HASAN HILIC UTICAJ NAMAZA NA IZGRADNJU LJUDSKOG KARAKTERA Sve religije svijeta poznaju molitva, koja se na ovaj ili ‘onaj nagin manifestira u slavu Svevisnjeg, ‘Tvorea svega vidlj ‘og i nevidljivog. .Svako} vjerskoj zajednici propisali smo vje- rorakon prema kom je trebalo da se vlada, i ne dozvoli, nikako, da se s tobom o tome raspravljaju. Ti pozivaj svome Gospodaru, jer ti si, u istinu, na prayom putu. Ako se oni bud S tobom prepirali, rect: Allah dobro zna sto vi radite! Allah ce vam, pa Sudnjem danu presuditi © onome w gemu se razilazi we) Molitva posto od postanka eovjeka, 0 svakoj religit i w svakom vremenn. U islamu je to sala (namaz—perzijska ij) ustanovijena Kur'anom i Sunnetom kao stroga unost, fatei- ‘jn. All, swrha i cli molitve koju su sve objave propisivaleni- {eda bi Covjek umilostivio Allaka, dz. 8. li pak nesto molio od Niega. Molitva je od postanka Covjeka, a tako je sa namazom u islam, bila traino sredstvo pomocu kojeg je Covjek Sebe Kulli- ‘virao {usavrSavao svoje sposobnosti, rad line sete Coxjek i njegow zivot na ovom i budugem svijet je bio w centru paznje svih objava, a w to} korelativnost lee} i smisao Covjetileg 2iviena i bivstvovanja, posto nema srece na ahireta bez stece na dunjaluku. Islam je iggradio takvu Koncepedju ivota, gdje Ge se Covjek ziveci w skladu i duu islamskih prin cipa apsolutno modi afirmisati kao 2drava, kreativna, ura tezena i humana lignost. U tom pogledu veoma znacajno miesto pripada namazu. Valja naglasiti da nas namaz mije potrebart Al. Tahu, d2. 8. nego je on potreban nama iz vie razloga, Nama Drie svega osvjetijava nase srce i daje mu moguénost da pravil, 98 no sagledava Zivot i usmjerava svoje vadanje. Svaka individua 1 sebi nosi nizslabosti. Klanjajuet mamaz mi trazimo od Boga podesku da prevladamo svoje strast | izgradimo jaku | nepoko- Tebljivu Hicnost. U tom smislu namaz se pojavijje kao jedna karika, dok je étava koncepcij islamskog 2ivlenja podredena ‘ovom uzvisenom i plemenitom cilju. Muhammed, as. je naj- bolje prezentirao islamsku Koncepetju Zivota u sljedecem had Zoos svega izlo2enog Muhammed, a.s. je preporucio cobavljanje namaza u dem atu i naglasio da je Vilednostma- taza Koj je obavljen u dZemaatu vtjedniji 25 puta od namaza Koji je obavjenpojdinatno ‘Namaz vtjedionoliko koliko oplemenjae Covjek, jor je nareden Fadi Covjeka ‘'u njegovu korist. On je jek 1 prevent ‘a, pi ko ma plat formalno 1 verbalno, on se ne pridr2ava “ivjeta 8vog Gospadara, koji najbolje 27a so je Korisno, a Sto je opet etn. U svi svarima, 2 tako jeu nama jenajopa- Sos ad ome pts ut, Tada foal stray dob Sats sustine--hitog Kuan nigdje ne spomine fomaina prs oderg ape oaernt apg ao Fan ne bi iostavi, Ne ivrdimo da neSo moze postal bez forme. Isto kan So ne moze praksa posojt bez teoie. 1 na- maz kao takav a svoju formu. Alt Zelimo naglasit svi Stet- tos a fra ie wp pln, Kaa pose tea eb te ada sustina postane prazna ber sadreaja. Ovim smo se mao pozaavil da Bismo pokazal hada namaz tice na izgradnju Fjudskog karektera, cdnosno kada je Korstan, a kada Beskor- stan. Tako je {sa drugim poslovima u sje, ako imaju po- teu primjnn Uo aso ej veh amo ae tvijek oso raztaCunaval sa formalizmom u veri Navedimo Simo EDULE la ebMe-ardja, Deemaluddina Afsania, Seth Mubamgneda Abdubua, Resa Ridaa | dr “Covjek moze Kanal, posit, pa Ck i zekst davai (Sto je neti tes), a oxi prazan. Coxjeh, obtauto, ne moze slje- Gin kur ansko naredenfeo Cinjenu dobra, a ne posta | cst fayjek,jednostavno i azloga Sone mode itovremeno Bit 101 resto drugo (bit dobar 1 10). Jer namaz nije ell, namaz je edstv0, put, cl je usavrSavanie, cil e dobro w najbolem Sms rij il Bog kao vrhovno dobro. Mog je emyjerno ‘lat nemoguce fe licemjemno biti dobar (i ispravan éov- jek A ud eesto zamijee cil sredsivo. Klanjju, a ad togn tmaju samo