AB (Cee 2.0) ey We uojete Gn= Un (@ay dobive kc: ra eon / ea = a 3 a 3B (A-Kuy)=3 -20KUn BK-3Ruy =3- ZEKUN — BUy= 2tun Ula a ue icy \vrtemjum veijedmosti ze 212 jedmadibo (23) u jedmadzbs (AB) i 21) dobive fe: ae UH 2 (24) Re st li) kun) : ue 3p Un yy airs a = un) ae 7 lum) a @ RieSeajem susteve jeduedZbi 4) 12H olobively fe wrijed wept, ET IK Suediter (14) dvbive & 24 e7 Un = 14 (MEY (4-K UH) oe jun 2 aay (Ur h-XUs) C242)\WreGom out rebuild mogise 9% aa (ae) Suirstou4 tia OVG Ui\jouoth vy “GS; oreu02 & \irdimus Pibth od ws ease bo 4 pa Un 9 ee eee ai = [ide ey Jy Dusthaus dog vy 23 UR 7 74 Os Uredeugs de jé: Gy UuiStoujome Verjeducfe oe K 12 (LY) te (Ley debiva be EI. 8 Zann jousee eof Lay 44, 4, ,K ley Sh Ke Temiouse’ Sepow {iL fa poli | dol4s # ME as evi I ovvitk Ka : Ma pieirrn io tostevlya hh Wo. FHepout 4 11, J ; Duue 9 tus < pol powmas lid] W L Dptute wu bie fob.Un Promjer: an iar i | Heat aay a pn / Eo / oe fi Un= 39-10 Une ae) Yn 940° [Gas tet0 i [ 1 | | Sekepm Metiice Flevribiluotts Pilete - Lie Ue TL on | Qs) Pomek glevo pitore {eas Petry (29) oie he mae H dxye{eh artef el 0 ,G2 Tede je: ta, _fuw ue H yde[e ays By Odeude |e ALS tle 4 oe Bw eta Yee (33) he Korhe put flekhibiecest, pilete [cates ome S omnc valtdacedh ace heea aon 3 39-l0 25 39-A0 -3- Ld 24 Ke Ss b == ots to = GAvO Nan" =n A _ 2a ago" a8 es IS Fe as” Ty \aase y. Choos 4 Sige 2343 - G4oo= 2344 V00 -344H 2343 788 EN’ Pp Ryn 4eoy heh oie E =30-[0 e E1d<30 we W = At oDd Wjdustouge doy: 2343 188 = 4442 600 -D” Ome) a = » Sais AS84 | D=AATM. Welely Te mayer Orsi) pla prt ue tog okuie ¥ |W 5 ¥ ° k=6400 RN| > a o ITT AMPredmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinsk fakultet, Zagreb, 11,5.2004, Sadréaj predavanja OPTERECENJE PILOTA POPRECNOM SILOM ODREDIVANJE KOEFICIJENTA REAKCIJE TLA IZ POKUSNOG OPT. PILOTA MODEL TLA KOA ELASTICNOG POLUPROSTORA USPOREDBA DVA MODELA PRORACUNA, RJESENJA KORISTENJEM GOTOVIH PROGRAMA ZA PRORAGUN STAPNIH SUSTAVA opens 1, OPTERECENJE PILOTA POPRECNOM SILOM lako je u naslov navedeno popreéno optereéenie pilota (okomito na njegovu glavnu ili uzduznu 0s), bit ée rijeci iskljucivo o vertikalnim pilotima, Sto znaéi da se moze govoriti o horizontalnom optereéenju vertikalnog pilota. Materijali od kojih se danas rade piloti (ponajvise armirani beton), te geometrijska svojstva pilota (promjer), omoguéuju prijenos relativno veéih vrijednosti popreénih sila tj. momenata savijanja koji se pojavijuju u pilotima uslijed djelovanja horizontalnih sila Promatra se horizontalno optereéen pilot koji je optereéen iskljuéivo na vrhu pilota horizontalnom silom To ili Koncentriranim momentom Mo, to omoguéava_bitno pojednostavijenje problema u tom smislu Sto se provodi analiza homogenog dijela osnovne diferencijaine jednadzbe. Rubni uvjeti za nalazenje nepoznatin konstanti mogu biti kombinacija upetog i/ili slobodnog pilota na glavi i stopi. tz Slika 1. Horizontaino opterecen vertikaini pilot.Predmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje- Pilotl optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 115.2004, Diferencijaina jednazba problema za pilote konstantnog popretnog presjeka od istog materijala (El = const) izgleda ovako : E12) pz) = Za ovaj problem karakteristiéni su slijede¢i rubni uvjeti (potrebni za iznalazenje rjegenja ove diferencijaine jednadzbe) za slobodni iii upeti pilot na vrhu i stopi pilota gdje su: - To — -popreéna sila na vrhu pilota, - Mp = moment savijanja na vrhu pilota, =u - horizontalan pomak pilota, Paecl - kut zaokreta pilota Glava pilota 2=( - slobodan pilot - upeti pilot @u I, 1. e-9) = 0 2. (3) a az (z=0) a Stopa pilota z= - slobodan pilot 2 déu 1 (S| p ( ue 0 [azad ea ZV aety - upeti pilot 1. Ut) =O es Za jednoparametarski model tla vrijedi: PZ) = kxu(z) gdje je k [kN/m’] Winkler-ov koeficijent ili koeficijent reakcije tla. Ovaj koeficijent predstavija krutost tla ili opteresenje po m? povrdine tla koje daje jediniéan pomak. Konaéno se moze pisati slijedeéa diferencijaina jednadzba: d*u(z) E dz* +k xu(z)=0 Opée rjesenje ove diferencijalne jednadzbe: u(z) = C,e cosaz +, sinaz +C,e% cosaz+C,e sinazPredmet: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Pilot optereéeni popreénom silom Gradovinski fakultet, Zagrob, 115.2004, a {es 4xEl gdje je d—promjer pilota. RjeSenje predstavija linearu superpoziciju_umnoska eksponencijalnih i trigonometrijskih funkcija. Vidljivo je da numeri¢ke vrijednosti Glanova uz nepoznate konstante C; i C2 rastu s dubinom zbog eksponencijalnog dijela izraza. To bi znacilo da pomak raste &to je veca dubina pilota, Sto nije fizikalno prihvatlivo za duge pilote (odnos duljine i promjera Vd>10) Zbog toga se zanemaruje dio opéeg rjesenja uz C; i C2 te se pilot tretira kao polubeskonaéan sa dva rubna uyjeta samo na glavi pilota te se moze pisati u(z) = C,e cosaz +C,e sinaz Radi jednostavnosti pise se ponovo C; i C2 umjesto Csi Cy Pripadne derivacije ovog opéeg rjeSenja dane su slijedeéim izrazima u\(2) =-C,ae™(cosaz + sinaz) + C,ae"**(cosaz- sinaz) u"(z) =2C,ae"* sinaz -2C,a7e cosaz u"(z) = 2C,o°e"*(cosaz- sinaz) + 2C,a°e(cosaz+sinaz) Funkcija momenata savijanja M(z) = -Elu"(z) = 2Ela?e(C, cosaz- C, sinaz) Funkeija popreénih sila duz nosaéa: T(z) = -Elu""(z) = 2ElaSe[(C, -C,)sinaz~(C, + C,)cosaz] U sluéaju beskonaéno dugog pilota provodi se analiza dvije kombinacije rubnih uyjeta na glavi pilota (na stopi su za duge pilote pomak i kut zaokreta jednaki nuli zbog velike vrijednosti argumenta Z): Slobodan pilot: 14) M(O) = Mo i 2Ela*C2 = Mo 2) T(0) = Ho = 2Ela%(Cs + C2) = -Ho RjeSenje sustava __ Hy +aMp " 2a°E! cM, 2a°ElProdmot: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinsk fakultet, Zagrob, 11,5.2004, a Konaéno redom funkcije pomaka, kuta zaokreta, momenta i popreénih sila’ cr [Hp + aM) cos az - aM, sinaz] a u(z)= Bee eee (emeteePee ee Be 2a7EI he (cosaz -sinaz) Mz) = en [te +My)sinaz +My cos| T(z) = ae “[t +M,)(cosaz - sinaz) ~Mg(cosaz + sinaz)| a 1.1, SLOBODAN PILOT OPTERECEN U RAZINI TERENA. Neka je zadano: d= 0.5 m (promjer pilota) ky = 15000 kN/m* E = 3x10" kN/m? 5*x3.14/64 = 0.00307 m* 3x10*0.00307= 9.21%10* kNm? aa fxd _ [15000505 _y 7 4xEl V4x9.21x10* Hy ge u(z) =~ ee cosaz a 20°E! 200 U2) = a5 2% 9.21x 10° x 0.3775 Funkcija pomaka za M=0: 2°"? cos 0.3772 u(z) = 0.02026e°*””* cos 0.3772 Funkcija momenata savijanja dobija se uvrstenjem dobivenih vrijednosti za nepoznate konstante C; i C2 u opéi izraz za moment savijanja slobodnog pilota: Hy 2g-az Ho aor Mz) = ~ 55 2Ela“e “*sinaz = -— Se" sinaz 200 ae 0377 972 sin0.377z = -530.5e°*””* sin0.377zPredmot: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradlevinshi fakultet, Zagreb, 11,5.2004. - ° . (ic ro pe ao] uel] aim] uke) _s 0.02026] road 0.016482, _10.8[ -0.00026) 0.012021 41| 0.00017 0.006948} 12|_-4.16-05 0.00464) 125] 0 0.002784 13|_2.836-05 8 0.001346) 13.5| _4.6E-05) e 0.000261; 14|_5.54E-05 = 0.00047] 14.5] _5.86E-05| " -0.00085| 15|_5.74E-05) 2 0.00123 15.5|_5.31€-05 0.00134 16) 4716-05 165) _4.026-05 0.00127 17|_ 3316-0: 16 0.00114] 17.5] _2.63E-05) -0.00098| 18|_2.016-05) 0.00082] 18.5|_1.466-05, 0.00066] 1o[__ 16-05] a7 0.00051] 19.5] _6.26E-06 | 0.00038) 20|__3.336-08 0.005 0 0.005 0.01 0.015 0.02 0.025 ulm] Slika 2. Prikaz pomaka duz pilota te njihove numericke vrijednosti. zim] [kN] | zim) Mk} 0, ) 05| 82.3208] 10.5[_ 7.38376) 1) -133,956| 11|__7.08279) 15) 161.482] 11.5 6.45048) 2|_-170.859| 12|_5.65177| 25| 167.235, 12.5 4.76511 3] -154.906] 13|__3.876476| 35) 137.333] 13.5| 3.038796) 4|_-117.196] 14] _2.285367| [4s] -96.486] 14.5] 1.634071 5) -76.602 15|_1.091161] 55] 56.4548] 15.5] _ 0.65455] 6) 42.5669 16|_0.316547| 5|_-29.1639| 16.5| 0.086075) 7, -18.254! 17|_-0.10862| 75] 9.69641 17.5|_-0.22368) [_—~a| 3.25503) 18|_-0.28875| |-“a5| 1.353329] 18.5] _-0.31638) 9) 4.435244 19|_-0.31672| 35) 6.288139] 19.5] _-0.29831| 188975] 20|_-0.26812| -200 100 0 100 M[kNm] Slika 3. Prikaz momenata savijanja duz pilota te numeriéke vrijednosti,Predmet: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinshi fakultet, Zagreb, 11.5.2004. 1.2. GRUPA PILOTA SPOJENA KRUTOM NAGLAVNICOM Cetiri AB pilota po dva promjera 280 cm i 100 cm poptuno su upeta u apsolutno krutu naglavnicu. Za djelovanje sile H prema slici odrediti horizontaini pomak naglavne konstrukcije, te raspodjelu sila i momenata upetosti na pilote. Pilote raéunati kao beskonaéno duge u Winkler-ovom poluprostoru definiranom sa koeficijentom reakcije tla k = 11000 kN/m*, d=0.8m d=1.0m H=1250kN | | H=1250 kN Slika 4. Horizontaino opterecen upeti pilot. Funkcija pomaka u(z) = Ce cosuz + C,e“* sinaz Rubni uvjeti za upeti pilot: 1)u(0)=0 > Ci +C2=0 2) T(0) = Ho = C+ G= -Predmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semesiar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 115.2004, H, @:-Go pemesase | Funkeija pomaka: u(z) = -He_¢-*(cosaz + sinaz) 40°EI K . eee ut zaokreta u(z)=— Se sinaz 20° Moment savijanja: M(z) = -Elu''(z) = foe “(cos az — sinaz) 1. Moment upetosti pilota u naglavnu konstrukciju moze se dobiti iz izraza za moment savijanja’ Ho 20, Koristenjem izraza za funkciju pomaka duz pilota moze se dobiti krutost pilota na horizontalni pomak, Za z=0 viijedi (0) = uy = — Krutost je sila potrebna za jediniéan pomak &to znati da se moze pisati K rani K =405E1 je = 3x10" kNim? .8*xn/64 = 0.0201 m* O*xn/64 = 0.0491 m* Zak = 11000 kN/m? Gye 4 nant 00040:8 ES O1246 1m! 4x3 10" 0.0201 eyo =f] OUT 9.008 mn 4x3%10" «0.0491 Krutosti pojedinih pilota na horizontalni pomak: 1. stupac pilota promjera 0.8 m: Ky = 4xExlp sxa%o9 = = 4x3x10"*0,0201*0.246° = 35907 kN/m 2, stupac pilota promjera 1.0 m Ky = 4*E x1; 0X04 0 = = 4x3x10"%0.0491*0.208° = 53022 kN/mPredmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéenl popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 115.2004, oe Ukupna krutost sustava na horizontainu silu: K = 2xKy + 2xKa = 2x35907 + 2x53022 = 177858 kNim Sada je horizontalni pomak: H _ 1260 9 007m 177858 Raspodjela popreénih sila na pojedine pilote te momenata upetosti provodi se iz omjera krutosti 1. stupac pilota: H, =pxky = 0.007 x 35907 = 251 kN 251 ~ 2xcg, 2%0.246 =510 kNm 2. stupac pilota: Bx K, = 0.007 x 53022 = 371 kN He 371 =the. _37'__ 992 km Ye, Tome Drugi stupac pilota promjera 1.0 m je kru¢i pa je iz uvjeta jednakog pomaka zbog apsolutne krutosti naglavne konstrukcije preuzeo i veci moment upetosti. 1.3. SLOBODAN PILOT OPTERECEN IZNAD RAZINE TERENA Za djelovanje horizontaine sile H na vertikalni pilot potrebno je odrediti ukupni pomak tocke A sve prema prilozenoj slici. E = 3x10” kN/m*, 8'x3.14/64 = 0.0201 m* El = 3x107%0.0201 = 6.03«10° kNm* an fxd « f 00005089 207 mt 4xEl ¥4x6.03x 10° Pretpostavija se kruta veza u razini terena izmedu dvaju dijelova razlicitih popreénih presjeka.Predmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 115.2004. a oo ag 2 4 H=200 KN A A 5 M=Hxt=840 kNm al (N 4 = 200 kN, a UT TR, VUE. * Ye 5 S u x O 3x Slika 5. Slobodni pilot opterecen iznad razine terena. RjeSenje zadatka bazira se na rastavijanju zadanog sustava na dva nezavisna statiéka sistema. Ukupni pomak vtha pilota dobija se superpozicijom pomaka dobivenog copterecenjem pilota u razini terena te pomaka dobivenog na konzoli U ovom sluéaju pilot je u razini terena opterecen sa silom H te momentom M=H¥t, dok je konzola opterecena sa silom H. Za ukupni horizontalni pomak toke A moze se pisati, prema oznaka na slijede¢oj slic: Uy = Up + goXt + UxPredmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 11,5,2004. WRU Slika 6. Ukupni pomak slobodnog pilota opterecen iznad razine terena. Iz opéih izraza za pomak i kut zaokreta za pilot opterecen u razini terena silom H te monentom M=Hxt moze se pisati: ee 12) =~ 5 7EI (H +a xHx 2a7E1 axHt 6-22(cosaz- sinaz) 