Professional Documents
Culture Documents
Integrirana i ekološka
proizvodnja (zaštita bilja)
• pojam integrirana zaštita bilja koristi se od 60-ih godina 20. stoljeća
• ona obuhvaća zaštitu od uzročnika bolesti, štetnika i korova s ciljem
smanjenog korištenja kemijskih pripravaka (fungicida, zoocida,
herbicida) u zaštiti bilja:
pravilna gnojidba
mehaničke mjere
a) smanjenu upotrebu kemijskih pripravaka (samo kada nisu
učinkovite nekemijske mjere, a šteta je zbog djelovanja biljnih
nametnika za agro-ekosustav veća od mogućeg negativnog
učinka pesticida)
b) odabir i uvođenje u proizvodnju ekološki prihvatljivih pripravaka
c) sigurnost primjene
• Ekološka (organska) zaštita bilja – proizvodnja
a) zahtjeva puno znanja od proizvođača
b) mora biti organizirana sukladno propisima
c) proizvodi moraju biti certificirani («markice»)
d) proizvodnja mora biti strogo nadgledana
e) proizvodi se manje (kg, t)
f) viša je cijena proizvoda (ciljani kupci – potrošači), a i sama
proizvodnja je skuplja (udio ljudskog rada)
g) vrlo ograničena upotreba sredstava za zaštitu bilja,
dozvoljeni su npr. Bakreni i sumporni pripravci (ne svi) i
pripravci pripravljeni od biljaka (kopriva, kamilica –
učinkovitost?) i biološki pripravci na osnovi gljiva i
bakterija (dostupnost?, cijena u pravilu visoka)
Integrirana proizvodnja Ekološkaproizvodnja
R.H. Zakonom o zaštiti bilja podupire ovaj sustav proizvodnje R.H. detaljno Zakonom o ekološkoj proizvodnji i brojnim
kojem će pratećim propisima propisati okvire pratećim propisima propisuje cijeli sustav
Potrebno članstvo u odgovarajućoj organizaciji Potreban upis u upisnik ekoloških proizvođača kod MPS
Nužan je ozbiljan i odgovoran pristup jer svaka pogreška ima dugotrajne posljedice
Potrebno je vrlo veliko znanje proizvođača koje se može postići sustavnim radom
Smjernice određuje organizacija koje je proizvođač član unutar Smjernice proizvodnje je propisala država
okvirnih propisa
Prednost se daje nekemijskim mjerama zaštite bilja koje Uvjet je provedba nekemijskih mjera zaštite bilja bez obzira na
omogućuju rentabilnu proizvodnju trošak
Dozvoljena su sredstva za zaštitu bilja sa zelene i iznimno žute Zabranjena je većina uobičajenih kemijskih sredstava za zaštitu
liste, a zabranjena sa crvene liste.
Dozvoljeni asortiman omogućava uspješnu zaštitu od štetočinja bilja (osim privremeno bakra, sumpora, te nekih botaničkih
insekticida). Dozvoljeni asortiman ne omogućava uspješnu
zaštitu od štetočinja.
Nadzor obavlja organizacija koje je proizvođač član Nadzor obavlja nadzorna stanica i laboratoriji ovlašteni
posebnim propisom
Organizacija koje je proizvođač član izdaje zaštitni znak Državni organ vrši evidenciju proizvoda i izdaje potvrdnicu i
organizacije državni zaštitni znak
Za sustav proizvodnje naveden na proizvodu Za sustav proizvodnje naveden na proizvodu
garantira proizvođač i organizacija koja je izdala garantira proizvođač i državni organ koji je izdao
zaštitni znak potvrdnicu i zaštitni znak
Zbog normalne proizvodnje i jednakih ili nižih Zbog niže proizvodnje i viših troškova cijene
troškova, cijene proizvoda su jednake ili niže nego u proizvoda su više nego u konvencionalnoj
konvencionalnoj proizvodnji proizvodnji
Domaće tržište postoji, treba ga određenim Domaće tržište ograničeno, izravni izvoz ili neizravni
marketingom naviknuti na ovu vrstu proizvoda. putem turističkih poduzeća skoro neograničeno
Velike su i mogućnosti izvoza. moguć uz dobar i vjerodostojan marketing
• Održiva poljoprivreda:
a) antibiozi
b) kompeticiji
c) parazitizmu
d) induciranoj otpornosti
Antibioza
• je sposobnost inhibicije ili «uništavanja» ubijanja biljnih parazita
toksičnim produktima metabolizma antagonističkih organizama
(biološki agensi – BA).
• Toksični produkti BA su najčešće antibiotici.
