998. Prema uslovima zadatka brojevi 𝑥 − 1, 𝑥 − 2, 𝑥 − 3 i 𝑥 − 4 su uzastopni cijeli brojevi.

Kako je
360 = 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6, odnosno 360 = −3 ∙ (−4) ∙ (−5) ∙ (−6), to slijede rješenja jednačine
(𝑥 − 1)(𝑥 − 2)(𝑥 − 3)(𝑥 − 4) = 360:
(𝑥 − 1)(𝑥 − 2)(𝑥 − 3)(𝑥 − 4) = 3 ∙ 4 ∙ 5 ∙ 6, pa je 𝑥 = 7.
Takođe je(𝑥 − 1)(𝑥 − 2)(𝑥 − 3)(𝑥 − 4) = −3 ∙ (−4) ∙ (−5) ∙ (−6), pa je 𝑥 = −2.
999. a) Posmatrajmo nejnepovoljniji raspored izvlačenja kuglicam a to je da izvlačimo kuglice različitih
boja, Tada je broj izvlačenja 3 ∙ 4 + 1 = 13 kuglica
b) Posmatrajmo nejnepovoljniji raspored izvlačenja kuglicam a to je da izvlačimo kuglice od koje po
jedna kuglica nije svake boje. Tada je broj izvlačenja 40 + 30 + 20 + 1 = 91 kuglica
c) Broj izvlačenja 10 + 30 + 40 + 6 = 86 kuglica.
d) Posmatrajmo nejnepovoljniji raspored izvlačenja kuglicam a to je da izvlačimo kuglice koje nisu žute
boje, tada je broj izvlačenja 10 + 20 + 30 + 5 = 65 kuglica.
1000. Neka je 𝐷 presjek 𝐴𝑀 SA 𝐵𝐶. Tada je: a) ∢AMB > ∢ADB > ∢ACB.
b) 𝐴𝑀 + 𝑀𝐵 < 𝐴𝑀 + 𝑀𝐷 + 𝐷𝐵 = 𝐴𝐷 + 𝐷𝐵 < 𝐴𝐶 + 𝐶𝐷 + 𝐷𝐵 = 𝐴𝐶 + 𝐶𝐵
C

A B

1001. Treba dokazati da je trežena tačka presjek dijagonala četverougla. Pretpostavimo da to nije
presjek dijagonala, već proizvoljna tačka 𝑃. C
Tada iz trougla 𝐴𝑃𝐶 imamo da je 𝐴𝑃 + 𝑃𝐶 = 𝐴𝑆 + 𝑆𝐶.
Iz trougla 𝐵𝐷𝑃 je 𝐵𝑃 + 𝐷𝑃 > 𝐵𝐷 = 𝐵𝑆 + 𝑆𝐷.
Sabirajući lijeve i desne strane ovih nejednakosti D
dobijamo: 𝐴𝑃 + 𝐵𝑃 + 𝐶𝑃 + 𝐷𝑃 > 𝐴𝑆 + 𝐵𝑆 + 𝐶𝑆 + 𝐷𝑆, P
pa je presjek dijagonala tražena tačka. S

A B

1002. Svaka nula dobija se kao proizvod jedne dvojke i jedne petice. Kako dvojki, u faktorizaciji ovih
brojeva, ima više nego petica, to je dovoljno prebrojati petice. Brojevi koji su djeljivi sa 5 ima ukupno
100 ∶ 5 = 20. Među njima su i brojevi 25, 50, 75 i 100, koji su djeljivi sa 25 i u svojoj faktorizaciji
imaju po dvije 5. Dakle, proizvod 1 ∙ 2 ∙ 3 ∙ … ∙ 98 ∙ 99 ∙ 100 sadrži 20 + 4 = 24 petice, pa se taj pro-
izvod završava sa 24 nule.
1003.
2

√6 + √6 + √6 + √6 < 3 ⇔ √6 + √6 + √6 + √6 < 32 ⇔ 6 + √6 + √6 + √6 < 9 ⇔

( )