prepijie(gimnasti), il poste, ad toga ima samo glad {Zed 109Muharem Omerdié IKADA ISRAFIL PUHNE U SUR jet u Kome Zivimo odvee je veliganstven i tajnovit w isto vrijeme, vi Zivotom koji movemo vidjti | osetiti 1 onim koji ne mozemo otkriti, all uvjereni u ajegovu dinamicnost snagu koja trae i trajace do dolaska Dana w kome ée Allah 2a staviti Zivot svim 2ivim bigima i2uzimajuci samo one koje On bude htio. Tako Ge se potvriti ono Sto je reveno u Kur‘anw Sve Sto je na Zemji protaeno je!!! ‘Sve ce, osim Njega, propasti".2) Dan propasti svijeta ée nastupiti sa puhanjem w rog (Str) kaa prestae 2ivotu cijelom kosmost, Ta istina se potertava Kuranu na shjedee! nacin ;T rg ce se putt i umuijece oni na nebesima i gina Zemij,ostace samo oni kaje bude Allah bude adabrao..."> ‘Spomenuto pubanje u rog je w obliku strasnog glasa koji e izanvatijezu {imati totalno rusilagko dejstvo. U iznenadnom ‘astupanju tog nevidenog trenutka nese se modi niSta ueinit u cillu litne bezbjednosti, bezhjednesti svoje porodice 1 za8ttt ‘svoga imetka. To se, takode navds w Kur anu +l govore: — Kad ¢e vee jednom ta prijetna, ako istinu govorite? ‘A ne Gekaju drugo do strasnog glasa koji ei, dk se bu i jednls drugima prepirali,obuzgt, pa nede moc nista opo rut nit se Celjadi svojo) vat Ee no Vaio jetinostavno, a slikvito Muhamed, a, s. goveri 0 nastupajucem djs sao glass ra 2s yet na Za ™Potom ce Se punt rp, tk nece et ego sak, ada sé ne okrene | poigne gla ka ne Pri ko ce Cu avok fog Ce bi jean Covek angazian oko obleplivanja lovaom poiiia za gv dv see mr, 4 poor oat Upororavajci na stv dognda epojmbjivrbai- su propastsvega 2vog Kado nastup! Es pres svieta Ve roves as haze Sigumo ce nastspti Dan propastisvitau momenta ka ace ra oka pve phil ate pote an ‘rugoga pa, nit ee ovaj mac platy omy smo T saute na €emastpii an propa vjta Kad jedan uj pa osu sa miijekom dase nape, a ede seach map 1 hoe taj Dan ast tada ce jedan Covck uedWall Soy or vode, "nec Imad vtemena’ da saat edan gut, 1 ‘stupice aj Dan, 2 ovjek pop aloes a tims, medi, ee itv Stan a ga pojece™ Sr arapskom jezik zat: rg, tba.” "Amt ine As prada je dota jedan beduin Vjerovje suiky, 2 {pag gx “Bia Sar""Om ma je gover, ‘Sore og uw kj ces phn Hebi enc opay Sort govoreo njgovom igledu, S40 niu om sta ie ravnosjer to je nama. epeetaty Dodi onegovom gle ne gover! Kuran, nit erodes} ne Vjeroxjstikoe, a pred 5 ste wan ©) Bhan eek m1Hasan el-Basrino shvatanje da je .sur" puhanje w mtv tielo radi povracania dus, nije prihvagino, poSto su ajetio ma- vvedenom porpuno jasni i nedvosmisleni™” Stay elili-sunneta vesll2ema'ata je potpuno jasan: U Sur 6 melek Israfil pubnuti. Sur je gab. m1 Prema Ibn Hadaeru al-’Ashalaniju,wtvedeno je i poznato da melek Irfil ma ed Boga zadacu da pune u Sue. U tome postojtKonsenzusjslamske uleme, (EL-Halimi. Predaje o Sura prenose Veh ibn Munebbih, Ebu Se'id, Ehu Huejr de," Jedan Poslanikov, as. has pokazuje odgovornost mele- a u veSenj od Boga odredenih zadaaka kroz primjer mela Istaila kot je svakog trena pripravan da ives svoj zadaak od nog tenutka kada ga je Allah worio bu Hurete, ta, prenosi da je Vjerovjesik, as. ka- Vlasnik Sura neprekidno ima uperen pogled prema ‘Arsu, i za jedan ten ne skrecui svoju pada, bojeti se dane stjgne naredba pri nego Sto on vrat syo} poled. kao da su jegove ofi ko dvije Blistave zijezde".") Ebu Seid al-Hudri kaze da je Vjerovjesnik, a. s, kaa’ Kako da se prepuStam lagodniom Zivot kad je vlasnik Roga pripravan, upra pogleda | pazijiva sluia, ieekujuci na redbu da puhne u njega, pa da to ucini". Rekose muslimani: Sta emo u tom momentu rec, Allahow Poslanice”™ Govorite: Dovoljan nam je Allah, divan Ti je Onaj 72 kog sé mi oslanjamo. Mi se pylanjamo Allan, nagem Gospo- daru", rete im Poslanik, a. s.!