ZAJEDNICA
- društvo; ekonomski odnosi i tip društvenog uređenja

= BABY BLUES =
- tužno raspoloženje majke (kod 70% žena), traje oko 3 dana po porodu do 10 dana
- umor, nemir, tuga, napetost, očajanje, plačljivost, krivica..
- naizraženiji je 5. dan
- uzorci: velike promjene hormona: psihološki (spremnost da prihvati odgovornost za dijete,
promjenu u životu, briga za dijete, strah, anksioznost); sociološki (vrijednost majčinstva
u određenom kult siromaštvu);
- češće se događa majkama koje rode djevojčicu ili misle da im je dijete ružno
- oko 40% prvorotkinja i 25 % višerotkinja osjeća ravnodušnost ili čak odbojnost u prvim
kontaktima prema djetetu
- 25% rođene djece (neplanirane) može postati željeno, ali neželjeno dijete ne može postati
željeno

= POSTPARTALNA DEPRESIJA -
- depresija nakon rođenja – kod 10% žena traje 1 do 3 mjeseca nakon poroda
- blaga do umjerena depresija – puno dublji osjećaj tuge, potrebna pomoć psihoterapeuta
= POSTPARTALNA PSIHOZA –
- psihotični poremećaj ličnosti – težak i rijedak poremećaj; potrebna je pomoć psihijatra
- velike oscilacije raspoloženja – vode do nasilnog raspoloženja
- psihoza – duševna bolest, ludilo, nastrojenost..

4
 ≈ NOVOROĐENČE – od 0 do 15 dana života ≈

1953. godine Virginia Apgar uvela je ocjenjivanje vitalnih funkcija djeteta.

APGAR INDEKS = pregled 5 elemenata u 1. i 5. minuti života

1. boja kože
2. otkucaji srca u minuti
3. disanje
4. mišićni tonus
5. refleksi na podražaj

OCJENE:
0 – 1 – 2: puls, disanje, refleksna podražljivost (kihanje, kašljanje, grimase), mišićni tonus i
boja kože
7 – 10: dobro tjelesno stanje
4 – 6: potrebna pomoć u uspostavljanju vitalnih funkcija
3 i manje: velika opasnost – hitna medicinska intervencija
- utvrđivanje težine i dužine djeteta, mjerenje opsega glavice, detaljni pregled – zatvorenost
kralješnice, spolni organi, pokretljivost kukova

SENZOMOTORIKA:
- Piaget: osjetila i motorika
- odmah po rođenju dijete ovladava trima funkcijama – disanje, uzimanje hrane, izbacivanje
štetnih tvari
- nakon 6 dana, dijete razlikuje majku od drugih žena, razlike u temperamentu su očite već u
prenatalnom razdoblju po dužini sna, plačljivosti, uzimanju obroka, nije im svejedno da li
spavaju na trbuhu, leđima ili na majci..
- dječji temperament stvara određenu interakciju između roditelja
- imamo lako i teško odgojivu djecu
- dodir je važan za umirivanje

= REFLEKSI =
- urođene automatske radnje, radnje velikih preciznosti, ali i složenosti
- novorođenče koristi niz složenih refleksnih radnji i kombinacije refleksa, a neki nastaju u
3. – 4. mjesecu starosti.

5
1. BABINSKIJEV REFLEKS – na nježni dodir po rubu djetetova stopala od pete prema prstima ono
lepezasto širi prste i okreće stopala prema unutra (nestaje krajem 1.
godine)
2. PLANTARNI REFLEKS – novorođenče savija sve prste prema tabanu kad mu pritisnemo prste i
donji dio stopala (nestaje između 8. i 12. mjeseca)
3. DARWINOV (PALMARNI) REFLEKS – kad se pritisne štapićem ili prstom djetetov dlan, ono
obuhvati predmet prstima; može kratko držati vlastitu
težinu (“visi”) – tijekom 1. mj., a zatim se smanjuje
4. MOROV (REFLEKS GRLJENJA) – na iznenadni jak zvuk ili nagli gubitak podloge novorođenče
ispruži i raširi ruke i noge, a zatim ruke grčevito skupi
(nestaje do 5. mjeseca)
5. REFLEKS KORAČANJA – novorođenče čini pokrete koračanja kad ga se drži u uspravnom
položaju s bosim stopalima na ravnoj površini (nakon 2 – 3 mj.)
6. REFLEKS PLIVANJA – dijete naizmjenično pokreće ruke i noge i izdiše na usta kad ga se drži u
vodi u vodoravnom položaju trbuhom okrenutim prema dolje
(nestaje oko 6. mjeseca)
7. REFLEKS TRAŽENJA USNAMA – kad se prstom ili dudom lagano pomiluje djetetov obraz ono
okreće glavu prema prstu, otvara usta i pokušava sisati prst

~ postoje još: refleks bicepsa, refleks patelarne tetive, tonički vratni refleks, Babkinov refleks.

VID – od rođenja reagira na svijetlost, prati predmete u vidnom polju na 25 – 50 cm udaljenosti

SLUH – bolje reagiraju na više tonove nego na niže
OKUS – razlikuju slatko, slano, kiselo i gorko = vole slatko, a slano, kiselo i gorko izbacuju,
najbolje im je majčino mlijeko
NJUH – snažno reagira na mirise; 6. dan razlikuje miris majke od drugih
DODIR – važan faktor – smiruje
OSJETLJIVOST NA BOL – smanjena je u prvih nekoliko dana nakon poroda

6
 ≈ DOJENČE – do 1. godine života ≈

≈ razdoblje do 3 mjeseca ≈
GOVOR I SLUH:
- razvoj govora počinje prvim plačem novorođenog djeteta
- glasovi novorođenčeta i dojenčeta u prva 2 mjeseca: plač, kmečanje, krikovi i neki fiziološki
zvukovi
- faza kričanja – do 2. mjeseca
- faza gukanja – u dobi od 2. do 3. mjeseca
- dojenče počinje spontano proizvoditi jednosložne vokalne zvukove (aaa, ooo,
eee..) i povremeno kombinaciju suglasnika i samoglasnika (gu, aba..)
- dojenče počinje aktivnije gukati uz nazočnost odrasle osobe
- u prvim mjesecima svi zvukovi koje dijete proizvodi su spontani i refleksni te vezani uz njegovo
fiziološko stanje – ugode i neugode
- dijete plače kad je gladno i kad mu nije ugodno, što daje signal okolini, posebno majci, da se
pobrine za njegove potrebe
- između 6. i 8. tjedna – u kontaktu s odraslima pojavljuje se i prvi socijalni smiješak, nakon
toga dijete se smiješi na majčin osmijeh i pokazuje zadovoljstvo prilikom gukanja
- sluh je važan čimbenik govornog razvoja pomoću kojeg dijete prima informacije iz okoline
- u prvim mjesecima (do 6. mjeseca) veća je osjetljivost na visoke tonove, nego na niske tonove

MOTORIKA:
- refleksne motoričke aktivnosti kod male bebe
- neki se zadržavaju tijekom cijelog života (refleks očnih kapaka, refleks povlačenja), a neki
nestaju tijekom 1. godine i zamjenjuju ih usvojene motoričke vještine (npr. Darwinov refleks
hvatanja zamjenjuje voljno hvatanje i ispuštanje predmeta)
- započinje razvoj motoričkih sposobnosti, prije svega ravnoteže i koordinacije
- kada leži na trbuhu, dijete se miče, diže i okreće glavu, čini pokrete puzanja; postupno se
počinje podizati pomoću ruku, šaka i laktova – diže glavu i ramena sa 3 mjeseca
- sjedi uz oslonaci kratko drži glavu; do 3. mjeseca glavu drži uspravno i čvrsto kad ga se drži
uspravno
- oko 3. mjeseca okreće se s boka na leđa i obratno
- poseže za predmetima s obje ruke

7
MIŠLJENJE:
= od 0. do 1. mjeseca: vježbanje refleksa
- prisutni su refleksi i urođena organizacija ponašanja: gledanje, plakanje i sisanje.
- tim ponašanjima dijete istražuje i upravlja fizičkim i socijalnim aspektima svijeta te ona postaju
sve bolje organizirana

= od 1. do 4. mjeseca: razvoj sheme

- razvijaju se senzomotoričke sheme - uvježbani i uopćeni sklopovi ponašanja pomoću kojih
dijete djeluje i postiže razumijevanje svijeta oko sebe

RAZVOJ SPOZNAJE:
- dijete je sposobno lokalizirati zvuk
- razlikuje vidne podatke – više voli materijal s uzorkom nego sivu podlogu
- pogledom prati predmet ili osobu, najprije očima (2. mjeseca) , a onda okrečući glavu
(3. mjeseca)
- razlikuje mirise, a da mu je neki miris neugodan, prepoznaje se po ubrzanom pulsu i disanju
- razlikuje miris i glas majke od mirisa i glasa drugih žena
- igra se ručicama i promatra ih

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ:
- sa 3 do 4 tjedna – kod djeteta se pojavljuje osmijeh kao reakcija na ljudski glas ili lice u pokretu
- osmijehe je moguće vidjeti i prije te dobi, no ona se pojavljuju samo spontano tijekom
spavanja
- 2 mjeseca – “faza neobuzdane društvenosti” – dijete emocionalno pozitivno reagira na pojavu
svakog čovjeka u vidnom polju, ali postupno daje prednost skrbniku

IGRA:
- između 1. i 3. mjeseca – započinje funkcionalna igra uvježbavanja motoričkih shema i igra
glasovima i kričanjem

8
≈ razdoblje 3 – 6 mjeseci ≈
GOVOR:
- gukanje postupno prelazi u brbljanje (slogovanje)
- oko 3. mjeseca – uz nečiste samoglasnike počinje izgovarati i suglasnike (m, p, b)
- 4. mjesec – gukanje postaje sve složenije
- ako majka oko njega guće, dijete to uzvraća; bitno je poticanje, treba mu govoriti, smiješiti se
- počeci imitacije i aktivno smijanje kao reakcija na emotivno komuniciranje s drugima
SLUH I SLUŠANJE:
- bolje lokalizira izvor zvuka
- oko 4. mjeseca – reagira na glas okretanjem glave i traženjem očima
- od 2. do 5. mjeseca – počinje uspostavljati slušnu kontrolu nad glasovnom produkcijom:
• intenzitetom glasa – oko 2. mjeseca
• visinom glasa - 3. i 4. mjesec
• izgovorom glasovnih sekvenci – oko 5. mjeseca

- u dobi od 3, 5 mjeseca duže promatra majku dok sluša njezin glas, a oca dok sluša njegov glas
- oko 6. mjeseci – pokazuje osjetljivost na udaljenost izvora zvuka; bolje razlikuje zvukove koji
mu se približavaju od onih koji se udaljuju
- oponaša kašljucanje i plaženje jezika
- reagira na svoje ime, okreće glavu prema osobi koja ga zove
- umiri ga lagan zvuk, npr. zvona ili zvečke
- prestaje plakati kad mu se govori
- pokazuje uzbuđenje na zvuk približavajućih glasova i koraka
- uznemiri se na iznenadni zvuk, na koji reagira žmirkanjem, plačem i okretanjem glave

MOTORIKA:
- u ovom period mogu se prepoznati djetetove funkcionalne igre u kojima upoznaje svoje
osjetilne i tjelesne mogućnosti i stječe svoja prva iskustva o okolini
- još uvijek se primarno razvijaju ravnoteža i koordinacija
- do 6. mjeseca – dijete se dobro oslanja na laktove dok leži na trbuhu, noge su ispružene
- okreće se s trbuha na leđa
- 5. – 6. mjeseca – dodiruje i hvata nožne prste
- sjedi uz oslonac; oko 6. mjeseca sjedi kratko samo
- grabi pelenu, vuče ju prema sebi, navlači je na lice i pokušava ju skinuti s lica
- pri dodiru hvata zvečku i njome trese
- premješta igračku iz ruke u ruku
- poseže za jednim predmetom s obje ruke (3 mjeseca); poseže s jednom rukom (6 mjeseci),
okreće ručni zglob da može vidjeti predmet

9
- drži veći predmet s dvije ruke
- hvata kocku skupljenih prstiju; cijelom šakom (6 mjeseci)
- lupa žlicom po stolu (gore-dolje)
- predmete istražuje prstima, a ne samo stavljanjem u usta

MIŠLJENJE:
= od 4. mjeseca: postupci otkrivanja
- dijete pokazuje jasnije zanimanje za vanjski svijet
- otkriva postupke kojima može ponoviti zanimljive događaje (npr. slučajni udarac igračke
koja proizvodi zvuk, dijete će ponavljati i produživati)

RAZVOJ SPOZNAJE:
- privlače ga stvari koje su iznenađujuće ili u neskladu s onim što zna
- od 3. do 5. mjeseca – u spoznajnom razvoju je smiješak prepoznavanja poznatih ljudskih
lica

SENZOMOTORIKA:
- poboljšavaju se funkcije, razlikuje slatko, slano, kiselo i gorko
- dijete se igra ručicama; glava je čvrsta ako se drži za trup; kad leži na trbuhu, podiže glavicu;
čvrsto drži zvečku i nehotice njome trese, prati je pogledom, ali najdalje da bude 20 cm;
umiruje se kad ga se uzme u ruke jer mu je potreban dodir
- sa 4 mjeseca udvostručuje težinu, raste kosa

PSIHOMOTORIKA:
- igra se i promatra ručice; ležeći na trbuhu diže glavu uspravno i ramena od podloge; drži glavu
uspravno ako ga se drži uspravno (može mu se glava klimati prema naprijed, ali ne smije
prema natrag)

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- od 2. do 7. mjeseca – dijete postupno razvija predodžbu koju počinje razlikovati od likova
ostalih ljudi koji mu se približe
- dijete izražava sve jasnije srdžbu
- sa navršenih 6 mjeseci – pokazuje strah od nepoznatih ljudi i lakše se umiruje u blizini skrbnika

IGRA:
- vidljiva je funkcionalna igra u obliku ponavljanja motoričkih shema

10
IGRČKE:
- zvečke, mobile, igračke s melodijom, ogledalo

ERICSON – u psihosocijalnoj teoriji, dijete je u 1. fazi (povjerenje – nepovjerenje)

- treba toplu, njegujuću i zaštitničku okolinu koja stvara povjerenje = inače ima posljedice na
daljnji život djeteta, a kod strpljive, njegujuće i odgovorne okoline, dijete razvija povjerenje i
osjeća se sigurno
- važno je reagirati na plač i ostale pozive djeteta, uzimati ga na ruke i prihvatiti bilo kakvu
dječju inicijativu
- u 5. mjesecu – smiješi se samo poznatim licima, razlikuje prijateljska i neprijateljska lica
- u 7. mjesecu – reagira osmijehom na poznata lica, oponaša govorne zvukove (ma, la..)

≈ razdoblje 6 – 12 mjeseci ≈
GOVOR:
- potkraj tog perioda počinje izgovarati prve riječi koje povezuju s određenim predmetima,
osobama, situacijama
- gukanje je aktivnije i prelazi u glasovnu igru – brbljanje
- oko 6. mjeseca – počinje pjevušeći ponavljati nizove jednakih slogova (mamama, adabababa);
time započinje faza slogovanja koja će se zadržati do pojave prve riječi
- sve više oponaša ono što čuje
- smije se i hihoće, vrišti od veselja;obraća pozornost na sebe kašljucanjem i uzvicima
- voli igre skrivanja: “ku – ku” i “ima – nema”
- sa razumijevanjem reagira na svoje ime (okreće se prema osobi koja ga zove)
- brbljanje mu je zabava i znak omiljene komunikacije
- oko 8. do 10. mjeseca – koristi se gestama kako bi izrazilo zahtjeve
- usmjerava pogled prema imenovanim stvarima i osobama: “Gdje je..?”

SLUH I SLUŠANJE:
- okreće glavu prema izvoru zvuka
- od 5. ili 6. mjeseca – počinje oponašati slogove koje čuje od drugih
- prepoznaje ljutit glas, veseo i nježan glas
- sluša glas i kad osoba nije u vidokrugu
- viče da bi privuklo pozornost – osluhne.. pa ponovo viče
- dobro opaža melodiju riječi i rečenica kako je izgovaraju odrasli

11
MOTORIKA:
- uspravan sjedeći položaj omogućava djetetu bolje upoznavanje okoline i usavršavanje
baratanja predmetima
- dijete je oduševljeno rastućom kontrolom kretanja i upravljanja vlastitim tijelom –
ravnotežom i koordinacijom
- oko 8. mjeseca – okreće se s leđa na trbuh
- oko 9. mjeseca – dijete sjedi bez oslonca i dočekuje se rukom kad se sruši unazad ili postrance
- oko 9. mjeseca – počinje puzati
- do 12. mjeseca – puzanje je usavršeno
- puže uz stube (oko 13% djece ne puže)
- sa 10 mjeseci - hoda kad ga pridržavamo ispod pazuha
- sa 7. mjeseci - hvata kocku čim ju ugleda; svakom rukom hvata po jednu kocku, a treću gleda
- od 8. do 9. mjeseca – udara jednom kockom o drugu
- 9 mjeseci – ispušta jednu kocku da uzme treću
- baca igračke i uživa u tome
- sa 12 mjeseci – stavlja kocku u posudu
- sa 7 mjeseci – lupa i struže žlicom po stolu
- oponaša kretnje: plješće, maše, lupa žlicom o lončić, šara
- između 9. i 12. mjeseca – OPOZICIJA PALCA (dolazi do odvajanja palca od ostalih prstiju
kod uzimanja predmeta)

MIŠLJENJE:
= od 4. do 8. mjeseca: otkrivanje postupaka
- dijete otkriva uzrok i posljedicu (npr. rabi zvečku da bi izazvalo zvuk koji voli)

= od 8. do 12. mjeseca: namjerno ponašanje

- dijete najprije opaža željeni cilj, a onda razmišlja kako ga ostvariti

RAZVOJ SPOZNAJE:
- dijete slučajno koordinira jednostavne pokrete s onim što vidi, a kasnije to čini namjerno
(pokreće mobil, povlači igračku)
- privlače ga stvari koje su iznenađujuće i u neskladu s onim što je do tada upoznalo

12
SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:
- nakon 6. mjeseca – dijete počinje pokazivati istu emociju kao i osoba čije lice gleda
- veza privrženosti postaje jasnija u ¾ 1. godine života i ostaje vrlo snažna do 2. godine
- javlja se strah od nepoznatih
- negodovanje zbog odvajanja od skrbnika
- sigurnost i hrabrost kad je skrbnik u blizini

IGRA:
Spoznajna razina igre:
- dominira funkcionalna igra – ponavljanje izvođenja motoričkih radnji
- istražuje u igri; opipava, razgledava, lupa predmetom o predmet, traži, stavlja u usta, gura po
podu, stolu is l.

Društvena razina igre:

- početak društvenosti u igri (igra “dajem-uzimam”) vidljiv je i ranije u orijentaciji prema drugom
djetetu
- dolazi do tjelesne “komunikacije” s drugim malim djetetom, ali vrlo kratko, ako drugo dijete
ne odgovara (npr. na pružanje igračke), dijete gubi interes
- voli igre skrivanja (kuc – kuc, ima – nema)

≈ RANO DJETINJSTVO – od 1. do 3. godine života ≈

≈ razdoblje od 1. do 2. godine ≈
GOVOR:
- u tom periodu dijete počinje izgovarati svoje prve riječi sa značenjem (svi do 18. mjeseca)
- potkraj 2. godine – počine povezivati dvije (i više) riječi u verbalne iskaze, čime završava
predverbalna faza u razvoju govora i počinje verbalna faza
- može ponoviti riječi koje čuje
- imenuje pomoću onomatopeje; npr. vau – vau, di – di..
- do kraja 2. godine – ispravno artikulira sve samoglasnike i neke suglasnike (npr. okluzive
b, p, d, t, g, k), prijelazni glas j, nazale (m, n, nj) te sonnet v
- prve riječi koje izgovara uglavnom su imenice kojima imenuje važne osobe (članove obitelji,
hranu, igračke..)

13
- sa 18 mjeseci – govori od 5 do 50 riječi
- nakon prve riječi (u većini potkraj 1. godine), djeca relativno sporo usvajaju nove riječi, sve do
otprilike 18. mjeseca kada dolazi do usvajanja novih riječi (osobito riječi imenovanja) =
EKSPLOZIJA IMENOVANJA
- od 12. do 18. mjeseca – dijete može imati svoj žargon koji se oko 18. mjeseca gubi tj.
zamjenjuje s artikuliranim riječima

- u govoru je prisutna i eholalija – dijete ponavlja riječi koje čuje, one nisu nikome upućene,
već dijete uživa u njihovu izgovaranju i slušanju (funkcionalna igra)
- u dobi od 2. godine – većina djece, uz imenice, upotrebljava i glagole (daj, ima, hoće, neće)
i pokazne zamjenice (ovo, to, ona); te riječi gotovo uvijek su praćene gestama
- imenuje dijelove tijela
- rabi negacije (nema, neće, ne), rječice (da i ne), opisne pridjeve (veliki, mali, vruće, mekano),
zna što je moje i dobro
- od 12. do 18. mjeseca – prati vlastite radnje uzvicima
- ispunjava verbalne naloge: Dođi.., Daj.., Donesi..
- u igri oponaša govor odraslih, brbljajući nerazumljivo riječi = simbolička igra
- ako je pjesma poznata – pleše
- od 18. do 24. mjeseca – odgovara na pitanja: Što je to?, Tko je to?, Kamo?, Gdje?..
- riječima traži jest i piti
- od 24. mjeseca – pokazuje dijelove tijela na sebi i lutki
- govori o sebi u 3. licu, zove se imenom
- sluša i razumije jednostavne priče o onome što mu se nedavno dogodilo

MOTORIKA:
- gotovo sva djeca prohodaju između 12. i 15. mjeseca i do kraja 2. godine
- usavršava se baratanje predmetima
- nastavlja se razvoj ravnoteže i koordinacije
- dijete stoji, saginje se da uzme igračku
- puže na koljenima s naizmjeničnim pokretima ruku i nogu
- pokušava se popeti na sve što može
- hoda uz pridržavanje za predmete ili ruku odraslog
- hoda samostalno (87% djece do 15. mjeseca)
- penje se i silazi stubama kad ga se drži (poslije 18 mjeseci)
- krajem 2. godine - koristi se jednom nogom kao odskokom s najniže stube
- odbacuje predmete, jako voli bacati igračke
- nogom gura, a sa 18. mjeseci udara loptu
- okreće listove knjiga

14
- stavlja predmete, igračke u posudu, kutiju i sl.
- sa 18 mjeseci - stavlja kocku na kocku
- sa 21 mjesec – gradi toranj od 3 kocke
- oponaša šaranje olovkom, šara samostalno

MIŠLJENJE:
= od 12. do 18. mjeseca: novost i istraživanje
- dijete otkriva nova sredstva za dolaženje do željenih učinaka pomoću aktivnog istraživanja
- dijete počinje sustavno mijenjati sheme kako bi proizvelo nove učinke
- problem rješava pomoću aktivnog procesa pokušaja i pogrešaka

= od 18. do 24. mjeseca: mentalno predočavanje

- dijete može oponašati radnje koje je vidjelo znatno ranije
- pojavljuje se sposobnost predočavanja ili simboličkog funkcioniranja

RAZVOJ SPOZNAJE:
- dijete privlače nova svojstva, novo u okolini
- upoznaje okolinu: trganjem, prevrtanjem, rastavljanjem, sastavljanjem, premještanjem,
okretanjem, bacanjem, hvatanjem..
- u igri ustrajava u traženju željene igračke (gura od sebe, privlači, penje se)
- usmjerava pažnju na događaje i pojave koje potiču na istraživanje