2a°El Za z=0 u(0) = Up = +2a0xHxt! UO) =o @o xt = 0.009 4.2 = 0,038 m Pomak konzole: JHxt 200 4.2° 3El, Uk 3x3x10" x 12 [(H+0xHx t)cosaz —axHxtsinaz] "2 (cosaz + sinaz) + HtaxHxt _200(1+0.227%4.2) _ 2a7EI 2x 0.227° x 6.03 10° 200(14+2%0.227%4.2) _ 9 2a7EI 2x 0.227? x 6.03 x 10° 0.5x0.6° Ukupni pomak: Uy = 0.028 + 0.038 + 0.018 = 0.084 m2. ODREDIVANJE KOEFICIJENTA REAKCIJE TLA IZ POKUSNOG OPTERECENJA PILOTA Slika 7. Horizontalan pomak pilota dobiven mjerenjem na terenu. Renee) gait ae H H A=ut+g-h=— + 2Ela? — 2E la’ Za poznati A, te poznatu vanjsku silu H i krutost pilota El, «se odreduje iterativno. Konaéno k se odreduje iz izraza gdje je d promjer pilotaPredmet: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Piloti opteroéeni popreénom silom Gradevinsh fakultet, Zaarob, 115.2004 3. MODEL TLA KAO ELASTICNOG POLUPROSTORA. Baziran je na Mindlin-ovom rjeSenjeu za djelovanje za djelovanje horizontaine sile unutar elastiénog poluprostora ei, Raynina 2-0 x o FexG—-w) A(1=v)(1=2v) [ Ee b R,+z+e | R,(R,+z+C) Kori8tenjem prikazanog izraza vie nije moguée dobiti analiticko (zatvoreno) rjegenje poéetne diferencijaine jednadzbe te je potrebno problem rjeSavati numericki, ESM) , (2) = (2) dz gdje su El - krutost pilotana savijanje, u(2) = nepoznata funkcija pomaka pilota okomito na os, plz) - nepoznata funkoija reaktivnog pritiska tla, f(2) = poznato vanjsko optereéenje Promatra se pilot koji je optereéen vanjskom silom samo na vrhu pilota tako da se moze promatrati samo homogeni dio diferencijalne jednadzbe, dok se vanjsko optereéenje uzima u obzir preko odgovarajucih rubnih uvjeta.Predmet: TEMELJENJE | Godina: Il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 11.5.2004, Homogena diferencijalna jednadzba napisana u diferencijskoj formi za proizvoljni vor i izgleda ovako: File Au. +64 —4u,,+4,,)+Pb=0 gdje je b girina pilota. Izraz_se moze opéenito pisati u obliku: [Ble}+ [D}p}=0 $ obzirom na polozaj optereéene povisine i totke u kojoj se trazi pomak, razlikuje se sedam osnovnih sluéajeva za granice integracije, od kojih rjesenje za pojedini sluéaj daje odredeni element matrice utjecajnih pomaka. Ako je opterecenje diferencijalno male opterecene povrsine dk = px dm dl i ako je p, = 1 tada se opéenito moze pisati za pomak totke i uslijed djelovanja jediniénog opterecenja u tocki ju osi pilota (x=y=0) tev 17 ae Na taj naéin integriranjem zadnjeg izraza za svaku diskretnu tocku moguée je dobiti matriou utjecainin slijeganja [U] koja daje potrebnu dodatnu vezu izmedu nepoznatog vektora pomaka {u} i vektora reaktivnih pritisaka {p}. Kada je dobiveno dodatnih n jednadzbi preko matrice utjecajnih koeficijenata, moze se nepoznati vektor pomaka izraziti kao funkcija nepoznatog reaktivnog pritiska, te preostaje sistem od n jednadzbi s n nepoznatom vrijednoscu reaktivnog pritiska. Za zadane rubne uyjete, koji diktiraju izgled matrice [B] (matrica diferencijainog operatora), te vektora vanjskog opterecenja {f} moze se pisati: BlU}p}+ [p} = tf ili ako se izluéi nepoznati vektor {p} [B]U}p}+ [olp}= 8, Matrice [B], (U] i [D] istog su reda (kvadratne), te se mogu medusobno mnoaiti i zbrajat, pa se moze pisati (e}u}+[o)=Ie] [clp}=Predmet: TEMELJENJE | Godina: i, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinsk fakultet, Zagreb, 11.5,2004 RjeSenjem ovog sustava dobivaju se vrijednosti reaktivnih pritisaka u diskretnim tokama, a preko izraza {u} =|[U]{p} moze se odrediti nepoznati vektor pomaka{u} tj. vrijednosti pomaka unizu diskretnih toéaka pilota Koristenjem ovog rjeSenja moguée je modelirati uslojenost tla i to sa fizikalnim parametrima odredenima ispitivanjima u laboratoriju ili na terenu. Primjer matrice diferencijalnog operatora [B] za sluéaj pilota slobodnog na oba kraja H 2 1 2 5 4 1 H -4 6 -4 1 4 6 1 1 4 44 el ig)-& 1 4 6 1-4 1Predmet: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinski fakultet, Zagreb, 11.5.2004,4 USPOREDBA DVA MODELA PRORACUNA PILOTA U provedenim primjerima proveden je proraéun pilota u elastiénom poluprostoru (kao zamjena za nepostojede rezultate opazanja ponaganja na samom terenu), te je iz djelujuée vanjske horizontalne sile H, te dobivenog pomaka, uz poznatu kutost pilota El, retrogradno izraéunat k i napravijena usporedba. Proracun je proveden za pilot kruznog popreénog presjeka duzine 15.0 m, promjera 1.0 m od armiranog betona s modulom elastiénosti E=3*10" kNim? optereéen horizontalnom silom H=500 KN. Tlo je modelirano kao lineamno elastiéno s raspodjelom modula elastiénosti tla po dubini prema slici i sa Poisson-ovim koeficijentom v=0.3. Ulazne vrijednosti za proraéun vidljive su na slici 7 SOON ,= 10000 kNim2 E,= 20000 kN/m? Slika 8. Numericki primjer Dobivene su slijedeée vrijednosti a. = 0.2059 1/m i k = 10593 kN/m?z(m) 6 ae x8 | Dijagram pomakar © | SO Elast. potuprostor 0 Jednop. model -0.01 0,00 0.01 0.02 0.03 0.04 u(m) ° 1 2 3 4 5 6 7 8 9 —@— Fhe ponprostor GS enop. model 0 200 400 600-800 M (kNm) Slika 8. Dijagrami pomaka i momenata savijanja za dva modela.Predmet: TEMELJENJE | Godina: il, Semestar VI Predavanje: Piloti optereéeni popreénom silom Gradevinskifakuitet, Zagreb, 11.5.2004. 