Predmet: Osnove fitomedicine

Herbologija
Predmetni nastavnik: doc. dr. sc. Maja Šćepanović
Akademska godina 2015/2016

Značaj poznavanja kritičnog razdoblja

zakorovljenosti za suzbijanje korova
“Kritično razdoblje zakorovljenosti je razdoblje u razvoju
kulture u kojem korov kulturi nanosi najveće štete.”
- 70 tih godina (SAD) Integrated Weed Management Systems (IWMS)

-IWMS – sinergija između različitih mjera, između ostalog i ekonomske

isplativosti

- Šteta od korova ako je veća od troška suzbijanja – isplativo tretirati

 Koncept kritičnog razdoblja
zakorovljenosti
• Racionalizacija upotrebe pesticida

• Kada korov tijekom razvoja poljoprivredne kulture najviše

utječe na prinos?

• Pretpostavka – korov nije jednako štetan tijekom cijelog razdoblja

razvoja kulture

• U razvoju poljoprivredne kulture postoji razdoblje u kojem se

prisutnost korova najviše odražava na prinos
 “Smetnje” su definirane kompeticijskim
odnosima između kulture i korova

• takmičenje dviju ili više biljaka (korova i kulture) za

ograničene izvore nužne za rast i razvoj

javlja se kad svaki od dva ili više organizama istodobno

koristi isti za život neophodan izvor, a nivo zaliha tog izvora je
ispod zajedničkih potreba
Razlozi kompeticije -izvori

• voda,
• hranjive tvari,
• svjetlost i
• prostor iznad i
ispod površine tla
 Razlozi kompeticije

• voda,
• hranjive tvari,
• svjetlost i
• prostor iznad i
ispod površine tla
 Razlozi kompeticije - VODA

• voda je jedan od važnih ograničenih izvora za život

biljaka
• potrebe neophodnih izvora za život i za kulturne biljke
(željene) i za korovne biljke (neželjene) su gotovo
jednake ALI

• korovi obično rastu brže od kulture, te se zbog toga prije

namire vodom
Potreba pojedinih biljnih vrsta za vodom
(izražene u gramima suhe tvari na 1000 g utrošene vode)

Biljka gram s.t. transpiracijski

koeficijent
korovna:
Šćir 3,3-3,8 261-305
Loboda 1,5-2,3 435-658
Tušt 3,5 288
kulturna:
Proso 3,7-4,0 251-274
Sirak 3,5-3,7 268-285
Pšenica 1,8-2,5 403-550
Soja 1,6 646
 Razlozi kompeticije

• voda,
• hranjive tvari,
• svjetlost i
• prostor iznad i
ispod površine tla
 Razlozi kompeticije –hranjive tvari
• za izgradnju jednake količine suhe tvari korovi prosječno ne utroše
više hranjiva od kulture. Međutim, njihova štetnost ogleda se u
činjenici da se korovi s kulturom nadmeću za ista hranjiva, a kako su
obično kraće vegetacije, namire se prije kulture, te je time dovedu u
podređen položaj.
Potrebna količina hranjiva (u kg) za izgradnju
jednake količina suhe tvari
Biljna vrsta dušik fosfor
pšenica 5,49 1,17
zob 4,86 1,71
ječam 8,28 2,61
loboda 7,47 1,53
ambrozija 6,57 1,35
šćir 5,04 1,35
tušt 3,01 0,76
gorčica 9,72 2,7
 Razlozi kompeticije

• voda,
• hranjive tvari,
• svjetlost i
• prostor iznad i
ispod površine tla
 Korovi nisu uvijek štetni!

• razdoblje u razvoju kulture, kad korovi najviše štete,

odnosno kad su kompetitivni odnosi kulture i korova
najizraženiji naziva se:

“kritično razdoblje zakorovljenosti”

(KRZ)
 Kritično razdoblje zakorovljenosti
• Kritično razdoblje zakorovljenosti određeno je utvrđenim razdobljem
između dva različita mjerenja kompeticije

• prvo mjerenje (prva krivulja) odnosi se na utvrđivanje maksimalnog

razdoblja zakorovljenosti, u kojem kultura i korovi mogu biti u
kompeticiji, sve dok ne nastupi neprihvatljiv gubitak prinosa

• drugo mjerenje (druga krivulja) odnosi se na utvrđivanje

minimalnog razdoblja suzbijanja korova (bilo kojim mjerama) prije
nego nastupi gubitak prinosa
Ovisnost prinosa o trajanju
zakorovljenosti
Ovisnost prinosa o trajanju plijevljenja
Ovisnost kritičnog razdoblja zakorovljenosti o
nivou prihvatljivog gubitka prinosa
 Definicije: Kritično razdoblje zakorovljenosti

• vremenski raspon između onog vremena nakon sjetve ili

nicanja kada korovi ne reduciraju prinos usjeva i
vremena nakon kojeg kompeticija korova više neće
utjecati na smanjenje prinosa.