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- pokazuje ponos i zadovoljstvo pri novom postignuću, u nekom svom umijeću
- pokazuje ljutnju usmjerenu na ljude i predmete
- oko 18. mjeseca - pokazuje ljubomoru
- prisutan osjećaj straha, nelagode, napuštenosti u prvim danima boravka u jaslicama
(skriva se iza roditelja, bježi, plače)
- zna svoje ime
- zna da je dijete, a ne odrasli
- prepoznaje bliske osobe na fotografijama

IGRA:
- funkcionalna igra, konstruktivna igra, simbolička igra, igra promatranja, usporedna igra,
usporedno – svjesna igra, jednostavna socijalna igra, komplementarno – uzajamna igra

15
≈ razdoblje od 2. do 3. godine ≈
GOVOR:
- struktura rečenice se širi
- rado sluša govor odraslih
- do kraja 3. godine – dijete ispravno izgovara sve samoglasnike i 10 do 15 suglasnika: p, b, m,
n, j, t, d, t, g, v, h, l, c
- na kraju 3. godine – dijete ima riječnik od 250 do 500 riječi
- potkraj 3. godine – dijete rabi rečenicu od 3 do 4 pridjeva, pa i više riječi
- rabi imenice, glagole, zamjenice, čestice, pridjeve, priloge i veznike
- komparira pridjeve, no još nije naučilo iznimkepa će reći: dobar – dobriji..
- u deklinaciji nema glasovne promjene, poštuje osnovnu riječ, pa će reći: nogi, ruki, lovacu
- početkom 3. godine – imenuje se vlastitim imenom; potkraj 3. godine – zamjenicom ja
- odgovara na pitanja i voli jednostavne razgovore
- sposobno je ispričati kratku priču ili neki svoj doživljaj
- dok se igra, razgovara sam sa sobom i svojim igračkama
- zna napamet nekoliko dječjih pjesmica – ponekad ipjeva
- sluša kratke priče i bajke te ako mu se sviđaju, traži ponavljanje
- glumi u igri, zamišlja ljude, životinje i predmete
- imenuje i opisuje svoj crtež

MOTORIKA:
- razvoj ravnoteže i koordinacije
- čučne i ustane bez pomoći
- oko 30. mjeseca - pokušava stajati na jednoj nozi – uz pridržavanje
- okreće se oko sebe
- “hoda” na koljenima
- kreće se unazad
- gura i vuče igračke
- trči ukočeno na jednom stopalu, ima poteškoća u skretanju i naglom zaustavljanju
- može skočiti s niske stube; doskok na obje noge
- voli penjalice – pokušava se popeti na vrh, iako ne može sići
- baca predmete u određenom smjeru
- hvata loptu na tijelu u visini prsa
- sa 24 mjeseca - gura loptu nogom; sa 30 mjeseci – udara loptu
- sa 2 godine – gradi toranj od 5 kocaka; sa 2, 5 godine – 6 – 7 kocaka; sa 3 godine – 8 kocaka
- stavlja kocku do kocke – gradi vlak
- sa 30 mjeseci – gradi mostić od 3 kocke

16
- pokušava saviti papir na dva dijela
- oko 3. godine – može se koristiti malim škarama
- u slikovnici lista jednu po jednu stranicu
- oko 30 mjeseci - stalno obuva papuče
- oblači jednostavnije odjevne predmete (gaćice, hlače)
- oko 30 mjeseci - nosi vodu u čaši i ne prolijeva
- samo pije iz čaše
- može se služiti vilicom
- povlači olovke crtom, voli šarati, osobito kružne šare, precrtava krug

MIŠLJENJE:
- prepoznaje predmet na temelju jednog njegovog pokazanog dijela
- pridružuje predmet određenoj slici
- svrstava predmete po jednom svojstvu
- razlikuje boje, ali ih točno ne imenuje (pronalazi istu kao onu koja mu se pokaže)
- razlikuje i pridružuje dvije boje, dvije veličine, dva oblika
- pridružuje parove istih sličica
- počinje se koristiti riječima za označavanje vremena; sad, prije, poslije
- 2 godine - na zahtjev pruža ispravno jedan predmet
- 3 godine – na zahtjev pruža ispravno dva predmeta
- može ponoviti rečenicu od 2 do 3 riječi
- rješava problem aktivnim isprobavanjem
- koristi se poznatima na nov način

RAZVOJ SPOZNAJE:
- aktivno isprobava, istražuje, opipava, rastavlja, sastavlja..
- prepoznaje osnovna svojstva predmeta
- usmjerava se na događaje i pojave koje su mu zanimljive i potiču istraživanje
- pažnja se lako odvraća, nema dovoljnu kontrolu pažnje
- može usmjeriti pažnju na 2 predmeta istodobno

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- strahovi..
- do 3 godine – samo ide na wc i to obično najavljuje
- uspijeva kontrolirati mokrenje tijekom dana, osim kad je zaigrano
- igra se hranom i ustaje od stola
- sa 3 godine – jede samostalno
- 30 mjeseci – samo obuva papuče

17
- prepoznaje svoje tijelo, dijelove tijela
- prepoznaje svoj lik u zrcalu, na slici, zna svoje ime i spol
- zanima ga različit položaj pri mokrenju u dječaka i djevojčica
- počinje izražavati želju da nešto učini samo i buni se ako odrasli to rade umjesto njega

IGRA:
- igra pretvaranja, funkcionalna igra, kontruktivna igra, suradnička – socijalna igra.

≈ PREDŠKOLSKA DOB – od 3. do 6./7. godine života ≈

≈ razdoblje od 3. do 4. godine ≈
GOVOR:
- dijete pokazuje velik interes za jezik i komunikaciju
- voli puno pričati, govor mu je važniji od slušanja
- fonematski sluh je već dobro razvijen i dijete razlikuje glasove materinjskog jezika
- sa 3 godine – počinje primjećivati pogreške u riječima drugih oje ono pravilno čuje i govori
- razumije riječi: tiho – glasno
- sa 4 godine – imenuje akciju na slici
- upotrebljava osobnu zamjenicu ja kad govori o sebi
- zna reći puno ime, često i dob
- velik interes za jezik i komunikaciju s okolinom – djecom i odraslima
- pokazuje smisao za humor
- povezano priča o nedavnim događajima
- oslovljava se na ja, izražava svoje misli, obavještava o sebi
- razgovara sa svojim igračkama, samim sobom i zamišljenim prijateljem
- sukobe rješava verbalnim prepirkama, a ne udarcima
- uživa u šalama i verbalnim nelogičnostima s odraslima (npr. teta mama)
- djeca imaju teškoće u izgovoru pojedinih riječi: zamjena glasova (trokut – tlokut),
izostavljanje početnih fonema (škola – kola), premještanje unutar riječi ili sloga
(kvadrat – kradvat), asimilacija i disimilacija (nema – mema)

18
MOTORIKA:
- u 4. godini – usavršavaju se hodanje i trčanje – ravnoteža i koordinacija
- stoji bez pomoći na jednoj nozi
- stoji i hoda na prstima
- hoda kao odrasli – recipročni pokreti ruku i nogu
- hoda po crti – nogu pred nogu
- uživa u trčanju
- sa 4 godine – poskakuje na jednoj nozi – dominantnoj
- skače s najniže stube
- penje se i spušta niz tobogan samo; penje se na penjalicu i silazi samo
- hvata loptu ispruženih ruku
- uspješno hvata malu loptu
- nogom snažno udara loptu
- gradi toranj od 8 do 10 kocaka; gradi mostić od 5 kocaka
- reže papir škarama
- miješa kuhačom, vrti ručku miksera i okreće ključ u bravi
- može držati olovku sa 3 prsta
- sa 3 godine – precrtava krug i križ; sa 4 godine – precrtava kvadrat
- kad nešto nacrta, to i imenuje
- slika velikim kistom
- crta čovjeka tj. glavu i još nešto (npr. ruke i noge)
- ljulja se na ljuljački samo, vozi tricikl i može zaobići zapreku u velikom luku
- sa 4 godine - umeće štapiće u ploču s rupicama

MIŠLJENJE:
= nije uspostavljen kvalitativni identitet (npr. da je žica ostala žica, iako je savijanjem
promijenila oblik)
= nema konverzacije (npr. ne shvaća da je količina vode ista i kad ju prelijemo u pliću posudu)
= nerazlikovanje pojavnosti od stvarnosti (npr. maskiranje)
= teškoće u razumijevanju pogrešnih uvjerenja – dijete ne shvaća da ljudi mogu vjerovati u
nešto što nije točno
= egocentrizam na predodžbenoj razini (npr. teško mu je zamisliti kako neko dijete, koje sjedi
nasuprot njemu, može vidjeti predmet koje ono gleda sa svoje strane)
= centracija – nesposobnost da se dijete istodobno usredotoči na nekoliko svojstava, ono je
usredotočeno na jedno svojstvo i ne može u svijesti držati dva svojstva (npr. da je predmet
velike i plave boje) i ne može razvrstati predmete s obzirom na 2 svojstva (npr. ne može
zajedno staviti zečiće koji su mali i crni, a drugi su veliki i bijeli)

19
= animizam – dijete stvarima i pojavama pridaje sklonosti živih bića (npr. sunce ide spavati)
- zna što leti, pliva, vozi, .. po slici
- imenuje 3 osnovne boje, pokazuje 6
- razlikuje oblike; uglato – okruglo, krug, kvadrat, trokut
- razlikuje veliko – malo – jednako; dugačko – kratko; debelo – tanko
- zna doba događanja neke aktivnosti; dan – noć, jutro – većer (npr. po noći spavamo)
- broji uz pokazivanje 2 predmeta, pa 3
- mehanički može brojiti do 10
- imenuje osnovne okuse: slatko, gorko, kiselo, slano
- uočava problem u svakidašnjim situacijama i rješava ih aktivnim isprobavanjem
- prisutnije je pamćenje prepoznavanjem nego dosjećanjem

RAZVOJ SPOZNAJE:
- osnovne senzorne kvalitete predmeta prepoznaje baratanjem, isprobavanjem, promatranjem,
slušanjem, doživljavanjem..

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- strahovi.. (od životinja, stranih lica, nakaza, insekata, lopova, policajca, mraka, ružnih lica)
- pojavljuje se osjećaj za smiješno, smije se grimasama, šalama, izvrtanjima stvari (npr. tetak
Vjeko)
- sisanje prsta, kopanje nosa, žmirkanje očima (smanjuje napetost), izraženo cendranje (oko
3, 5 godine)
- sa 3 godine – gotovo sva djeca iskazuju spolni identitet (ja sam dječak/djevojčica po kosi, robi)
- zna koliko ima godina, povezuje ime i spol
- razlikuje igračke kojima se igraju dječaci i djevojčice
- povećan interes za vlastito tijelo i njegovo funkcioniranje
- samovrednovanje: uspjeh (ponosno širi ruke, diže pogled, sja od sreće), neuspjeh (saginje
glavu, spušta pogled, ruke uz tijelo) – dolazi do konflikta, poriče neuspjeh (npr. kaže: Ja sam
pobjednik)

IGRA:
- kontruktivna, simbolička, suradnička – socijalna, igra pretvaranja

20
≈ razdoblje od 4. do 5. godine ≈
GOVOR:
- sa 5 godina – nagli razvoj riječnika
- dijete govori tečno, gramatika se jedva razlikuje od odraslih
- prepoznaje rimu
- pojavljuje se sposobnost prepoznavanja prvog i posljednjeg glasa u riječi – GLASOVNA
ANALIZA
- rečenica je potpuna; sada rečenica ima 5 i više riječi
- govori o uzročnosti koristeći se veznikom jer
- razumije komparaciju pridjeva – lijep, ljepši, najljepši
- rješava problems prijateljima, koristeći se uvjeravanjem i pregovaranjem
- priča duže priče u kojima isprepliće stvarnost i maštu
- jako voli da mu se čitaju i pričaju priče koje poslije s prijateljima može glumiti
- voli pitalice i zagonetke
- slaže rimu: npr. tata, sata, brata..
- odgovara na: Zdravo.., Kako si..
- traži informacije o nečemu, sam daje informacije, izražava svoje mišljenje, govori o svojim
potrebama i osjećajima

MOTORIKA:
- stoji sakupljenih nogu; stoji na dominantnoj nozi (3 – 5 sekundi)
- sjedi prekriženih nogu (turski)
- hoda po kružnoj liniji
- hoda sigurno naprijed, nazad, postrance, na prstima
- uspinje se i silazi dugačkim stubama, izmjenjujući nogu
- poskakuje na jednoj nozi 4- 5 puta
- gradi toranj od 10 i više kocaka
- preklapa papir kvadratnog oblika po dijagonali
- šilji olovke, navija igračke na ključ
- sa 4 godine - reže papir škarama po ravnoj crti; sa 5 godina – cik – cak, krug i valove
- povlači patentni zatvarač, otkopčava i zakopčava gumbe
- sa 4 godine - precrtava po modelu kvadrat; sa 5 godina – trokut
- crtež ima formu i značenje
- crta prvo predmete i prva velika tiskana slova: I, O, T, H, A, V
- crta prepoznatljivog čovjeka (glava, noge, ruke, trup)

21
- vozi tricikl, lako izvodi polukružni pokret
- pokušava kolut unaprijed – stoji na glavi i sruši se postrance
- može se koristiti reketom
- uspješno baca, hvata, šutira loptu
- pravilno drži olovku, ako mu se pokaže

MIŠLJENJE:
- misao djeteta je ireverzibilna – dijete se u mišljenju ne može vratiti na početnu poziciju
(npr. balon se pri napuhavanju povećava, ali dijete ne može zamisliti kako se on ispuhavanjem
smanjuje)
- uočava funkciju predmeta i definira je
- izdvaja ono što ne pripada skupu
- svrstava predmete po boji
- rastavlja cjelinu na dijelove i uspoređuje ih (npr. slagalica)
- imenuje krug, kvadrat, trokut
- izdvaja predmete po obliku, veličini
- pokazuje interes za satove
- verbalno – mehaničko brojenje bez pokazivanja je veće (do 10 i više)
- za dijete je smrt vrsta sna; ne shvaća da smrću prestaju funkcije
- uočava probleme, traži rješenja, rješava i slučajno i namjerno s ciljem
- otkriva nove odnose među pojavama

RAZVOJ SPOZNAJE:
- spoznavanje okoline je i dalje praktično – prepoznavanje senzornih kvaliteta baratanjem,
promatranjem, slušanjem, doživljavanjem okusa, mirisa, boje, zvuka
- dijete je više radoznalo za okolinu
- dolazi do promjena u selektivnosti pažnje djeteta: poboljšava se kontrola, razvija se
prilagodljivost, počeci razvoja planiranog usmjeravanja pažnje

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- strahovi.. (od divljih životinja, mraka, samoće, pojavljuju se noćne more, strah od imaginarnih
bića – zmajevi, vještice..)
- iskazuje ljutnju zbog prepreka, teškoća u igri, kažnjavanja
- dijete se smije tuđem neuspjehu
- oko 5. godine – pokazuje čuvstva stida, zabrinutosti, razočaranja i zavisti
- oko 4. godine – pojavljuje se spolna stabilnost (Kad narastem, bit ću žena/muškarac)
- zna svoj grad, ulicu, bitne informacije o članovima obitelji
- u hranjenju je potpuno samostalno

22
- zna postaviti stol
- pere lice i četka zube, uz malo poticaja i nadzora
- hoće biti samo na wc-u, ali ga zanima što drugi tamo rade
- treba pomoć pri vezanju cipela, zakopčavanju složenijih odjevnih predmeta
- razlikuje prednju i stražnju stranu odjeće
- četverogodišnjak povezuje određene boje s muškarcima, a druge sa ženama
- radije je u društvu s djecom nego s odraslima, stvara prijateljstva
- voli voditi drugi djecu i zapovijedati im
- agresivnije je i upornije u odnosu na autoritet
- dijete ne preispituje smisao ili ispravnost pravila, čak i onda kada mu se ne sviđaju
- nerado mijenja pravila, čak i kada bi mu to odgovaralo i činilo igru zabavnijom

IGRA:
- konstruktivna, simbolička, složena – socijalna, igra pretvaranja, natjecanja – društvene igre

≈ razdoblje od 5. do 6. godine ≈
GOVOR:
- govor je po pravilu ispravan – artikulacijski i gramatički
- to je doba brojnih dječjih pitanja i ubrzanog spoznavanja
- locira izvor zvuka: blizu – daleko
- počinje primjećivati koji je početni, koji završni glas u riječi
- rabi sve vrste rečenica
- bez problema komunicira i održava razgovor s članovima obitelji, prijateljima i stranim
osobama
- prepričava priče, uz glavni događaj daje i detalje
- verbalno planira igru, dodjeljuje uloge
- pričanje mu je važno koliko i sama igra
- dramatizira priču; rado razgledava knjige i traži da mu se čitaju
- povećaj je interes za slova, pisanu riječ i knjige
- ljutnju izražava verbalno: ruga se, naziva pogrdnim imenima, psuje
- rabi izraze pristojnosti; Molim, Hvala, Oprosti.. te pozdrave
- želi biti prvo u svemu, želi pobijediti
- ne može se opredijeliti između dva; želi oba
- ne podnosi krivicu, kaznu; za neuspjeh su krivi drugi
- to je doba živosti i energije
- ono je emocionalno burno: jedan čas voli, drugi čas mrzi

23
MOTORIKA:
- ima dobru ravnotežu i koordinaciju
- stoji na jednoj nozi 8 – 10 sekundi (prekriženih ruku sa 5 godina, a sa zatvorenim očima sa
6 godina)
- održava ravnotežu hodajući izmjeničnim korakom na uskoj (10 cm) i povišenoj gredi (50 cm)
- može se sagnuti i dotaknuti nožne prste, a da ne savije koljena
- kreće se u ritmu glazbe
- trči i udara loptu, trči uza stube
- skače preko konopca, igra se školice
- uspješno se penje i silazi dugim ljestvama
- baca u cilj udaljen 3 metra; baca u dalj zamahom tijela
- objema rukama hvata loptu iz različitih visina
- gradi stube od 10 kocaka po modelu
- ispravno maže i lijepi, modelira predmete od gline
- koristi se iglom i koncem, alatima – ako mu se pokaže; voli čekić
- ispravno rabi olovku i kist
- sigurno povlači okomite i vodoravne crte; boji unutar linije
- spaja olovkom 2 točke
- sa 5 godina - precrtava po modelu trokut: sa 6 godina – romb
- crta čovjeka (glava s detaljima, ruke, noge, trup)
- kolut naprijed uz pomoć, rabi sanjke, koturaljke, klizaljke; pleše, plješće i udaraljkama
dobro prati ritam

MIŠLJENJE:
= 3 FAZE:
• predoperacijsko: nemaju sposobnost konverzacije, ne mogu u svijesti zadržati količinu kada
se mijenja oblik; ovisni su o percepciji
• prijelazno: nesigurni u prosudbi, ne znaju objasniti kako su došli do rješenja kada se opažena
situacija vrati u prvobitno perceptivno stanje
• konkretno operacijsko: u mišljenju postoji konverzacija, uspostavljena je kvantitativna
jednakost tj. kvantiteta ostaje ista i pri promjeni oblika
- pokazuje interes za sat i kalendar
- počinje usvajati nazive za godišnja doba (najprije zimu i ljeto)
- razlikuje doba dana, usvaja prostorne relacije: lijevo – desno, naprije na sebi
- uz pravilno pokazivanje broji od 4 do 12 elemenata, a mehanički broji i više
- pomalo shvaća konačnost života, ali ne shvaća univerzalnost smrti – da je smrt neizbježna
svim ljudima
- postavlja brojna pitanja i ne zadovoljava se nepotpunim odgovorima

24
RAZVOJ SPOZNAJE:
- istražuje okolinu, nova svojstva, funkciju predmeta, uz inicijativu i kreativnost
- uviđa sličnosti i razlike u onome što otkriva

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- strahovi.. (od nesretnih slučajeva, bolesti, mraka, fantoma koji se skrivaju pod krevetom,
strah da se mama neće vratiti kući, strah od ozljeđivanja, pada, psa; smanji se strah od ružnih
ljudi i nakaza)
- reagira ljutnjom zbog odbacivanjan njegovih zamisli, vrijeđanja ponosa
- oko 5. godine – pojavljuje se spolna dosljednost; dijete zna da ne može promijeniti svoj spol,
spol se ne može promijeniti odjećom, frizurom
- priznaje svoj neuspjeh pred drugima
- sa 6 godina – osjetljivo je na kritiku
- samostalno pere zube, lice, ruke – ali je potreban nadzor
- nakon 5. godine – uspostavlja prijateljstva, zna surađivati s drugom djecom, velikodušno je
prema drugima
- oko 6. godine – vidljiva je tvrdoglavost
- petogodišnja djeca navode 20% prijatelja suprotnog spola
- djeca stara 5 do 6 godina – počinju dijeliti nagradu prema pravilu jednakosti: svakom djetetu
daju jednak dio, bez obzira na zasluženo
- sa 5 godina – vrlo razvijena empatija i simpatija

IGRA:
- simbolička, igra s pravilima, funkcionalna, konstruktivna
- društvena razina igre – voli igre koje zahtjevaju sudjelovanje većeg broja odraslih i djece, a
najčešće grupa za igru broji 4 – 5 djece
- ponekad se igra i samo i s drugom djecom

25
≈ razdoblje od 6. do 7. godine ≈
GOVOR:
- ima dobar izgovor i gramatički se ispravno služi govorom
- precizno locira zvuk
- artikulacija je usvojena, no zbog ispadanja prednjih zubi, moguće su blage “nečistoće” u
izgovoru: s, z, c, š, ž, č, ć, dž, đ
- pokazuje interes za čitanje te pisanje slova i brojki
- usvojilo je gramatička pravila
- rečenice su duže, s više veznika
- upotrebljava telefon, izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti
- bez poteškoća može priopćiti svoje misli, potrebe i osjećaje te prepričati događaj ili priču
- uspješno se dogovara s drugima, planira uloge
- inicira i održava komunikaciju
- odgovara na komunikaciju koju iniciraju drugi
- sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru
- voli glumiti lutkama, voli glumiti junake iz filmova i priča
- dogovorom razrješava manje konflikte

MOTORIKA:
- dobro vlada svojim tijelom
- povezuje hodanje i trčanje
- hoda po crti, stavljajući stopalo pred stopalo
- povezuje trčanje i bacanje
- sa 6 godina – skače u dalj 75 cm; sa 7 godina – skače u dalj 1 metar
- skače u koracima preko prepreka
- penje se na drvo, na stup
- baca loptu u zid i hvata je, baca loptu u zrak (dvije ruke surađuju)
- sa 7 godina – ispravno i sigurno rabi olovku; sigurno povlači okomite, vodoravne i kose crte
- precrtava po modelu romb
- uspješno piše slova i brojke, može naštampati svoje ime
- uživa u igrama i aktivnostima, izražava emocionalne izraze lica (veselje, žalost, bijes, strah)

MIŠLJENJE:
- dijete svladava različite oblike konverzacije:konverzacija volumena, težine, dužine
- uočava uzročne veze među predmetima i pojavama (npr. oblaci – kiša)
- sigurno razlikuje i imenuje boje i nijanse
- zanima se za prošlost i budućnost, snalazi se u gledanju na sat, imenuje dane u tjednu i zna
njihov redoslijed, potpuno zna nazive godišnjih doba