√6 + √6 + √6 < 3 ⇔ 6 + √6 + √6 < 9 ⇔ √6 + √6 < 3 ⇔ 6 + √6 < 9 ⇔ √6 < 3 ⇔ 6 < 9 <⊺

1004. Neka je 𝑥 broj stranica koje je Dajana pročitala prvi dan. Drugi dan je pročitala 1,2𝑥 stranica,
treći 1,44𝑥 i četvrti dan 1,728𝑥 stranica. Prema uslovima zadatka je
𝑥 + 1,728𝑥 = 1,2𝑥 + 1,44𝑥 + 11, pa je 𝑥 = 125.
Prema tome, Dajana je prvi dan pročitala 125, drugi dan 150, treći dan 180 i četvrti dan 216 stranica;
knjiga ima 671 stranicu
1005. Neka su 𝑀 i 𝑁 podnožja normala iz tačke 𝐷. Kako duž polovi prav ugao kod tjemena 𝐶, to je
𝑎𝑏 𝑎𝑥 𝑏𝑥 𝑎𝑏
četverougao 𝑀𝐷𝑁𝐶 kvadrat stranice 𝑥. Kako je 𝑃𝐴𝐵𝐶 = 𝑃𝐴𝐷𝐶 + 𝑃𝐵𝐶𝐷 , to je 2 = 2 + 2 ; 𝑥 = 𝑎+𝑏.
𝑎𝑏
Kako je 𝐶𝐷 dijagonala kvadrata 𝑀𝐷𝑁𝐶, to je 𝐶𝐷 = 𝑎+𝑏 ∙ √2
 B
a–x
N x D

x x
A
C x b–x
M
1006. 𝑎 = 22018 − 22017 + 22016 = 22016 ∙ (22 − 2 + 1) = 3 ∙ 22016;
𝑏 = 22017 − 22018 + 22019 = 22017 ∙ (1 − 2 + 22 ) = 3 ∙ 22017 = 6 ∙ 22016 ;
𝑐 = √3 ∙ (22016 + 22017 ) = √3 ∙ 22016 ∙ (1 + 2) = 3 ∙ √3 ∙ 22016.
Neka je 22016 = 𝑥. Tada je 𝑎2 = 9 ∙ 𝑥 2 , 𝑏 2 = 36 ∙ 𝑥 2 , 𝑐 2 = 27 ∙ 𝑥 2 i važi 𝑎2 + 𝑏 2 = 𝑐 2
1007. Prema uslovima zadatka trougao 𝐵𝐶𝐶1 je jednakostranični stranice 𝑡, te je
𝐴𝐵 = 2𝑡 i 𝐴𝐶 = √𝐴𝐵2 − 𝐵𝐶 2 = √4𝑡 2 − 𝑡 2 = √3 ∙ 𝑡
𝐶𝐵∙𝐶𝐴 𝑡∙√3∙𝑡 𝑡 2 ∙√3
Dalje je 𝑃 = = = ; 𝑂 = 3𝑡 + √3 ∙ 𝑡 = 𝑡(3 + √3)
2 2 2
B c
o
—
60 2

a C1
60o c
—
2
t
60o
A
C b
1 1 1
1008.Trećina prve brigade za jedan dan uradi 3 ∙ 10 = 30 dijela posla. Jedan dio druge brigadeza jedan
𝑥 1
dan uradi 15
dijela posla. Obje brigade za jedan dan urade 12 dijela posla. Na osnovu toga formiramo
1 𝑥 1 3
jednačinu: + = , čije je rješenje 𝑥 = . Dio drugi brigade koji je angažovan, izraženo u procen-
3 15 12 4
tima, je 75%. C