• Zimdahl, R. L. 1988: The concept and application of the

critical weed-free period.
 Definicije: Kritično razdoblje zakorovljenosti

• vremenski interval u kojem je nužno osigurati okoliš

kulture bez korova kako bi se spriječio gubitak prinosa

Swanton, C. J., Weise, F. S.

(1991).Integrated Weed Management: The Rationale
and Approach.
 Definicije: Kritično razdoblje zakorovljenosti

• vremenski interval između maksimalnog vremena u

kojem usjev nakon nicanja može podnositi kompeticiju
korova, a da to nepovratno ne utječe na smanjenje
prinosa, i kraja razdoblja u kojem se mora ukloniti
konkurencija korova iz usjeva kako bi se izbjegao
gubitak priroda. Kontrola korova prije i poslije ovog
razdoblja ne doprinosi ostvarenju potencijala uroda.

Knežević et al. (2002) Critical period for weed control: The

concept and data analysis.
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova (morfološke i dr. značajke)

 stupanj zakorovljenosti
 vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu
 značajke kulture
 agrotehničke mjere
 ekološki uvjeti
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
stupanj zakorovljenosti
vrijeme nicanja korova u odnosu na
kulturu
značajke kulture
agrotehničke mjere
ekološki uvjeti
 Gubitak prinosa u soji
Širokolisni korovi Gubitak prinosa (%) Gubitak prinosa (%)
1 biljka/m² 5 biljaka/m²
Xanthium strumarium 15 41
Chenopodium album 13 38
Ambrosia artemisiifolia 10 33
Abutilon theophrasti 6 23
Convolvulus arvensis 4 15

Uskolisni korovi Gubitak prinosa (%) Gubitak prinosa (%)

1 biljka/m² 5 biljaka/m²
Panicum miliaceum 3 12
Echinochloa crus-galli 3 12
Setaria viridis 2 8
Panicum capillare 1 4
Digitaria sanguinalis 1 4
Poa annua

Abutilon theohrasti
Anagalis arvensis

Xanthiium strumarium
Ambrosia artemisiifolia
 Utjecaj korova na prinos soje

Godine Broj Gubitak

Korov istraživanja korova prinosa Reference
br. m-2 % br.
2 0,7 28 1
2 1,3 43 1
Xanthium 4 1,1 32 2
strumarium 4 2,2 54 2
3 1 18 3
3 2 40 3
2 4 18 9
Sorghum 4 0,8 12 11
halapense 4 1,6 15 11
1 2,4 31 5
Abutilon 1 2,5 26 10
theophrasti 2 1,6 14 13
2 1,6 13 13
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
 stupanj zakorovljenosti
 vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu
 značajke kulture
 agrotehničke mjere
 ekološki uvjeti
 Stupanj (gustoća) zakorovljenosti

• ograničen utjecaj na KRZ

• povećanje pada prinosa nije linearno u odnosu na povećanje

broja jedinki, jer kod «prekomjerne» gustoće
«korov postaje korovu korov»
strne žitarice,
repica

kukuruz,
suncokret, šeć.
repa
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
 stupanj zakorovljenosti
 vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu
 značajke kulture
 agrotehničke mjere
 ekološki uvjeti
Ovisnost KRZ šećerne repe o vrsti korova i
vremenu nicanja korova

• KRZ za Chenopodium album - 3 do 9 tjedana iza nicanja

• KRZ za Echinochloa crus-galli - 5 do 11 tjedna iza
nicanja
• Chenopodium album niče ranije od Echinochloa crus-
galli koji je termofilna vrsta, pa i kompeticijski odnos
počinje ranije.
Optimalno vrijeme primjene post-emergence herbicida
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
 stupanj zakorovljenosti
 vrijeme nicanja korova u odnosu na kulturu
 značajke kulture
 agrotehničke mjere
 ekološki uvjeti
 Značajke kulture