5. RJESENJA KORISTENJEM GOTOVIH PROGRAMA ZA PRORACUN STAPNIH SUSTAVA U slugaju kada je na raspolaganju jedan od mnogobrojnih kompjutorskih programa za proraéun stapnih ili sloZenijih sustava potrebno je utjecaj tla modelirati preko ekvivalentnih opruga ili pak preko Stapnih elemenata odredene krutosti, Ako se poznaje raspodjela koeficijenata reakcije tla po dubini mogu se i odrediti krutosti ekvivalentnih Stapova duz pilota. Naime koeficijent reakcije tla k ima dimenziju [kN/m’] i jednak je k=p[kN/m*J/u[m], Sto znaéi da je k u stvari potrebno opterecenje po m” povrsine koje daje jedinitan pomak tla. Sila k, [kN/m*] koja djeluje na povrsini F = d-a, gdje su d promjer pilota i a razmak stapova (za konstantni razmak &tapova), daje krutost Stapa i Kj. kj-d-a=k, Ako je Ki krutost Stapa i tada se moze pisati: Kiely EF gdje su E - modul elastiénosti Stapa, F; - povrsina Stapa, | - duljina Stapa. Ako se odaberu takvi stapovi koji Ge svi biti iste duljine i istog modula elastiénosti ostaje nepoznata samo povrgina Stapa F; koja se treba odrediti preko koeficijenta reakcije tla ki u toj tocki pa se moze pisati za potrebnu povrginu Stapa: Kyl iedea a. |. Izradio: bq Ledie™ Zagreb, 11.5.2004. dr.sc. KreSo IVANDIC, dipl.ing.grad.Gradevinski fakultet Sveuéiligte u Zagrebu Zavod za geotehniku Dodiplomski studij Sk. godina 2003/04. Predmet: © TEMELJENJE | Predavanje: POSTUPCI PRORACUNA VLACNO OPTERECENIH TEMELJA ZAGREB, 1.6.2004.Graniéna optere¢cenja — tlaéna i vlaéna sila Se y <== Brzina vietra i do ) v=200 km/h Plitki temelj je opterecéen é | Plitki temelj je optereéen tlaénom silom upoo viaénom silomUTJECAJ OBLIKA TEMELJNE JAME NA IZBOR POSTUPKA PRORACUNA VLACNOG TEMELJA 1. Vertikalne il blago zakoSene stijenke gradevne jame Viaénu silu V preuzima trenje na plastu Iv vertikalnog iskopa te viastita teZina temelja i tla iznad temeline stope. Stijenke iskopa su privilegirane plohe sloma. Voditi raéuna o realnoj progjeni vrijednosti sile T. Ovakav oblik izbjegavati zbog male vrijednosti sile T (malo aktivirano trenje na kontaktu. dvaju —materijala_—_raziicitih karakteristika). Faktor sigumosti: Pec recall Vv 2. Gradevne jame izvedene u nagibu dv Viaénu silu V preuzima tezina piramidalnog klina kosog iskopa te vlastita teZina temelja. Ovakav naéin iskopa izvodi se u nekoherentnim tlima. Vrlo neracionalan oblik jame za viacni temelj. Faktor sigumosti: = Sr+G, “—v FS Viaénu silu V preuzima tezina torusnog klina kosog iskopa, viastita teZina temelja, te otpor tla po zakrivijenoj plohi sloma. Ovaj oblik temeline jame omoguéava izvedbu temelja najvece viatne nosivosti i treba ga izvoditi uvijek kada je to moguée. Faktor sigumosti: fg -Got+G.+T, VvOBLIC!] POTKOPNIH STOPA Moguéa su dva oblika potkopnih stopa. Na crteZu desni oblik je povoljniji jer se slom inicira na veéoj dubini, pa je i duzina slomne plohe, a time i sila otpora veca.OPC\ POUSTUPAK PRORACUNA NOSUWOSTL Tr= 2 (2+b)t-T1 Gua bY teye kor= A~Sim Or Ghr= Ror: v2 Tr=CrtGhrtg yg, Th= 22th Cr VEAEN IH TEMELA { Vv aa. Ve Serene EFITE Ges is | stue EE Gb=\e-Yb hh aszyrcosen|m *4 — oie Ce ape Ga=Vn Yn ei Set AXE YR S13 feet fan® = Ge HF . fiz 2 (ero) tt @ Le Pl guix By na Temeljne stopa Bhs Ghi= be Gui Kosi potkop b Tis Cie bhi #9 Okomiti iskop Ovi izrezi urijede samo ato so kosim potkopom osigureve (pelsiljeve) posmicni Jom koe prirodws (meporomedeus) to . UY stuSeju trostojnoy Ha (kes ne slici) el postupek: 2 ovis St Rox = Asin, Chr = ¥ot- v4 Tr= Crt Ghe t94, _———————— Gva= tye byist ts Boys A-Sim Gs Gh3= ko3- 6U3 Ts= Cae Ghs ty ka Ta= 2@+b) b Ts Ako Se ne moze izviSiti potkop za temelinu stopu tede se lom Ovvije me plohi ickope to trobeucsti U obzzr paremetye CTL oduotus Ci UWE) Fe}i Co stueruo biti abtiviiUs. Slobodue imzeaye rite proce. Je boljet pouzsentje od mete oplonits peporuke |Miler ~ Frohlich ov postupek \nax = Go+Gn + Gp= (6-6 d + erbr ti) de Yes 24 2N me? Yin= AB RN] a? Gus Vm fin Nine @-bit- 2b d= 2abyty T= Posmittui obpor me pladte iskona cn T= 2(2+b) tO TT So feSune 18>Neyerhof GS., Ademe 3.1. (4968) The Ultimete Uplift Cepecity of Foundetiou., Camadian Geotechuiel Jourual vol.V.NoS pp. 225-244, Keuzmi temel) @u= BocM+ AL YB Ro lgiprw WeEBDY Az hem am=8(q) 9 tebsla upatey : Eos we | 3, a ! 7 j = ! Le | Friction angle @ Coefficient nm Max factor s 20° 24° 0.05 01 1.120 1.30 Pravolater te mcelj Sae\ 30° OS 1.60 Nesip izmed f Qu temelje Ay No 1 L i __ 35° 40° 45° 48° 0.25 0.35 0.5 0.6 ae 0 7.60 Qu= 26D Brel) + FD" (IAB tL-B) kotyy 4 WwOe Modelsko ispitvemje pomels Cestice He wmed SidiiSme ploce (Teylor —Schneebeli 5 ravninsti model s elvminijskien veljcidime ) Sereé AStS, Revninski ‘model s pijeskou Sereé A94S.Axi-symmetry Mesh Scale [m] Oo) Extreme displacement Incremental displacement field, increment 4.42E-03 m scaled up (down) PLAXIS Professional version 6.10 GEOM_A_1 Step 18 24-5-99 Faculty of Civil Engineering 2b dabeiPOSTUPC! PRORACLUMA VLACWIN TEMELIA Saraé Dz. (4303): The uplitt cepecity of shallow buried amchors slebs. Proceediugs of the AZ Imtecmettornl Comforeuce 0% Soil Mechanics 2uat Fouudehon Exyineoriacy fio D6 Jeucire A3-AG-Auyute A803 pp. 4243-—42UL , An. Balkema /Rottecd2 uy « Gut= fot Nyn + GaMer Nyne f, (a,%9) yet Nexefi@itel Fig 3 ™ gtGut. Vv N oak << \ / ome + \ / tagm= sat \ \ / loyrieuate spirela, \ / Tepe d Feu 20 Goo) _ Fe 4So (2,02) pais : aftas : nf __4 Aa pe abr) { ao} (e Tf B 36 © | [| i eesad s Bae wa 2 arg | x eet a = ae 20] ae . 6 ‘ SA a 4 z . 1 Z Jo=1> i =U & lA JA v - 6 ¥ z Ky Fig.2., Variation of uplift capacity factor Ne nae Fig.3. variation of uplift capacity factor New Mth A anaVMLAtw TEMS.s VU WeEestosnom TLU Promatra se vslejeno tle = proizvolwn Brojew slojeva ne nuzno covet parame tower kohezye , kubeva uutarmyeg Lenja te zapiewinsk ezine. Ubyca; podzemme vode wore bib: Caet u ebzic peko promjene parame laa slojeva ZO One clajeve kojy sy ispocd razme podzeuwne vode . Prok postavienaptocsna ploha sloua = kw%nun \Zrvodurcawo koje su pod Uae cere Lien aS clbaivom “a powSmu tevenan CY, kee vatowaje Lenya najgomjey sloja)ky = (+ R(A-cosn) a n= Oe SINKeee a OO pthedne slang Zou= Rsinwi-Bsna = B(snur—sma) qaie: a Oe ee wil Vidi se EQ he WA a> Ziy= VP (smui-sinwin)e! —deblina sloja t EX Han => HH) 2 (smuj-snwj=c Sada je vertikalno MApIEZAnIE UV neko) bLoek, sloja® jedaako zbejy Leta clajeva iznacl ke dijely Lezine sloja @ do promeactromne tote ot Gene Jie Rss -sinuy) a F2a) GusGesma = _| Ss Yijer R Srowyinn Sine) 20] smu a Difeencijal povsine df= 2eTMds = 257d af = ZeTL r+ BUr-cosx)] deg& Prema Mohr- Covlomb-ovom zakonu en Or Lar Zasloy i ns G+ Gatgti= Pou Le. Yin & Csinwjer -siaw)) . + XK (smwi- sine) | ta fi sing Diferencijal sile Posmieneg otpor, vy sanyevu eloke loma dpia Tei dt = [c (2 You RGsinw jen caer D) jet L yi fe (simi sine) | sinate i : ZIT ios RCra-cosx) | An Vert kalna enc bawmiecs Je dtvi = ATi. cos, Nakon mnozenja scosan i svedivania VLIAZA moze se dobiti shiyedeci ize za difevencijal Vectikalne sastowuice +cl am a ee i Ss Yin RG, wasn, ) tg Sinn COSK ye + Yer Ksnwe Lai Sinn CosH — ~ Ke re ba Ri Sint COSK + & CRU cosh) COsK + aA 4> Yeon (sinwyjra sing J tgs Sine (r-cose cosa ez +\i Re sinwi Lyi sine A-cosa)- cosh = ~ Yue Lge sunt, (A COun, ) eae ile Veckikalna sastavnica PoE eno ot por, i-t=q, slaya ce bh Mapisana Y opcem ooliky zeox slo%enih izaza nepogedailh zr pak bine upctielou Wwe Tax | aM Win Uku pwn vertikalna Ate iG oo ow re bla wa we Tee BT = (ate + [ve x {em wa wed { aM : gaie Wo=0Uk jecay Mastite tezine tla Drfevenciqalai voluwen dLowsay Ay = S*1dz ds= Rd d2adscosn = Bcosxde Q@ = r+ Rla-cosx ) Ave Wet VCrAcesn) |* Rcosad % = RA Lrecosa + 2r@(Acosn) cosh + RZ cos)? Cosa Jd \nkeqracija se w3i po dijelovinw, cee ee slejeviee adie Je kronslawtna Zapeminska terinn. Mowe se pisati 2a bezmu sloja © wi Gis [dvi ye Vin ~— Meee. wn slojeva La AG 2 [aw Ye. gdje we=0 Ov Ukupay teriny “Lebar korgivats s dijelow Volumena towsa kejeq, AVTMATY dewents s Awugatiyiar zapremmstinn te%inawa (sam ati lowell nasipani dio i dv.)gare RUA-COs’) Em= Ksinwa — wsinn azo tine Bsinunre a Le = Reinwe - Ksinwa= Bl sinw2- sawn) Gan Ye R (siawe- siavua) © Yael sinwa— ae Goma Ge-since \YeRlsiowe sawn) + prRlsawa-sinw) |fe Oe ee = 4 \ Ye (sine -sinwa) + yarel Satan Sie NE nah Difewncijal eowsine ee ede df= zeq\r+ oe alee Defarencija\ ste poseniiney obpara v sme piste lowe ATs= Led = {or ly R(sinwe -siaun) © + Yak (athe sina) sma tga { : » zen \ e+ 2le-cosa)| da dm= ZEN Lo ah ye Rlsinwe- sinwa)- tats snk b a Yar (sinus sine) Ager sin \° , \ ver Ru-cosa) | Ax atiy= ZeT La + Fe RU sinwe -sinwa) ERR sind + Ae ae siawa hat sind — — yretgh ee || Lew RlcosaldeAta= ZEN Car + fer Rlsinwe-sinwa) tgs sina + + YAre Siawatats sind — ~ Yar Rigs sinta 4 4 QR U—cose) + 1 PR (sinws — sinus) tg '€rsina(A-cose) 4 + Ya Rt sinwa tats Sina (A-cosn) — ~ Ye? tata sinta (A-cose) J da Okomita saslamien je: ee a. ® @ diva = ZRTarcosnrfe rE siaws —siauw,) tg 1 sine SOSH + yA rR sinw, ata Sind COSH — ,2 = yar Rtgs sia cose + CAR (r-cosadcose + 2 : 9 4 Yee (Sinwe-Siauun) £3 Sin X(4A-cosx)coSa 4 A FAIZ? sin Yn Laer Sina (4-cose) cosa — © — Ya Re tyta sinter (AQ cosx Jed Sh | ox Waa { ATVBl das | cosa des wp Jae = | cose de wa oa a = { Sinn cos« Ad We dee | sine cosa de Gn 4 ann = if site cosn dot 3 We q ( 2 sz = | sintx cosa da wn dae { cosn(a-cosda we eee Geneon (Comes on WA deve | sinncose Coeasiddec we _ { Ki cose (A= Sc) dag rn aa ial cen Cee eg We cae § sinks cosa (A- Coser) dxmw Tene Zet\ardu + fer R (sine - sinus) ter Je + ark sins Ager den _ a yor Rtg ts & Ge dan + ~ Yz R*(sin We- sinunyta ta Isa + ERE sinh gtr dex = —Yre* tata “dea Tas zen, ca (eda + Rom) + ce Rig { Tyr (siowe-sinw) 4 = iy sinw, | ‘dean + a4 Lye (sewer sinun) + ae sina Ast. _ po Rg ta ( vide t Ris) |BS) Neza ce + Gat ge Gna G2 Sind Coa omc Zine BSsinwz— Rsint= K(sinwe-sinn) C= fon sink = Jz Rlsinwe~ stra) Sih Aleem yee Sinz Sinn) Sink tee Clean ee \ce 4 fe @(siawe-sina) sinc late | zeq i + RO a-cosa) | da diz=_{Z2eT \ ce + YeRsinwe tafe sind — — YeR byte sin’ | Les RU1-cos) |d alz = ZN Cer rs Yer Sine tafe sind — — Yer Rta fe sina 4 C2 R(a-cose) + + yer® Sinwe 1a fz sino 4-C oS) — — Fert tse siate(a—cosa) | Olkountea sastawaicn Je: ATV2 = AT2 cos(We _ a @ ® Aivz= Ze2T \cer cosh + fz vB sine latrsinacose — a eee 2 B(1-coSa)coset Pan nae Sinz te, Ce sme A-cosa) CoSh — © ais Age cinta (-tesx)c osx | da Tv2= { aia ver Zen L Cer lan Ye rRsinwz bate Jz2 - Wa= _ Yer Rtyte ez + @ 2 Ye grsinwe tate ise — Rafe deo Wz= 21 ie (rahe + 2daz) + + Ye Rsinwels te ( cde + Rdsz) — = YeReyte ( view + dee) | War noe Welt (ve = { Avr | We 3 waJ ji samo itden dagade Koda P°° goatee ieee & rovjerme SO ae gloy = Kavalier’ steko eae ance) forarain? do Wr od wn dow? \wheaiaciy eee Potre bao je dost yele imate paved intearela vakegile jedaostawne super ponent Aj. setegirat podwey elo fonkerp ee % TVWWae ZRT le (y+ Rd) + YT Ksww xt Tent pers fav ae pera (dur 2ter) prev tae (let 29) ZRn ite (othe 21a) ‘ ea || we Wns = yReyt (cdGs) Vvn= ZR es Cede 214) + VEsiow ENG Peale ~ ph tye (ede eq) | -Ovo je whi iqaz kas 1 20 tz samo ve digo podwije imtequacije Dakle opcenito a Made + af sande = a. [ eudde dis { glade = | BAda + (sade ae ln . ole sho doje ish vate kac ta he nogen! sloj WeHelustv2= ZT Le i Ba) + wp esing x Goes Be) 4 ~ yRPt (c+ 22.) | HW /cos (48-012)VLACNI PILOT u te {** V=Gpi\tede YE > ose |! ! v7 I tal] | eo, zl = | Sp sldel 3 | 0 oo ee b WleSma mosivost pitota H)- 2) Busenipitott (gltki ili hapavi kontakt ovisi 0 mesinn izvedbo b) Zebijemi pilotd (2klivire se dio pasivnoy otporeGp pilvta, posebmo o toms C) Uvrtemi pilott (riviz se pirodmi posm. otpor) da li se buSemjem zemle d). Piloti s proSicemjoun (akt.se prisodui posu- of Vedi ifi se zbije v stens. 2). Ybijpud pilot (Frew\ei te) Takodor je vezen oblik kontelie S okoluim tow (glatki ill hrepaviy te o tome da ise posmik odvija Kier pitioduo Ho ili po kontakt He i betowe (Eelike > {’ OROMUTA GEOTERML SD. Va dTts-T « Words T=c4 Gntyy Suhi dole 2 ll 22 52 3 HM o> a Gm=Guke+d-p siz HW 3s & BA) Sy Gv (ter) 3 25 p - tlek imjettirenje a Be d= kovficijent of venoy A Heke mekom yezenje | comentieg mint + (|g U siditémb] diomtez (te) we 3 Ceanontmi so most u sidiismoj diomicé odrzave ~|% pod imjoktionim tlekom B00~42,00 Bere (Boo-(200 BN") 5 o D U procesu vezivenje mort se skuplja pe bi zboy D toy2 dosle do smanjeni je 6 \ : |2_mormlucy maprozzede Sm o Kojtm ovise (peat Buatela ce Da bi se lik odiZac 4 Gvdzja se Y com. moct srodstu 22 bujenjo (bubseage) 20 Kojs pomexe odr2zveyju Hake, ali Smamjojé Eviddoeu morte, a v. aags.ZAVOD ZA GEOTEHNIKU Kolegij: TEMELJENSE I Ispit: 8.02.2005, )RIJSKI DIO ISPITA 1. Stabilnost iskopa u koherentnom tl. Kako se osigurava stabilnost okomitog (ili gotovo okomitog) iskopa u koherentnom tlu za vrijeme izvedbe potpomnog zida. Zasto je iskop odredene duljine stabilan i kako se odreduje ta duljina? 