*) cern wv Prema predajama, propast svijeta ée nastupiti u peta. ‘Tako Ebu Hurejre prenost da je Vjerovjesnik kazao: (Od svih dana najodabraniji je peak. U tom danu je stvo- ren Adem, tada je on uSao u denne, tog dana iz nega iaSa0, I propast svjeta ée nastuptiu tom dam’. Isto tako, Evs ibn Evs kaze da je Vjerovjesnik rekao’ -Najboji vam je dan petak. U petak je stvoren Adem iu tom dani je umro, U petak ée melek puhnuti w Sur iu istom ‘om danu e sve pomijeti U petak ponajise dpposite na mene salava, jer Ge vaSi salavati meni biti saopeeni (Od Enesa, ra. se biljezi hadis da je Allahov Postanik ka- Otkriveni su mi svi dani, med njima i petak koji je bio kao esto ogledalo sa ernom tckom w sreip, Upitao sam zat ‘acku, pa mi je eeeno: — Propast svijet! U "jednom hadisu se nagovjestava predosjecaj tog do- ‘sudaja kod svih zivih bica osim kod Tjudi i dainna. Taj hadis prenosi Ebu Hurejee iu njemu se vel Najbolji dan Koji sunce obasjava je petak. Tog dana stvoren je Adem, u tom danu je pogrijesio 1 pokajao se, u potak je unieo is petkom ce nastupiti propastsvijeta, Sve 2ivo, osim Tu i dzjna,ogekuje ta as u tom dan of irlaska do zaask v Prema ucenju Allahove Knjige, melek ce imati duznost da «dva puta puhne w Sur, prvi put, kada ce sve pomrijti i drug Pt, kada ée svemu biti vragen 2ivot “Lu rog ce se puhnuti, i umijege ont na nebesima i ont na Zemlj,ostace samo oni koje bude Allah odabrao; posi ce se rato m3{19H Po drusi put puhout i oni ce, odjednom, ustati i Geka a ae nev-radi Ms . cn tole slijediti shiedeci’ 8 . du jedni s drugima prepirali obuzetls pa nese modi ans oo ‘ub nS ead sao rata” SSE ME a opo- Sur. Te hase bits brone sbrke hain Tako se Sita A'S jens bu ture: ns MOS: THRO Oe ha ee ., slijedeci hadis: fe zu, te olsen pige gla fo ec Eat negov Pdigne gh eb. Prviee ups oko reivana paisa ash des Potom nasi verve. Pa Ge taj Covjek pasti mrtay, we sa ane dug Poe tom ei posi Athi je rekad"~ pice ai Pa Fe sy ws gon I a il ew tah etna aks ‘Abdulla bn Mesa J rei sie! hadi oto ce elk ira sets pe nb Ze ule w Sur, ae tog, non Cog nts ea ako na sea na nebesina emi, a dane unre oxi oi koje All {auzme (od tog uniana). lmgy dva pula og ee Bit Shoko Koi Allah be io" ia natnika ko} smatraju dae bi i pubana v Sur, ca koh su mjistaknti Ton Arebi Ton Te), Ton Resi fs Sefarin On smatrajuéa pie navedena da phan w Sut fn no Fada ose sve vo sino prvi stan e mae Am Di a ae ple Fa sito rae ‘nl bestia on Zemin oh Kje Allah pst as ‘Ova grup naugnika uzima uporite iu jednom drugom rads koji navodi Et-Taberi (hadisu-s-Sur") u kome sto “Potom ® i Ceci a 39 Fametia oe, 2) Reanar 16 ‘sim oni koje za8titi Allah, a t0 su: Dzebrail, Mikal, Israfi i ‘Azrll as. Potom ce Allah narediti Azrail da usmrti Daghra- Ta, Mikaila i istfila, a onda cei Azrailu nareiti da ume.) 3) Ahmed ibn Haniel smatra da ¢e to iti dzennetske dje- ‘yoke i mladiei. Njegovisledbenici Ebu Ishak ibn Sakila i ede Datak ibn Muzalim prosiraj taj nizizzeti j ele: Ize Ce biti mgjeki — €uvart, daenneta i dzehennema i ziva bien w syima.* Tn Tejmije istic: Bice od gt zee daennetske hei, jer w d2ennetu nema umirania 4) Ton ‘Abbas el-Kurtubi smatra da smrt nece nikog 20 bic, ali €2 meleki biti postedeni od njezine tezine, nti ge tepjeti iskusenja prilikom dgminacije 2vuka iz Sura na dan opée izbe nberoe suana ‘Kurtubi,oslanjajul se naglet:.U njima, poslife one prve smrti, srt vi8e nece okusit’,” kaze da ée se zvuk Sura stro ‘alti na one Koji su zatateni w 2ivotu. Duse umrlih neée bit to me ialozene. Ovajnjepov stv je izloden diskusiji ‘Tako ibn Kajjim w svom djelu Er-Ruh navodi nesloznost uleme u stavu oko umiranja dusa umrlih judi na dan pubanja u Sur. Sto se njega tte on je za misljenja da ce se dose umelih ta- 4a advojti od svojih zemnih ostataka, otiéi od nih, pobijajuet migjenje da ¢e one umrijet, jer je vjerodostojnim tekstovima powvrdeno da duse w