26
- uz pokazivanje broji do 10 – 13, mehanički broji do 30, u glavi zna odrediti za 1 više i za 1
manje
- razumije da je smrt kraj života, teže razumije njezinu neizbježnost, traži puno informacija
kad se govori o smrti
- bolje pamti ono što ga zanima, otkriva uzročno – posljedične veze, bolje uočava problem i
planira

SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ:

- strahovi..
- iskazuje bijes verbalnom agresijom (ruganje, izazivanje, vrijeđanje)
- uspješna kontrola izražavanja emocija
- zba svoje sposobnosti i vještine
- pokazuje interes za grupni rad s vršnjacima
- stvara krug prijatelja po kriteriju blizine stanovanja ili pohađanja istog vrtića
- oko 7. godine – niti jedan dječak i djevojčica neće reći da imaju najboljeg prijatelja
suprotnog spola
- djetetu su vršnjaci osnovni kriterij za uspoređivanje i vrednovanje (prihvaćanje ili
neprihvaćanje)
- u potpunosti kontrolira svoje ponašanje samousmjeravajućim govorom
- sposobno je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti je do kraja
- kad opisuje sebe, stavit će naglasak na svoje ponašanje, sposobnosti i vještine
- sa 7 godina – počinje rabiti pravednost kao načelo raspodjele nagrade

IGRA:
- odražava veliko bogatstvo iskustva i mašte
- igre traju i po nekoliko sati, a mogu se obogačivati i ponavljati danima
- razvija se suradnička igra, stvaraju se grupe

27
 JEAN PIAGET (1896. – 1980.)
= KOGNITIVNI RAZVOJ =

TEORIJA – inteligencija, mišljenje, spoznaja

- razvojna teorija – Piaget je opisao razvoj dječjeg mišljenja u 4 jasno određene faze; u svakoj
fazi sadržan je opis onog što djeca mogu/ne mogu postići u kognitivnom razvoju
Piaget – ima kognitivistički pristup, njegova je teorija najstarija, ali još uvijek aktivna; uvodi nove
pojmove koji traju cijeli život:
≈ FUNKCIJE – biološki utemeljene sklonosti k organizaciji znanja u spoznajne strukture i
prilagođavanje izazovima okoline
≈ SPOZNAJNE STRUKTURE – međusobno povezani sustavi znanja koji su u osnovi inteligentnog
ponašanja i njime upravljaju:
1. ADAPTACIJA – težnja (u kognitivnom razvoju) uklapanja u okolinu na načine koji pospješuju
preživljavanje
2. ASIMILACIJA – nastojanje uklapanja novih stvari u nešto što već znamo

3. AKOMODACIJA – mijenjanje postojećih spoznajnih iskustva da bi se uskladile sa novim

iskustvima

= RAZVOJ DJEČJEG MIŠLJENJA OPISUJE SE U 4 FAZE (svaki stupanj se nadograđuje na prijašnji,

redoslijed je za svakoga isti, ali brzina napredovanja nije)

1. SENZOMOTORIČKA FAZA (od 0. do 2. godine)

- neposredno nakon rođenja – refleksi, dominantni; oni doživljaji vezani uz osjetilne organe
- na početku ove faze, dijete sebe ne razlikuje od ostatka svijeta (egocentrično je i duboko
nesvjesno)
- razvoj OSJETILA I MOTORIKE, REFLEKSNE RADNJE – dominantni doživljaji vezani uz osjetilne
organe (u prvim mjesecima)
- oko 8. mjeseca – može se vidjeti PERMANENTNOST OBJEKTA – dijete stječe sposobnosti
pamćenja i postepeno pokazuje shvaćanje da predmet postoji, iako ga ono ne vidi u tom
trenutku te dolazi do toga da dijete nešto radi s namjerom
- dijete razumije svijet djelujući na njega
- oko 6. mjeseca – ima pojam o NEZAVISNOM POSTOJANJU STVARI – u 7./8. mjesecu ->
PRVI ZNAK PAMĆENJA
- 8 mjesec – prvi oblici pravog instrumentalnog ponašanja – dijete nešto radi s namjerom;
pokazivanje percepcije u početku je slučajno – trese zvečkom
- 18 mjeseci = gura loptu ako mu pokažemo, baca i ispušta predmete = istražuje

28
- ne govori puno – do 5 riječi sa značenjem, oponaša ritam govora – onomatopeja
- oko 18. mjeseca – prekretnica u mišljenju; prvi jednostavni oblici unutrašnjeg predstavljanja
okoline – pounutrašnjavanje ili INTERIORIZACIJA = dijete ne mora baratati nekim predmetom
da bi došlo do nekog zaključka ili rješenja problema, ne treba biti prisutan predmetu, nije
toliko vezano za osjetilne podatke, zamjena za predmet – slika – znakovi – simboli
= SIMBOLIČKA IGRA – javlja se krajem 2. godine (kao da..) i predstavlja sposobnost za
simboličku reprezentaciju iskustva (sjeda u “vlakić” i vozi ga)
- motorička reprezentacija – situaciju zamjenjuje riječima (pa – pa)
- bitna odlika – RAZVOJ SUPSTITUCIJSKE SITUACIJE – zamjena predmeta, aktivnosti..
- Vigocki – supstitucijska situacija u igri je prototip svakog spoznajnog procesa
(spoznaja = inteligencija)
- do 3. godine – govor služi za označavanje radnje (dijete govori da je pas)

2. PREDOPERACIJSKA FAZA (početak 3. godine do 6./7. godine)

- predkonceptualno razdoblje – od 2. do 4. godine
- intuitivno razdoblje – od 4. do 7. godine

- egocentričnost u intelektualnom razvoju – dijete o svemu prosuđuje sa svog stajališta i prema

svojim mjerilima – vidi se u igri (simbolička); i misaona aktivnost je egocentrična jer dijete
mijenja stvarnost prema svojoj želji
= EGOCENTRIČAN GOVOR – glasan monolog, iako više od trećine djece priča, govor nije nikome
upućen; Piaget smatra da prestanak egocentričnog govora znači
orijentiranje dijeteta na okolinu
= PARALELNA IGRA – djeca se igraju jedan pored drugoga, egocentričnost u percepciji
= IREVERZIBILNOST – nemogućnost povratka na početnu poziciju u mišljenju
= EGOCENTRIČNOST – u moralnom rezoniranju – ne mogu se uživjeti u poziciju drugoga i ne
procjenjivanju na osnovi štete nego veličine
- najprije stvaraju pojmove prvog reda; žena, muškarac, dijete, a na kraju 4. godine, stvaraju
pojmove drugog reda; znaju da je pas životinja – definiraju prema funkciji za što služe
- prestanak ekocentričnog govora predstavlja znak dječje socijaliziranosti i orijentiranosti na
okolinu
- do 6./7. godine – ne posjeduju pojam klase, a apstrakcija i generalizacija nisu potpuno
usvojene = NEMA KONZERVACIJE KOLIČINE – kad se promijeni oblik, misli da se promijenila
količina
- znaju funkciju npr. krevet – na njemu se spava, čokolada se jede

29
3. FAZA KONKRETNIH OPERACIJA (od 7. do 11. godine)
- školsko dječje doba – dijete prevladava nedostatke od prije, ispravno formira pojmove
- mišljenje je konkretno
- dijete je naučilo da je količina predmeta ista, bez obzira na vanjski izgled ili razmještaj
= KONZERVACIJA KOLIČINE – shvaća da je količina ostala ista, iako je oblik promijenjen – do toga
dolazi zbog DECENTRACIJE – u mogućnosti je zahvatiti više aspekata nekog predmeta ili više
predmeta.
= REVERZIBILNOST U MIŠLJENJU – ima mogućnost povratka na početnu poziciju mišljenja
- ispravno formira pojmove, ima pojam klase (jabuka – voće), definira pojmove prema višem
rodnom pojmu
- koristi pojmove apstrakcije – oko 12. godine (pravda, duša, ljubav), ali ih ne zna objasniti
(onima koji se tiču konkretne stvarnosti i sadašnjosti)
- konzervacija količine (zna da se radi o istom volumenu) – svladava problem konzervacije

4. FAZA FORMALNIH OPERACIJA ili APSTRAKTNIH POJMOVA ( od 11. godine - )

- intelektualna zrelost – retardirane osobe ne dostižu do te faze
- osoba je sposobna za logičke operacije sa apstraktnim pojmovima i simbolima i zamišljenim
ili hipotetskim situacijama
- mišljenje ima karakteristike mišljenja odraslih
- oko 12. godine – sposobnost BARATANJA APSTRAKTNIM POJMOVIMA (pravda, sloboda..),
pogotovo u adolescentskoj fazi javlja se interes za apstraktne pojmove i teme kao = životni
ciljevi, vrijednosti, ljubav, mišljenje..
- kod adolescenata se javlja potreba za raspravljanjem

30
 ∞ ZLOSTAVLJANJE DJECE ∞

- 60-ih godina započelo je bavljenje tim problemom

- 1962. godine – Kemple je dao definicije fizičkog zlostavljanja – sindrom pretučenog djeteta

= 4 OSNOVNA OBLIKA DJEČJEG ZLOSTAVLJANJA: ≈ fizičko 26%

≈ emocionalno 11%
≈ seksualno 20%
≈ zanemarivanje ili zapuštanje djece 22%
~ ostali oblici zlostavljanja 21%

1. FIZIČKO ZLOSTAVLJANJE
- djetetu se namjerno nanose povrede; udaranje, trešenje, stezanje, grizenje, nanošenje
opekotina
- u dojenačkoj dob ii nasilno hranjenje, grubo oblačenje, davanje sedative, alkohola = modrice,
opekotine, frakture, povrede mozga, unutrašnje povrede, smrtne posljedice
- djeca fizički zlostavljana često se godinama oporavljaju od emocionalnih povreda, a ako je
dijete svjedok sukoba, također ima simptome zlostavljanja = takva djeca prenose to u vrtić kao
NAPADAČI (mali agresivci) i kao ŽRTVE (povlačenje)
- fizičko zlostavljanje – može početi u prenatalnom periodu; fizički napad kao odgovor na
pokrete fetusa, zanemarivanje i nezaštićivanje fetusa od alkohola i dr., namjerno izazivanje
pobačaja, neodgovorno ponašanje..)
= znakovi fizičkog zlostavljanja: • česte ozljede, modrice, masnice, opekotine, ogrebotine,
lomovi
• bolni pokreti, otežano kretanje
= ponašanje: sklonost samoranjavanju, povlačenje ili agresija, bježanje od kuće, izbjegavanje
fizičkog kontakta, odbijanje zagrljaja

2. EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE
- ako dijete ne dobiva pažnju i ljubav ili mu se neprestano prijeti i ruga, omalovažava ga se, ono
je emocionalno zlostavljano
- roditelji koji ne pokazuju ljubav i privrženost, nego viču, prijete, kritiziraju, dovedu do toga da
dijete gubi povjerenje u sebe, postaje nervozno, povučeno
= znakovi emocionalnog zlostavljanja: • povlačenje ili agresija, nervozni postupci, nervosa,
nedostatak povjerenja u sebe i druge, noćne more,
poremećaji uzimanja hrane, tikovi, samoubojstvo,
bježanja

31
3. SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE
- ako odrasla osoba prisiljava dijete na seksualne aktivnosti bilo kojeg oblika = ljubljenje,
dodirivanje genitalija, grudi, snošaj, oralni seks, gledanje ili pokazivanje porno časopisa ili
filmova
- može imati štetne i dugotrajne posljedice, a zlostavljano dijete može postati zlostavljač ili
ulaziti u odnose u kojima prevladava zlostavljanje i nasilje

OBLICI PRIMJERENOG PONAŠANJA IZMEĐU DJECE:

- 2 ili više djece igraju se doktora i zanima ih to na razini igre
- 2 adolescenta isprobavaju peting i žele to oboje

OBLICI NEPRIMJERENOG PONAŠANJA IZMEĐU DJECE:

- djevojčica, 4 god. bez razloga predloži prijateljici da svuku suknje (van konteksta igre)

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE:
- 14godišnjak prisiljava 9godišnjakinju na spolni odnos
- 10godišnjak nagovara mentalno hendikepiranu 17godišnjakinju da se svuče
- 14godišnjak siluje 13godišnjakinju

ZNAKOVI: medicinski i psihološki

PSIHOLOŠKI ZNAKOVI KOD DJEVOJČICA:
≈ problematično ponašanje, pojačana seksualna preokupacija, prerana seksualna zrelost,
naglašena seksualnost, sklonost seks igrama
≈ u školskoj dobi – smanjenje kognitivne sposobnosti i školski uspjeh, slaba socijalna prilagodba,
depresivni i suicidni simptomi, impulzivne reakcije..

MEDICINSKI ZNAKOVI:
≈ trudnoća, prisutnost sperme, genitalne i analne povrede (podljevi krvi, modrice)
≈ pozitivan test na sifilis, gonoreju, infekcija HIV-om, AIDS-om
≈ povećan himen, zaliječene povrede, ožiljci

POSLJEDICE INCESTA:
≈ osjećaj obilježenosti, otuđenosti i izoliranosti
≈ depresivni simptomi
≈ problem samopoštovanja
≈ poteškoće u međuljudskim odnosima
≈ problemi sa seksualnošću
≈ negativna osjećanja

32
≈ strah, anksioznost (strepnja)
≈ pretjerana briga za sigurnost drugih (obrambeni mehanizam projekcije)
≈ psihosomatski simptomi

4. ZANEMARIVANJE ILI ZAPUŠTANJE DJECE

- kad roditelji ne zadovoljavaju osnovne dječje potrebe = u pripremama hrane, odjeći, toplini,
medicinskoj njezi
- ostavljanje djece da se brinu sama za sebe, zapostavljanje odgoja, emocionalno
neodgovaranje

SIMPTOMI: blijed izgled, zapuštenost, prljava kosa, nokti, izgladnjelost, pospanost, problem sa
zdravljem, teškoće u školi, agresivno ponašanje..
POREMEĆAJI djece zlostavljane od 3. do 5. godine: uživanje u alkoholu, kriminalitet (25%),
bježanje od kuće (34%), skitnja (39%),
poremećen odnos prema školi (57%)

BULLYING - zlostavljanje djece od strane drugog djeteta ili djece

= NASILJE PREKO INTERNETA (CYBERBULLYING) =

- svaka komunikacijska aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom za
pojedinca i opće dobro
- odnosi se na situacije kada je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili
grupe djece, putem internet ili mobilnog telefona
= vrste nasilja preko internet: 1. izravni napad
2. napad preko posrednika

• IZRAVNI NAPAD
- slanje uznemirujućih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu
- krađa ili promjena lozinke za e-mail ili nadimak na chatu
- objavljivanje privatnih podataka ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici
- slanje uznemirujućih slika putem e-maila ili MMS poruka mobitela
- postavljanje internetske ankete o žrtvi
- slanje virusa na e-mail ili mobitel
- slanje pornografije i neželjene pošte na e-mail ili mobitel
- lažno predstavljanje kao drugo dijete

33
• NAPAD PREKO POSREDNIKA
- počinitelj napada žrtvu preko trećeg posrednika (npr. počinitelj ukrade lozinku drugog
djeteta i zatim s njegove adrese šalje neprimjerene i uznemiravajuće poruke)
= što obuhvaća takav oblik nasilja?
- poticanje grupne mržnje
- napade na privatnost
- uznemiravanje
- uhođenje
- vrijeđanje
- nesvjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara
- slanje okrutnih, zlobnih, prijetećih poruka
- kreiranje stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale, na račun vršnjaka
- slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim
karakteristikama (ružnoća, debljina, nepopularnost)

VEZIVANJE – M. Ainsworth
- s nekom bliskom osobom = emocionalma povezanost između majke i djeteta
- povjerenje se treba uspostaviti u 1. godini života
- djeca koja ostvaruju sigurnu povezanost, između bliske osobe, su vedrija, nezavisnija i
sigurnija, samostalnija u djetinjstvu i u kasnijoj dobi
3 FAZE U RAZVOJU VEZIVANJA:
= do 3. mjeseca života – dijete slijedi pogledom, dječji pozivi – plač, vokalizacija = traži pažnju
- reagiraju podjednako prema svima, smiješe se, ne razlikuju poznate
od nepoznatih lica
- traže kontakt s najbližim ljudima, javlja se strah od odvajanja
= 3 godine života – javlja se “partnersko ponašanje”
- dijete se orijentira na drugu djecu, nastoji se ponašati u skladu s onim što se
od njega očekuje

FENOMEN SIGURNE BEBE – ako je dijete sigurno, samo pogleda majku; ako je nema, ono više
ne istražuje
LJEPLJIVA DJECA – tko god mu prilazi – nije dobro
NESIGURNA DJECA – nemaju uspostavljenu sigurnost

≈ dijete teško razumije zašto ga roditelji ostavljaju:

1. FAZA PROTESTA – bučno i glasno reagira, plače, lupa glavom, ne želi kontakt s nepoznatom
osobom
2. FAZA OČAJANJA – postaje tiho i kao da je izgubilo svaku nadu; tuga, bol, povlačenje

3. FAZA ODCIJEPLJENJA – reagira na pažnju drugih, a kad se pojavi majka, izgleda

nezainteresirano

34
 ERIK ERICSON – Psihosocijalna teorija ličnosti

- važno mu je nasljeđe i okolina, a zove se tako (psihosocijalna teorija ličnosti) jer se stvara
interakcija u svakom stupnju između pojedinca i okoline.

= 3 osnovne grupe teorije ličnosti:

1. INSTAKTIVISTIČKE TEORIJE – biološki moment u razvoju ličnosti
PSIHOANALITIČKE TEORIJE – Freud ističe i ponašanje okoline
2. PERSONALISTIČKE ILI INDIVIDUALISTIČKE TEORIJE
Allport – ističu posebnosti svakog pojedinca, ljudi se mogu
svrstati u različite grupe
3. SOCIJALNE TEORIJE LIČNOSTI – Skinner – naglasak na okolinu, utjecaj društva

≈ RAZVOJNA TEORIJA – ličnost se promatra u procesu razvoja

ERIK ERICSON – psihosocijalna teorija ličnosti – tvrdi da postoje određeni uvjeti kroz koje
prolazi svaki čovjek, unaprijed su određeni, neizmjenjivi, genetički uvjetovani, a nazivaju se
psihosocijalni jer se između njih postavlja poseban odnos između pojedinaca i okoline
- razvojna teorija – zato jer se pojedinac promatra u razvoju
- faze su univerzalne – vrijedi za sve ljude, bez obzira na okolinu odrastanja
- u svakom stupnju postoji 8 stupnjeva psihosocijalnih faza kroz koje prolazi svaki čovjek
- svaki stupanj vezan je uz jednu krizu koja nastaje kao posljedica fiziološkog sazrijevanja
organizma i socijalnih zahjeva koje okolina postavlja pojedincu u pojedinim razdobljima
njegova razvoja i života = ako se ona riješi na zadovoljavajući način, onda je ličnost zdrava, a
ako ne, onda je ona bolesna.S
-> da bi se prešlo na sljedeću fazu, mora se riješiti prijašnja kriza, a nema preskakivanja faza
- stupnjevi su univerzalni za sve ljude, raspored je genetički određen

1. POVJERENJE – NEPOVJERENJE (0. do 1. godine)

- ako je okolina hladna, neprimjerena, ne zadovoljava djetetove potrebe - javlja se sumnja i
strahu odnosu s ljudima, svijetom, a kasnije (u odrasloj dobi) može doći do depresije i
paranoje, potištenosti
- ako je okolina topla i njegujuća - razvija se temeljno povjerenje

35
2. AUTONOMIJA – PONIŽENJE (2. i 3. godina)
- razvoj samostalnosti; ako se dijete destruktivno ograniči u istraživanju i spoznaji – javlja se
poniženje i sumnja (pozitivno je ograničiti ga da se ne ozlijedi)
- važna je sloboda i samostalnost, ali relaksirana, a ne neograničena (takva je destruktivna za
dijete)
- NE PONIŽAVATI I ISMIJAVATI DIJETE – jer onda gubi samokontrolu i autonomiju, javlja se kod
prezaštitničkih roditelja ili nestrpljivih i bijesnih, prestrogih..; treba dozvoliti djetetu da
istražuje
- na kraju dolazi do osjećaja bespomoćnosti, rezignacije i kasnije nervoze i psihoze
- rješenje ove krize pretpostavlja osnovu za razvoj SAMOSTALNOSTI i SAMOKONTROLE; da
dijete postupno razvija samokontrolu, bez štetnih utjecaja na okolinu ili sebe, na sliku o sebi
(ako se to pozitivno ne riješi, odrasla osoba ima neuroze, psihoze)

3. INICIJATIVA – KRIVNJA (4. do 6. godine)

- povećava se dječja sposobnost, raste odgovornost i inicijativa
- razvoj mašte i mišljenja, ne valja gušiti, ismijavati inicijativu, nego poticati, omogućiti
samostalno završavanje zadataka, igru.. – raste dječja odgovornost
- kriza se pojavljuje kada se dijetetu onemogućuje samostalno istraživanje zadataka, kada se
dijete kažnjava; tada ono prestaje biti spontano, odustaje, osjeća se bezvrijedno, plašljivo
- u odrasloj dobi – pasivnost, impotentnost ili frigidnost u seksualnom planu, neuroze, histerični
oblici ponašanja..