Primjeri:
• Gliocladium virens –zaustavlja formiranje sklerocija Sclerotinia
sclerotiorum
• Trichoderma koningi – više metabolita tipa antibiotika, ali i
enzima kojima razlaže staničnu opnu Gaeumannomyces graminis
tritici i Rhizoctonia solani
• Pseudomonas fluorescens – metaboliti izolata Q 2-87 djeluju
antifungalno, antibakterijski, antivirusno i fitotoksično
• Agrobacterium radiobacter – izolat K 84 luči metabolit koji
zaustavlja rast tumora koji na osjetljivim biljkama (vinova loza,
voćke, šećerna repa, ruža) stvara Agrobacterium tumefaciens
Kompeticija
• je «borba» (nadmetanje) antagonističkih
organizama (BA) i biljnih parazita za izvor
hranjiva (ugljikohidrati, dušik, čimbenici rasta –
fitohormoni) ali i za prostor i kisik.
• Klasičan je primjer Gaeumannomyces graminis
tritici koji «gubi» utakmicu s pravim saprofitima
(neki od njih su BA) za isti izvor hrane, a to je
slama, odnosno žetveni ostatci.
Gaeumannomyces graminis tritici mora imati na
raspolaganju i fitohormone koji se nalaze u slami,
pa kada se slama razgradi parazit (fakultativni
parazit) propada.
• Glliocladium virens i Bacillus subtilis ako se
nanesu na sjeme pamuka sprječavaju
naseljavanje Fusarium oxysporum f. sp.
vasinfectum na korijen biljaka i time značajno
smanjuju pojavu i intenzitet venuća pamuka.
Parazitizam
je sposobnost mikroorganizama (u biološkoj zaštiti je to BA) da
neposredno parazitira drugi mikroorganizam (u biološkoj zaštiti to je
uzročnik bolesti).
• U osnovi se radi o hiperparazitizmu.
• Najčešdi hiperparaziti su gljive pa se taj oblik hiperparazitizma zove
mikoparazitizam.
Primjeri:
• Trichoderma spp. (T. harzianum) je hiperparazit na sklerocijama i miceliju
Sclerotium rolfsii (rajčica), Sclerotinia minor (salata), Botrytis cinerea
(vinova loza)
• Trichoderma viride parazitira micelij Sclerotinia sclerotiorum (suncokret)
• Coniothyrium minitans parazitira sklerocije Sclerotinia sclerotiorum, S.
minor, Botrytis cinerea
• Fusarium proliferatum je mikoparazit Plasmopara viticola (smanjuje
sposobnost stvaranja sporangija/konidija)
• Ampelomyces quisqualis je hiperparazit na pepelnicama (Uncinula
necator)
GLJIVA KULTURA
Verticillium lecanii grah, dinje, žita
Ampelomyces quisqualis krastavci, dinje
Hansfordia spp. kikiriki
Trichoderma spp. vinova loza
(T. viride, T. harzianum,
T. koningii)
KONTROLA ZEMLJIŠNIH PATOGENA
Sclerotinia sclerotiorum, S. minor, S. trifoliorum, Fusarium spp.,
Fusarium oxysporum, Rhizoctonia solani, Pythium spp.
GLJIVA KULTURA
Sporidesmium sclerotivorum salata
Coniothirium minitans suncokret, salata,
rajčica, djetelina
Phialophora sp. karanfili
Trichoderma harzianum jagode, rotkva, grah,
grašak, rajčica,
kukuruz, soja, tikve,
ukrasno bilje
Fusarium oxysporum krastavci
(apatogeni izolati)
Gliocladium roseum luk
Gliocladium virens pamuk
GLJIVE MOGUĆI MIKOHERBICIDI
GLJIVA KOROV
Fusarium lateritium Abutilon theophrasti,
Anoda stricta,
Sida spinosa
Fusarium spp. Cirsium arvense
Sclerotinia sclerotiorum Cirsium arvense,
Taraxacum officinale
Colletotrichum coccodes Abutilon theophrasti
Alternaria crassa Datura stramonium
Phomopsis convolvulus Convolvulus arvensis
Phomopsis amaranthicola Amaranthus sp.