zagrobnom Zivotu (Berzah) pate ili u2iva- Ju Sto se tite tumagenja .padanje u izgubljenost i neprisut ost", to ée pretrpeti i duhowni svijet osim inuzetih a taj uzas { narotito osjetit Covjek, kao Sto je bio slucaj sa Musaom, a Se: «1 kad se Gospodar njegov onom bru otkr), On ga sa 22 mijom sravni, a Musa se onesvijescenstrovali"."”” Neki tekstovi ge postal jasniji nakon promatranja Posla- nikovog,hadisa, koji prenosi Ebu Hurejre: 3) Hap a 4m Mtn Bj 420, 38 EeDonnss u7.Nemejte me smatatiboljim od Musta. Zaita 6 svi lj pomrjt, a ja ca bill prvi koji e Bi vragen 2ivot, a Kad Musa, dra se Ur Ar, pane 2nam da ie bio mrt pa po- som praivjen pig mene Hi Ce fit x oni koje Ce Aah ia zeti od iran ' dragon adisu se isto tako vel: Ja eu prvi poli la- vu na rusia Sura, kad, Musa kes Age Ne nam fe f bio' pri ile dosaonakon zvuka Sur THadisi potvrdujy umiranje dua. Kad ¢e se to desi nad Munammedom, a. 8. kao najodabraniim vjeroyjesnikom, ond eset mad drgin pogotovo start Pojeini weer etspra jul 0 ovom pitanja zauzl su stay dade Verovjesnck teh itu stan east ame va puhanja Stray. da ete bil ihoveduse w stan sat Medutin, Mustafa Mahmud je takvos mishenja, po ae: Ui pocetiaje bao sam Alla nis s Nj Na Kaj ee tat AlN | nsta vie nee bith pealije Niega” On zastupa Stanovite 9 totaliom umiranu svega toe tvoreno Titn Abbas, Ebu Hurejce Seid ion Dau su stava da e dye Allahovih poslanika 1 sehid Dil fzuzete od unirania tba Hadder se sla sa nithovim stavom podvlaeci, da ni oni note bi eo tan ost ma vk 'Sua So ved sic] Mesa, + Koj se ones feSéen trovaio ka Gaerviio sta e-dsio a brdom Kome se Allah kazao. (El ‘hit. 143), nud da nije w Kuranu, niu hadisima navedeno ko é intzet uma it odsuinost svijet | plsebnost, ota je da se sa oprezom eslonimo na aga uemefenijarazimije- “anja th ievora od strane islamskihuceniaka ‘Kivtubprenost misijenje Ek-Halima u komen ma inte- tesanfan natin rezonuje 0 navedenom iruzec Dekih Kategoria mieleka: ‘osici ‘Ars nisu stanovnici nebesa nih Zeme je Ars je inal svih neesa, pa kako de 30s nose ud netesima? bi Sta se te Daebaila, Mikal, meleka sme, melka Koj obitaze “Aes savel Alla, a At Jovan nce oat A Svrstanw nbeske stanovnike Sanovnic ennea, gov mia hue, a daemnet insiy meson ngove, Sina en san Ay ‘ajedn sina Soren i jtnogsstjea, nema sna de Je Aah a kategorii svoj soem sativa ol teenage Spominianju Musa, a. su ovom Kontekaty se Geb ra mia: On je doa pave nae (ovo sie) nee Imation umiane na nak Sue Ts autor ne privat sav dase od umiraj iuzimajy mt, odnexnoajove dite, ve da Set ode! ta digs e tego zh ie koje jos nis sale Sa jour Tonu--Kajim mish da se padane w nesiest odsutnost, © emu govare hadi. oaost ha sane Wu nos Prodilenn,wmajl upon u jes “oth pst dk se ne suo st Danom wkome é pom vu Ialorenaraspraa o saflovo loz! pukana u Sut (0 ukazujenasudhin Gove fovoga svijet na te Boga fn to svorenja. Samo je Allah Weta, asvorenja Sou Nepove) Iti. Negova odedba ce se Bespogavorn ives dae ile ‘nak kako On hee. Na lain je da Ga uj Bude pr ravi za dan za Koga vie nee bit dana ma ovome Siet-Ko Je pripravan svojom vjerom 1 lin, zo ie 2nao ha ce {aan doi, njemu fe dobro. Kone sere tne rad dobro da 2 Kade ah dan dot, 1 Yad Bz kako Ce bi, mo ‘nanje kristi? 119Muharem Omerdié ISKRE DUHA O NAUCI, UCENJU, POUCAVANJU, UCENJACIMA I UCENICIMA Uzvigeni Allah je rekao: — Samo Allah zna kada ce Smak svijeta nastupiti, samo (On spusta kisu i samo On zna Sta je u matericama, a Govjek ne ana Stace sutta zaradti ine 20a Covjek uy kojoj 6 zemji um jetis Alla, uistinu, sve 2na i o svemu je obavijeSten. (Lukman, 34) — Reci: ,Kad bi more bilo masilo da se ispisurijeti Go- spodara moga, more bi presahlo, ali ne i rjeti Gospodara mo: a, pa i kad bismo se pomogli jo jedaim slignim.” (EL-Keht, 109) — Ne povodi se za onim sto ne znas... (EbIsra, 36) Muhamed, a. s. vei — Buclite uéeni, ili wezite 2a naukom, slusajte sto uteni govore, ili ih volte, nemojte biti peto pa da propadhnete —trapite znanje, a sa znanjem stile pribranost i bla gost. Buditeblagi prema onima koje poducavate | prema onima fd Kojih ueite, nemojte biti oholi pa da vam neznanje nadviada zmanje. — Olaktavaje, a ne otezavajte, obraduyjte, a ne rastu2uj- te — Najpolja je milostnja (Sadaka) da musliman stekne ne ko znanje, pa da ga onda siri medu svojom bracom muslimani Lui ne mogu ucljelitivrjedniju sadaku od znanja ko: je budu sii — Dri se vjerskog zmanja prije nego Sto se ragubi i prije nego se uklon 120 — 04 koga bude zatrazeno neko zanje pa gn posjdnik prikie, Allah e g8'na Swinjem dana vauadali wien dom. ads) Ni jnom useajaku Atah nije da iskew znanjaprije nego Mu se on abaveza ds ono anane nee Kr (ie Aly = To se zove jedino pravi Zivot ne 2! samo za seh, vee za droga: (enande) — Znanje je, po Kur'any, duhovni vid, dubownt stub i ovor. Neznaule je duhovno sljepilo, luhoca i nijemost. Bez ‘znanja i razumijevanja fizitka Cola imaju samo fzitki kvalitet Kur'an kaze da neznalice imaju oti, ali ne vide, imaju usi ali tne Cuju, imaju jezik, ali su nijemi. Oni nis svjesn istinske loge éovjeka sia ovome svijet. Ne vide najsretnijeg smiera retanja kroz vtijeme, Kroz historiju, ne Eyju najglasniju rijee suvremenog doba i nijemi su da joj se adazovu. (. Hod) Ashu “Ame in As je govoro Sekt pret ara stepen uw dent i yet jk u vasim kuéama. me * Tin Mes'ud je oigaao kaa — Kur‘an je muslimanima ebjavjen da po nema postu- pain, aon vu sojuakivnost sve samo ma ate njenore Neki ge prosit jl Kran, of poeta do kj, dai dan bar io) ne emake, at bee aka Caden mmigepostpak po ijegovom sada | porukama 'Noki pravi dervisprede iz hanikaha w medres Presijece veze deuzenja sa dervisima, Ja ga upitah: — Kakya je razlika izmedu wenog i po- bornog, Pu si odabrao utene, a ne pobozne?Odgovori: — Ovaj (dervis) iz valova izvlati svoj cil mak, (Onaj(ueeni) trudi se da spas stoplentka! — Mnogi lui koji nisu vidjeli mucraca, Zee da ga vie, ali kad ga vide i Cuju, ne Koriste se njegovim znanjen. (Kon fucije) — Vataju se Hud ne zato Sto ne zmaju, vee zato Sto u0- brazavaju da znaju. (Ruso) — Nema goreg siromastva od neznanja, nti goreg di fjastva od samodopadijivsti { zaljubljenosti uw sebe, a mi pa metnijeg ¢ovjeka od onoga koji se dogovara Pametan se ne treba savjetovati sa Sedam vrsta Hu: sa neznalicom, neprijateljem, zavidnikom, licemjercem, kukavi- ‘com, Skrteem i pohotnikom, Neznalica ée te na krivo uputit, ‘Neprijatelj ti 2eli propast. Zavidhik2eli da ostanes ber igega. Licemjerac gleda Sta mise Hud t prema tome se orijentse. Kukavica u mato] nedaci pobjegne, ‘Skrtac Zelda je sve njezovo | zato on nikoga ne vidi. Pohotnik samo gleda gdje ce da se strasno provodi i nije u stanju da se svojo) srast adupre. Prenosi se da je Ebu Hanife rekao: — Ovo je nas stay na koji nikog ne prisiljavamo i ne kazemo: Duanost je svakom da se ovog drai pa makar se | ne slozio u misljenju: Ko dode do boliegrjeSenja od ovog do koe sto mi dosl neka ga se dra = Ucen nije ona) koji svoje znanje posuduje iz neke kay _8 {Koji postaje neznalica Cim zaboravi Sto je fz nj bio naucio Doista, ucen je ona) koj prima, kad hoce, svoje znanje ad svo- ‘g2 Gospodara bez uenja i bez poutavanja, veli Ebu Teed Bie — ‘Trogalac za znanjem potrebuje sedam svojstava zacudenost, Sutnju, slusanje, rezmislanje, postupante. po raucenom, ‘skrenost | permanentno podsjecanje da je znanje Allahova blagodat i da se ne treba ponosit sa naugenim. (va su-s-safi) — Mudraci pale svjetijke naseg unutrasnjeg. 