Professional Documents
Culture Documents
tina drycta, koje na5e Sume jbdva mi6u dati i to jednostavni Stednjaci zidani od.cigle irge go-
iedino pod uslovom stalrry sla.bljenia svoje pro- di$nje najvi$e lG-l$ prostofnih metara drveta.
izvode snagc, veC i zbog tog+ Sto ra kolitina pr+ a rmgu da potpuno zadovolje sve pottehd iedne
t\rorena u novac ili radnu snagu pretstavlja ogro- vedc radruge o.d I do 10..ljudir Kaila bi-uspjek da
utan narodni imetak, kuji se neo'dgovouro rasipa r{ims zrmijenim0 sva pAslojeca otvolena. ognji-
i ne$tedimice tro{i treba poduzeti sve m,iere, 5ta u$tedili bi godi$nje najriranje 2,000.000 pro-
-
da se $to ptiie zamiieni i posljednje otvor€no stornih melara ili 1,000.0m kubnih.uietatb: drve-
ognji$te dobrim Itednjalom. ta. Koliko bi to zrradilo za. naiu.sgrnskq.privredu
Dohar Stednjak, koji bi ilje$io pitanje kuha- ne lreba ni govoriti. Dva n-rilijon4,pfoslornib me
rrja hrane _i drugog (stolne hrang rubenine itd.) tar4 a u toj koliiini bilo bi najmanie'80Q.O00me
zajedho sa pitanjem zegriiavanja prostorija za gradevnog drveta znatilo.bi za na$u:intlustriju
=-
jcdan ogloman dobitak. Za naieg seljaka, koji za tr'ebne nrjere, da se 5to plije ovaj zaclalali u pol-
sada jo$ ne vocli'dovoljno raduna o korisnmti punosti sprwede.
utrc$lia svoga rada, snranjivanje potlodrje thveta Na prvi pogled izglcda zaurj+:ua utvolenih
za ogrjev znadils bi i oslobodavanje radne snage, ognjidta sa ite&rjacima vllo leika i l<onrplikovana
koju bi nrogao korisno up*trebiti oho unapredenja sLvar'. Mnagi i <lanas gledaju lla ov\l naSu akciju
vlastitog gospodarstva. Ako radunamo da za sjedrt kao na stvar, hoja de naldi na nepremostive po-
i iaradu jednog prostorrrog metra ogrjevnog alr'\'etir te5koce i koja je zbog toga unaprijed osudcna na
treba pdlovira osailosatnog radnog dana, r islo propasl Svako ko mjeli sada.{niicu rnjerilonr plo-
loliko za izvoe drreta iz 5ume, dlugirn r'ijeCinra, Slosti neie i ne ruodc razumjeti, da sc moZe pul
dana$njim okolnostirna u naroduoj thZavi oslva-
liti i ono Sto nije bilo nrogude ncliatl u nmaxrd-
noj driavi niti sanjati.
U koliko se za oyu akciju ievr'Se sve potrebne
yrripreme, kao serijska masovna izrada ploda, 1e-
$etaka, pehala za jednoolrrazan tip zidanih Sted-
'k{ njaka, u koliko se uputi Sto vgdi braj seoshih zi-
dar4 u gradenju jetlnostavnih $tednjaka i qsigura
ostali gratlevinski materijal, nema srnetnje da se
,.. ;,F;
i-", llj-
rujerno nr{lo' matelijaia, sve6a S0--300 ligurada'
cigli, jedne civa+'e ga$eru:rg kreda, dvoje civdle pi- .
jeska, oko pet kilograma cemeuta.i 5 kg plosnatog
ieljeza za postarvljauje peliare. Od ieljeznih dije--.
lova koje izraduje Zeljezera Vare$, tleba naha-
viti jed.rn okvir ,za flode (23X29 coli), dvije plode -
sa. kolutima, jedna vrata za ognji3te (brcj 9),
tcuca a gre#ffJfuE$f'g J€ zM.4\;tJ{, jedna vraLadca za pcpeljarrr i jednu re5ctku z4 pe-..
AidA i sDoStsSA ! peo (9X12 coli)- Yisina pekare izncsi najrie5do
21 cm, a $irina se odabir'e prerua Zel'ii i pottc.lri,
a izraduje se od tanjeg crnog !ima. Plosnatt> le-
ljezo sluii za podlogu i iznad pekare.
. Da bi se prilogodio dtednjak rxlredenoj plo-
storiji u.sed;koj kudi valja reii nekoliho rijeii i
o dimnjaku. Dimnjak je Eesto uajrainiji dio
peii, Lode izgraden dimnjal lo$a'ped.. Najbolje
jc - zidani dimnjak i
ako se uz Stethrjak izgradi
iz:r'ede iznail krovai jer tada vei najbolje vude.
Medutinr, n naiim seoskim kudaxra nede to biti '
uvijek moguCe. U sludaju gdje je kui:r gradena rra
>badius (otvor u krovu kroz koji ielazi dinr iz
J€ AfuROMNA I polkrovlja) mr/Zc se Stetlnjak preudesiti.ta'ko, da
rnu se iznad pekare uzida solunar promjera 12-
da nanr za proizvodnju jednog pl'ostornog ruetl'a 18cm) i izvede u potkrovlje. Na taj naditr diur de-sc-
o6rjcvnog drveta treba jedan osamsatni radnl dan 5ir'ili u potkrovl.ic jcdnako kao kod otvorenog ognii-
te5kog fizi0kog rada, to bi se upotrebom Steclnja- 3ta i rnole se koristiti za sulenje nresa i"drugih
ka t-ndesto otvore.nih ognjiSth u$tedilo ukupno 2 potreba.
ruilijona radnih d*na. U novcu izralerl4 ova,koli- Mora se kazati .i t(), da postoje jo$ savrteDiji
dina oslobodene radne snage zna0ila bi prihod o'd i rarionalnijiStednjaci. Jedalr od lahvih je taktr-
riajmanje sedamdest milijona dinara. Koliho bi evaui fraucuski sistem pedi kotl koje .se pel(ara
ova oslobodena radna snaga, horisnije upoLreb- nalazi u istoi visini ,!rr vatrifLern, a prelio njih su
ljena u poljoprivredi ili induslriji, doprinijela jo* snrjcitcue plote za kuhalrjc. Ovakvi $tedrrjaci bo-
briem razvitku.na$e pnvrede, ne treba nalotito lic ilskori5iavajq dimrre gasove i llic zagrijavaju.
rraglaSavati. Za nas bi bio veliki uspjeh kada bi se masovno
Kalio god uzDlcmo, uvadatje Stedrjaka u. nale uveli obidrii aidani $te<lnjaci, a s orbzirour na to,,
seoske kude ima ogroman zna{aj za podizanje
da na$ rralorl ima razvijen srnisao za novotarsfvo"
naJli'bi se i vje$ti majstori.koji bi ovaj cbidni
blagostanja i napredak naleg nanoda, pa u torn !tednjat( usavr$ili.
snilslu tre.ba uloiit! sve snage i podueeti sve po- Ing. Fukarek Pavle l