VII

1013. Ako su 𝑎 i 𝑏 prosti brojevi veći od 3 i 𝑎 > 𝑏, dokazati da je proizvod (𝑎 + 𝑏) ∙ (𝑎 − 𝑏) djeljiv

brojem 12
1013. Prosti brojevi veći od 3 su neparni, pa su i brojevi 𝑎 i 𝑏 neparni. Njihov zbir 𝑎 + 𝑏 i njihova
razlika 𝑎 − 𝑏 su parni brojevi. Proizvod (𝑎 + 𝑏) ∙ (𝑎 − 𝑏) djeljiv je sa 4. Pri dijeljenju sa 3 brojevi 𝑎
i 𝑏 mogu imati ostatak 1 ili 2. Ako imaju isti ostatak onda je razlika 𝑎 − 𝑏 djeljiva sa 3, a ako imaju
različite ostatke, onda je zbir 𝑎 + 𝑏 djeljiv sa 3. U svakom slučaju proizvod (𝑎 + 𝑏) ∙ (𝑎 − 𝑏) je
djeljiv sa 3. Kako je proizvod (𝑎 + 𝑏) ∙ (𝑎 − 𝑏) djeljiv i sa 4 i sa 3, djeljiv je i sa 12

1014. Prodavac ima šest galona zapremine 7, 9, 13, 14, 15 i 16 litara. Neki od njih su napunjeni
sokom od borovnice, neki sokom od jabuke, a samo jedan galon je prazan. Ukupna zapremina soka
od borovnice je dva puta manja od ukupne zapremine soka od jabuke. Odredi sadržaj svakog galona.
Obrazloži odgovor.
1014. Ukupna zapremina soka od jabuke je dva puta veća od zapremine soka od borovnice, pa je
mjerni broj ukupne zapremine soka djeljiv sa 3.
Ukupna zapremina svih galona je 74 litra. Broj 74 pri dijeljenju sa 3 daje ostatak 2. Jedini takav
galon je onaj galon čiji mjerni broj zapremine pri dijeljenju sa 3 daje ostatak 2.
Jedini takav galon je onaj čija je zapremina 14 litara.
Slijedi da je ukupna zapremina soka 60 litara. Znači da soka od borovnice ima 20 litara, a soka od
jabuka 40 litara.
Sokom od borovnice su napunjeni galoni od 7 i 13 litara. Sokom od jabuke su napunjeni galoni od 9,
15 i 16 litara

1015. Odrediti cifre 𝑎 i 𝑏 (𝑎 ≠ 𝑏) tako da broj 0, ̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅

𝑎𝑏𝑎𝑏𝑎𝑏 … bude jednak nesvodljivom
(neskrativom) razlomku kod koga je zbir imenioca i brojioca jednak 17.
1015. Ako je 𝑥 = 0, ̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅
𝑎𝑏𝑎𝑏𝑎𝑏 … , onda je 100𝑥 = 𝑎𝑏, ̅̅̅̅̅̅̅̅̅̅
𝑎𝑏𝑎𝑏 … . Iz ovih jednakosti dobijamo da je
̅̅̅̅
𝑎𝑏, 10∙𝑎+𝑏
̅̅̅, odnosno 𝑥 =
99𝑥 = 𝑎𝑏 = . Kako je zbir brojioca i imenioca nesvodljivog razlomka 17, to
99 9∙11
broj 10 ∙ 𝑎 + 𝑏 mora biti djeljiv sa 9 ili sa 11.
Ako je 10 ∙ 𝑎 + 𝑏 djeljiv sa11. onda je 10 ∙ 𝑎 + 𝑏 = 11 ∙ (17 − 9) = 88 što je suprotno pretpostavci
zadataka da je 𝑎 ≠ 𝑏, ovo ne može biti rješenje.
Ako je 10 ∙ 𝑎 + 𝑏 djeljiv sa 9. onda je 10 ∙ 𝑎 + 𝑏 = 9 ∙ (17 − 11) = 54, odakle je 𝑎 = 5 i 𝑏 = 4.
Direktnim provjeravanjem dobijemo da su upravo to tražena rješenja.