4. PRODUKTIVNOST – INFERIORNOST (6. do 12. godine)

- školsko doba – koncentracija, pažnja, govor, čitanje, pisanje, komunikacija
- ako nije spremno za školu, osjetit će inferiornost – osjećaj manje vrijednosti (veliki utjecaj
igraju škola, učitelji, reakcije na uspjeh..), javlja se i radi boje kože, vjere, siromaštva
- kriza nastaje kad se pojavi osjećaj inferiornosti (manje vrijednosti), prouzročen nesposobnošću
da svlada zadatke koje mu zadaju drugi, a ta nesposobnost može biti stvarna ili sugerirana od
drugih
- ako je pozitivan ishod krize – ličnost postaje produktivna i kompetentna
- u razvijenim zemljama, osjećaj kompetentnosti povezuju sa školskim uspjesima, ali se može
dogoditi da djeca postanu “robovi kulture” – štreberi

36
5. IDENTITET – KONFUZIJA IDENTITETA (12. do 20. godine)
- kriza nastaje kad pojedinac želi jedno, a okolina ga gura u drugo (npr. nagovor na fakultet)
- pojedinac treba odabrati buduće zanimanje, vidjeti tko je, a kriza nastaje kod prisile na nešto –
(posljedica očekivanja i zahtjeva okoline u odnosu na pojedinca, a traži se u identitetu u
profesionalnom, obiteljskom i materijalnom smislu), a ponekad nastaje i zbog nasilja koje
pojedinac mora napraviti sebi – ići na fakultet, a želi ići u vojsku.
- formiranje identiteta je jako važno – za kasnije uspostavljanje intimnosti
-> pozitivno rješavanje krize = cjelovita ličnost, samostalna, različita od ostalih
-> negativno rješavanje krize = identitet nije formiran, pojedinac ne zna svoju ulogu u životu,
dolazi do KONFUZIJE IDENTITETA i do KRIZE IDEALA (ako se u društvu, kulturi i religiji ne
nalaze trajne vrijednosti), dolazi do razočaranja, česte različite identifikacije (što je ličnost
slabija, češće se povodi za drugima – nekima to može pomoći da pronađu svoj identitet)
- formiranje identiteta ne mora početi u adolescenciji
-> važno je i FORMIRANJE SPOLNOG IDENTITETA – rješavanje spolnih konflikata
- na kraju pozitivnog rješenja faze slijedi fizičko, psihološko i ekonomsko odvajanje od obitelji

6. INTIMNOST – IZOLACIJA (20. do 25. godine)

- samo osoba sa stvorenim identitetom može stvoriti pravu intimu, a drugi se boje toga, nisu
sposobni za to i izoliraju se, mijenjaju partnere, pojedinac je zaokupljen traženjem partnera
- izolacija može biti maskirana – često mijenjanje partnera, mnogo društava, ali ne i pravih
prijatelja, strah od nečuvanja svog integriteta, slobode
- početak obiteljskog života i profesionalne karijere

7. PLODNOST – STAGNACIJA (25. do 60./65. godine)

- osoba je produktivna, brine za druge i zajedničku budućnost
- briga za prirodu društva u kojem će sljedeće generacije živjeti i raditi = plodnost
- samo briga za vlastitu djecu nije plodnost (interes se treba pomaknuti sa sebe ili vlastite djece)
- produktivnost – ono se brine samo za sebe, ne pridonosi okolini, žive za svoje zadovoljstvo

8. INTEGRITET – OČAJANJE (65. godine do smrti)

- kriza proizlazi iz vrednovanja vlastitog životnog puta (vidi se red i smisao ili nered i nesmisao)
- postepeno degeneriranje (nazadovanje, pogoršanje bioloških oblika organa, funkcija,
slabljenje zdravlja, gubitak bračnog druga, osamljenost)
- ako je osobi život imao integritet – on ga brani od očajanja; takvi ljudi mudro i dostojanstveno
nose svoje godine, imaju svoj socijalni krug, zadovoljni su zbog ispunjenog života
- negativno rješenje krize – očajanje, čangrizavost, nezadovoljstvo, mrzovolja, često su bolesni,
drugi brinu za njih

37
 LATERALIZACIJA

- uspostavljanje ljevaštva/dešnjaštva – posljedica je specijalizacije moždanih polutki

- odvija se u predškolskoj dobi, završava oko 6./7. godine
- to je prevladavanje jedne strane tijela koje se odlikuje većom spretnošću, snagom i
dominantnom uporabom oka, ruke i noge na jednoj strani
- kod oko 85% djece je to desna strana, ostali su:
≈ čisti ljevaci – čista dominantna uporaba lijeve strane tijela
≈ ambideksteri – ljudi koji podjednako rabe lijevu i desnu ruku
≈ prekrižena lateralizacija – oko, ruka i noga nisu svi dominantni na jednoj strani

SPEARY – istraživanja sa dešnjacima

= DOKAZANO – da je lijeva moždana polutka sjedište – govora, pisanja, računanja, apstraktnog
mišljenja, simboličkog odnosa, logičke
analize
- ozljeda frontalnih dijelova lijeve polutke izaziva AFAZIJU – nesposobnost
izgovaranja riječi

SPEARY i GAZZANIGA – zaključili (eksperimentima) da:

≈ lijeva polutka dominira u razumijevanju i produkciji govora
≈ desna polutka dominira u vizualno spacijalnim operacijama, afektivni ton i melodičnost jezika,
složenije vizualno spacijalne sposobnosti, prepoznavanje lica, muzičke i druge talente,
kratkoročno pamćenje, rem spavanje i sanjanje

= djeca i moždane traume – corpus callosum – mjesto uklještenja vlakana

- lakše se oporavljaju ljevaci od povrede 1 hemisfere
- određene jezične strukture razvijaju se između 20 i 36 mjeseci, a ako dijete poslije toga
pretrpi moždane trauma, mogućnost jezičnog napredovanja prestaje i faze stjecanja jezika
treba ponoviti

LJEVAŠTVO – veliki dio je nasljedan – urođeno ljevaštvo

- svako prevježbavanje je neprirodno – onda su nesigurni, nespretni, mucaju ili su
brzopleti u govoru
- kod autista – 30-40% ljevaka, a u normalnoj populaciji 5%

38
DISLEKSIJA – teškoće u čitanju – češće kod ljevaka
- dijete nije sposobno uspostaviti vezu između štampanog slova i glasa u čitanju
- zamjenjuje B i D, M i N, P i D, P i B, D i G, premješta slova u riječima, guta slova,
umeće slova (vrt – vrat)

DISGRAFIJA – problem u pisanju - češća kod ljevaka

- nije u stanju uspostaviti vezu između pisanog slova i glasa, izostavlja slova u
riječi, ne zna pročitati što je napisao, koristi zrcalno pismo (b, d e, s k)

~ ZRELOST ~

= razvoj – u najširem smislu, ponašanje pojedinca i vrste

-> filogenetski razvoj – razvoj ljudske vrste
-> antogenetski razvoj – razvoj pojedinca, promjene u ponašanju i karakteristike organizma

POJAM ZRELOSTI:
1. U BIOLOŠKOM ZNAČENJU = BIOLOŠKA SPREMNOST
– spremnost organizma za usvajanje ili izražavanje nekog novog oblika ponašanja
- organizam djeteta ne može shvaćati neke funkcije dok nisu sazreli organi i tkiva
potrebnih za te radnje

2. ZRELOST KAO NAJSAVRŠENIJI OBLIK PONAŠANJA

– podrazumijeva krajnju fazu u razvoju i različite aspekte prema Kohlbergu -> to je
AUTONOMNA MORALNOST (postkonvencionalna faza) = čovjek se ne mora više oslanjati
na druge pri odluci o tome što je moralno, a što ne

PIAGET -> kognitivna zrelost

FREUD -> emocionalna zrelost – prevladavanje konflikata koji su karakteristični za dječju dob
- uspostavljanje efikasnih odnosa sa okolinom = ljubav,
uspješne komunikacije (smatra da su homoseksualne veze
nezrele)

39
3. RELATIVNA ZRELOST
– zrelost u odnosu na životnu dob; za svaku životnu dob vezan je određeni stupanj zrelosti =
zrelost djeteta predškolske dobi, profesionalna zrelost

4. ZRELOST KAO STATUS ODRASLOG

– ideal pojedinaca, a podrazumijeva fizičku, intelektualnu, socijalnu, moralnu i zrelost
interesa, a ako je ne ispunjava, smatra se nezrelim

5. ZRELOST KAO PRIPREMLJENOST ZA NOVU AKTIVNOST

- kombinacija je biološke zrelosti i nekih specifičnih iskustva djeteta
- na zrelost utječe okolina, npr. zrelima za školu se smatraju djeca koja sup o tjelesnoj i
psihološkoj razvijenosti podjednaka s ostalom djecom i po zakonu, školski obveznici –
6./7. godina – važna je i dužina pažnje = prosječno dijete u 1. razredu osnovne škole ima
dužinu pažnje oko 20 minuta – trebalo bi znati nacrtati čovjeka i imati odgovarajući
kvocijent inteligencije

~ zrelost se ispituje u Domu zdravlja; važno je ispitati kvocijent intelektualne razvijenosti

IQ = MD . 100 MD = ocjenjuje se testovima

KD KD = godine djeteta

- dijete mora biti prosječno za školu

= Vehslerov test – sastoji se od verbalnog i neverbalnog dijela

40
 ≈ ŠKOLSKA DOB – od 6./7. do 12./13. godine života ≈

TJELESNI RAZVOJ – postepena promjena težine i visine, bez naglih promjena

REPRODUKTIVNI ORGANI – postižu 10/15% svog razvoja
- druženje – uglavnom istospolne skupine
- spori rast, uspostavljena lateralizacija
- tjelesni rast i razvoj je sporiji (manje promjena)
KOGNITIVNI RAZVOJ – prevladavaju nedostaci prijašnjeg razvoja
REVERZIBILNOST – vraćanje na početnu poziciju u mišljenju, empatija
MORALNI RELATIVIZAM – dijete u moralnim promjenama uvažava i namjeru
GOVOR – pasivni rječnik (6./7. godine) s oko 10000 riječi, a do kraja osnovne škole se
povećava na 50000 riječi
- aktivni rječnik – nekoliko tisuća riječi, a na kraju 10 do 12 tisuća riječi
- tijekom razdoblja povećava se duljina rečenica
RAZVOJ LIČNOSTI – Ericson – produktivnost nasuprot inferiornosti
EMOCIONALNI RAZVOJ – sve uspješnija kontrola izražavanja emocija
= nove emocije: briga, tjeskoba, razni oblici straha, nesigurnost (briga o zadaćama, da će se
nešto dogoditi, oko ispitivanja, zbog loših odnosa u razredu..)
- anksioznost i tjeskoba = strah da će se nešto loše dogoditi – javlja se zbog nesigurnosti,
obiteljskih konflikata i neriješenih problema u školi – smeta u procesu
stjecanja znanja – nedostatak samopouzdanja, a svladava se tako da
nešto prenaučimo

- djeca trebaju obraćati pažnju na pozitivno, a ne tražiti negativno

- učitelji mogu izazivati ljubomoru kod preferirianja nekih učenika
RAZVOJNI ZADACI – usvajanje potrebnih znanja i vještina
- razvoj vlastitih talenata i sposobnosti
- osamostaljivanje u većem broju aktivnosti

41
 ≈ PUBERTET I MLADENAŠTVO – do 15./18. do 20./25. godine života ≈

TJELESNI RAZVOJ -
• djevojčice – nagli skok u povećanju težine i visine
- pubertet započinje oko 12. godine
- u prosjeku se s 12,5 godina pojavljuje prva menstruacija i razvoj primarnih
i sekundarnih spolnih karakteristika
• dječaci – oko 12, 5 godina – nagli skok visine i težine
- povećava se rad hipofize i lučenje spolnih hormona
- pubertet počinje oko 14. godine
- prva ejakulacija i početak razvoja sekundarnih spolnih obilježja i promjene
glasa i pojava dlaka na licu
KOGNITIVNI RAZVOJ – započinje oko 11. godine
- poboljšava se logičko razmišljanje
- javlja se apstraktno mišljenje
- hipotetičko – deduktivno rasuđivanje – sustavna promjena provjere
i odbacivanje mogućih rješenja
- prepozicijsko mišljenje – procjenjivanje logičnosti verbalnih tvrdnji
izvan okolnosti stvarnoga svijeta
- započinje dublje shvaćanje znanstvenih načela – poboljšava se sposobnost koordiniranja
teorije s dokazima
- poboljšava se dugoročno pamćenje jer započinje primjena strategije razrade materijala
- stadij formalnih operacija – pod utjecajem specifičnih prilika za školsko učenje
- povećava se samosvijesnost i usmjerenost na sebe
- javljaju se iskrivljene slike odnosa između sebe i drugih
1. zamišljena publika – uvjerenje adolescent da je u središtu pažnje
2. osobna bajka – napuhnuto mišljenje o svojoj važnosti

SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNIM SPOSOBNOSTIMA:

• djevojke – mala prednost u verbalnim sposobnostima
• mladići – prednost u apstraktnom matematičkom mišljenju
- utjecaj bioloških i okolinskih činitelja
- spolno stereotipiziranje “muških” i “ženskih” aktivnosti

42
EMOCIONALNI RAZVOJ – povećana osjetljivost, razdražljivost, nagle promjene
raspoloženja, rastresenost
- nervozno reagiranje
- sklonost općem negativizmu
- sukobi s nastavnicima, roditeljima, braćom, sestrama
- čuvstvo brige (često zbog izgleda)
- samoopisi postaju organiziraniji i dosljedni
- mijenja se razina samopoštovanja
- većinom samopoštovanje opada kod djevojaka
- autoritativno roditeljstvo predviđa visoko samopoštovanje
- nedostatak samopouzdanja
- intenzivno maštanje
- identifikacija s idolima

- adolescenti postižu anatomsko – fiziološku zrelost, ali ne i emocionalnu i socijalnu zrelost

SOCIJALNI RAZVOJ – egocentrizam na početku razdoblja, vrlo brzo prevladava orijentacija na

grupu, zatim počinje stvaranje dubokih prijateljstava
- prijateljstva među djevojkama stavljaju veći naglasak na emocionalnu
bliskost, među mladićima na status i ovladavanje
- vršnjačke grupe, oorganizirane su u klike
(slični statusi, vrijednosti, interesi, socijalni status)
- nekoliko klika tvori veću, labaviju povezanu grupu – klapu
- u adolescenciji se povećava interakcija s osobama suprotnog spola,
počinje izdvajanje u parove
RAZVOJ LIČNOSTI – Ericson drži identitet glavnim postignućem u razvoju ličnosti u
adolescenciji
- psihološki konflikt: identitet nasuprot zbunjenosti
- kriza identiteta: privremeno razdoblje konfuzije i stresa dok, prije no što
odrede svoje vrijednosti i ciljeve, eksperimentiraju alternativama

= 4 statusa identiteta:
1. postignuti identitet – nakon ispitivanja različitih alternative
2. moratorij – osoba je još u procesu istraživanja
3. preuzeti ili zaključeni identitet – bez istraživanja alternative
4. difuzija identiteta – osoba nema jasne vrijednosti i ciljeve niti ih pokušava postići
-> negativan ishod adolescencije – konfuzija identiteta

43
≈ KOHLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA:
- u početku je konvencionalna faza: prosuđuju ovisno o autoritetima, postojećim propisima i
konvencijama
- postkonvencionalna faza (13. do odrasle dobi ili nikad)
-> drže se općeprihvaćenih pravila, zakona, društvenih dogovora
-> prevladavaju individualni principi – žele izbjeći samoosuđivanje

≈ ZRELA DOB – od 20./25. do 50./60. godine života ≈

TJELESNI RAZVOJ – tjelesne strukture potpuno razvijene

- njihova funkcija na vrhuncu
- započinje biološko starenje
- velike individualne razlike
- nasljeđe, životni stil, okolina, povijesno razdoblje

- tjelesne promjene – u početku sporije, sad obi se ubrzava slabljenje rada srca i pluća,
imunološkog sustava, vida, sluha, koštanog sustava
- koža: boranje, labavljenje, staračke pjege (više izraženo kod žena)

- reproduktivni sustav: - žene – menopauza

- muškarci – pad količine sjemena (što ne znači da prestaju biti plodni)
- mogući problemi s potencijom
- većina pojedinaca počinje osjećati životno ugrožavajuće zdravstvene
tegobe

KOGNITIVNI RAZVOJ – poboljšanje u kristaliziranoj inteligenciji (stečeno znanje i iskustvo)

- opadanje fluidne inteligencije (ovisi o temeljnim sposobnostima obrade
informacija)
- Piaget: faza formalnih operacija

44
= na povoljan kognitivni razvoj utječu:
- poticajna profesija
- aktivnosti u slobodno vrijeme
- dobro zdravlje
- dugotrajan brak
- fleksibilna ličnost
- ekonomska sigurnost

RAZVOJ LIČNOSTI – važna su iskustva iz djetinjstva i mladosti: ako su povoljna, mogu olakšati
prilagođavanje; ako ne, mogu ih otežati
- Ericson: plodnost – stagnacija (stvaralaštvo – neostvarenost)
- manji dio populacije doživljava krizu srednjih godina

SOCIJALNI RAZVOJ – odlazak od kuće

- briga za ostarjele roditelje
- postaje se bakom/djedom
- priprema se za odlazak u mirovinu (stres)

MORALNI RAZVOJ – Kohlberg: postkonvencionalna faza

45
 ≈ PREDSTARAČKA DOB – od 50./60. do 70. godine života ≈
≈ STARAČKA DOB – od 60./70. godine života do smrti ≈

- većina ljudi radi do 65. godine – još su vitalni, društveni, ali se brže zamaraju, potreban im je
češći i duži odmor, češće obolijevaju, bolest traje duže nego prije
- većina teško podnosi psiho - fizičke promjene, kojih je sve više, ali većina te psiho – fizičke
promjene kompenzira sa velikim životnim iskustvom

STARAČKA DOB – slabost svih funkcija, osjetljivost, stres, depresivnost

= degenerativni procesi – procesi starenja

= UZROCI STARENJA: degenerativni procesi koji zahvaćaju sve organe

~ sužavanje vidnog polja
~ manja osjetljivost na boje
~ slabija adaptacija na tamu
~ smanjena slušna osjetljivost za visoke i niske tonove
~ slabija taktilna osjetljivost
~ muškarcima opada seksualna moć

IVAN FURLAN – 3 tipa starca:

1. AUTONOMNI – zadržali su interese, kreativni su, aktivni, vedrog duha, spontani, očuvane
težine
- Ericson: integritet
2. PRILAGOĐENI – obavljaju zaduženja dobivena od okoline, ali dok ih štite i brinu o njima,
treba im davati zadatke da se ne osjećaju beskorisno
3. ANOMIČKI – potpuno ovisni o okolini, fizički i psihički propadaju, stalno su nezadovoljni
- Ericson: očajanje

GERNOTOPSIHOLOGIJA – grana psihologije koja se bavi problemima starenja i staraca, ističu

važnost socijalne okoline i socijalnih uzroka u starenju

46
 TEŠKOĆE U RAZVOJU

KLASIFIKACIJA TEŠKOĆA U RAZVOJU

1. OŠTEĆENJE VIDA
- sljepoća i slabovidnost
- korekcija vida (naočale)
- strabizam (bježanje oka, razrokost, škiljavost)

2. OŠTEĆENJE SLUHA
- gluhost i nagluhost (slušni aparatići)

3. POREMEĆAJ U GLASU I GOVORU

- dijete koje uopće ne govori – funkcionalni poremećaj – autizam -> odbija verbalni kontakt
- nedovoljno razvijen govor
- zakašnjeli govor s obzirom na dob
- poremećaji u izgovoru glasa i mucanje -> uzrok je psihološki ili razvojni poremećaj
- poremećaj jačine, visine ili boje glasa

4. TJELESNA OŠTEĆENJA I BOLESTI

- oštećenja i deformacije lokomotornog sustava
- oštećenja centralnog i perifernog živćanog sustava (cerebralna paraliza, epilepsija, meningitis,
grčevi, poliomijelitis id r.)
- teže i kronične bolesti koje zahtjevaju posebnu pažnju (astma, nemogućnost uzimanja svih
vrsta hrane is l.)

5. MENTALNA ZAOSTALOST
- urođena ili stečena – posljedice su nekih preboljelih bolesti (cerebralna paraliza, meningitis,
upala moždane ovojnice, mongoloidno dijete, hidrocefalus ili mikrocefalus (abnormalna
nerazvijenost glave)

47
6. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI
- ADHD (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću)
- ADD (poremećaj pažnje)
- ENUREZA (poremećaj mokrenja; nakon 3. godine; liječi se bihevior terapijom;
primarna – nikad nije bilo suho;
sekundarna – bilo je suho pa je počelo mokriti)
- ENKOMPREZA (nekontrolirano obavljanje velike nužde nakon 3. godine)
- TIKOVI (nekontrolirano ponavljanje nehotičnih pokreta)
- ANKSIOZNOST (depresivnost, povućenost, strepnja)
- AGRESIVNOST
- DEPRESIVNO PONAŠANJE
- FOBIČNOST (bezrazložni jaki strahovi od npr. vještica i sl.)
- INFANTILNE PSIHOZE (autizam, shizofrenija)
- PEDAGOŠKA ZAPUŠTENOST (kulturna prikraćenost, nezainteresiranost za igru, nerazvijene
higijenske navike, higijenski poremećaji)
- ČUPANJE KOSE (dlaku po dlaku = zbog poremećaja odnosa s roditeljima = autodestruktivizam
ili TRIHOTRILOMANIJA)
- ŠKRGUTANJE ZUBIMA (emocionalna napetost prema okolini)

* POREMEĆAJI U PREHRANI *

ANOREKSIJA
- najčešća u adolescenciji, ali moguća i ranije
- smanjeno uzimanje ili odbijanje nekih ili svih vrsta hrane
= ANOREX NOVOROĐENČE – beba nerado uzima bradavicu, pasivna pri ishrani, ne zna vući
mlijeko, a češće se događa djeci premale težine tj. “oštećenoj
bebi”
= ANOREX MALOG DJETETA – djeca od 6 do 8 mjeseci; vrijeme odbijanja od dojke i uvođenje
čvrste hrane; dijete se brani od hranjenja, viče, pljuje, okreće
glavicu
=> uzroci primarne konstitucionalne anorex kod novorođenčadi = organsko oboljenje,
psihološki (odnos majka – dijete)
=> ANOREX OSOBE – pokazuju strah od tjelesnog i emocionalnog približavanja

48
DEBLJINA
- različiti organski ili psihološki uzroci ili nadoknađivanje pažnje
= SPORO JEDENJE – čest problem u vrtićima
= PIKA POREMEĆAJ – djeca stavljaju u usta i jedu zemlju, kreč, kredu, pijesak, komadić drva
= KOPROFAGIJA – djeca stavljaju u usta izmet – češće kod psihotične djece

BULIMIJA
- prežderavanje i hiperaktivni poremećaj
=> uzroci = organski, psihološki
- nezadovoljstvo vanjskim izgledom, al ii unutarnjim
- u adolescenciji je često problem kriza identiteta

∞ ADHD SINDROM ili ADD/MCD ili HIPERAKTIVNO DIJETE ∞

- poremećaj pažnje ili hiperaktivni poremećaj

MCD – minimalna cerebralna disfunkcija
SIMPTOMI: poremećaj pažnje – dijete je preaktivno, impulzivnost, naglo mijenja raspoloženje,
ima kratko vrijeme pažnje, u stalnom je nedovoljno osmišljenom kretanju, juri, trči,
teško se zadržava na jednom mjestu
= u predškolskoj dobi – teško dugo igraju istu igru, pretjerano su aktivni u stalnom ili
neosmišljenom kretanju, kad sjedi stalno se vrpolji, pipka odjeću, sebe,
predmete
= u školskoj dobi – slab uspjeh, ne mogu raditi neki zadatak, imaju problema u organizaciji i
završavanju zadataka

- roditelji ga opisuju kao neumorno dijete ili kao zločesto i nemoguće

- zbog impulzivnog ponašanja, veća sklonost povrjeđivanju
- imaju nisku toleranciju na frustraciju (čekanje u redu), dobiju napade bijesa i vrlo su
razdražljivi
- teško svladavaju vizualno – motorne zadatke, nisu uspješni i spretni u sportskim aktivnostima
- mišljenje im je manje povezano nego kod ostale djece, a pamćenje može biti dobro
- ne koriste složenijemisaone operacije koje odgovaraju njihovoj intelektualnoj razini

49
- imaju teškoće u okulomotornim koordinacijama (povezanost ruke i oka), motornim
koordinacijama (nespretnost)
- ponekad osjećaju nisko samopoštovanje, nižu vrijednost, izdvojenost iz grupe, odbačenost
izoliranost, a agresivnost je usputna – reakcija na odbacivanje, zadirkivanje, na ponašanje
okoline

≈ SINDROM SE MIJENJA TIJEKOM RAZVOJA ≈

- u ranim godinama povišena je aktivnost, smetanje spavanja i ishrane, kasnije se pojačava
nemir
- verbalno prihvaćanje disciplinske mjere – trude se da to poštuju, a na kratko i uspijevaju,
no opet krše uspostavljeni red jer ne mogu više izdržati
= prvih godina – povišena aktivnost, smetnje spavanja i ishrane, nemir se povećava
= školska dob – teškoće oko učenja i ponašanja u školskoj sredini
= pubertet (mladost) – smiruje se pretjerana motoričnost u pokretima, ali ostaje razdražljivost,
depresivnost, društvena neprilagođenost, profesionalne poteškoće,
nedruštveno ponašanje, ponekad kompletno nestajanje simptoma, ako
je okolina podržavajuća
- ponekad simptomi potpuno nestaju u pubertetu
= odrasli – moguća prikrivena hiperaktivnost, često mijenjaju partnere, posao, stalno su nemirni

- kod netolerantne okoline, javlja se DEPRESIVNA REAKCIJA, ANKSIOZNOST, NEDRUŠTVENOST

- oko 5% predškolske djece je hiperaktivno, a javlja se 10 puta češće kod dječaka

=> uzroci = nisu sasvin jasni, a mogu biti: = organski – neurofiziološki (minimalna oštećenja
cerebralnog sustava)
= psihološki (nezadovoljna djeca)
= genetički (nasljedni)

= tretman – uglavnom povećanje tolerancije okoline jer se ne mogu promijeniti

- omogućiti djeci TIME-OUT; neku aktivnost koju ono može samo raditi; otići u
drugu sobu, prošetati..
- može se primijeniti INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE (nagrađivanje primjerenog
ponašanja), a ponekad se radi MODELIRANJE – netko od vršnjaka postaje “model”.

