Professional Documents
Culture Documents
Sadržaj
[sakrij]
1Zemljopisne odlike
Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji. Nalazi se u Aziji između Indo-
gangeske ravnice na jugu i visoravni Tibet na sjeveru. Pruža se od zapada prema istoku u dužini
od 2500 km, s prosječnom širinom od 300 km. „Himalaji” na sanskritu znači „snježno boravište”,
od hima snijeg, i aalaya „boravište”.
Himalaji se pružaju kroz pet država: Pakistan, Indija(i Sikkima koji se tek 1975. priključio
1.1Značajni vrhovi:
2Izvori
3Vanjske poveznice
Rasprostiranje Himalaja
Mount Everest
Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000
metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m. Za usporedbu, najviši vrh izvan
Azije, Aconcagua u Andima, je visok 6.961 m[1] Sastoji se od tri paralelna bila koja se strmo, u
obliku luka, spuštaju prema Indo-gangeskoj nizini. Najsjeverni pojas (Visoka Himalaja) obuhvaća
najviše i najstarije dijelove; veći broj vrhunaca (pretežno u Nepalu) prelazi 8000 m, a od njih je
najviši Mount Everest. Središnji planinski pojas (Niska Himalaja) s prosječnom visinom 3000-
4000 m u Nepalu ponegdje doseže 6000 m. Najjužniji i najmlađi pojas od 700-1000 m predstavlja
prijelaz prema Indo-gangeskoj nizini. Gorje varira u širini od 400 km na zapadu do 150 kmna
istoku.
Pangong
Himalaji su nastali, i još uvijek rastu, sudarom Indijske tektonske ploče s Euroazijskom[2] prije oko
70 milijuna godina. Indo-australijska ploča se još uvijek kreće brzinom 67 mm godišnje, što
dovodi do rasta Himalaja od 5 mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine ovo područje seizmički
aktivnim.
Izvori[uredi VE | uredi]
Na Zajedničkom poslužiteljupostoje
datoteke vezane uz:Himalaja
1. Jump up↑ Qinye Yang i Du Zheng, Himalayan Mountain System, 2004. ISBN 9787508506654
2. Jump up↑ The Himalayas: Two continents collide, USGS