1016. Dat je jednakokraki trougao 𝐴𝐵𝐶. Simetrala spoljašnjg ugla na osnovici 𝐴𝐵 i simetrala
spoljašnjeg ugla naspram osnovice sijeku se pod uglom od 71o . Odrediti unutrašnje uglove trougla
𝐴𝐵𝐶.
1016.
G

71o D F

B E
A

𝛾1 𝛼1
Neka je ∢𝐶𝐴𝐵 = ∢𝐶𝐵𝐴 = 𝛼, ∢𝐴𝐶𝐵 = 𝛾, ∢𝐷𝐶𝐵 = 2
, ∢𝐶𝐵𝐷 = 2
, a tačka 𝐷 presjek simetrala
𝛾1
spoljašnjeg ugla 𝛼1 i spoljašnjeg ugla 𝛾1 . Kako je = 𝛼, tj. ∢𝐷𝐶𝐵 = ∢𝐴𝐵𝐶. Dalje slijedi da je
2
𝐷𝐸 ∥ 𝐴𝐵 , pa zaključujemo da su uglovi ∢𝐸𝐵𝐷 i ∢𝐹𝐷𝐺 jednaki (saglasni uglovi),
𝛼
tj. ∢𝐸𝐵𝐷 = ∢𝐹𝐷𝐺 = 21. Dalje slijedi da su i uglovi ∢𝐶𝐵𝐷 i ∢𝐶𝐷𝐵 jednaki, tj.
∢𝐶𝐵𝐷 = ∢𝐶𝐷𝐵 = 71o , pa je 𝛼1 = 142o i 𝛼 = 38o . Iz 𝛾 + 2𝛼 = 180o slijedi 𝛾 = 104o
1017. U trouglu 𝐴𝐵𝐶 zadani su uglovi ∢𝐵𝐴𝐶 = 40o i ∢𝐴𝐵𝐶 = 20o , a razlika dužina stranica
𝐴𝐵 = 𝑐 i 𝐵𝐶 = 𝑎 je 10 𝑐𝑚, (𝐴𝐵 − 𝐵𝐶 = 𝑐 − 𝑎 = 10 𝑐𝑚). Ako simetrala ugla ∢𝐴𝐶𝐵 siječe stranicu
𝐴𝐵u tački 𝑀, odredi dužinu duži 𝐶𝑀.
1017. C

A N M B

Na osnovu zbira uglova u trougle 𝐴𝐵𝐶 važi ∢𝐴𝐶𝐵 = 120o . Nek je 𝑁 tačka na stranici 𝐴𝐵 takva da je
𝐵𝑁 = 𝐵𝐶. Trougao 𝐵𝐶𝑁 je jednakokraki pa je ∢𝐵𝑁𝐶 = ∢𝐵𝐶𝑁 = 80o . Kako je 𝐶𝑀 simetrala
∢𝐴𝐶𝐵, to je ∢𝐴𝐶𝑀 = 60o . Na osnovu zbira unutrašnjih uglova u trouglu 𝐴𝑀𝐶 je ∢𝐴𝑀𝐶 = 80o .
Dakle, trougao 𝑁𝐶𝑀 je jednakokraki i 𝑁𝐶 = 𝐶𝑀.
Ugao ∢𝐵𝑁𝐶 je spoljašnji ugao trougla 𝐴𝐶𝑁, odakle je ∢𝐴𝐶𝑁 = ∢𝐵𝑁𝐶 − ∢𝐶𝐴𝑁, tj ∢𝐴𝐶𝑁 = 40o .
Dakle, trougao 𝐴𝑁𝐶 je jednakokraki pa je 𝐴𝑁 = 𝑁𝐶.
Znači, 𝐶𝑀 = 𝑁𝐶 = 𝐴𝑁 = 𝐴𝐵 − 𝐵𝑁 = 𝐴𝐵 − 𝐵𝐶 = 10 𝑐𝑚