50
 ∞ RANI AUTIZAM (INFANTILNI AUTIZAM) ∞

- L. Kanner – prvi ga je opisao kao poremećaj, 1943. godine

- počinje u prvim mjesecima života (ili kasnije) i češći je kod dječaka
SIPMTOMI: nesposobnost razvijanja osjećaja i društvenih odnosa s drugim osobama
= kod beba – apatičnost, plačljivost, nema smiješka, ne reagiraju posebno na dolazak majke ili
bliske osobe, ne pokazuju interes za zbivanja i osobe oko sebe
= kasnije – osjećajna hladnoća, društvena neprilagođenost, nemogućnost uspostavljanja
prijateljskih ili ljubavnih odnosa, zaostajanje u razvoju govora (kod nekih nije ni bio
razvijen, a kod nekih je izgubljena sposobnost)
- ako govore, govore, monotono, teškoće u uporabi zamjenica, u stvaranju apstraktnih
pojmova, u simboličkom mišljenju i zaključivanju
STEREOTIPIJA – kruti način ponašanja (inzistiranje na istim osobama, situacijama, predmetima)
- igra – prazna, nemaštovita, stereotipna

POREMEĆAJI U GOVORU:
= eholalija – ponavljanje zadnjeg što je rečeno
- teškoće u uporabi osobnih zamjenica, govore vrlo monotono (bez modulacija)
- zadržavanje na posebnim terminima
- teškoće u simboličkom mišljenju i logičkom zaključivanju

OPSESIVNOST – kod autista, prisilno “nesvrsihodno” često ponavljanje neke radnje

AKTIVNOST – stereotipija u igri, posebno u igri rukama

- kruti način ponašanja, inzistiranje na istoj situaciji, osobama, predmetima i
aktivnostima – inače postaju agresivni, bijesni i ljuti
- mogu agresivno reagirati i na nove osobe
- smanjena inteligencija i spoznajne sposobnosti

1966. godine LOTTER – ispitao 32 autistične djece = 22 IQ < 55

6 IQ < 80
4 na granici normale
3 prosječno
1 iznadprosječno

= simptomi – nemaštovita, stereotipna i prazna igra, kratkotrajna pažnja, enureza, tikovi,

enkompreza

51
= 2 VRSTE: PRIMARNI AUTIZAM – dijete od početka pokazuje autistične znakove
SEKUNDARNI AUTIZAM – oko 2. do 3. godine – uvjetovani okolinski; nakon
separacije, traumatskog događaja, obiteljskih neprilika,
nepoznatih uzroka
- životinja KONJ – posebna veza
- ustanove – Centar za autizam; Nad lipom 13B
Dječji dom “Josipovac”; Nazorova 49
Zavod za zaštitu djece s neurorazvojnim teškoćama; Goljak 2

* SNOVI I POREMEĆAJI SPAVANJA *

- prvih tjedan dana, novorođenče spava 19 – 20 sati, a kasnije su faze spavanja i budnosti sve
duže
- u 6. mjesecu – spava 6 – 8 sati bez prekida
- poremećaj ritma, dubine, dužne spavanja i budnosti
- dubina i dužina spavanja se mijenja tijekom života
- krajem 1. godine – dijete spava 13 – 14 sati dnevno = noć + 2 puta po danu
- u 18. mjesecu – spavanje traje 7 – 8 sati

POLIFAZIČNOST – smjenjivanje kratkog spavanja i buđenja

- smanjuje se s vremenom oko 6. mjeseca života
- gubi se u 1. godini života

- krajem 1. godine – beba spava 13 – 14 sato dnevno (8 sati noću, 1 – 2 sata dnevno)
- istraživanja pokazuju da je u prvim noćnim satima duboko spavanje, zatim površno i pred
buđenje opet duboko
- kod male djece, spavanje je usko povezano sa ishranom – u prvim mjesecima dijete spava
mirno, ako je nahranjeno i čisto, budi se kada je gladno
- obredi uspavljivanja javljaju se oko 2./3. godine i postupno nestaju = različiti su rituali –
sisanje palca, dudice, pramen kose..
- napeta djeca s emocionalnim problemima, u snu mogu škrgutati, pričati:
-> BRUKSOMANIJA – škrgutanje zubima
-> SOMNILOKVIJA – pričanje u snu

52
≈ SNOVI ≈
- za bebe nije sigurno da li sanjaju, a u ¾ god. prepričaju svoje snove, miješaju ih sa maštom,
stvarnim događajima (oko 7. godine su iskazi vjerni i nepovezani sa maštom)

= J. Piaget i M. Klein – bave se analizom snova djece i povezuju ih sa simbolikom igre:

• 6 tipova: ~ snovi u kojima se ispunjavaju neispunjene želje
~ snovi koji predstavljaju nešto drugo, kao i u simboličkoj igri
~ snovi koji predstavljaju neki neugodan događaj sa sretnim krajem
~ snovi ispunjeni strahovima (noćne more)
~ snovi kažnjavanja ili samokažnjavanja
~ snovi kao izraz organskog podražaja

≈ POREMEĆAJI SPAVANJA ≈
1. POREMEĆAJI RITMA, DUBINE I DUŽINE SPAVANJA
- kasno liježu i kasni ustaju, kod većih odstupanja to može biti uzrok patologije
= uzroci = ASFIKSIJA – kad dijete ostane bez zraka pri porodu – oštećenje centralnog
živćanog sustava
= TJELESNA OBOLJENJA – visoka temperatura, smetnje disanja
= OKOLINSKI UZROCI – poremećen odnos s majkom, članovima obitelji

2. NOĆNI STRAH (pavor nocturnus)

- javlja se kao strah od mraka, samoće, razdvajanja, a počinje oko 2. – 3. godine i traje do
puberteta
- kod nekih pomaže čitanje priča dok ne zaspu, vrtenje kose, pjevanje pjesmica (majke)
- u 3. – 4. godini – strah od životinja; u 5. – 6. godini – strah od vampire, fantoma, lopova

3. MJESEČARENJE
- nesvjesna šetnja u snu, javlja se kad se dijete osjeća usamljenim ili odbačenim

53
 MENTALNA RETARDACIJA

- sporiji ritam i niži stupanj intelektualnog razvoja ranog porijekla; može biti urođena ili stečena
u prvim mjesecima ili godinama života
- slabije reagiraju na podražaje iz okoline, slabo su prilagođeni zahtjevima okoline
- u prvim godinama najviše se očituje kao zastoj u razvoju senzomotorike, na refleksima, slabije
reagiraju na podražaje koji dolaze iz okoline i slabo su prilagođeni – u školi neuspjeh
- u odrasloj dobi – nesposobnost funkcioniranja u okvirima ustaljenih društvenih standard
= RAZVOJNI KVOCIJENT – koristimo kada su djeca u pitanju, a ne IQ jer se nekad radi o kulturnoj
prikraćenosti, nedovoljno poticaja, a to ne govori puno o budućem
IQ-u jer svako dijete može pokazati bolje rezultate
- dijete se može razviti sa normalnim predispozicijama, ali ako je okolina zanemarujuća, one se
ne razvijaju

≈ KRITERIJ ZA PREPOZNAVANJE RETARDACIJE:

1. KRITERIJ DRUŠTVENE PRILAGOĐENOSTI
- pretpostavka je da je proces prilagodbe uvjetovan inntelektualnim sposobnostima pojedinaca
i okolnostima društvene sredine

2. PEDAGOŠKI KRITERIJ
- uspjeh u školi i profesionalno osposobljavanje

3. ZONA PROKSIMALNOG RAZVOJA (Vigotski)

- dvoje djece sa istim IQ-om – on ne mora biti isti IQ za 2 godine
- o zoni proksimalnog razvoja ovisi kakav će biti razvoj
- nizak IQ ne mora značiti nisku inteligenciju, nego nedovoljno inteligentno funkcioniranje
koje je posljedica neadekvatnih društvenih i kulturnih uvjeta, premalo poticaja u životu

54
≈ IQ 0 – 20 – IDIOT – najteži oblik – DUBOKA MENTALNA RETARDACIJA – stupanj 2godišnjaka
≈ IQ 20 – 50 – IMBECIL – TEŠKA MENTALNA RETARDACIJA – razvojni stupanj 7godišnjaka
≈ IQ 50 – 70 – DEBIL – UMJERENA MENTALNA RETARDACIJA – razvojni stupanj 10godišnjaka
≈ IQ 70 – 79 – GRANIČNA MENTALNA RETARDACIJA
≈ IQ 80 – 89 – ISPODPROSJEČNI
≈ IQ 90 – 109 – PROSJEČNA INTELIGENCIJA
≈ IQ 110 – 119 – IZNADPROSJEČNI
≈ IQ 120 – 129 – VISOKO IZNADPROSJEČNI
≈ IQ 130 i više – KRAJNJE VISOKA INTELIGENCIJA
≈ IQ 140 i više – GENIJALNOST

1905. godine BINET – SIMON skala (test za mjerenje inteligencije) IQ = MD . 100

KD

= FLUIDNA INTELIGENCIJA – biološki određena sposobnost, važna pri rješavanju problema

gdje znanje i iskustvo ne koriste

= KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA – ona znanja i sposobnosti koji neki pojedinac razvije tijekom
života

= AGRESIVNOST =

1. S. FREUD – tretirao agresivnost kao instinct

= 2 osnovna instinkta: EROS (instinkt života) i TANATOS (instinkt smrti) = u stalnoj su borbi
- tanatos potiče želju za agresivnošću koja se ispoljava na drugima, da ne dođe do
samouništenja

2. A. ADLER – počeo kao pripadnik psihoanalitičke teorije, ali je postao pripadnik

individualističke teorije
- po njemu, do agresivnosti dolazi radi prirođene volje za moći

55
3. E. FROMM – agresivno je svako ponašanje kojem je cilj napraviti štetu drugome, a dijeli se:
a) BENIGNU – normalna, urođena obrambena reakcija, nužna za opstanak vrste, prisutna kod
ljudi i životinja
b) MALIGNU – štetna, ne uzrokuju je vanjske opasnosti već želja za uništavanjem, razaranjem
- prouzročena lošim utjecajem društva i načinom života

4. D. MORRIS – etološke teorije – dolazi do zaključaka promatranjem u okviru

životinjskog porijekla

5. MOYER – agresija kao rezultat funkcionalnih određenih struktura ili bioloških promjena u
organizmu
= objašnjenje agresivnosti – povezivanjem hormona i agresivnosti
- traženje i nalaženje centra u mozgu presudnog za agresivno
ponašanje

6. J. DOLLARD – postavljena tzv. FAA hipotezu u kojoj je agresivnost odgovor na frustraciju,

no ne objašnjava zašto svaka frustracija ne dovodi do agresije niti je svaka
frustracija rezultat agresije

7. L. BERHOWITZ – frustracija izaziva određeno emocionalno stanje, srdžbu koja, kod određenih
uvjeta dovodi do agresije = ta je teorija potkrijepljena mnogim
eksperimentima
- agresija nastaje kao posljedica frustracije, ali ne isključivo radi toga

INSTRUMENTALNA AGRESIJA – nije namjerna, kod kretanja do “cilja”

FESHBACH
FRUSTRACIJSKA AGRESIJA – impulzivna, prouzročena nekom situacijom
(emocionalne promjene u organizmu koje
dovode do tumačenja neke situacije kao
provocirajuće)

= BANDURA – došao do zaključka da se socijalnim učenjem može razviti agresija; važno je

opservacijsko potrkepljenje = opažanja, promatranje, primjećivanje = nije
direktno potkrepljena osoba koja uči to ponašanje, već je potkrepljen njezin
model (npr. kad otac agresijom postiže cilj)

56
EMOCIONALNA STABILNOST – osobina da emocionalno reagira adekvatno situaciji u kojoj se
nalazi, sa emocijama primjerenim podražaju koji ih je izazvao =
može kontrolirati svoje osjećaje i sitnica mu ne kvari raspoloženje

FRUSTRACIJSKE SITUACIJE – situacije u kojima se nalazi pojedinac kad smatra da netko ili nešto
sprječava zadovoljenje njegovih motiva
- otpornost na neuspjeh je tolerancija na frustraciju

= može reagirati: - realistički – reorganizacija aktivnosti na osnovu uvida u situaciju

- pojačavanjem aktivnosti – ulaganje više truda
- napuštanje aktivnosti – obrana našeg samopoštovanja radi izbjegavanja
neugode i anksioznosti

= prepreke koje izazivaju frustraciju:

a) objektivne – nema veze s vama; npr. ružno vrijeme za izlet
b) socijalne – društvene norme (roditeljske zabrane)
c) u samoj ličnosti pojedinca – neki su stalno frustrirani, a ne bi trebali biti
d) konflikti – sukobi raznih motiva zbog prepreka na putu do cilja – važna je razina postignuća

-> KOMPENZACIJA – zamjena ciljeva teško ostvarivih sa lako ostvarivim (obrambeni mehanizam
ličnosti)
-> SUBLIMACIJA – prijenos nastojanja čovjeka sa društveno neostvarivog ili neprihvatljivog na
ono društveno ostvarivo i prihvatljivo
-> RACIONALIZACIJA – opravdavanje ponašanja iznošenjem iskonstruiranih, a ne pravih razloga
-> IDENTIFIKACIJA – kod nezadovoljenja svojih motiva, naknada se traži u uspjesima drugih
-> PROJEKCIJA – pripisivanje drugima naših želja i motiva (pripisivanje drugima svojih strahova)
-> MAŠTANJE – zamišljanje ciljeva kao da su ostvareni (zagrljaj dečka koji je u stvarnosti odbija)
-> REPRESIJA – potiskivanje neugodnog doživljaja, nemoralnih želja is l.
-> REGRESIJA – prelazak na primitivnije načine ponašanja
-> REAKCIJSKA FORMACIJA – obrnuto ponašanje od očekivanog, zbog potiskivanja neželjenih
poriva nastupa pretjerivanje
-> INSULACIJA – izdvajanje jednog djeteta od drugih, pretjerano intelektualiziranje
-> AGRESIJA – postoji: konstruktivna – pojačana aktivnost da se dođe do nekog cilja
destruktivna – razaranje onog čime ne možemo ovladati
fizička – nasrtanje na neki cilj (batine)
transfer agresije – prijenos – ne napadamo osobu koja je uzrok agresije,
već neku drugu osobu

57
SOCIJALNA ZRELOST
- odrasla osoba je socijalno zrela ako u nekoj situaciji reagira tako da vodi računa o svojim i o
potrebama drugih ljudi, a da bi to bio, mora znati što je društvu prihvatljivo, a što ne
- kroz djetetov odnos prema okolini vidi se njegova zrelost
- socijalna zrelost odnosi se na komunikaciju s drugima
= socijalni smješak = prvi znak da dijete reagira na osobe oko sebe (u 3. mjesecu života)

DJECA SOCIJALNOG PONAŠANJA U 1. I 2. GODINI ŽIVOTA (Charlotte Buhler):

1. SOCIJALNO SLIJEPO DIJETE – dijete koje se u prisustvu drugog djeteta ponaša kao da je samo
2. SOCIJALNO ZAVISNO DIJETE – oponaša drugu djecu jer ona na njega snažno utječu
3. SOCIJALNO NEZAVISNO DIJETE – svjesno je prisustva drugog djeteta, ali ga ono ne plaši niti
motivira na neku aktivnost = samostalno je u svojim
aktivnostima

• ŽALOVANJE •

- dolazi kod gubitka voljene bliske osobe

- najteži su prvi mjeseci (1 godina) - većina osoba prolazi kroz sve faze
- ne treba to zaboraviti bego naučiti živjeti s tim - važna je socijalna podrška, slušanje
- ako dijete želi, treba ići na sprovod - svatko ima svoj način žalovanja
- važno je vraćanje uobičajenom životu
- greška je micati dijete iz te situacije; treba im dati konačne, iskrene i jednostavne odgovore –
tako kasnije neće imati problem, treba im reći što se dogodilo
- stres – ima posljedice na intelektualni, emocionalni, fiziološki i psihološki plan

= 6 faza: 1. šok
2. nevjerovanje
3. osjećaj dezorijentacije i nerealnosti
4. gubitak koncentracije
5. ljutnja i bijes prema sebi, drugima, preminulome
6. tuga i shvaćanje žalosne činjenice

58
= KRIZNA INTERVENCIJA – cilj je upoznati okolinu sa simptomima tj. znakovima koji se pojavljuju
nakon traume:
1. na KOGNITIVNOM planu – gubitak koncentracije, crne misli, dezorijentiranost
2. na EMOCIONALNOM planu – ljutnja, bijes, strah, agresivnost, depresija, regresija
3. na FIZIOLOŠKOM planu – noćne more, glavobolje, mučnine, poremećaji spavanja, jedenja
4. na PSIHOSOMATSKOM planu – tjelesne smetnje psiholoških uzroka (tumor, čir..)

∞ UČENJE ∞

HIJERARHIJA TIPOVA UČENJA PREMA SLOŽENOSTI:

1. KLASIČNO UVJETOVANJE
2. INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE
3. UČENJE NIZA MOTORIČKIH REAKCIJA (povezivanje motoričkih reakcija – hodanje)
4. UČENJE NA VERBALNOJ RAZINI (mehaničko brojanje)
5. UČENJE VIŠESTRUKOG RAZLIKOVANJA (različito reagiranje na različite situacije)
6. UČENJE POJMOVA
7. UČENJE PRINCIPA, PRAVILA I ZAKONA
8. RJEŠAVANJE PROBLEMA
=> svaki tip učenja nadovezuje se na prijašnji, osim što nije dokazano da klasično uvjetovanje
mora prethoditi instrumentalnom.

UČENJE PO NAMJERI – namjerno (nehotimično) i nenamjerno (hotimično)

UČENJE PREMA GRAĐI – motoričko (područje psihomotorike; hodanje, vožnja..)
- verbalno – misaono = verbalno učenje (školsko učenje i sl.)
UČENJE PREMA NAČINU – jednostavno i složeno (niz, višestruko socijalno učenje..)

59
== KLASIČNO UVJETOVANJE (Parlov) ==
- događa se bez namjere onoga tko uči, za čovjeka naročito važno u 1. godini života
- termin u klasičnom uvjetovanju su BEZUVJETNI PODRAŽAJ (BP) koji izaziva BEZUVJETNU
REAKCIJU (BR)

BP → BR slina
hrana
↓
NP (neutralan podražaj) → zvono
↓ (uvjetovani podražaj nastao i neutralni podražaj, nakon nekog vremena)
UP → UR UP (zvono) → UR (slina na zvuk zvona)

- ako se jedan neutralan podražaj (NP) koji prirodno ne izaziva željenu reakciju često javlja u
isto vrijeme kad i bezuvjetni podražaj (BP), on postaje UVJETOVANI PODRAŽAJ (UP) tj. znak za
pojavu bezuvjetnog podražaja (BP) i izaziva dio prirodne bezuvjetne reakcije (BR)
- moguće je stvaranje uvjetovane reakcije (UR) višeg reda = uvjetovani podražaj (UP) postane
toliko snažan, da postane bezuvjetni podražaj (BP)
≈ PARLOV EKSPERIMENT SA PSIMA ≈
- centri bezuvjetne reakcije (BR) nalaze se na leđnoj moždini i nižim moždanim strukturama
- centri uvjetovanog refleksa su centri u kori velikog mozga
- u bezuvjetnom podražaju (BP) kod psa bila je hrana, a bezuvjetna reakcija (BR) slinjenje
- Parlov je uveo neutralan podražaj (NP) – zvono
= kada psima zazvonimo, oni sline, no ako in naučimo ponavljanjem radnje da nakon zvona
slijedi hrana, psi će na neutralan podražaj (NP) – zvono, početi reagirati kao na bezuvjetnu
reakciju (BR)
= ako se neutralan podražaj (NP), koji prirodno ne izaziva nikakvu reakciju, često javlja u isto
vrijeme kad i bezuvjetni podražaj (BP), on postaje uvjetovani podražaj (UP).

RAZLIČITE VRSTE UVJETOVANJA

1. EMOCIONALNO – prijenos osjećaja
- Watson je svaki puta, kada je mali Albert htio dotaknuti eksperimentalnog štakora, jako
lupio čekićem o stol i s vremenom ga je naučio EMOCIJI STRAHA – boji se životinje
= mnogi strahovi uvjetovani su emocionalnom reakcijom
BP – udarac čekićem o metalni stol
BR – trzaj, drhtaj, strah
NP – štakor
UP – štakor – svakom pojavom štakora, lupilo se o stol
UR – strah, drhtaj, plač na samu pojavu štakora

60
=> dolazi do GENERALIZACIJE PODRAŽAJA – počeo se bojati sličnih životinja; zeca, mačke,
krznenih predmeta..

2. SEMANTIČKO – stajanje na crveno svijetlo (naučeni znak na koji reagiramo)

3. VERBALNO – verbalni podražaj (misaono)

- neurotično ponašanje nastaje radi konflikta (psi su isprva slinili na znak kruga, pa su naučili
razliku između elipse i kruga, pa su elipsu približavali krugu, a kad na to nisu mogli reagirati,
pokazivali su simptome akutne neuroze – režali su.