10 bodova Plitko temeljenje =grada Navedite nadine plitkog temeljenja zgrada i prikazite oblik tih temelja. Opisite znaéajke pojedinog nagina temeljenja obzirom na ujednavenost slijeganja, Jednostavnost (ili slozenost) izvedbe te prikladnost za izvedbu hidroizolacije za zaStitu podzemnih etaza od viage i podzemne vode. 10 bodova Proracun temeljnih nosaéa Prikazite postupke proraéuna temeljnih nosaéa te ocijenite pouzdanost i prikladnost ojedinih postupaka, 10 bodova Spremnici za tekucine Kako se temelje spremnici za tekuéine na mekoj glini i/ili nekoherentnom thu? 10 bodova Temeljenje stupova mosta Ako je za temeljenje stupa, obzirom na okomito opteredenje i svojstva tla, potrebno izvesti Getiri (4) pilota, oni se mogu rasporediti na dva naéina: u jednom ili dva reda, Koje su prednosti i nedostaci svakog od ova dva rasporeda obzirom na djelujuée vodorayno optereéenje na vrhu stupa. 10 bodova Ukaupno 50 bodova, za prolaz je potrebno najmanje 25 bodova. Asistent: : |, Vile Ante IVANOVIC, dipl.ing.grad. Predmetai nastavnik re Prof dr.sc, Franjo VERIC== ae Sc) 2 asec ay nou tt Pag so 0 a poe a (zwinyst=az |] g/ ~anees al 00s i | [pina ov ot =92 amie j + Pe pe + Ee | tA 0909 =H {iam cout =A yun =B3¢m Ra ‘ Rub iskopefee ce: ve00= Sao ast sa =| a PS ° 3 ena 20v=0 r at — ew) Ny St 8 + b+ = 8 i | 8 |_| ama sor-o =93 | 1 as as | } + : | AB RNA a Satie ia | cae fest é it eos oe alti] 1240009 =% 2 qla)ny covet =A VND ov 0 ° = S ; 4 oa Keo) Apo] 490 es _ doo Rub iskopeSVEUCILISTE U ZAGREBU arse GRADEVINSKI FAKULTET Kolegij: TEMELJENJE I \ Ispit: 8.02,2005. PRORACUNSKI ZADACI ° ‘s| 1. Treba izraéunati silu pritiska tla na ogee SS}, Y= 207 potporni zid za aktivno stanje te utvrditi ® IZ |= faktore sigurnosti protiv prevrtanja i ald Klizanja zida. Svi podaci o thu i zidu dani s suna skici u prilogu. 2 20 bodova cet Siyomee 20 (60 W=3e° , ee one 2, Treba izraéunati granitnu nosivost _A00 | 490, 409] temelja na vlatno optereéenje (ilu podizanja temelja). Svi podaci o thu i temelju dani su na skici Pate cere prilogu 200 10 bodova& Stup mosta temeljen je na éetiri pilota promjera d=1,00 m pojedinatne duljine 15,00 m. Tlo oko pilota je glina . - (My=7200 kN/m*, Mv/1,20 d= 6000 KN m3), =§ —— t Mierenjem slijeganja na glavnoj konstrukeiji lia = je utvrdeno jednostrano difereneijalno | | | slijeganje od 1,00 om. Sirina naglavne konstrukeije je 5,00 m. Treba izratunati aktivirani moment savijanja u glavi pilota uz uyjet pune upetosti_pilota na glavnoj konstrukeiji. Buduéi da je duljina pilota veéa od 10 d, moze se pretpostaviti da je neizmjerne duljine (L/d=15,00/1,00=15,00>10; L — «) Kao rubni uvjet u glavi pilota (2-0) pretpostaviti da nema vodoravnog pomaka Uro = 0, dok je kut zaokreta (Gu/dz) 2-0= $00,002 =. = goon ol ee + pe Eb= 20-A0° Rey 6000, kN/tn ! f— AS0> 0,04 Tis 3200 kj Spo 4a GUNA nl J 20 bodova Ukupno 50 bodova, za prolaz.je potrebno najmanje 25 bodova. Predmetni profesor: Hobe re Prof.dr.se. Franjo VERIC Ante IVANOVIC, dipLing.grad.es =A RN/y* Q=a0" Y= 20 eN/y iajerilo ailes To RN Tezimy odsjeceka tle. = 490-440-49= 49 N/a! Silz akhumoy yritisve tle bez wAjeceyz Koh oeij 6 (Cobttonme y PA= A3o0 ee Jag Roeiicijeut ektivMoy pribiske LTA D309 | Yew Lo SoS Poel yea ka= St, ee = 997 Dijegiaur puvisve Le 1 LPA _ 21AB0 " Pacey peh —> pex ace St RN, Samemyp age puts ske rbow keohezijs te Pera CUba = 2-18-09 26 Ppe-Pek SB-26 = 24 RNa” Kometive sile plitaske Kohorout toe ie Pee LF+ 250 =33,95=34 BN!Reha Bh WAN = 33,5 Wl Pee agsians = 59-0 TVetime woe Gaz 30-420 1S= 34,5 KN[ea! Grek vpo-hpo- bre ASB Griz Ase pers Ie — Feetor siyurmerth me provide ws nde oko tocke A ot SA-ASO+34S AZLSHAS B+ 44043000 8F po eer ; 3390.35 BALSUSHPAHIAT 913 18S rss = 300 Fertor Sigurmoct me klize sega Momuut oto teak 0. Ge = 335-085-590 4r-2450 50 158-035 = = 18S— 45-183 - SSS -93 km, =o We Sar das AS +}00 = 83,0 N/m Kout2ltno Wap (oreuge = Ee ors BM fla Ashe _Felites guruedti ue vline uy ¥ Sila otpore 7 VA Tee s0-3a~ SF EN n! 4 a + wa Ve Pes 33,5 BH ba’ iz cS hs ele Fee SE ai go 4 Be wip > =] 6 °. © & of s °RIESENIG ZADATKA apo tg 32° = Boo DbIT= ABT Mm + \SaSt —/ ASO 2 240 MA — | 3 } 3 4 —— [732° si | Zepiemine ; 5 2 \ Hii Nolive" piremide yet 644634 Sho BL Ap? VY 2 Male” pire wile ee ee 7 Rome pire Maile | 2 Vo = Vi Vie BAER ¥,20 = 4 SM Leprowaime bemolie uautar nasipa \x 200-309-OboeAso-toar%he = SoorDhoat som: Zepiemioe Moti pe a \lae Vo — UE = FASt— TB = 6644 My Wp wur 22 premima (lotousbed) teusthe Nae Noo: foo. 2,604 3229329242 = 7 bor Sho-B 20m? “Vedine Vetins elomsbo tonsehy : Gra Bess 200 29 eu TeEIMa Metipa kojs4 podite (pouleti ) tout. Que Ceay-2o= N33.0)40 EN eI AS%O,40 EHRISSENIG ZADATRA Pilot werzrnjerme duljime u Winklerruom prostoru. ey —d2 U=QS COLT +O, S Simd ze du — . -42 ‘ = - Che (Coppersimsz)+ Cle (copdz—-Siade) az ii Rubi uujoti: fl | pa = du _ ee Eso; Uno=0 Gig )ne0 = Yo [1% OH Order Dp > Q=od | Boz ader (see) = ast | | L i} de ua SQ Simde a ! nw eae Y, © Ccopse-sinse) « dtu ote . ode er = Ue FES Cemiz-singey- se (Sindzscmsz)]= oe ciate ao (conse -Simdz+sindz + toada) dtu de Ge TPS coale Q a CAC eed Pilots dedeom, wee = 0,049 ay)? . é BISAv kN” E= 20407 BN] jt f = eaeaie ed AY Se 20 mn Gs Ave ly ode =o = LEVY,LS Mle Mo= LEIY b= 2:10 9002-022= 00008 Ip’ = Boo Nyy Vos BOD kum a0 C=AB RN/ug* Y=20" Y=20 eN/y? Injertto eile + TORN Patt 40 Tezima odsjecae tle: tipo +430:20> 59 RN [un Site akhuMny yrttiske tle PA= N30 Meet fin Roofitijeut ektivmoy pirtiske QTA ye bez VAjeceye vohoxij é Cottam Pach ytea> a= Dijegeus pubisve te. i LPA 2420 Pray peh —> pe= re Simemyeuge patisve boy kehexijs tle Pao 2 ie Pe-Pesy S326 = 24 kefayr Kovetre sil, piitiske boheloud Wop sig = S2 RN/y> Pee b 23. 