2ivota i cosyjetjavaju ga svestrano, u svim pravcima, Filozofl bacaja mlazeve refleKtorske syjetlosti prije sega a univeraum, ina ta agin, posredno, Geto i jednastrano, obasjavajn i mas wnuteastit Zivot. Zato prvi vode sigurnljeu Zivou, drugi ui saznanju, — Allah ne obavezuje neznaticu da uti sve dok On ne oba- vere ugenu asobu da poueava (one koji ne znaju). (He. Aija) Kad budes trazo drugove trazt dobre Hude, Ne druai se salosim dane bi iti postao los. — Tko ade od! svaje kuge radi sticanja znanja, smatra se «da jena Allahovom putu sve dok ses puta ne povrat. (Hadi) — Svakome tko izade iz svoje kuce s namjerom da tai ‘2nanje, meleki ge podmetnuti svojakrila zadovoljn st im Sto ‘a osoba radii dinitée to sve dok se on ku ne povrati. (ads) — Onaj ko skrtariu znanju gori je ad onoga koji Skrtari \ imetku, jer skrtac sa imetkom beizljivo éuva da ne propadne ‘ono Sto jé stekao, a Skrtac u znanju Sktari sa onim sto ne pro- pacine ako se diel, niti ga napusta ako se deugome kazuje. (Ibn zt)— Za svaku je vestu elvaznosti neophodna mudrost, za ‘ndrost znanje, a 2a znanje iskustvo. Svako delo avisi od po- voljnog vremena i mjest; 2a imetak je neophodna da se prima i daje, a svi uzicizavise od sloboxl i od stra. — Mudrost uéena tovjeka, ako je ne slijedi dobrota, preobrazava se u nepravd, a inteligeneia u ospadnistv. (Aanurbiam) — Znanje je bolje od nasljedstva, oxlgoj je_najistij cobraz, pobodnost je aasigurnija opskrba, ibadet je najbolja 2a- rada, razam je najboli vedi, lijepo je ponasanje najbolji drug, blagost je najbolji pomocnik, zadoveljstvo je najvece bogat= sto, Allahova pomoe je najefikasnija pomos, a smrt je nao sayjetmik. (Hasan el-Basri) — Pravo znanje (vjera) je ono sta je doSlo od ashaba Al: Tahovog Poslanika, a ona sto nije od njih, to nije pravo znanje (Evzai, imam Sama) — Kad govjek dugo 2vi, ii ako ponesto zna, ili ako um je da posmatra i mish, tesko mu padne videci kako mu se pod ‘dom steéne i blagodatne buduenasti namece nekto Sto je on ‘ee prezivio ili otkrivao kao tesku prostost. Zamahseri vel — Nauka je bedo na koje se teSko penje, all lahko silat, a meznanjeje jam w Koju se lahko pada, ali tetko izade. Imam Mavedi kaze — Slugaj sroem, jer uho laze, 2 gledaj pameéu, jer oko 124 Neko je rekao: — Ko sa dvadeset goulina ne 2na, a od trideset nema, pit tanje Je da i Ge kad Sto anati i mat ‘Turd se da je Edu Hanifei2rekao sledeci sti Da ne tugujet, dost ti je saznanje nema slatkog 2ivota, Niti ima djela sa Kojima je Allah zadovoljan, osim dobrog dla He, Ebu Derda’ je kazao: — Najvise se plasim na Sudnjem danw da. ce mi biti reteno: Jesi Ii bio ucen ii nisi? Ako kazem da sam bio uten, ni Jed naredba ili zabrana me neée mimoiei, a da na to ne bade Pitanje: Jest i naredivao furze,jesi li zabranjivao harame? Ute Jetem se Allahu od znanja od kog.nema Koristi, od udaa koji mi ne donosinesto bole i od dove koja se ne prima. — Nije najveci budala onaj koji ne umije de éita, nego ‘naj Koji musi da je sve ono Sto protitaistina, (I. Andi) = Potinje vladaving interesa nad istinom. Kad interesi vieu, ideje se ne mogu Gui. (Dj. Susnjic) Poznatiiracki fakih Muhammed ibn Hazim bio je ucitel tna dvoru halife Haruna er-Re&ia. Posto je bio keatkovid,nare~ lo je halifa sinovima El-Eminu 1 E-Me’ muny da ga vodaju ud god zeli on poti. Jednom se ueenjak zadesio tu blagovaoas i gdje halifajede, pa mu je halifa posuo vodu na ruke i post dio ga 2a svoju softu. U taku jela ga je upitag da Ii za ko ma je posipao voelu na ruke? Rekao je dae 2a Half mu potvrd 4a je onto litno ueinio.Na to nu weenjak rece 195— Vladaru pravovjernih, Allah ti odao postovane onako, kako 5i ti odo postovanje nau i dao ti velki ugled na Sud~ jem danu, Postovanje uéenth Iudi je postivanje nauke! Muhammed, as. 0 nauei vei = Naulka je moje naslede i nasljede AMlahovih poslanika koji su bili prije mene Silejman, a, sje bilo prepusteno da izaere jedno fod troje: imetak, carstvo ii znanje. On je izabrao znanje, a ‘znanje mu pribavi i carstvo i imetak Mislene je dar Bog, al