SISTEMATSKA DESENZITIZACIJA
- gđa. Jones – Peter se bojao zeca (2 godine i 10 mjeseci) – putem 17 koraka, od kojih se svaki
mora usvojiti, htjela ga je polagano priviknuti na igru sa zecom = kad god je Peter dobivao
hranu koju najviše voli, pokazan je zec – prvo daleko, a kasnije sve bliže; na kraju je strah
postepeno eliminiran.
H. Mowrer – ENUREZA – mokrenje u gaće nakon 3. godine
- gumene dekice ispod plahte koje počnu zvoniti kad se navlaže pa se dijete probudi
- htjeli su dijete naučiti da se probudi na podražaj iz mjehura, na temelju klasičnog
uvjetovanja
- dnevnik mokrenja – kad se dijete probudi suho, dobiva sunce; ako se probudi prilikom
mokrenja, dobiva cvijet, a kad sakupi 101 sunce, dobiva nešto što
jako želi
- ako se probudi mokro, dobiva oblak s kišom i za to ne dobiva nagradu, ali
niti kaznu – ne smije se čak ni komentirati

== INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE (Skinner) ==

- radio je sa golubovima (naučio ih je da spuste oznaku na označeni cilj, a zauzvart dobivaju
nagradu (hranu); štakor, labirint – glad
- učenje se bazira na posljedicama koje prate određena ponašanja
- temelji se na kontroli ponašanja kroz manipulaciju nagradama i kaznama
= glavni termin – odgovor – može biti jednostavna, refleksna reakcija ili vrlo složeno ponašanje

61
= potkrepljivač – događaji koji slijede odgovor, a povećavaju mogućnost njegovog ponavljanja
(hrana, novac..)
- kod djeteta je važno naći odgovarajući potkrepljivač (osmijeh)
- važan je i raspored potkrepljivanja, a potkrepljivanje se ne mora dati za svaki
odgovor
= potkrepljenja mogu biti:
-> pozitivno – reagiramo pozitivno – nagrada, kod životinja hrana
-> negativno – kazna – ima efekt samo ako je prisutna osoba koja ih daje, ali dovode do zabrane
kočenja ponašanja

E. Thordnike, američki psiholog, istraživač -

– svaki akt koji u danoj situaciji dovodi do zadovoljstva, biva povezan s tom situacijom tako da
se, kad se ta situacija ponovi, ponavlja se i taj akt
- suprotno tome – svaki akt u danoj situaciji dovodi do mezadovoljstva, odvaja se od te situacije
tako da će, kad se ta situacija ponovi, biti manja vjerojatnost za ponavljanjem tog akta
OPSERVACIJSKO POTKREPLJIVANJE – dijete ne mora biti direktno potkrjepljeno, a ipak uči, gleda
kako se mi ponašamo ii z toga uči

=> INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE JE UČENJE PUTEM POKUŠAJA I POGREŠAKA – važna je

povratna situacija.
PSIHOPATOLOGIJE - ULLMAN, L.P & KRASNER, L.
– pokušali su shizofreniju objasniti putem instrumentalnog učenja i uvjetovanja; kažu da je ona
rezultat propusta okoline da potkrijepi određene sekvence ponašanja, što bi značilo da
shizofreničari obraćaju pažnju na neobične znakove u okolini i zato što nisu bili potkrjepljivani,
obraćaju pažnju na socijalne podražaje na koje normalni ljudi reagiraju

= LJUDI RAZVIJAJU LOŠA PONAŠANJA RADI:

- nepotkrepljivanja iz prikladnih ponašanja u djetinjstvu (npr. neodgovaranje na pozdrav)
- kažnjavanja za ponašanja koja su kasnije smatrana normalnima
- nagrađivanja za neprikladna ponašanja
- potkrjepljivanja na neodgovarajući način ili za nešto što bi bilo inače odgovarajuće ponašanje
- važna je dosljednost u odgoju i potkrjepljivanju, u skladu s ponašanjem
-> treba biti dosljedan u nagradama i kaznama, a ne djelovati prema svom raspoloženju
-> ne treba se šaliti s malom djecom jer ne shvaćaju poruku (crni humor, sarkazam..)

62
IMITACIJA
- usvajanje ponašanja ili reakcija na osnovu promatranja vanjskog uzora/modela i ugrađivanje
tog ponašanja u svoj repertoar ponašanja = takvo ponašanje dovodi do nagrađivanja
- važna su u području usvajanja bontona kod djece (oslovljavanje, rukovanje, pozdravljanje..)
- djeca ne imitiraju ono što kod drugih izaziva negativne reakcije
- starija djeca – imitacija u odijevanju, u vještinama (plesanje, borilački sportovi..), u govoru
- uzor treba biti dostupan djetetu (ne savršen i ne nedostupan)
- SOCIJALNO UČENJE – nagrađivanja određenog oblika imitativnog ponašanja
= 3 glavne karakteristike učenja imitacijom: 1. dijete uči promatranjem i imitiranjem drugih
2. dijete uči imitacijom jer su za to nagrađena
3. dijete simbolički doživljava nagradu jer samo
osjeća ugodu koju opaža u doživljavanju modela

=> IMITACIJOM se najčešće uči BONTON, GOVOR, VJEŠTINE, EMOCIONALNE REAKCIJE,

PONAŠANJE, ALI I VOŽNJA, PLES..
↓

+ Bandura zaključuje da se lakše imitiraju uzori s kojima se uspostavlja jača emocionalna veza i
uzori koji imaju značajnu ulogu u njegovom životu
VAŽNO: 1. da djeca jasno vide postupke uzora i njihove korisne posljedice
2. da su postupci primjereni djeci
3. das u djeca motivirana za imitiranje

IDENTIFIKACIJA
- potrebna je emocionalna veza između uzora i djeteta, da bi došlo do identifikacije
- dijete treba primijetiti sličnost između sebe i modela
- emocionalna veza mora biti uzajamna (iste misli, osjećaji, karakteristike..)
- može biti obrambeni mehanizam ličnosti id a nema veze s učenjem ili poistovjećivanjem s
nekim iz okoline, kojeg dijete voli i radi toga ga imitira

63
UČENJE PO MODELU
- Bandura postavio temelje – učenja po modelu
- dijete prati, uočava i pamti uzročno – posljedičnu vezu PODRAŽAJ – PONAŠANJE – POSLJEDICE
bez vlastitog ponavljanja iste situacije
- procesi u toj metodi: promatranja, posrednički kognitivni procesi
- često se koristi u terapiji za uklanjanje strahova, fobija, anksioznosti jer dijete promatra svoj
model koji pokazuje željeno ponašanje i samo se ohrabruje da se tako ponaša, a model može
biti i u filmu
= BIHEVIOR TERAPIJA – biraju se određena ponašanja koja se nagrađuju
= GESTALT TERAPIJA – značajna u nenasilnom rješavanju sukoba
- model – obično je to roditelj, odgojitelj, drugo dijete, a model ne smije biti presavršen

≈ namjerna socijalizacija odvija se kroz:

1. SOCIJALNO UČENJE NAGRAĐIVANJEM I KAŽNJAVANJEM
2. IMITACIJU I IDENTIFIKACIJU – usvajanje ponašanja imitiranjem vanjskog uzora ili ponašanja

IDENTIFIKACIJA ili POISTOVJEĆIVANJE

- složeniji oblik učenja; daje osjećaj sigurnosti jer tako dijete simbolično preuzima dio snage i
osobnosti svog modela i ujedno osigurava njegovu ljubav
- dijete se identificira s osobom iz okoline i ponaša se kao da je ona ta osoba, a s tim mislima,
osjećajima i karakteristikama
- da bi došlo do identifikacije, potrebna je emocionalna veza između uzorai djeteta
- psihoanalitičko objašnjenje jest da to daje osjećaj sigurnosti

64
 ≈ ODNOS RODITELJ = DIJETE ≈

- dijete svojim ponašanjem utječe in a ponašanje roditelja

= lako odgojiva djeca – roditelji nemaju problema s njima
= teško odgojiva djeca – neka su takva već od dojenačke dobi
- roditelji smatraju da odgajaju dijete u skladu sa svojim stavovima i moralnim vrijednostima
- svaki odnos roditelj = dijete ima utjecaj na dijete, a kad je roditelj jedan, to su udovičke
obitelji, samohrani roditelji ili vanbračna djeca

= INTERAKCIJA RODITELJ = DIJETE – važna je i odnosi roditelja moraju biti barem djelomično
usklađeni jer ako se mijenjaju, dijete postaje zbunjeno
- važna je dosljednost jednog roditelja i para
-> OČEVI – imaju zahtjeve na kojima se odražavaju njihovi vrijednosni stavovi, daju više značaja
odgovornosti djece za vlastite postupke, skloniji su kažnjavanju i kontroli djeteta i
smatraju da imaju pozitivan učinak
-> MAJKE – važnije im je da zaštite djecu od anksioznosti i ne traže toliku odgovornost, češće
kažnjavaju djecu, ali nisu čvrste i nemaju jasan stav o kažnjavanju (priklanjaju se
očevu mišljenju), sve rade češće s djecom

SEARS = radio istraživanje o važnosti faktora i što utječe na to kakvi ćemo biti roditelji ili kakvi
smo

1. ISKUSTVO – roditelja iz djetinjstva i odrasle dobi

2. INFORMACIJE I SAVJETI – iz raznih izvora (prijatelji, rođaci, stručnjaci..)
3. VRIJEDNOSTI I STAVOVI – stečeni od vlastitih roditelja
4. TRENUTNE OKOLNOSTI – fizičko i emocionalno stanje roditelja (partnerski odnosi,
karakteristike ponašanja djeteta, roditeljsko ponašanje u kući i
izvan nje..)
= ove faktore možemo dijeliti još i na one iz:
→ prošlosti (iskustva iz djetinjstva i odrasle dobi – kod učenja po modelu, dijete se ponaša
kako su se ponašali i njegovi roditelji)
→ sadašnjosti (stavovi, vrijednosti roditelja, interakcija partnera, važni slični stavovi)

→ trenutni faktori (roditeljski ciljevi, potrebe, percepcija djeteta, opažanje svog djeteta,
emocionalno i fizičko stanje roditelja..)

65
= roditelje najčešće smeta: - agresivno ponašanje djece
- ponašanja vezana za sadašnji život
- ponašanja vezana uz uzimanje hrane
- neposluh
- ovisnost

- mlađa djeca su za njih pretjerano ovisna o roditeljima, a starija djeca su agresivna

- majke najčešće reagiraju na agresivno ponašanje, a tate kod obroka i neposluha
- treba maksimalno izbjegavati fizički kaznu jer to nije mjerilo dobrog odgoja, a često su gori
rituali prije samog kažnjavanja

ISTRAŽIVANJA DJECE OD 9 DO 15 GODINA O KAŽNJAVANJU (zagrebačkih roditelja):

1. udaranje remenom, šibom, kuhačom (72% dečki, 52% cure)
2. zabrana izlaska van (76% cure, 48% dečki)
3. vikanje, vrijeđanje, psovanje (59% cure, 48% dečki)
4. šamaranje (45% dečki, 4% cure)
5. klečanje (6% dečki, 4% cure)
6. zabrana gledanja TV-a (7% dečki, 2% cure)
7. zabrana druženja s vršnjacima (5% dečki, 1% cure)
* kažnjavanje u školi – povlačenje za uho, čvrganje, stajanje u kutu učionice, vrijeđanje i
psovanje, gađanje kredom ili drugim predmetom

ZAKLJUČAK: Bandura i Wallters otkrili su da su mladi delikventi često kažnjavani pa se takvo

kažnjavanje pokazalo neefikasno.

66
 LAWRENCE KOHLBERG – Teorija moralnog razvoja

- do 2. godine – PREDMORALNA FAZA

- od 2. do 4. godine – EGOCENTRIZAM (sve gleda sa svog stajališta, ne može shvatiti drugoga)

TEORIJA L. KOHLBERGA
- postoje stupnjevi kod moralnog razvoja koji se ne mogu preskakivati
- o moralnom rezoniranju počinjemo govoriti tek kad dijete navrši 4 godine; ono prije moglo bi
se nazvati hedonizam

I. PREDKONVENCIONALNA FAZA (4. – 10. godine) – predgovorna faza

- oslonio se na Piagetov kognitivni razvoj = postupci djece prosuđuju se na temelju fizičkih
posljedica ili na temelju moći osoba koje izriču pravila i određuju što je dobro, a što nije
- ova posljednja pokriva predoperacijsku fazu i fazu konkretnih operacija
= 2 faze: 1. dijete poštuje pravila da izbjegne kazne ili druge negativne posljedice
2. dijete prilagođava svoje ponašanje da dobije nagrade, priznanje, pohvale;
orijentirano je ka zadovoljenju svojih potreba, a elementi pravednosti su u začetku
= predkonvencionalni stupanj kod djece:
→ MORALNI REALIZAM – do 8. godine – djeca misle da se pravila moraju poštivati jer su to
realistične stvari, a ne apstraktni principi, a moralnost čina prosuđuju
prema posljedici, a ne prema namjeri čina
→ MORALNI RELATIVIZAM – nakon 8. godine – u fazi su konkretnih operacija po Piagetu, ne
mogu se uživjeti u poziciju drugih
- shvaćaju da su pravila dogovorena i da se mogu promijeniti ako se
pokaže potreba
- počinju shvaćati da ne postoji apsolutno pravo i krivo i da
moralnost ne ovisi o posljedicama nekog čina, nego o namjerama
- sude prema počinjenoj šteti (kriv je onaj tko je razbio 5 čaša
namjerno, a ne onaj tko ih namjerno razbija)

2. KONVENCIONALNA FAZA (10. – 13. godine) – preklapa se sa fazom konkretnih operacija

= 2 faze: 1. dijete “želi biti dobro i poslušno”
2. presuđuje ovisno o pravilima i autoritetima, drži se pravila obitelji, opredjeljuje se
prema određenim propisima, zakonima
- drži se uvijek svojih principa (autonomna moralnost)

67
3. POSTKONVENCIONALNA FAZA (13. – 18. godine)
- najviši stupanj moralnog rezoniranja; osoba se pridržava autonomnih moralnih principa čija
je valjanost primjenjiva, neovisna o autoritetu grupe ili osoba koje ih poštuju i o identifikaciji
osobe s tom grupom ili osobama
= 3 faze: 1. osoba se drži općeprihvaćenih pravila i zakona
2. prevladavaju individualni principi, izbjegava se samoosuđivanje – ne želi da se osjeća
loše zbog nečeg što je napravio
3. UNIVERZALNA ETIKA = najviši stupanj moralnosti
- osoba se pridržava autonomnih moralnih principa, čija je valjanost i primjenjivost
neovisna o autoritetu grupe ili osobe koje ih poštuju i o identifikaciji pojedinca s tim
osobama ili grupama

SELMAN = o preuzimanju uloga kod moralnog rezoniranja

≈ 5 STUPNJEVA – njegova teorija počinje od 4. godine
1. 4 – 6 godina = NULTI STUPANJ – dijete misli da je moguće jedino njegovo gledište

2. 6 - 8 godina = PRVI STUPANJ – dijete shvaća da ostali mogu objasniti stvari drugačije
nego što ih ono objašnjava
3. 8 – 10 godina = DRUGI STUPANJ (uzajamna recipročna osviještenost) – dijete zna da drugi
mogu imati različito mišljenje od njega, ali i das u drugi
svjesni da ono može imati drugačije mišljenje
4. 10 – 11 godina = TREĆI STUPANJ – dijete se može uživjeti, zamisliti perspektivu treće osobe

5. 11 godina = ČETVRTI STUPANJ – adolescencija – osoba razumije da komunicira i uzajamno

preuzimanje uloge ne mogu uvijek riješiti različitosti i da
postoje različite vrijednosti (uvažavati međusobno mišljenje)
- svako može izložiti svoje mišljenje bez prisile da netko mora imati isto mišljenje (kao ja)
- prihvaćanje i tolerancija različitosti
- najveća vrijednost koju treba razviti u moralnom razvoju je ALTRUIZAM = briga za druge, a u
predškolskom odgoju toga je preteča predsocijalno ponašanje

* DRUŠTVENA PRAVILA:
1. DRUŠTVO ZABRANJUJE UGROŽAVANJE SEBE I DRUGIH
(pazimo da ne uzimaju stvari kojima mogu ozlijediti sebe ili druge)
2. DRUŠTVO IMA PRAVILA U VEZI SA ZDRAVLJEM
(u vrtiću učimo osnovnim higijenskim navikama)
3. PRAVILA, ZAHTJEVI, ZABRANE U VEZI SA VLASNIŠTVOM
(što je krađa?..)
4. DRUŠTVO KONTROLIRA AGRESIVNO I DESTRUKTIVNO PONAŠANJE

68
5. KONTROLA SEKSUALNOG ŽIVOTA ČLANOVA ZAJEDNICE
(zabrana incest, seksualnog zlostavljanja, kontracepcija se regulira društvenim pravilima)
6. PRAVILA O IZDRŽAVANJU SEBE I RADU
(rad, škola – za usavršavanje, uzdržavanje)
7. GOVORENJE ISTINE I DRŽANJE OBEĆANJA
(za odrasle)
8. POŠTIVANJE AUTORITETA

≈ NADARENOST ≈

- sklop osobina koji omogućuje pojedincu postizanje natprosječnog rezultata u nekoj djelatnosti

IQ ≈> 110 – 119 visoko prosječni (16% populacije)

120 – 129 natprosječni (7%)
130 – 139 nadareni i visoko nadareni (2%)
140 ≈> ... iznimno visoko nadareni

- posebno razvijena jedna sposobnost = TALENT

-nadarenost nije rezultat jedne karakteristike već kombinacije osobina, sposobnosti, ličnosti
- uz taj poticaj okoline može se razviti u PRODUKTIVNU NADARENOST – STVARALAŠTVO
- okolina ima važan utjecaj na to da li će se darovitost razviti ili “zakržljati”
- darovito dijete jako se brzo razvija, razlikuje se od vršnjaka, a za 10 godina vježbe, postat će
“stvaralac”, ako ima kreativnost (slikar), a ako je nema, postat će uspješan pojedinac u svom
području

ZNAKOVI NADARENOSTI kod predškolaca:

≈ bogat rječnik, izražavanje na visini studenta
≈ izrazito dobro pamćenje
≈ razumijevanje matematičkih pojmova (pojam količine)
≈ složeni sadržaji zanimanja (svemir, dinosaur, Bog..)
≈ prenošenje iskustava u nove situacije, živo zapažanje, uočavanje veze uzrok/ posljedica
≈ osjećaj za humor (shvaća situaciju)
≈ perfekcionizam (sve mora biti savršeno)

69
≈ prevelika osjetljivost za kritiku (ne smijemo ih kritizirati)
≈ FLOW – tijek u aktivnosti – glatki tijek radnje, žive u svom svijetu, a vrtići nisu podešeni
za “flow” jer stalno prekidaju djecu u radnji – zbog ručka, šetnje..

= PONAŠANJE = znatiželja – mnogo pitanja, dugi raspon pozornosti, složen scenarij igre, humor,
perfekcionizam, prevelika osjetljivost na kritiku, “flow” u aktivnosti (psihički i
duhovni doživljaj, kad nam vrijeme proleti da nismo svjesni)
- darovita djeca proizvode “novo” u dječjoj dobi

PRODUKTIVNI STVARALAC (kreativan, dodaje novine svom području)

- od 100 jedan će biti genij
DAROVITO DIJETE

SPOSOBAN VISOKO OBRAZOVAN STRUČNJAK (nema kreativnost)

PRIRODA DAROVITOSTI

POTREBE DAROVITIH PREDŠKOLACA – slika o sebi, samopouzdanje, samostalnost odlučivanja,

ponos zbog završenog zadatka

SPECIFIČNI POSTUPCI ODGOJITELJA – širenje raspona težine u materijalu i igračkama,

omogućavanje osamljivanja, elastičan raspored vremena
aktivnosti, ne prekidanje scenarija i koncentriranje tijeka,
potreba za unutarnjim monologom – jer vrlo rano
stvaraju unutarnje slike i sadržaje pa im treba omogućiti
d ate slike prorade

= NEGATIVNI ASPEKTI – djeci je dosadno, nedisciplinirana su, okolina izaziva frustracije i

etiketiranje

ERICSON –
- proučavao razliku mišljenja između darovitih i običnih ljudi (promatrao je početnike i
stručnjake (npr. šahist – razlika je u znanju, a nije bitno nasljeđe, sve ovisi o trudu okoline i
pojedinaca)
- kakve će predispozicije razviti, ovisi o okolini
- razvoj darovitosti ovisi o “vođenju motivacije”
- u vrtiću treba primijetiti dijete, pružiti mu uvjete za razvoj koji ga neće sputati
- vrtić ne smije zakočiti djetetov razvoj i talentiranost

70
SPECIFIČNI POSTUPCI ODGOJITELJA
- širi raspon težine u materijalu i igračkama (dijete od 3 godine želi igračku od djeteta sa 7
godina)
- onemogućavanje “osamostaljivanja” – oni su i vođe u skupinama, ali vole se i osamostaliti u
kutu
- elastičan raspored vremena i aktivnosti
- ne prekidanje scenarija, koncentracije, tijeka radnje..

∞ TEMPERAMENT ∞
- aspekt ličnosti koji uključuje emocionalnu ekspresivnost i spremnost odgovora na podražaje
- opisuje djetetov ponašajni stil, ne odražavajući toliko što dijete čini, već kako to čini

3 važna pitanja:
1. Je li temperament naslijeđen?
- jednojajčani blizanci su sličniji od dvojajčanih
- procjene reritabilnosti upućuju na umjerenu ulogu nasljednih čimbenika (približno
polovina individualnih razlika može se objasniti razlikama u genskoj strukturi)
- naslijeđena crta može biti pod utjecajem okoline

= okolinski utjecaj:
- naslijeđe i okolina često se kombiniraju na takav način da povećavaju stabilnost
temperamenta jer način, na koji dijete prilazi svijetu, utječe na iskustva koja doživljava
- temperament se može razumijeti jedino u terminima složenih povezanosti genetskih i
okolinskih činitelja (npr. spolne razlike o odgoju djece)

2. Je li temperament stabilan?
- određeni aspekti djetetovog ponašanja ostaju prilično stabilni tijekom vremena
(npr. strah, razdražljivost, reakcije na nove ljude ili situacije, opseg pažnje, razina aktivnosti)
- ne pokazuju sve mjere temperamenta ovakvu stabilnost

- stabilnost temperamenta je umjerena: sramežljivost i društvenost stabilne su duže vrijeme

samo kod djece koja se nalaze na njihovim ekstremima
- zbog čega temperament nije stabilniji? => glavni razlog – temperament se i sam sa dobi
razvija, iskustvo može modificirati biološki utemeljene osobine temperamenta

71
3. Je li temperament zarana vidljiv?
- sva ponašanja koja odražavaju temperament nisu rano vidljiva
- određene razlike vide se već kod novorođenčadi i vidljive su i nakon nekoliko godina (većina
uključuje razdražljivost i druge negativne reakcije)
- većina ranih razlika između novorođenčadi nestaje

= PRISTUPI U PROUČAVANJU TEMPERAMENTA =

- NYLS – Njujorška longitudinalna studija (Thomas i Chess, 1958.); utvrdili 3 rana stila
djetinjstva:
LAKO DIJETE – ritmično = pravilni obrasci hranjenja, spavanja, obavljanja nužde, dobro se
prilagođava na promjene situacija, rado pristupa novim objektima, pozitivno,
veselo
TEŠKO DIJETE – manje predvidiv raspored, ne osjeća se dobro u novim situacijama, često plače
ili pokazuje negativno raspoloženje, uzmiče pred novim iskustvima, snažno
reagira na većinu podražaja
SUZDRŽANO DIJETE – slabo se prilagođava promjeni situacija, sklono povlačenju pred
nepoznatima, manje aktivno

OBJAŠNJENJE:
STUPANJ PODUDARANJA – utjecaj temperamenta, na djetetov kasniji razvoj, proizlazi iz
stupnja podudaranja djetetova stila reagiranja i fizičke i socijalne
okoline

EAS model (Robert Plomin)

- tri dimenzije temperamenta: emocionalnost, aktivnost, socijabilnost
= emocionalnost – koliko brzo dijete postaje uzbuđeno i počinje negativno reagirati na
podražaje iz okoline
- razlike u ovoj dimenziji predstavljaju urođene razlike između živćanih
sustava djece, pri čemu neka brže reagiraju i doživljavaju veće uzbuđenje
= aktivnost – djetetov tempo i razina aktivnosti
= socijabilnost – djetetova preferencija da bude s drugim ljudima

Model Mary Rothbart

- dvije dimenzije temperamenta: reaktivnost i samoregulacija
= reaktivnost – slična Plominovoj emocionalnosti, ali uključuje i pozitivno uzbuđenje
(npr. smijanje novoj igrački)
= samoregulacija – sposobnost djeteta da poveća ili smanji reaktivnost

=> gotovo svi istraživači koji proučavaju temperament, zauzimaju interakcijsko stajalište

72
≈ TEMPERAMENT I PROBLEMI PONAŠANJA ≈

- rani prediktori psihološke prilagodbe: razina težine i razina zakočenosti

TEŠKA DJECA – imaju više problema od ostale djece, ali ih većina kasnije nema problema
(u odrasloj dobi)
ZAKOČENA DJECA – inhibirana, stidljiva, bojažljiva posebno u nepoznatim situacijama i sa
nepoznatim ljudima – izbjegavaju takve interakcije i smanjuju razinu
aktivnosti
- razina zakočenosti stabilna tijekom godina, ali samo kod djece sa visokom
inhibicijom