2,50= 33,955 35 IN Jun!Poh= 34 LOANS = 33,5 RN /un ‘ e ee a TVetime woe Gaz 0304.00: US= 345 RN Grek oporhw- tre AS.8 Brg aso 000. 1T= JQe—" — Fektor siquimertt ue plevite uys aide coke tozke A ecliae & = SAASOLIAS ALTHAS.8 440430, 105 335085 Fsp BQesUSHPS+IUT 943 Pepe cells Ls oO A _ ws 1s te 2 Fertor sigur mort me Kline vga: Mopmeut oto tock O GM = 335-005-590 45-2450 60 15 8-025 = 2185-45-83 - 555-02 kul, Hom DSSS SA cu aS 2) eof == OSe ye Milica Kouteltwo Wap por ge yo = sor Pele bh is-4. . =—- ; Fetes siguruert ue else mp 4 ae Sile vt pore 5 : Tes 10-38 SP EN in! : ve # Mas Veh= 33,5 BHA! 9 YO ‘G5 Sto ! te a ioe — ={0 ei ce45 RIESENIG ZADATKA Tao ob 7 ft | goon tg 32° = 3po-Dbrr= 18M ASS 2 240 MA + Ww t Zepremine ; Medibe® piremide N= 686684: Sho BUM? \v Wale” pire idl, 240 \he tk 300320742 = F200 me yd | Rene pire muiole | No ViVi = BASE, = 4 Stu Lepremime bomolie uuutar matipe \IP= 200-309. Oboe Aoo tortor = Soo +tho=teom" Ce piEMi Me Mosipe RK 2 Nae No — Vt = F4St- 180 = 66 44 ay Leap mar 22 promima (laotous bed) tour thn N= Ao0-4,02 2,boxZoo~}oo Obom 2,6245,99=B 20 4 2 TV edie Vedima etous boy teed Grx= ols so 1S= 2oojoo ku } posix (povleci y touch, Gut Ceaq-2o= N33.0,42 EN Hime esipa eojny AS3640 EXRIESEMIE ZADATKA Pilot meizenjerme dulime u Winklersvom prostoru. ur, Beem lates 0,049 m4" aeerez eee E= 20 to! BN/ue BISAp km l= es ey Kae arora cee ate dtu es M=-&9 ie LEIS Mle a et Mo= LEIY = 240°, 0,002.° 0.20 = 00008» jo = Boo tH, Vox BOD km aZAVOD ZA GEOTEHNIKU Kolegij: TEMELJENJE I Ispit: 8.02.2005. TEORIJSKI DIO ISPITA L Stabilnost iskopa u koherentnom tu Kako se osigurava stabilnost okomitog (ili gotovo okomitog) iskopa u koherentnom thu za vrijeme izvedbe potpomog zida, Zaito je iskop odredene duljine stabilan i kako se odreduje ta duljina? 10 bodova Plitko temeljenje zgrada Navedite navine plitkog temeljenja zgrada i prikazite oblike tih temelja. OpiSite znatajke pojedinog nagina temeljenja obzirom na ujednavenost slijegania, jednostavnost (ili slozenost) izvedbe te prikladnost za izvedbu hidroizolacije za zastitu podzemnih etaza od viage i podzemne vode 10 bodova Proraéun temeljnih nosaca Prikazite postupke proratuna temeljnih nosaéa te ocijenite pouzdanost i prikladnost pojedinih postupaka. 10 bodova Spremnici za tekuéine Kako se temelje spremnici za tekucine na mekoj glini i/li nekoherentnom tu? 10 bodova Temeljenje stupova mosta Ako je za temeljenje stupa, obzirom na okomito optereéenje i svojstva tla, potrebno izyesti Eetiri (4) pilota, oni se mogu rasporediti na dva naéina: u jednom ili dva reda. Koje su prednosti i nedostaci svakog od ova dva rasporeda obzirom na djelujuée vyodoravno optere¢enje na vrhu stupa. 10 bodova Ukupno 50 bodova, za prolaz je potrebno najmanje 25 bodova. Asistent: Ante IVANOVIC, dipl.ing grad. Predmetni nastavnik Prof .dr.sc. Franjo VERICSVEUCILISTE U ZAGREBU GRADEVINSKI FAKULTET Kolegij: TEMELJENJE I ! I] ‘ Ispit: 8.02.2005. 1] y= 20 kN/m? 5 = AB RNIARY PRORACUNSKI ZADACI 3 ep CoA RNS 1. Treba izratunati silu pritiska tla na ome oe potporni zid za aktivno stanje te utvrditi 8 Z|2 faktore sigumnosti protiv prevrtanja i aly Klizanja zida. Svi podaci o tlu i zidu dani i su na skici u prilogu. 2 20 bodova i Siyumee =36" Vat AO0 | 400, 400] 2, Treba izraéunati graniénu nosivost piel temelja na vlagno optereéenje | 300 (ilu podizanja temelja). Svi podaci t— otlu i temelju dani su na skici u oun ecore prilogu. 10 bodovaa Stup mosta temeljen je na &etiri pilota promjera d=1,00 m pojedinaéne duljine 15,00 m, Tlo oko pilota je glina (My=7200 kN/m?, Mv/1,20 d = 6000 kN m’). Mierenjem slijeganja na glavnoj konstrukeiji je utvrdeno jednostrano diferencijalno slijeganje od 1,00 em. Sirina naglavne konstrukeije je 5,00 m. Treba izraéunati aktivirani moment savijanja u glavi pilota uz uyjet pune upetosti_pilota na glavnoj konstrukeiji, Buduéi da je duljina pilota veéa od 10 d, moze se pretpostaviti da je neizmjeme duljine (L/d=15,00/1,00=15,00>10; L — «). Kao rubni uvjet u glavi pilota (2=0) pretpostaviti da nema vodoravnog pomaka Ura = 0, dok je kut zaokreta (duldz) 2-0 = 490,002 My F200 kN GLINA fle, |i F Fi hy a. he ® = a ee 2 a t45 UI ro ste ee rcs (oom ee |e ~o|4 ‘ ju T ! i lie 20 bodova Ukupno 50 bodova, za prolaz.je potrebno najmanje 25 bodova. Asistent: Aho Ante IVANOVIC, dipLing.grad. Predmetni profesor: bre Prof.dr.se. Franjo VERIC% ‘ \%. CHAB RIN/y* Y=20" Y= 20 RN/y? Kyerilo sile? 2oRN oe Tedima odsjeceke tle. =H 400-480.205 59 RN fu! Sile akthumny yritisve tle bez waleceye vohoxijs (otttame y TPA=AB0 Keet}un’ Rootieijeut 2eHVMOy prrbiske Pac lywteas ban tte = 222 08 re ae Yr bess OST, Vea = 930 Dijegreun prttisve He } LPA DAB0 . Pact poh — pe= Ceo S23 RM Sameriouje witatve rboy kohexije te Per 2cVks = 2-480 = 26 pe-Per Sta) = oF Rue Kometue silt piitiske kohoreut toy tia Pe ot VF 2,50 = 33,455 24 kN]!Foh= Bh CAAD = 33,5 Wan 5 \ Pye aesiats = 59 =" = | Zimt wurde ae ene 2S= 345 Nim! Grek soho Is ASB = GizdAse 0e0-1T+ 229-" Feetor ciquimerty ve ploviteuys ide oko totke A SAASO2BAS-AICHAS. 