• rezultati istraživanja KRZ za određenu kulturu variraju, ali se

ipak kreću u određenim okvirima
• kulture slabih kompeticijskih sposobnosti (luk)
- KRZ traje čak 3 mjeseca ili više
• kulture dobrih kompeticijskih sposobnosti (kukuruz, suncokret,
kulture gustog sklopa)
- KRZ traje “samo” 3 do 4 tjedana
Utjecaj zakorovljenosti na prinos usjeva i
potrebno trajanje razdoblja bez korova
Usjev Prinos zakorovljenog Potrebno trajanje
usjeva u odnosu na nezakorovljenog
nezakorovljeni u % razdoblja u odnosu na
cijelu vegetaciju u %
Pšenica 75 19

Krumpir 65 21

Soja 64 12 - 30

Kukuruz 56 13 - 25

Šećerna repa 23 10 - 42

Mrkva 13 52

Luk 13 53
 Okvirni KRZ za neke kulture

KULTURA KRZ
Pšenica Od sredine busanja do početka vlatanja

Kukuruz Od faze 4 lista do 10-12 listova

Šećerna repa Od 3 do 9 tjedana nakon nicanja

Krumpir Od 2-3 tjedna nakon nicanja do

zatvaranja redova
Soja Od prve do treće troliske
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
stupanj zakorovljenosti
vrijeme nicanja korova u odnosu na
kulturu
značajke kulture
agrotehničke mjere
ekološki uvjeti
 Agrotehničke mjere
• obrada tla
(oranje, priprema tla za sjetvu, kultivacija i dr.)

• sjetva

• gnojidba

• zaštita od bolesti i štetnika

 Agrotehničke mjere

• Butorac i sur. navode da proljetnim korovima pogoduje

tradicionalna obrada tla, dok se zimski korovi šire
proporcionalno smanjenju intenziteta obrade

• intenzivnija gnojidba smanjuje pojavu višegodišnjih

korova ali je povećana infestacija zimskim korovima, dok
proljetni korovi nisu pod jačim utjecajem gnojidbe
 Agrotehničke mjere
Ovisnost KRZ kukuruza o gnojidbi dušikom
0 kg N/ha 60 kg N/ha 120 kg
%prinosa u odnosu na pljevljenu kontrolu
%prinosa u odnosu na pljevljenu kontrolu

Evans, S. P. et al 2003. Nitrogen Application Influences the Critical Period for Weed Control in Corn.
 Agrotehničke mjere
Ovisnost KRZ krumpira o gustoći sklopa

Sklop 6,6 biljaka/m2 Sklop 5,3 biljke/m2

Utjecaj međurednog razmaka soje na dužinu trajanja KRZ
 što su u tehnologiji uzgoja agrotehničke mjere bliže
optimumu potrebnom za kulturu to je KRZ kraće, a povećavaju se
i kompeticijske sposobnosti kulture i obrnuto
 Čimbenici koji utječu na kritično
razdoblje zakorovljenosti

 vrsta korova
stupanj zakorovljenosti
vrijeme nicanja korova u odnosu na
kulturu
značajke kulture
agrotehničke mjere
ekološki uvjeti (voda, svjetlost, CO2)
 Ekološki čimbenici

• svjetlo i ugljični dioksid dva su faktora za koji biljke

kompetiraju iznad tla to je ujedno i kompeticija za prostor iznad
površine tla

• glavni organ biljke koji je uključen u kompeticiju je list

• biljke se međusobno nadmeću za svjetlo

zasjenjivanjem

• izgled biljke i položaj lišća utječu na intenzitet kompeticije

 Morfološke značajke biljne vrste koje utječu
na kompetitivnu sposobnost
Primarna značajka Sekundarna značajka
veća gustoća korijena
veća potrošnja vode
dulje lateralno korijenje
veća gustoća korjenovih dlačica
veća potrošnja hranjiva
brže usvajanje kor. dlačicama
veća visina
veća lisna površina
veća potrošnja svjetla
dulje bočne grane
bolji položaj listova
veći broj (gustoća) cvjetova
bolje privlačenje polinatora
atraktivniji cvjetovi
 Morfološke značajke biljne vrste koje utječu na
kompetitivnu sposobnost
Primarna značajka Sekundarna značajka
veća gustoća korijena
veća potrošnja vode
dulje lateralno korijenje
veća gustoća korjenovih dlačica
veća potrošnja hranjiva
brže usvajanje kor. dlačicama
veća visina
veća lisna površina
veća potrošnja svjetla
dulje bočne grane
bolji položaj listova
veći broj (gustoća) cvjetova
bolje privlačenje polinatora
atraktivniji cvjetovi
 Morfološke značajke biljne vrste koje utječu na
kompetitivnu sposobnost
Primarna značajka Sekundarna značajka
veća gustoća korijena
veća potrošnja vode
dulje lateralno korijenje
veća gustoća korjenovih dlačica
veća potrošnja hranjiva
brže usvajanje kor. dlačicama
veća visina
veća lisna površina
veća potrošnja svjetla
dulje bočne grane
bolji položaj listova
veći broj (gustoća) cvjetova
bolje privlačenje polinatora
atraktivniji cvjetovi
 Morfološke značajke biljne vrste koje utječu na
kompetitivnu sposobnost
Primarna značajka Sekundarna značajka
veća gustoća korijena
veća potrošnja vode
dulje lateralno korijenje
veća gustoća korjenovih dlačica
veća potrošnja hranjiva
brže usvajanje kor. dlačicama
veća visina
veća lisna površina
veća potrošnja svjetla
dulje bočne grane
bolji položaj listova
veći broj (gustoća) cvjetova
bolje privlačenje polinatora
atraktivniji cvjetovi
Tercijarne značajke
ranija spremnost za širenje
ranije nicanje
krupnije sjeme
veća fotosintetska aktivnost
sposobnost mikorizne simbioze
produkcija alelokemikalija
otpornost na predatore
veća otpornost na niže temp.
veća potrošnja drugih izvora
……
 INTERAKCIJA KOROV-KULTURA