vjestna hvatnja mist mora se audit ste sar Je navke jase mora iavati, Ova ra {ane aka Jer je tsnovna eas mena u teeenja, mien jus. dok je mao mislene uwageno fora, 0 pom; 0 Je pelveba ase praktenog Zivot Stvaalatvo e 0 mistent, 9 Shegov rete misime Vali Seid ibn Deubejr — Covjek je uzen sve dotle dok uci, a kad prestane wii smatrajuei da mi to ne tea i da mu je dovaljno Sto zna, on je postao vee! neznalica nego Sto je bi. — Ma koliko puta sazmistjao 0 porijeklu hacmonije svi jet, uvijek sam dolazio do misi 0 vjetng sili, kao o polaznoj tachi tog éudnog lana. Tada, stvorenje uzdize moju misao od jednog do drugog Cuda, éak do samog Storiteja. (Kartrofa2, 1810—1892) — Moguce je da se ne misli o tome Sto je ovaj svijet bez kraja ma sve strane, i Sa je moja duSa koja za samu sebe; ali, im se razmisljao tome, mora se priznati postojanje Onoga ko ist vjemnici 20.0 Bog. 126 ‘sve vise uvida dubinu svoga neznanja. Tek znalci pomalo znaja koliko malo znaju, a koliko mnogo ne znaju. Pea a jedno bezdno. ee fi Kad se neki utenit praia od svogwtitlj, ora kui syajim redovni ivanim abavezana, zamolo els 2a savjet. Rekao mu je uéitelj: 1g — Sjei see stvai: Nie vata vd, nego tka tak osjes. Ne gle ok, nego Ne cin estar Lig ego erat Kog je 2eda za zmanotéu daleko otvela, Nek bar cai syeau vod ie Svoga vel Sedan stat apis u Egipa ovako ica iis e vrei od svin spomenia i od svih grob- nica, ureSenih oslikanim stupovima, jet ona sama gradi spome. sik drew onoga koji je ita Vierovesnik, a. s. je ukizwuci ma druzene sa ulemom rekao: 7 ; 7 et ; ajo uM 8 lemon isha mae Hu, er Aah 2a mv reuse muon at st ee ot ‘mrtvoj zemlji sa kisom. ‘ mn read— Znanje pripada samo Unvigenom Tvoreu ‘Sve ostalo lta u svome neznanju! Kakva veza famed znanja i crnog praha?? Praja rezultat nash znanstvenih nastojanja jest da saz namo da — nista ne znamio! (Ex-Zamabieri) U djelu .Muskatu-Lenvar” 0 steu se govori kao o Bozijoj — Ova. riznica ima cetiri stuha: bogobojaznost, raz misljanje, druzeljublje i sjecanje na Boga. ‘Sréana riznica ima etvora vrata; blagost, 2nanje, zado- voljsve i stpljivost. INeki je putnk, trazeci Boga i Boal stvari, upitao utitel- jn kako Ge kad se vati kucirazlikovat pravog od krivog utitel- a. Ucitelj mu je adgovorio: Dob utitel) nud praksu, a 108 teorj. — ‘li, kako eu dobeu praksu razlikovati od Tose?, upita putt ~~ Upravo onako kako slik rake dans od lose oranice! — Zat drugima naredujete dobro, a sebe zaboravljate?! ckuran) Ucenjak koji au za lagodno8eu i prozdljivoseu ‘Sam jeu zabludi, pa kome on mode pokazati pravi put, asto na svijet dodo, trudim se da saznam, a kad cu ii lie je Sto ne znam — Stace biti snes, Sta i prekosjutra? Zasto Ui se pitam, kad znam da ne znam? (L Hodzioy — U povilesticovjetanstva naucilo se taéno toliko koliko, se moglo zapisati. Ono sto nije bilo zapisano, ostalo je kao praznina w paméenyu, ‘Misao drugog sa svojom spajaj i savjetuj se — Od dvojicetacno mislienje saktiveno nije, Coxjek je osledalo ede mu se lice ogleda, Aw dva ogledala zatlak se vidjeti moze Poslanik, a. s. je rekao: — Znanje je dvojako: znanje koje dopite do srea— to je ppravo i korisno znanje; znanje kaje je samo na jeziku (formal- no) koje ée éovjeku biti samo dokaz (da neSto zna, ada od tog ‘nana nema korist). — Ji mnogo li je drveca, ali svako ne daje ploda. Mnogo Ii je plodova, alt svi nisu jestivi. Mnogo Ii je znanja, ali svako zane nije krisno, Poznatiislamski Mlozof i pjesnik Muammed Ikbal kaze: seas 7 Ni Mone Je najveci ea} ostavi fedaysayjet mog — Sine, citaj Kur‘antako, kao da je tei objavlient , Garodi u svom djetu .Zivi Islam" kaze: — Zasto muslimanski narodi, eslobodeni kolonializaa, ostaju objekt, a ne stvaralacki subjektisterije? Zasto he daju Drimjer istorijske iniejative? Zato Sto je taj 2akon, taj Seat, laobligen, zaustavljen u svome zivom