8144043, 087 Fap= _B9HAA SHES +24F 943 - BS — 16> b Fertor Squimoach me lize oe Momsut oto tetke 0 Ge = 335-085 -5.9°0 4 -245'0 69 18 Bar = 285-455-183 - S55 03 Rim y,' =a We SALIWS +ASe+}00 = B3,v EN [in ‘ Koutektmo Ldap (6% 42 ee 83,l0 a aa to Fetes eae tae Wine tp - Sila vtpore Tee tso-3e~ SPN) t ie Pen 23,5 BN a ' { a a ee | 35 ae Gai RIS ZLADATKA | | 4 300-4 32° = Bo0DbIr= Agim + ASO 2 249 MA | | iad a | cal a oF a Zepremins : 3 Noelibe" piremide \ é | Nye 645 -634> S40 BUT a? Ny g zo \Z | “ eel Wala” pire wil Moz h 300-392: 240= %,to mu” Necuje pire muigle 2 Vo = Vy-Vi = BATE 4t0 = 44 S4mu> Tepremime binelle uautar Matipe \if= 320:3.99-06o4Ae0 tore = Sto +tho=teouy? Zepiemime Mosipe 2 Nae Vo — VE = F4S4— F809 = 66 $y, Wap wu 22 prom) wa, (lootousted) temcthe N= doo: too. DeorBrorIo0Obom ee eee Tedine Vezima bedouiloL téerehy Graz Bos-is= 2oo,05 Bt TeHMA Uetipa ojey podike (povleai y touch, Gu Ceaq- 202 320/40 EN Gx ASt9 4048RISSEWIE ZADATHA Pilot merzemnjermne DEYime 4 Winvlerruom prostory. ~az ~3z U=OyS CLT +O, € simde oe se a Ft TCadk he (Condersinde) +C1e” (copdr-sia dz) iz ulmi uvjoti: oo; Uro=O OS Opt Ae eA Ceo Yea (tee) a ou &, C (code singe) S u_, ade -42 sae = Ue [FL E Ccopsr—sintzy se (Sie les corlz)] = -i eel eel @Co7eet Si aperen spurte tLe) oe = see “cone 0 oz a Pilots de deo, goat a = 0,059 mu" 7 EI=AD kan” Mo= 1874.,= Leto". 0002 Dto> 00008 Ip = Boo Hy, Mo= BoD kum e‘Sveutiligte u Zagrebu Gradevinski fakultet Zavod za geotehniku Kolegl: TEMELJENJE | OGLEDNI ZADAC!I ZA ISPIT Pitanja i o&ekivani odgovori - Prediagemo studentima da daju jasne i kratke odgovore popracene crtezom, formulom i kratkim tekstom. MEI IT TEORUSKA PITANJA (Ukupno 60 bodova, za usmeni min 30 bodova) 4. lzvedite formulu za silu aktivnog tlaka na okomiti potporni zid iza kojeg je nekoherentno tlo (y, @, C0). Tlo iza zida je vodoravno, a trenje izmedu tla i okomite plohe zida se moze zanemariti (5=0). (15 bodova) 2. Kola se pretpostavka uvodi za raspodjelu naprezanja na kontaktu izmegu pojedinaénog knutog temelja i tla i za&to? Zbog Gega se takova pretpostavka ne moze uvesti kod proraéuna temeljnih nosaéa? (10 bodova) 3. Temelini je nosaé na svojem kraju optereéen koncentriranom silom. Na koje se sve nadine to optereéenje moze uzeti u obzir? (5 bodova) 4. Koja su tri osnovna postupka proratuna viaénih temelja? Kod kojih se sve objekata javijaju viaéni temelji? (10 bodova) 5. Koji je osnovni problem kod temeljenja metainih spremnika za tekucine? (10 bodova) 6. Kod proratuna temelinih nosata koristi se veci bro] modela tia. Objasnite Sto je to jednoparametarski, a to dvoparametarski model tla, Koja je razlika izmedu dvoparametarskog modela i elastiénog poluprostora, koji je takoder zadan s dvije elastiéne konstante? (10 bodova)LIESENIA VWEvESKA PIiTAnag A, “Taued formule z2silu aletiv neg teke Su+ pa Sv-pa z a Sv simy + pasiny= Su-pa pa (te Sim) = Su (1-sin te) ansiny . PAstasmir v Simy = Coa (av-") Bo-y=ae fees mad (QCc Naess mi) he 4S-4/A pas ——_ Gime 5 A+ Coat A+ (Cosh Sine) (areosd)esiy esi Cccsint) eco OY Tem OF = WASH = Or TCAEYA) pas} ztyGs-Yh) Pats PH (s-¥/) Pasth: pausPu lh te Gs-rhy aL Wty Gr¥h)2. Raspodjela naprezanja na kontaktu krutog temelja i tla, Navier - ova hipoteza ravnog presjeka, Ova raspodiela nije togna, ali temelj svojim dimenzijama “podnosi’ ma koju raspodjelu Naprezanja na kontaktu. Zbog toga nije potrebno istrazivati stvamu raspodjelu naprezanja. Pretpostavka o lineamoj raspodjeli naprezanja na kontaktu temeljnog nosata i tla se ne moze prihvatiti jer dovodi do nesuglasja izmedu deformacije tla i nosaéa. Ako bi npr. kod simetriénog opterecenja pretpostavili jednoliku raspodjelu to bi dovelo do toga da bi se tlo uleknulo prema doje, a nosaé odizao prema gore.3, Sila na kraju nosaéa. } - Sila P kao posmiéna sila Q Prikladno za analitiéka rjesenja = Q= -El—— - Sila P kao vanjsko opterecenje Tri Prikladno za numeriéka rjesenja Lipitli 4, Osnovni postupci proraéuna viaénih temelja, Vv = Aktiviranje posmiénog naprezanja na okomitim { stijenkama_ V=G,+G,+T T=FT=F (c+ otge) - Aktiviranje podiznog klina VEGi+ Gy Okomite - _ Aktiviranje posmiénog otpora i podiznog klina V=G)+G,+Ty lzbor raéunskog postupka ovisi o vrsti tla i natinu iskopa gradevne jame. Ako se iskop moze potkopati pouzdan je treci postupak jer se prisiliava razvoj loma kroz prirodno (neporemeéeno) tlo. Ako je iskop u évréem tlu okomit, tada se temelj izviaéi po plohi kontakta prirodnog tla i nasipa (dakle okomito) pa se aktivira samo posmiéni otpor po prvom postupku. Ako je iskop &iri (npr. u nekoherentnom tlu) tada se kod iskopa stvara izviatni Klin, pa treba primjeniti drugi postupak.5, Temeljenje spremnika. ese omoguéava izvedba visin a dobiva se dy # 0 pa q raste Eimn tzvedbom obodnog prsten spremnika. Qu2= g+yt te Gua e Boéno izmicanje tla sprecava se dakle prstenom ili obodnom plocom6. Model tla za proraéun temeljnih nosaéa a Ea 1] 1) ankle oy del | WU — Aly ee \ ws 2) Dvoparametarski model tla _ oa dw : ce rn = kw - 20 3 5 3 $ . dx? : V , Spruga *s Krivulja slijeganja ima kvalitativno realan oblik, ali je teSko | | | While ac >) uspostaviti vezu izmedu fizikalnih pb PS) konstanti tla (E, v) sa krutostima opruge (k) i membrane (t) oo we amc) 3.) Model poluprostora jim geomehanickim proraéunima zasnovanima na Boussinesq-ovom rjesenju moguée je dobiti krivulju w(x).To omoguéava da se proraéunaju krivulje utjecajnih slijeganja éime se omoguéava formiranje matrice utjecajnin slieganja (fleksibilnosti) {w} = [UK{q}Uy U2 Un Uz, Uz2 Urn {u]= Unt Un2 Un ‘Ako je tlo vodoravno uslojeno, tada je Uy = Uj a ako je pak tlo nepravilno uslojeno tada jeujeuy i uj euy. © To ve Napomena: Na postavijena teoriska pitanja 2 - 6 moze se doduse odgovorit i opsimije, no ovdje su u ‘odgovorima samo osnovne éinjenice koje pokazuju da se problem razumije u njegovoj osnovi i donosi cea 70 - 80 % bodova od navedenih kao maksimalnih (dakle 7 - 8 bodova).ke zedetae 4 Cdredite silu aktivuct pritiska tle ne potporui eal usliyed gievitactoue Silé i vodoisuuey ubrze wa mase He ustijed potrese (20 b odeve) eost(4-Y-t) (ede) On Cos} cost cos (Std +¥) ty Pega nate in im (ged) Sin (y-ur -) \ N+ Y oe (wos) cos (Sedep) 8)Q. Cdredite Kolive moze biti visine Spremuika ze tekube Yorw ave ‘je cbodeel piston «bepen foo ue u tle ,a iz tle je izetty- Mut OSCAU. Zepremiuska teZine tle fo Ve WN ays, & peremedti’ pesuiiian Evidtete kc: C= 30 et fa®, Y= 2L°. Felton’ Fiyursottt he Fea 2,02 Pus ase — | Vye Lo BN |w?