• Faktori koji utječu na kompetitivnost:

1. Gustoća korova (br. korova po jedinici površine)

2. Karakteristike kulture
3. Relativno vrijeme nicanja korova i usjeva
 EKONOMSKI PRAG ŠTETNOSTI

POPULACIJA KOROVA KOJA REDUCIRA VRIJEDNOST

USJEVA NA NIVO JEDNAK TROŠKU SUZBIJANJA,
ILI VRIJEDNOSTI GUBITKA PRINOSA KOJA JE
JEDNAKA KONTROLI
EKONOMSKI PRAG ŠTETNOSTI (EPŠ) – nije statička vrijednost,
specifične vrijednosti variraju

EPŠ ovisi o:

- Potencijalnom prinosu u nezakorovljenom usjevu

- Prodajnoj cijeni proizvoda
- Trošak tretiranja (herbicidi, aplikacija, kultivacija…)
- Prag ovisi o vrstama (korov, usjev) u odnosu na različite
kompetitivne sposobnosti
 Čimbenici koji utječu na ekonomski prag štetonosi

Cijena tretmana

- Što se povećava cijena tretmana, povećava se i ekonomski prag štetnosti

Potencijalni prinos

- Što je potencijalni prinos veći, ekonomski prag štetnosti je manji

Prodajna cijena proizvoda

- Što je veća cijena proizvoda, ekonomski prag štetnosti je manji

Različite kompetitivne sposobnosti korova

- Što je veća kompetitivna sposobnost korova, EPŠ je manji
Zadaci
 -Korovna flora je često sastavljena od različitog broja vrsta koje su prisutne
na određenoj površini

-Na određenoj površini korovne vrste se nalaze u različitim razvojnim

stadijima: ista korovna vrsta u različitim razvojnim stadijima također
ima i različite kompetitivne sposobnosti

-herbicidi općenito ne suzbijaju samo jednu korovnu vrstu, nego više vrsta
ali s različitom efikasnošću. Nije tako moguće jedinstveno odrediti, kao što
je to moguće za insekte, gdje se suzbijaju samo određeni insekti sa specifičnim
Insekticidima - ekonomski prag štetnosti

U svijetu je razvijeno nekoliko MODELA za izračun EPŠ (SAD, ITALIA)

Gubitak prinosa LINEARNI MODEL

Gustoća korova (broj jedinki)

-Dobar kod vrlo male zakorovljenosti, kada korovi međusobno ne

interferiraju
Kada korovne vrste interferiraju međusobno ovaj model više nije pouzdan
 SIGMOIDAN MODEL

-PRI ODREĐENOJ ZAKOROVLJENOSTI (ILI KOD ODREĐENIH KOROVNIH

VRSTA NEMA UTJECAJA NA PRINOS
-TEK KADA DOĐE DO KOMPETICIJE KOROV-KULTURA DOLAZI
DO GUBITKA PRINOSA
 HIPERBOLIČKI MODEL

-Najčešći korišten model

-Svaki korov u “sistemu” je kompetitivan
-Korovne vrste nisu sve jednako kompetitivne
EKONOMSKI PRAG ŠTETNOSTI
-PROIZVOĐAČI MORAJU POZNAVATI EPŠ U SLUČAJU
KOJI JE NAJČEŠĆI – KADA JE PRISUTNO VELIKI BROJ RAZLIČITIH
KOROVNIH VRSTA PO JEDINICI POVRŠINE