razvoju vee od prvih stol- eta svoje istorije. Zato sto se Kur'an eita ofima mrtvaca, ‘Ocima judi koji su, nekada, na osnovu vjeéne objave Kur'ana bili sposobni da rjesavaju probleme svoje epohe. A. mine mozemo da rjesavamo probleme nase epohe jer se zadovoljava- ‘mo da ponav|jamo njihove formule i nadahnjujemo se nihovim ‘metodama, Vratiti se izvorima, to ne znati da'u buduenost ula rave alzimo natraSke, odiju okrenutih ka proslosti, nego da ponovo rademo 2ivi izvor i stwaralatki dinamizam ranog islama. Seri'at nije ustajala bara do koje bismo isi da zabvatimo zagadenu vor du: time ne bismo moglt zadovolfiti nagu novu 2ed. Ser'at je ic §epa rijeka Koja lista | koja oploduje obate koje zapljuskuje. — Nema tudine 2a dobra Covjeka, nti domovine za nez- raliew — Tajoa uspjesnog vaspitanja je w postovanju ueenika, Emerson) — Lijepo ophodenje sa Wudima je pola pameti. Lijepo postavijanje pitanja je pola znanja. Lijep plan je pola Zivota (Hz, Omer) I povijesno i kronoleski prioritetne rijeti Kur'ana pred stavljajt znanje kao temel}afirmaciji judskog bia Povijesno, prioriteia rijeé kazuje da je prvi Covjek (Adem, 4.5.) znanjem (ve ‘alleme Ademe-/-esmde kulleha) pri- bavio naklonost blje strane ovog svijeta, manifestovane poklo- ‘pom meleka. ‘Kronoloski, prioritetna rijeé sade2i prvu Bodiju poruku ‘Muhammedu, a. S. koja glasi: Ueit (Ikre'). Kur‘anski tretman ‘nana je potpun. 1 Kur'anu je znanje prikazano w svim svjetlix_/) ‘ma. (Hodis) Kada je dosao half Sulejman ibn “Abdulmelik u Medi- ru, pozvao je sebi cuvenog alima Ebu Hazima. Kada je ovaj dosao, upita ga “"zase nisi dosao da te vidim? = Zasto bit ti dolazio?, upita ga alim. — Ako mi utinis uslugu, ebavezao si me, ako me odDijeS, odalosticu se, Ti ne= ‘mas Sto ja elim, nti kod mene postojitazlog zbog éega bi te se bojao. — Rei mi tat treba? upita ga haifa 130 — Zattazio sam od Onoga Koji je mocniji od tebe, pa sto mi On dodijeli,pribvaticu — odgovori mu aim, — Pougavanje je za jedan stepen nize od vodenia pitan- jem do istine, ali pod pretpostavkom da se sa ovim dode do Lunaprijed odredenog cilia, = Znatno je tete inrazitijedno sazmanje nego dotivjeti ‘gn; prvo je stvar mune iduge vezbe, a drugo je gotov dar, sa- mio Sto se on ne daje svakome, renosi se da je ashab Dzelil "Ubade ibn Samit pougavao Ijude Kur'anu i Hadisu, pa mu je neki od slusalaca—ueenika pponudio poklon, on je za dezvolu da ga primi upitao Mubam- ‘meda, aS. ma Sto mu je on odgovorio: ‘Ako 2elis da goris w vatri — primi poklon. Priga se da je jedan shoSalac — ugenik Hammada ibn Se- Jemeta, kome je on predavao Hadis, donio vrijedan poklon iz Kine i ponudio mu 3, na Sto mu je Hammad rekao: — leabes ako #elis da ti vise ne predajem Hadis, pri- smi tiga, a ako Zeis dai dalje bude moj suSalae, onda tt ga ‘ecu primit. Covjek odgovori: — Predaji mi Hadis, ja 6u poklon zadrzai za seb. Pouruéje ljudskog znanja je cijell Univerzum. Ali tko mu zna cjelokupan sadrzaj i vidi granice osim njegova Stvori- telja? U toj velifanstveno] neizmjetnosti i neogranitenosti nase “zane u svom rastu postaje sve manje, Jers rastom naseg vido kruga otkrivamo sve Sira prostranstva nedokueivih tail § ra stom naSeg znanja sve vise ste | uvjerenje da jo8 nigta ne ‘znamo, .Vama je dato tek malo znanja" kate | Kur'an. Zbos {oga je najplemenitje ono znanje koje nas vod tom priznanjy Miuglavnom ne znamo ni svoga posetka, ni svoga kraja, ni su BI‘rasnjice, ni sta nam je za ledima, a da ne govorimo ostalim dalekim | dubokim tajnama. (1. Hod2i¢) Poslanik, as. je roka: — Tko druge nauéi islamskim propisima, zasluzio je ‘onoliku nagrady koliko dobrih djla ueine oni koje je poducio, ‘ne umanjujuei njima njinove nagrade za ono Sto su rll — Onome ko nekoga nauei jedan ajet iz Kur'ana ili neko korisno znanje, teéi ée mu nagrada od Allaha sve do Sides daa, 12