1009. Neka je 𝑆 centar kruga koji je opisan oko trougla 𝐴𝐵𝐶 i neka je 𝐵𝐸
prečnik opisane kružnice. Kako je ∢𝐵𝐶𝐴 = ∢𝐵𝐸𝐴 (periferijski ugao nad E

tetivom 𝐴𝐵) i ∢𝐴𝐷𝐶 = ∢𝐵𝐴𝐸 = 900 (periferijski ugao nad prečnikom), ha

to su trouglovi 𝐴𝐶𝐷 i 𝐵𝐴𝐸 slični. Iz njihove sličnosti slijedi 𝐵𝐸 ∶ 𝐵𝐴 = S

𝑎2 𝑎√5 𝑎
𝐴𝐶 ∶ 𝐴𝐷. Kako je 𝐵𝐸 = 2𝑅, to je 𝐴𝐶 = √𝑎2 + = i 𝐴𝐷 = , pa iz
4 2 2 D
𝑎√5 𝑎 𝑎√5 A
B
proporcije 𝐵𝐸 ∶ 𝐵𝐴 = 𝐴𝐶 ∶ 𝐴𝐷 slijedi 2𝑅 ∶ 𝑎 = 2 ∶ 2 , odnosno 𝑅 = 2 . a

1010. Trouglovi 𝑆𝐴𝐵, 𝑆𝐵𝐶 , 𝑆𝐶𝐷, 𝑆𝐷𝐴 su jednakostranični. pa je

𝐴𝐵 = 𝐵𝐶 = 𝐶𝐷 = 𝐷𝐴. Četverougao 𝐴𝐵𝐶𝐷 je romb ili kvadrat. S
Neka je 𝑂 podnožje visine 𝑆 na ravan četverougla 𝐴𝐵𝐶𝐷.
Pravougli trouglovi 𝑆𝑂𝐴, 𝑆𝑂𝐵, 𝑆𝑂𝐶, 𝑆𝑂𝐷 su podudarni, pa je
𝑂𝐴 = 𝑂𝐵 = 𝑂𝐶 = 𝑂𝐷. Slijedi da se oko četverougla 𝐴𝐵𝐶𝐷
A D
može opisati krug, pa je to kvadrat. Znači dvije strane triedra sa
O
vrhom 𝐴 su po 600 , a treća je prav ugao.
B
C
1011.
Data jednakost se može transformisati u jednakost (𝑥 − 1)2 + (𝑦 + 2)2 + (𝑧 − 3)2 = 3.
Prema uslovima zadatka to je moguće ako je svaki sabirak jednak 1 i sve trojke 𝑥, 𝑦, 𝑧 rješenja
dobijamo kombinacijom rješenja jednačina |𝑥 − 1| = 1, |𝑦 + 2| = 1, |𝑧 − 3| = 1. Rješenja ovih
jednačina su 𝑥 = 0 ili 𝑥 = 2, 𝑦 = −1 ili 𝑦 = −3, 𝑧 = 2 ili 𝑧 = 4. Dakle, skup cjelobrojnih rješenja
jednačine 𝑥 2 + 𝑦 2 + 𝑧 2 − 2𝑥 + 4𝑦 − 6𝑧 = 17 je
𝑅 = {(0, −1, 2), (0, −1, 4), (0, −3, −2), (0, −3, 4), (2, −1, 2), (2, −1, 4), (2, −3, 2), 2, −3, 4)}
1012. Neka su 𝑥 − 2, 𝑥 − 1, 𝑥, 𝑥 + 1, 𝑥 + 2 pet uzastopnih prirodnih brojeva. Tada je
(𝑥 − 2)2 + (𝑥 − 1)2 + 𝑥 2 + (𝑥 + 1)2 + (𝑥 + 1)2 = 5𝑥 2 + 10 = 5(𝑥 2 + 2). Dakle, izraz
(𝑥 − 2)2 + (𝑥 − 1)2 + 𝑥 2 + (𝑥 + 1)2 + (𝑥 + 1)2 je djeljjiv sa 5. Kada bi izraz 5(𝑥 2 + 2) bio djeljiv
sa 25 , to bi činioc 𝑥 2 + 2 morao biti djeljiv brojem 5, Dakle, 𝑥 2 + 2 ∈ {5, 10, 15, 20, … }, odnosno
𝑥 2 ∈ {3, 8, 13, 18, … }. Kako kvadrat prirodnog broja djeljivog brojem 5 ne završava cifrom cifrom 3
niti cifrom 8, to znači da činioc 𝑥 2 + 2 nije djeljiv brojem 5, niti izraz 5(𝑥 2 + 2) brojem 25.