= mjerenje temperamenta =
- intervju, upitnik za roditelje, pedijatre, odgojitelje
- fiziološke mjere: utvrđivanje razlika između ZAKOČENE i NEZAKOČENE djece
(tlak, temperatura)

Razlika između inhibirane i neinhibirane djece:

– vidi se u srčanom ritmu, razini hormona, aktivnosti mozga
- kod inhibirane djece, novi podražaj lako dovede do živćanog uzbuđenja – ista razina
podraživanja kod neinhibirane djece izaziva minimalno uzbuđenje
- npr. srčani ritam, krvni tlak, temperature su viši kod sramežljive djece u novim situacijama
(izbjegava to)
- ekstremno sramežljiva ili društvena djeca naslijedili su fiziologiju koja ih čini sklonima tom tipu
temperamenta
- podupirajuće, emocionalno, toplo roditeljsko ponašanje smanjuje fiziološku reaktivnost
- roditeljsko ponašanje mora biti usklađeno sa djetetovim temperamentom

∞ ADOLESCENCIJA I OBITELJSKI ODNOSI ∞

- mijenjaju se očekivanja, povećava odgovornost za vlastito ponašanje i veće oslanjanje na
samoga sebe = psihološko sazrijevanje
- adolescenti se počinju odvajati od roditelja i preuzimaju aktivnu ulogu u vlastitim odlukama,
a uspostavljanje autonomije znači potpuno odvajanje od roditelja (postoji međuovisnost)
- roditelji se brinu što im dijete vrzo raste, ponekad su i zavidni zbog mogućnosti koje imaju
djeca

73
- adolescenti uživaju u novim povlasticama, no teško im je preuzeti odgovornost za posljedice
- pojava seksualnosti privremeno komplicira odnose u obitelji, djeca se osjećaju nelagodno zbog
spoznaje das u seksualno aktivni
- prevelika zahtjevnost i kritičnost roditelja, bez podrške za adolescent znači razvoj bez
samopouzdanja, a prevelika popustljivost roditelja znači nemogućnost djeteta da razvije
samokontrolu, dok roditelji koji zanemaruju djecu, stvaraju potencijalno problematičnu djecu

≈ GRUPNA DINAMIKA rad odgojitelja = rad s grupom ≈

GRUPNA DINAMIKA – odnosi se na sva zbivanja i promjene u odnosima između članova grupe
i promjene u odnosu na drugu grupu
- rad odgojitelja je rad s grupom, a svaka grupa ima određene karakteristike
= PROSTORNA ILI FIZIČKA BLIZINA POJEDINACA
= SLIČNOST ČLANOVA PO NEKIM KARAKTERISTIKAMA
= PSIHOLOŠKA BLIZINA ČLANOVA, UTJECAJ ČLANOVA GRUPE

SKUPINA – više ljudi na istom mjestu

GRUPNE KOHEZIJE – povezanost grupe, zvijezde odbijanja, zvijezde privlačenja
- grupu karakteriziraju prostorna ili fizička blizina pojedinaca, sličnost članova (dob, mjesto
stanovanja), psihološka blizina (utjecaj članova jednih na druge)
GRUPA – skupina pojedinaca s zajedničkom interakcijom zbog kojih se ponašanje i aktivnost
nekog pojedinca mijenja zbog prisutnosti drugih
INTERAKCIJA MEĐU ČLANOVIMA – oni je nisu uvijek svjesni; da djeluju na druge ili drugi na njih
= PRISUTNOST – ne mora biti fizička (ne moraju biti na prvom mjestu):
≈ fizička prostorna blizina – soba u kojoj su zajedno
≈ sličnost članova po nekim karakteristikama
≈ psihološka blizina – svijest o pripadnosti prvoj grupi, međusobni utjecaj na
članove

MEHANIZMI PSIHOSOCIJALNE INTERAKCIJE

1. IMITACIJA – kad pojedinac reagira kao netko prije njega (svjesno ili nesvjesno = zijevanje
je nehotimična reakcija, a namjerno oponašanje je hotimična reakcija)
--- uzor – osoba koju oponaša
--- može biti svjesna ili nesvjesna
* OBLIK UČENJA MOŽE BITI ≈ hotimično (namjerno) – svjesno ponašanje
- konformizam – uklapanje u društvo, originalnost kažnjavanja
- identifikacija – poistovjećivanje s nekim (svjesno ili nesvjesno)
≈ nehotimično (nenamjerno) – kod djeteta gukanje, smiješak;
kod odraslih zarazno smijanje

74
2. SUGESTIJA – McDougall – kaže da je to process koji dovodi do prihvaćanja s uvjerenjem
predloženog sadržaja u kojem ne postoji nikakav adekvatan, logički temelj
koji bi takvo prihvaćanje opravdao.
- osoba koja sugerira, nameće svoje stavove, a model ne inzistira za prihvaćanjem njegovih
stavova
= sugestija je češće primljena kod osoba koje nemaju svoj sud

3. SIMPATIJA I ANTIPATIJA – emocionalna privrženost i odbojnost = obično su uzajamne

- utječe na biranje prijatelja, stvaranje podgrupa unutar grupa, kod pristranosti ili nepristranosti
- trebalo bi težiti EMPATIJI – suosjećaju s nekim, a da imamo distance = osobina dobrih
terapeuta

4. IDENTIFIKACIJA = OSOBNA – član grupe se identificira s drugim članom grupe

= IDEALNA – identifikacija s ciljevima grupe (nema u vrtiću)

5. SOCIJALNI PRITISAK – članovi grupe osjećaju ugroženost, ako se ne pridržavaju pravila i

normi grupe, a sredstva socijalnog pritiska su: savjeti, preporuke; a
sredstva prisile su: nagrade, pozitivni pritisak (pohvala, nagrada,
priznanja), obećanja, negativni pritisak, prijetnja (negativno obećanje
- slijedi kazna), kazna, odgojna mjera, prijetnja da se ne čini sličan
prekršaj
* KAZNE – imaju odgojnu mjeru za kažnjenu osobu i prijetnju ostalima da ne čine isto
≈ moralne (ismijavanje, isključivanje)
≈ materijalne (novac)
≈ fizičke (zlostavljanje)
≈ bulling – nasilje unutar grupe – isključivanje iz svega, bez komunikacije
- materijalne i fizičke mogu doći do smrtne kazne u nekim društvima

6. FACILITACIJA I INHIBICIJA
≈ facilitacija – poboljšavanje aktivnosti pojedinca zbog pritiska drugih (radi bolje zbog
prisutnosti drugih)
≈ inhibicija – kočenje, otežavanje aktivnosti pojedinca, zbog prisutnosti drugih

75
 ₌ STRES ₌

- negativna emocionalna reakcija, temeljena na kognitivnoj procjeni događaja kao prijetnje

(osoba je procijeni kao velik rizik za sebe)
= postoji akutni i kronični (gušenje, umor, nesanica, glavobolje)

1. Tjelesni stres – kratkoročno – crvenjenje, bljedilo, znojenje, lupanje srca, grčevi u želucu,
stezanje i sušenje grla, znojenje dlanova
- dugoročno – gubitak apetita, glavobolje, poremećaji spavanja

2. Misaoni stres – nemogućnost koncentracije, slabije pamćenje, nepovezanosti u govoru,

nametajuće slike i misli, kronični stres, rastrgane misli, nepovjerenje prema
drugima, noćne more, promjenjive percepcije budućnosti, promjene stavova

3. Emocionalni stres – tjeskoba, anksioznost, ogorčenost na druge, ravnodušnost, ljutnja,

agresivnost, osjećaj praznine, potištenost, cinizam, krivnja,
samookrivljavanje, razdražljivost, pretjerana briga za druge
1. TRAUMATSKA STRESNA REAKCIJA
- ponašanje i emocije izazvane traumom, javljaju se za vrijeme trauma i
nakon nje – usmjerena je na uklanjanje, ublažavanje i utjecaja straha
2. POSTTRAUMATSKA STRESNA REAKCIJA
- sklop ponašanja i emocija vezanih za sjećanje na stresove i njihove
neposredne posljedice

4. Ponašanje – povlačenje agresivnosti, gubitak ili porast apetita, plakanje, vikanje, stiskanje
vilica ili šaka, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, preosjetljivost na
okolinu, promjene u uobičajenom socijalnom ponašanju
(kod djece – preuzimanje uloge odraslih, stalno se igra isto, ne želi ostati samo)

TRAUMA – emocionalno stanje izazvano sjećanjima na jako strahovito iskustvo, koji izaziva
osjećaj ranjivosti i ugrožava osobni integritet i osjećaj neranjivosti.

= POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ – PTSP =

- klinička slika tegoba vezanih uz trauma
- mogu se javiti odmah nakon trauma ili više mjeseci poslije, a reakcije mogu trajati nekoliko
tjedana, mjeseci (oko 2 mjeseca, nakon smrti voljene osobe)
- ne ovise o dob ii pogađaju sve, bez obzira na starost; to su normalne reakcije na nenormalnu
situaciju

76
KAKO SE PONAŠAJU DJECA KOJA SU DOŽIVJELA TRAUMU:
- kod mlađe djece, javlja se strah od odvajanja, povećana je potreba za zaštitom i sigurnošću
= emocionalne posljedice – strah, povećana razdražljivost, ljutnja, agresivnost, strah za sebe i dr
= ponašanje – kod mlađe djece – regresija; tepanje, puzanje
- kod školske djece – problem adaptacije i učenja, izolacija – javlja se prkos
- kod adolescenata – agresija
- kad dijete promijeni ponašanje, to je jasna poruka da se nešto dogodilo
- trauma pogađa sve, neovisno o dobi osobe
- dijete lakše prebrodi stres, ako ostaju s roditeljima
- za dijete je stresna selidba, dobitak brata ili sestre..

= SKALA STRESA ZA ŽIVOTNE SITUACIJE =

1. smrt bračnog druga = 100 bodova
2. razvod = 73
3. bračna odvojenost = 65
4. zatvorska kazna = 63
5. smrt bliskog rođaka = 63
6. bolest, osobna povreda = 53
7. vjenčanje = 50
8. otkaz na poslu = 47
9. ponovno sastajanje supružnika = 45
10. umirovljenje = 45
11. promjena zdravlja članova obitelji = 44
12. trudnoća = 40
13. seksualne poteškoće
14. proširenje obitelji = 39
15. promjene na poslu
16. promjene financijskog stanja
17. smrt bliskog prijatelja = 37
18. promjena spola = 36
19. veliki kredit ili zaduženje = 31
20. približavanje terminima za vraćanje duga = 30
21. promjena odgovornosti na poslu = 29
22. sin ili kći odlaze od kuće = 29
23. problemi s rođacima = 28
24. izuzetn osobno dostignuće = 28
25. supruga prestaje/počinje raditi = 26
26. početak ili kraj nekog obrazovanja =26
27. veća promjena standarda =25
37. veće promjene u navikama spavanja = 16
40. godišnji odmor = 13
42. manji zakonski prekršaji (vožnja bez karte) = 11

77
ispod 150 = niski stres
150 – 300 = umjereni stres
iznad 300 = visoka razina stresa

- stres se javlja i uz sretne situacije, stresna je svaka promjena

- zanimanje učitelja/profesora je najstresnije zanimanje jer vide svoj posao kao stalni izvor
stresa
- 40% učitelja ne bi ponovo, da mogu, izabrali to zanimanje; 22% učitelja želi naći u 5 godina
posao izvan škole – loša im je plaća, slabo napredovanje, nezadovoljstvo poslom
- učitelji umiru u prosjeku 4 godine prije nego ljudi drugih zanimanja
- postoji i skala stresa za roditelje s pitanjima, a ako je više od 10 odgovora sa DA – osoba je pod
velikim stresom

BASIC Ph – 6 načina na koje se ljudi suočavaju sa stresom

B - believe = uvjerenje – religiozna uvjerenja u stresnim ponašanjima;

- negativna strana je fatalizam – što bude, bit će, praznovjerje..

A - afekti = emocije – važno je ne potiskivati ih (pročišćavanje emocija čitanjem, crtanjem,

stvaranjem; negativno – emocionalni ispadi, preosjetljivost, gubitak osjećaja za
mjeru
S - social = društveno – reakciju od stresa popravlja podjela s drugom osobom; negativnost je
prevelika povezanost za druge, ovisnost, radoholičnost

I - imagination = intuicija, kreativnost, humor – pomažu, opuštanje uz glazbu, vođena fantazija;

negativna – nijekanje situacije, nijekanje stvarnosti, slušanje glasina

K - cognition = prikupljanje informacija, realistično mišljenje, negativno – rigidnost (krutost),

repetitivnost, racionalizacija i intelektualizacija

C - fizičko, tjelesno = tjelovježba, fizičke aktivnosti, opuštanje u kadi, tuširanje, ples, plivanje;
negativno – opijanje, drogiranje, pušenje, tjelesna iscrpljenost,
pretjerivanje u jelu

78
 SIGMUND FREUD – Obrambeni mehanizmi ličnosti

EMOCIONALNA STABILNOST
- osobina čovjeka da reagira u skladu sa situacijom u kojoj se nalazi, emocionalno stabilan
čovjek je u stanju kontrolirati svoje osjećaje i sitnica mu ne može pokvariti raspoloženje, za
razliku od emocionalno nestabilnog čovjeka = emocionalna stabilnost dolazi do izražaja u
frustracijskim situacijama
- prepreke mogu biti objektivne; 2 ispita istovremeno, socijalne (rad zabrane), prepreke u samoj
ličnosti, konflikti (razni sukobi)
- KONFLIKTI – istodobnog privlačenja (privlačna cilja), dvostrukog odbijanja (2 neprivlačna cilja) i
ambivalentan cilj (istodobno na privlači i odbija)
- Freud – obrambeni mehanizmi ličnosti služe da obranimo samopoštovanje, oni su trajna
struktura u psihičkom životu, pomoću kohij izbjegavamo neugodnost i anksioznost

= OBRAMBENI MEHANIZMI LIČNOSTI =

1. KOMPENZACIJA – zamjena teže ostvarivih ciljeva lakše ostvarivim ciljevima (ako toga nismo
svjesni, onda je to obrambeni mehanizam ličnosti)

2. SUBLIMACIJA – društveno neprihvatljivo ponašanje zamjenjuje se drugim prihvatljivim

ponašanjem

3. RACIONALIZACIJA – opravdavanje ponašanja lažnim razlozima koji su društveno prihvatljivi

- slatki limun – preuveličavanje rezultata ako nismo uspjeli u prvotnom cilju

4. IDENTIFIKACIJA – štiti osobu od osjećaja neuspjeha – ako ne uspije u zadovoljenju svojih motiva,
nadoknadu traži u uspjesima drugih (navijači)

5. PROJEKCIJA – drugima pripisujemo svoje želje i motive

6. MAŠTANJE – maštamo kao das mo postigi ono čemu težimo – dnevno sanjarenje

7. REPRESIJA – potiskivanje motiva koji su suprotni sa društvenim normama iz svijesti

- po Freudu – oni se onda manifestiraju u snovima, opaskama, lapsuzima

79
8. REGRESIJA – prelazak na primitivne načine ponašanja (dudanje); odrasli prelaze na
informativne oblike ponašanja

9. REAKCIJSKA FORMACIJA – obrnuto ponašanje od očekivanog (roditelji koji imaju djecu, iako
ne žele – guše ih)

10. INSULACIJA – izdvajanje jednog dijela mentalnog sadržaja od drugih, tako da se oteža veza
među njima (pretjerano intelektualiziranje – u čekaoni zubara; što je zabavno,
što nije)

11. AGRESIJA = konstruktivna (pojačava djelatnost i ako se nikome ne naudi)

= destruktivna (fizička i verbalna – ako naudimo drugoj osobi)
= mogući prijenos agresije – ljutimo se na jednu osobu, a deremo na drugu

≈ RAZVOJ GOVORA ≈

- to je oblikovanje glasova od nejasnih, nerazgovijetnih, nekontroliranih i slučajno oblikovanih

glasova, do jasnih, razgovijetnih i kontroliranih glasova
- većina djece izgovara riječ oko 1. godine života; u 1. godini komunikacija se sastoji od gesti i
vokalizacije
- razvoj govora izgrađuje se na osnovama koje uspostavlja sazrijevanje različitih područja govornog
mehanizma (mišići usana, jezika i grkljana te dušika i jezika)
- potrebno je neko vrijeme da bi svi ti organi sazreli za vještinu govora, i dosta vremena i vježbanja
da bi se usavršila koordinacija govornih organa
- govor se razvija kod svakog djeteta po istom modelu, ali im tempo varira (ovisno o međusobnim
osobinama i stimulacijama iz okoline)
- doba učenja govora je približno isto kao kod svih kultura

- mnoge bebe su biološki sposobne i prije nego počnu govoriti; između 12. i 18. mjeseca =
razdoblje za razvoj govora – tada dijete lakše usvaja govor
- mnoge bebe su biološki spremne da uče govoriti, prije nego što stvarno počnu govoriti
- zakašnjeli govor može biti posljedica nevidljive stimulacije okoline ili mentalne retardacije
- govor se razvija prema istom mehanizmu kod sve djece

80
ZAKAŠNJELI GOVOR – rezultat nepovoljnih okolnosti u kojima dijete raste (isključujući mentalnu
retardaciju) – nedovoljna motivacija za učenje kad postoji prilika

≈ kad dijete nauči držati glavicu uspravno – razvija se gukanje i vokalizacija (oko 2. i 3. mjeseca)
≈ kad dijete nauči samostalno stajati – izgovara prvu riječ
≈ kada dijete samo sjedi – javlja se brbljanje (6 – 7 mjeseci)
≈ nakon što prohoda, dijete izgovara rečenicu; 2 – 3 riječi slažu u rečenicu
≈ između 9. i 12. mjeseca – poticaj za hodanje biva jači od poticaja za govor i tek kad normalizira
hodanje, javlja se poticaj za govor
≈ između 12. i 18. mjeseca – dijete lakše usvaja govor
≈ između 9. i 18. mjeseca – poriv za hodanje jači nego za govor; kad hodanje postane navika,
javlja se skok u govoru

4 GLAVNA ZADATKA U RAZVOJU GOVORA

-> shvaćanje govora drugih (moraju razumijeti govor drugih)
-> izgradnja rječnika
-> kombinacija riječi u rečenice
-> izgovor

3 GLAVNA ASPEKTA GOVORA

1. SEMANTIČKI – odnosi se na značenje rečenice
2. SINTAKTIČKI – odnosi se na strukturu rečenice
3. FONOLOŠKI – odnosi se na zvuk, izgovor rečenice

2 ZADATKA GOVORA - govorom se uspostavlja:

1. KOMUNIKACIJA S OKOLINOM
2. UPRAVLJANJE VLASTITIM MISLIMA (unutrašnji govor – tada se pokreću unutrašnji organi)

PREDGOVORNE FORME:
1. PLAČ – šalje poruku o nečemu; gladno, žedno, mokro..
2. EKSPLOZIVNI GLASOVI – dominiraju vokali (slučajni pokreti glasovnog mehanizma)
3. GESTE – pokazivanje i drugi oblici neverbalne komunikacije = motorička reprezentacija –
prstom pokazuje što hoće, maše (pa – pa), mimika lica
- razvoj govora izgrađuje se na osnovama koje uspostavlja sazrijevanje različitih dijelova
govornog mehanizma

81
RAZVOJ GOVORA KARAKTERIZIRAJU PLATOI – skokovi razvoja

MIROVANJE
∫
RAZVOJ
∫
MIROVANJE
∫
RAZVOJ

= prema McCartyu = razvoj govora i motorike se ne mogu istovremeno odvijati, nego

naizmjence.

= RAZVOJ GOVORA PO GODINAMA =

1. godina – 1-3 riječi sa značenjem
2. godine – razumije jednostavne naloge, riječ s minimalno 2 riječi, ne muca
3. godine – razumije više riječi, sastavlja rečenicu od više riječi, artikulacija glasova pokazuje
odstupanja, ali ne ometa komunikaciju; svladani su svi vokali
4. godine – glas mora biti uredan, govor još pokazuje odstupanja, ali ne smije biti OMISIJE
(ispuštanja) i SUPSTITUCIJE (zamjene)
- distorzija glasova – ne izgovara neke glasove kako treba
5. godina – upotrebljava riječi koje se ne odnose samo na sadašnjost; artikulacijski su usvojeni
gotovo svi glasovi, a R ne mora biti
6. godina – uredna artikulacija glasova, gramatički ispravne rečenice

ZAOSTAJANJE GOVORA ZBOG – oštećenja sluha, zaostajanja u intelektualnom razvoju,

nestimulativna socijalna i govorna okolina
- do 6. godine – OPTIMALNI PERIOD ZA RAZVOJ GOVORA
- od 7. mjeseca do 5./6. godine – proces govora se naglo razvija
- komunikacija između djeteta i majke – najvažnija za razvoj govora kod djeteta
- govor mora biti upućen direktno djetetu
- roditelj treba slušati i odgovarati

≈ 3 mjeseca – vokalizacija, dijete guče

≈ 6 mjeseci – oglašava se kad mu se govori, oponaša (ma – ma)
≈ 9 mjeseci – jedna riječ sa značenjem
≈ 12 mjeseci – govori nekoliko složenih i jednosložnih riječi (baba)
≈ 12 – 18 mjeseci – daju imena stvarima i bićima onomatopejom (vau – vau)

82
≈ 18 – 24 mjeseca – 1 rečenica od najmanje 2 riječi
≈ 3 godine – priča o sebi, kratka priča
≈ 3 – 4 godine – gramatika
≈ 4 – 5 godina – potpuna riječ i sve vrste riječi
≈ 5 – 6 godine – sve vrste riječi

UPUTE ZA KVALITETNIJI GOVOR:

1. poticati dijete na govor i razgovor što češće
2. truditi se razumijeti dijete
3. ako dijete pogrešno izgovori neku riječ, trebamo mu je pravilno ponoviti, ali ne inzistirati da
ju dijete ponovi
4. kad dijete prijeđe iz predgovorne faze u govornu, ako se radije izražava neverbalno, treba
ga poticati da govori
5. djetetu se moramo obraćati govoreći samopravilno
6. poticati aktivnost gdje se potiče glasovna aktivnost djeteta
7. upute provoditi u obliku igre, spontano, ležerno

∞ ODNOS BRAĆE I SESTARA ∞

MODEL KONFLUENCIJE INTELEKTUALNOG RAZVOJA (Robert Zajonc)

=> ispituje povezanost redoslijeda rođenja, broja djece u obitelji i intelektualne razine, a čine ju:
1. BROJ ODRASLIH U KUĆI – više je bolje
2. BROJ DJECE U OBITELJI – intelektualna razina opada s brojem djece
3. VREMENSKI RAZMAK ROĐENJA MEĐU DJECOM – bolje je veći vremenski razmak, da bi starije
dijete moglo biti samo u okolini odraslih, a
mlađe da ima zrelijeg brata/sestru =
najbolji razmak je oko 4 godine
4. PODUČAVANJE DRUGIH – time raste i naša intelektualna razina

- djeca iz velike obitelji imaju manji IQ od djece manjih obitelji

- važan je razgovor starijih s djecom (poticajno), a može se i dogoditi stagnacija kod starije djece
kada dobiju brata/sestru
- kasnija istraživanja su potvrdila = veći broj odraslih poticajno djeluje na dječju inteligenciju,
nije sigurno da proširena obiteljska struktura snižava IQ, važnija je inteligencija odraslih