KOMPETITIVE INDEKS – CI – USPOREĐUJE KOMPETITIVNU

SPOSOBNOST RAZLIČITIH KOROVA S NAJKOMPETITIVNIJOM
VRSTOM U POLJU

(PR. Xanthium strumarium je najkompetitivnija vrsta na područuju

Sjeverne Karoline (SAD)
 PRIMJER

SOJA – 14-17 DANA NAKON SJETVE

UTVRĐENI SU SLIJEDEĆE KOROVNE VRSTE:

Xanthium strumarium 8
Polygonum lapathifolium 32
Datura stramonium 20

Izračunati prosječan broj korova po jedinici površine (m2), ako ima

10 kvadrata

Xanthium strumarium 0,8 (8/10)

Polygonum lapathifolium 3,2 (32/10)

Datura stramonium 20 (2,0/10)

Kompetitivni indeks (CI) za svaku korovnu vrstu
Competitive load za svaku korovnu vrstu u polju:
Podijeliti kompetitivni load s 2 da se dobije postotak
kod kojeg će kompetitivne vrste reducirati prinos

Predviđeni gubitak prinosa:

33,1/2 = 16,7 %

Pomnožiti predviđeni gubitak prinosa s prinosom koji se očekuje na

Nezakorovljenom usjevu i podijeliti s 100

Pr. 16,7 % x 5 000 kg/ha/100 = 835 kg/ha

Izračunati očekivani gubitak prinosa

835 kg/ha x 2 kn/kg = 1670 kg/ha

Ako se nebi primjenjivali herbicidi, proizvođači bi imali gubitak od
1670 kg/ha
-Cijena tretiranja:
-Basagran 600 – 3l/ha
-215 kn/ = 650 kn

1670 – 650 = 1020 kn/ha

- Ako je rezultat pozitivan - profitabilno je izvršiti tretiranje
Ograničenja kod farmera za primjenu Ekonomskog praga štetnika
EPG (Ekonomski prag štetnosti) – broj jedinki korova po jedinici površine iznad
Kojeg je ekonomska šteta veća od troška suzbijanja

-Kod korova EPG je često teže u odnosu na kukce i biljne bolesti

-pr. proizvodnja sjemena kod korova koja i nakon puno godina ostaje
vijabilna u tlu i omogućuje daljnje infestacije

ŠTETE OD KOROVA:
DIREKTNE – smanjenje prinosa
INDIREKTNE – osjemenjivanje korova i povećanje banke sjemena tla
- Indirektne štete moraju se vrednovati kroz nekoliko narednih godina

_ EKONOMSKI PRAG TRETIRANJA – odnosi se samo na direktne štete

_ OPTIMALNI EKONOMSKI PRAG ŠTETNOSTI – uključuje i indirektne št.
 ZAKLJUČCI

 korovi polj. kulturi ne štete u svim razdobljima vegetacije

jednako

 zbog morfoloških, fizioloških i drugih razlika među

vrstama, KRZ je različito za svaku kulturnu biljku

• utvrđivanje KRZ za pojedinu kulturu nije jednostavno

• pravu sliku KRZ možemo dobiti tek kada u obzir uzmemo sve
čimbenike i njihove mnogobrojne kombinacije
koji na KRZ mogu utjecati
 Važnost poznavanja KRZ

• diktira do kada najmanje rezidualni herbicidi moraju djelovati ili kada

moraju biti poduzete druge mjere kontrole korova

• Poznavanje KRZ vrlo važno kod primjene post-emergence

herbicida bez rezidualnog djelovanja i u uzgoju genetički
preinačenih kultura otpornih na neselektivne herbicide

• U ekološkoj proizvodnji određuje vrijeme početka i kraja suzbijanja

korova

• Mogućnost reduciranja upotrebe herbicida

(primjena na temelju zatečene flore: kad treba i koliko treba)
 vrijeme nicanja

KULTURA KOROV

gustoća vrsta

svjetlost
AGROTEH. MJERE
OKOLINA
sjetva
klima
obrada tla gnojidba tlo voda
 ZAKLJUČCI

 “SAMO” DOBRO POZNAVANJE OVIH ČIMBENIKA I

NJIHOVE INTERAKCIJE OMOGUĆUJU USPJEŠNU EKOLOŠKI I
EKONOMSKI PRIHVATLJIVU ZAŠTITU OD KOROVA

PRIMJENA HERBICIDA SAMO

KAD TREBA I KOLIKO TREBA!