83
- u ranim godinama RIVALITET među braćom/sestrama je velik
- kad se dijete rodi, majka se manje igra s prvorođenim djetetom, manje je osjetljiva za njegove
interese pa dijete više traži i zahtjeva, više se sukobljava, započinje manje razgovora i igara
nego prije
- veliku ulogu igra otac – trebao bi se više baviti starijim djetetom
≈ STARIJA DJECA – češće započinju aktivnosti, a mlađa ih imitiraju
- agresivnija su prema pridošlici
- braća se više sukobljavaju nego sestre
≈ MLAĐA DJECA – vežu se za starije, oni sui m modeli (čak djevojčice ponekad preuzmu muške
karakteristike)

= braća i sestre se bolje slažu kada nema roditelja (žele privući pažnju roditelja)
- konstantno postoji rivalstvo, al ii pozitivni osjećaji – zanimanje što čini onaj drugi; većina
interakcije je želja za zajedničkom igrom i prosocijalnim ponašanjem

≈ PRVOROĐENA DJECA – imaju bolji razvoj govora, poklanja im se više pažnje u razvoju jezičnih
sposobnosti
= socioekonomski status – roditelji srednjeg i višeg sloja priklanjaju veću pažnju jezičnoj
sposobnosti, njihov govor uključuje bolje modele i više sredstava
za učenje od roditelja nižeg sloja
= uloga spola – važna = roditelji sa kćerima govore više nego sa sinovima, koriste složeniji govor,
bolju artikulaciju (npr. djevojčice se igraju lutkama i time se više koriste
imitacijom, dok autići manje provociraju govor)

SLAGANJE S VRŠNJACIMA
- bolje nego s bratom/sestrom – s njima nismo u rodu na vlastiti odabir, ne možemo prekinuti
negativan odnos; stariji imaju ulogu vođe = nameću vrstu aktivnosti, a mlađi popuštaju
- ti odnosi popuštaju u adolescenciji
- u sukobima se rijeđe pokušava razumijeti brata/ sestru nego prijatelja
- ako istu pogrešku naprave brat/sestra – kritičniji smo prema njima nego prema prijateljima
- stalni sukob – borba za roditeljsku naklonost (štetno je uspoređivanje djece)

PREDNOST BRAĆE/SESTARA
- SUKOBLJAVANJE – unatoč ljutnji, to nije kraj odnosa jer se pomire i dalje moraju živjeti zajedno
- sukob mora završiti pozitivno
- DJEVOJČICE – kad žele nešto objasniti mlađima, više tumače
- STARIJI – često pomažu mlađima – najbolja razlika od 1 godine, ako je starija sestra
- MAME – više objašnjavaju onima koji imaju starijeg brata, nego sa starijom sestrom

84
- odnosi puni povjerenja i suradnje se prenose na prijatelje i partnere
- MLAĐA DJECA – bezbrižnije se bave nekim aktivnostima
- manje su odgovorni, ne moraju izvršavati obveze koje se očekuju od starije
djece

JEDINCI
- imaju drugačije djetinjstvo
- nisu razmaženi, sebični i neprilagođeni
- uspješniji su od djece sa braćom i sestrom tj. više njih u obitelji
- uspješniji su u školskim aktivnostima, inteligenciji, karakteristikama, ličnosti, u društvenim
mogućnostima prilagodbe – podjednaki su s prvorođenim jer se roditelji više trude oko njih i
imaju veća očekivanja, ali ih upravo to ponekad i opterećuje i smanjuje njihovu spontanost i
lepršavost
- mladi su bezbrižniji i neodgovorniji, al ii kreativniji

= ODNOSI U BRAKU =

1. RASKORAK IZMEĐU OČEKIVANJA I STVARNOSTI

- uzrok – društveni stereotipi – veći problemi s većim društvenim očekivanjima

2. VJERNOST I LJUBOMORA
- ljubomora – povreda taštine i osjećaj manje vrijednosti
- direktno su povezani s ljubavlju (dok traje istinska ljubav, postoji i vjernost)
- vjernost je stvar stava i odluke = zrelosti 40% muškaraca i 23% žena bi kod prijevare prekinulo
vezu

3. SEKSUALNI ODNOSI
- ako su seksualni odnosi u redu, seks nije tako važan
- seks postaje važan, ako seksualni odnosi nisu u redu – nezadovoljstvo se prenosi na ostale
aspekte

4. BRAČNE RAZMIRICE
- nije moguće da ne dođe do nekog konflikta, u protivnom netko potiskuje svoje osjećaje
- uzroci – različitost navika; spavanje, prehrana, trošenje novca..

85
5. NEGIRANJE INDIVIDUALNOSTI
- neki parovi se stalno drže skupa
- normalno je ako netko neko vrijeme poželi biti sam

6. NESPOSOBNOST PRILAGOĐAVANJA
- zajednički odnos podrazumijeva kompromis, potrebno je ponekad popustiti

7. LJUBAVNE OSCILACIJE
- nije nam uvijek stalo do druženja s drugom osobom i ne osjećamo uvijek istim intenzitetom

DIVERGENTAN RAZVOJ NAKON VJENČANJA

= žena se bavi samo djecom, više ne zna razgovarati s odraslima, a muž napreduje u karijeri i
čini mu se da je žena zaostala, neobrazovana..

≈ RAZVOJNI CIKLUSI U OBITELJI ≈

1. BRAK I BRAČNI ODNOSI

- početak obitelji, partneri moraju naučiti živjeti i funkcionirati kao par, spajaju se dvije obitelji
- definiranje uloga, podjela obveza = partneri trebaju biti kompatibilni
2. OBITELJ S MALIM DJETETOM
- djeca NE MOGU POPRAVITI BRAK
- treba fizički i psihički otvoriti prostor za novog člana, dijete treba punu brigu, preuzimanje
roditeljske odgovornosti
- prihvaćanje povećanih obaveza
3. OBITELJ S PREDŠKOLSKIM DJETETOM
- autonomija nasuprot smetnji
- bliskost roditelja treba ponovo uspostaviti
4. OBITELJ SA ŠKOLSKIM DJETETOM
- obitelj se mora prilagoditi zahtjevima školske sredine, pomoći djetetu da razvije talente,
samopoštovanje
- važna je ravnoteža između roditeljskog autoriteta i dječje samostalnosti
- dijete sve više sudjeluje u komunikaciji

86
5. OBITELJ S ADOLESCENTOM
- generacijski jaz, adolescent traži identitet
- važno je da roditelji daju podršku djetetu u potrazi za slobodom, autonomijom,
nezavisnošću
6. OBITELJ KOJU DJECA NAPUŠTAJU
- obitelj se treba naviknuti da dijete odlazi
- uspostavlja se ravnopravnost u moći između roditelja i odrasle djece
7. BRAK KAD DJECA ODU
- brakovi koji su se održali skupa zbog djece, nemaju zajedničku budućnost
8. OBITELJ KOJA STARI
- zadnja faza

= disfunkcionalni bračni odnosi =

1. nedostatak jasne i otvorene komunikacije
2. nepomirljive različitosti, nepomirljivo različite životne filozofije
3. izgubljena erotska, seksualna komponenta braka
4. konfliktni brakovi
5. nedovoljno zreli partneri
6. kada se jedan partner bori da ode iz braka, a drugi ne da
7. kada je jedan partner sa simptomom – alkoholičar, narkoman, psihoze..
8. ako je drugi, treći brak u pitanju
9. pseudobrak – ljudi koji se prave da je s njima sve u redu
10. ljubomora – čest uzrok razvoda

3 TIPA ORGANIZACIJE OBITELJSKOG ŽIVOTA

1. RIGIDAN MODEL
= tradicionalna podjela uloga
= patrijarhalna uloga, stroga pravila, ograničeno ponašanje, ograničena komunikacija među
članovima
2. KAOTIČAN MODEL
= nedefinirane uloge i nejasna pravila ponašanja
= kaotična komunikacija
= živi se od danas do sutra, radi se tko, kad i što stigne
= starije dijete u svemu možemo zamijeniti roditeljem

87
3. FLEKSIBILAN MODEL
= podjela uloga prema sposobnostima, interesima
= pravila su jasna, ali promjenjiva
= otvorena i jasna komunikacija
= ne postoje važne i nevažne stvari oko djece

BRAČNA LJUBOMORA

- emocionalna reakcija straha da ćemo nešto izgubiti

- potreba da budemo potrebni (potreba tjelesne i psihološke privlačnosti)
- ljubomoru se često pogrešno izjednačava sa zavišću
- zavidan pojedinac želi nešto što ne posjeduje, a zavidan je onima koji to posjeduju
- ljubomoran pojedinac nešto posjeduje i boji se da će mu to preoteti treća osoba
- zajedničko: nisko samopoštovanje
- zavidan pojedinac: frustriran, intimno posramljen, smatra da je život nepravedan, ogorčen,
teško prizna zavist
- ljubomoran pojedinac: osjećaj ugroženosti, sumnjičav, zabrinut, usamljen, bespomoćan,
izdan, ponižen, nesiguran
- ljubomora se često javlja kao anksioznost i depresija
- tipičan doživljaj ljubomore: strah i bijes

• OBJAŠNJENJA LJUBOMORE
≈ Teorija privrženosti
- prirodna povezanosti između roditelja i djeteta u prve 3 godine života djelovati će na prirodu
njegovih intimnih osnosa u braku i na pojavu ljubomore
- sigurna emocionalna povezanost u djetinjstvu – odani, intimni odnosi u braku
- nesigurna emocionalna povezanost – sumnjičavi, nesigurni, ljunbomorni, površni odnosi

≈ Teorija socijalne razmjene

- partneri ulažu u odnose, a bivaju i nagrađeni
- ideal – ravnoteža među partnerima (ulaganje = nagrađivanje)
- neravnoteža frustrira partnere, bez obzira na smjer ulaganja ili nagrađivanja
- pojavljuje se sumnja i ljubomora

88
≈ Teorija međuzavisnosti
- zavisnost u vezi: stupanj u kojem partnerovi ishodi, iz trenutne veze, premašuju stupanj tih
ishoda u alternativnoj
- uspostavlja se samo kada postoji ulaganje (vrijeme, novac, emocionalno ulaganje, intimnost)
i očekivanje ishoda u budućnosti, koji bi se mogli izgubiti kada bi se veza prekinula
- što je percipirani stupanj partenrovih ishoda u trenutnoj vezi bliži percipiranom stupnju
partnerovih mogućih ishoda u alternativnim vezama, veća je nesigurnost
- veća je vjerojatnost percipiranja dvosmislenih, nejasnih znakova/situacija kao prijetećih,
koji pobuđuju ljubomoru

• VRSTE LJUBOMORE
= reaktivna ili izazvana – nezadovoljstvo na partnerov flert, preljub
= anksiozna ili neurotična – osobina pojedinca koji zamišlja kako ga partner vara
= preventivna – reakcija na najmanji povod partnera

• RODNE RAZLIKE U REAKCIJAMA LJUBOMORE

- nema razlike u jačini i učestalosti
- predmet ljubomore je različit – muškarci više ljubomorni na seksualni preljub, žene na
emocionalni preljub
- evolucijsko objašnjenje – muževi žele zaštititi očinstvo, žene žele sigurnost kako bi zaštitile
potomstvo
- žene su ekspresivnije, jasnije i izravnije izražavaju ljubomoru, češće kroz depresiju, nastoje
biti tjelesno privlačne
- muškarci izražavaju ljubomoru češće kroz agresiju, prijete ženi, opijaju se ili ponašaju kao da
im to uopće nije važno

=> snaga ljubomore ovisi o: - poznavanju suparnika

- osobinama suparnika
- vlastitoj osobnosti
- evolucijsko objašnjenje – žene ljubomornije ako je suparnica tjelesno privlačnija, a muževi
ako je suparnik višeg statusa i financijski moćniji od njega

• PREDIKTIVNE VARIJABLE ZA POJAVU LJUBOMORE

- osobine partnera: - nisko samopoštovanje
- neurotični, intravertirani, posesivni, anksiozni, emocionalno ovisni,
nesigurno privrženi
- investiranje, ulaganje u partnera – potiče ljubomoru

89
• NORME BRAČNE DIJADE:
- nepisana pravila o tome što se od partnera očekuje
- ta se pravila ili predstavljaju ili su se partneri dogovorili
- ako jedan partner krši norme, drugi će biti frustriran

• Šire društveno okruženje

- u većini zemalja je negativan javni stav o preljubu, ali postoje razlike u sankcijama
- usvajajući, tijekom socijalizacije, specifični sustav vrijednosti šireg okruženja, pojedinci će
reagirati u skladu sa sustavom vrijednosti šireg društvenog okruženja

• DOŽIVLJAJ LJUBOMORE
1. percepcija ugroženosti – pojedinac razmišlja, sumnja, procjenjuje opasnost; ovisi o pragu
tolerancije
2. druga procjena ugroženosti – razmišlja o mogućim uzrocima ugroženosti

3. reakcija – prvenstveno emocionalna, najčešće se javlja ljubav i mržnja, posesivnost, sram,

bijes, gađenje, prijezir, depresija, želja za osvetom

• TRIANGULARNOST
- ljubavni trokut
- mogući suradnici: prijatelj, bivši, dijete iz prijašnjeg braka, stara ljubav
- često je objekt ljubomore situacija koja ne uključuje osobe, ali stvara distance zbog osjećaja
prijetnje isključenja (posao, fakultet, hobi, internet.. bilo koje vrijeme ispunjavanja interesa)

= ove situacije obično uključuju kombinaciju realnosti i projekcije:

- ljubomora iz opravdanog razloga
- nema razloga za ljubomoru, partner je zaboravljiv, neskoncentriran
- iskustvo iz prijašnjih veza
- iskustvo iz primarne obitelji
- ljubomorna osoba – ona osoba koja vara
- osoba koja vara – preokupirana svojim fantazijama i krivnjom, osoba projicira osjećaje, radnje
i želje na partnera i reagira na svoje projekcije kao das u stvarne
- postoje parovi koji se uspješno bore sa osjećajima nesigurnosti, ranjivosti, ljubomore
- vide ljubomoru kao dio ljubavi, kao upozoravajući znak da se izgubila povezanost, seksualnost,
privrženost
- treba se suočiti sa strahovima i ranjivosti na način da ne ugroze vezu

90
• Ljubomora kao afrodizijak (Pasini)
- osoba strateški provocira ljubomoru kako bi dobila pažnju
- ispriča se zbog scene
- namjerno dovede do seksa kako bi potvrdila njihovu povezanost
- drugi partner se prilagođava kako bi smanjio sumnje i nesigurnost

≈ Nesigurnosti koje stoje u pozadini ljubomore:

- potreba da budemo najbitnija osoba u partnerovom životu
- strah od napuštanja i izdaje
- osjećaj neadekvatnosti
- anksiozni i izbjegavajući stil privrženosti

= neki ljudi namjerno izazivaju ljubomoru kod svog partnera ili partnerice –
što time žele postići?
- provjeravaju koliko je odnos jak
- dobiju nešto što žele – više vremena, više pažnje, više izlazaka
- svete se partneru jer je izlazio s drugom osobom
- podižu svoje samopoštovanje
- kažnjavaju partnera
-> prva dva motiva su puno češća od ostalih

Što možete učiniti?

- shvatite uzroke ljubomore
- razgovarajte
- razmišljajte racionalno – ne prikazujte si horor – filmove
- radite na svom samopouzdanju

91
 SOCIOMETRIJA

- postupak koji služi za upoznavanje nevidljive i spontane grupne strukture, kako bi mogli
objasniti i ponašanje pojedinca u grupi i ponašanje grupe kao cjeline
= METODA (autor MORENO) = “mjerenje društvenosti”
- dijagnostički postupak kojim se određuje položaj pojedinca u grupi, odnos između grupa,
struktura grupe
- može se koristiti kao psihoterapijska tehnika radi postizanja boljih odnosa u grupi

SOCIOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA – zasnivaju se na 2 glavna odnosa: IZBORU i ODBIJANJU.

SOCIOMETRIJOM SE MOGU ISPITATI: spontana grupna struktura, status pojedinca u grupi,
unutar – grupni odnosi, stupanj integriranosti ili
kohezivnosti grupe

→ metoda se radi kad je grupa minimalno 6 mjeseci zajedno

- svakog se pita o zajedničkim aktivnostima, a zatim se radi SOCIOGRAM = mreža odnosa iz
koje vidimo = SOCIOMETRIJSKE KATEGORIJE:
1. ZVIJEZDA PRIVLAČENJA (POPULARNI ČLAN)
- osoba za koju minimalno 5 osoba kaže da voli biti ili raditi nešto u njezinom društvu
2. ZVIJEZDA ODBIJANJA (NEPOPULARNI ČLAN)
- osoba za koju minimalno 5 osoba kaže da ne voli biti ili raditi nešto u njezinom društvu
3. ODBAČENI ČLANOVI
- oni koji biraju druge, ali su od njih odbačeni
- oni koji imaju manje od 5 onih s kojima ne bi..
4. IZOLIRANI ČLANOVI (NEIZABRANI)
- nii jedan ih nije odabrao kao osobu za druženje
5. UZAJAMNO PRIVLAČENJE (POSEBNE GRUPE)
- par pojedinaca koji su se recipročno izabrali; i nikog drugog (A<->B)

SOCIOGRAM – svaka osoba se označi križićem i brojem te se strelicama označava tko je koga
izabrao
- ako dvije osobe izaberu sebe međusobno, to je RECIPROČAN ODNOS, a ako ne,
radi se o NERECIPROČNOM ODNOSU

92
= zvijezda privlačenja – pojedinac koji dobije 5 ili više izbora
= zvijezda odbijanja – pojedinac kojeg 5 ili više osoba odbije

ZVIJEZDA PRIVLAČENJA UZAJAMNO BIRANJE ili ODBIJANJE

(on hoće, ali ga 4 neće) – recipročno je

10 3 7
3
1

4
4
8 7
10 12

12
8

IZOLIRANA (ZVIJEZDA ODBIJANJA)

3 7 USAMLJENI PAR

4 13 14
10 1 3

12
8

93
 GARDNER – Inteligencija

≈ prema Gardnerovoj teoriji postoji 7 vrsta inteligencije:

1. VERBALNA INTELIGENCIJA (lingvistička)

- voliš: čitati, pisati, pričati priče, rješavati križaljke
- dobro ti ide: pamćenje imena, mjesta, datuma i različitih drugih nebitnih detalja
- najbolje učiš: riječima (slušanjem, govorenjem, čitanjem)

2. LOGIČKO – MATEMATIČKA INTELIGENCIJA

- voliš: raditi eksperimente, otkrivati stvari, rješavati matematičke problem, postavljati pitanja,
istraživati zakonitosti i odnose
- dobro ti ide: matematika, zaključivanje, rješavanje problema
- najbolje učiš: praveći kategorije, klasifikacije, radeći s apstraktnim pojmovima i odnosima

3. PROSTORNA INTELIGENCIJA
- voliš: crtati, graditi i kreirati stvari (npr. od Lego kocaka), sanjariti, gledati slike, gledati filmove,
igrati se sa strojevima
- dobro ti ide: zamišljanje stvari, osjećanje promjena, labirint (slagalice), čitanje mapa i karata
- najbolje učiš: vizualiziranjem, sanjarenjem, maštanjem, radeći bojama/slikama

4. GLAZBENA INTELIGENCIJA
- voliš: pjevati, pjevušiti, slušati glazbu, svirati
- dobro ti ide: pamćenje melodija, prepoznavanje tonova, uočavanje ritma, čuješ stvari koje
drugima promaknu
- najbolje učiš: kroz ritam, melodiju i glazbu

5. TJELESNA INTELIGENCIJA
- voliš: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela
- dobro ti ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples, gluma) i ručne vještine (šivanje, drvorez..)
- nabolje učiš: dodirivanjem, kretanjem, radom u prostoru, procesiranjem znanja kroz tjelesne
senzacije

94
6. SOCIJALNA INTELIGENCIJA – interpersonalna
- voliš: imati puno prijatelja, razgovarati s ljudima, biti član grupe
- dobro ti ide: razumijevanje drugih, vođenje, organiziranje, komuniciranje, ublažavanje
konflikta
- najbolje učiš: razgovaranjem s drugima, uspoređivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja
drugima

7. OSOBNA INTELIGENCIJA – intrapersonalna

- voliš: raditi sam i baviti se svojim vlastitim interesima
- dobro ti ide: razumijevanje samog sebe, usmjeravanje na svoje osjećaje i snove, slijeđenje
svojih instinkta, ostvarivanje svojih interesa i ciljeva i originalnost
- najbolje učiš: radeći sam, radeći individualne projekte, svojim vlastitim tempom, u svom
vlastitom prostoru

95
CRTEŽ U PSIHOLOGIJI

1. utvrđivanje intelektualnog statusa

- sa 2 godine - oponaša crtati crte
- sa 2,5 godine – vodoravne i okomite crte
- sa 3 godine – krug
- sa 4 godine – kvadrat
- sa 5 godina – trokut
- sa 6 godina – romb

2. procjenu emocionalne stabilnosti djeteta

- testovi: BENDER – zadatak: djeci se precrtaju 9 crteža
- indikatori za emocionalnu stabilnost djeteta su, npr.:
= česte pogreške, prepravljanja i sl.
= agresivnost – tanke i debele crte
= zatvorenost, plašljivost – uokvirivanje, mali likovi u kutovima papira
= povučenost – manji likovi
= kod mentalno retardiranih – više ruku, više nogu i sl.

3. projektivna metoda
- psihologinja MINKOVSKA dobila podatke da se iz crteža može vidjeti:
= djetetova ličnost
= psihopatološko stanje
= emocionalna napetost
= dječje želje i snovi
= djetetova obitelj
= stanje u neposrednoj okolini

4. terapijske svrhe
- kao terapeutsko sredstvo – jer je važno da problem izađe van, da se dijete povjeri bliskoj osobi
- terapeutsko sredstvo dobro je za djecu koja su “teško prilagodiva okolini”

96
 * IGRA *

Spoznajna razina igre:

≈ funkcionalna igra – vrsta igre u kojoj dijete koristi, isprobava i tako razvija svoje
sposobnosti (funkcije)

≈ konstruktivna igra – igra u kojoj se dijete služi predmetima, barata njima , s

namjerom da nešto stvori

≈ igra pretvaranja – vrsta igre u kojoj djeca koriste predmet ili osobu kao simbol
nečeg drugog (simbolička igra, igra uloga, “kao da”)

≈ igre s pravilima – igre koje se igraju prema unaprijed poznatim pravilima i

ograničenjima

Društvena razina igre:

≈ promatranje – gledanje drugih kako se igraju bez uključivanja u igru

≈ samostalna igra – samostalno i nezavisno igranje bez pokušaja približavanja drugoj

djeci

≈ usporedna igra – vrsta igre u kojoj se djeca igraju jedno pokraj drugog i sa sličnim
materijalima, ali bez stvarnog druženja ili suradnje

≈ usporedno – svjesna igra – igra u kojoj djeca priznaju prisutnost drugog djeteta,
uspostavljajući kontakt očima

≈ jednostavna socijalna ili povezujuća igra – igra u kojoj dolazi do porasta

kontakta među djecom, djeca se
igraju u blizini, započinju razgovor,
smiješe se, izmjenjuju igračke

≈ komplementarna i uzajamna igra – vrsta socijalne aktivne igre u kojoj dijete

“uzima i daje” (ulovi me – ulovit ću te;
sakrij se – traži me)

≈ suradnička igra – igra u grupi koja je nastala radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja
nekog cilja, a postupci djece su usklađeni

97
98