Septoria cirsii Cirsium arvense
Colletotrichum orbiculare Xanthium spinosum
Colletotrichum truncatum Sesbania exaltata
MIKOHERBICIDI
MIKOHERBICIDI NAMJENA
Collego Aeschynomena
(Colletotrichum gloeosporioides virginica u usjevu soje i
f. sp. aeschynomene) riže
De Vine Morrenia odorata u
(Phytophtora palmivora) nasadima limuna
Biomal Malva pusilla u
(Colletotrichum gloeosporioides nasadima jagoda,
f. sp. malvae) usjevima žita, soje i
suncokreta
Bio Chon i ECO clear nepoželjno drveće
(Chondrostereum purpureum)
ANTIFUZIKLADIJSKA SLUŽBA
Ovi uvjeti kod nas su obično ispunjeni između 10. i 20. svibnja
• preduvijeti za sekundarne infekcije:
1. minimalno 10 mm kiše tijekom 2-3 dana, ili rosa tijekom 2-3 dana ili
magla
2. minimalna temperatura 10 ºC
3. ako je vlaga dugotrajna tada je infekcija moguća i kod temperatura 6-
10 ºC
Inkubacija se izračunava po formuli: (a:b) – b =c
0 1 2 3 4
7,2 - 11,6 15 h 16 - 18 h 19 - 21 h 22 - 24 h ≥ 25 h
11,7 - 15,0 12 h 13 - 15 h 16 - 18 h 19 - 21 h ≥ 22 h
15,1 - 26,6 9h 10 - 12 h 13 - 15 h 16 - 18 h ≥ 19 h
< 3 4 5 6 >
3 6
Broj preporuke
<5 -1 -1 0 1 1 2
>4 -1 0 1 2 2 2
Značenje brojeva preporuke su slijedede:
-1 = Ne preporucuje se tretiranje
0 = Odluka o tretiranju ostavlja se proizvodacu na temelju procjene jacine zaraze. Ukoliko
se
utvrdi slaba zaraza, tretiranje nije potrebno
1 = Tretiranje je potrebno svakih 7 dana
2 = Tretiranje je potrebno svakih 5 dana
PROGNOZA POJAVE PJEGAVOSTI LIŠDA
ŠEDERNE REPE
(Cercospora beticola Sacc.)
- C. beticola je najdestruktivniji lisni parazit šederne repe
- gljiva je dobro proučena
- usprkos tolerantnim kultivarima, preventivnim i kemijskim mjerama
suzbijanja štete su i danas često velike
Razlozi za organizaciju anticerkosporne službe
- postoje i druge prognozne metode koje se malo razlikuju jer je za neke prognozne
modele potrebna odgovarajuda oprema no kod svih modela se
u obzir uzimaju isti elementi
Svaka pošiljka mora biti praćena Fitosanitarnim certifikatom koji izdaju struĉni
organi nakon fitosanitarnog pregleda. Ovim dokumentom se utvrĊuje da biljke ili
biljni materijal nisu zaraženi biljnim nametnicima (uzroĉnici bolesti, štetoĉinje i
korovi) koji su navedeni u Pravilniku.
Dio A – odnosi se na štetne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH i ĉije
se širenje u RH zabranjuje.
Dio B – odnosi se na štetne organizme ĉije se unošenje u odreĊena zaštiĉena podruĉja
i širenje unutar tih podruĉja zabranjuje.
U grupu administrativnih mjera mogu se ubrojiti IPS (izvještajno prognozna služba) i
Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog
reprodukciji.
Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja
(kultura) mogu znaĉajno utjecati na smanjenje zaraze s odreĊenim
uzroĉnikom bolesti.
3. uklanjanje samih parazita, npr. neke gljive truležnice debla na bolesnom drveću
stvaraju svoja plodišta koja treba odrezati, a ranu premazati voćarskim voskom
Fiziĉke mjere borbe
Termoterapija
1. dezinfekcija tla - tlo se zagrijava vodenom parom kroz sustav cijevi do 80ºC.
To je ekološki veoma povoljna dezinfekcija i djelotvorna je i protiv uzroĉnika
bolesti i protiv zemljišnih štetoĉinja i korova, ali je iznimno skupa mjera.
Pesticidi:
- sredstva za zaštitu bilja
- sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama
- sredstva za zaštitu drva i tekstila
Fungicidi:
1. Prema kemijskom sastavu:
- anorganski
- organski
-To znaĉi da su sistemiĉni fungicidi sposobni lijeĉiti biljku odnosno oni djeluju
terapeutski. Jasno je da u vrijeme nanošenja oni djeluju i preventivno.
Za odmor osigurati dovoljno ĉiste vode za osobnu higijenu (oprati ruke, umiti se),
ne zapošljavati maloljetne osobe ili osobe sklone alkoholu.
Svi pesticidi moraju biti uskladišteni u suhom, zidanom objektu koji nije povezan s
prostorom za stanovanje ljudi ili uz nastambe za stoku.
TakoĊer sva sredstva moraju biti u originalnoj ambalaži te imati uputu za primjenu.
Onaj tko radi s pesticidima mora poznavati zakonske propise (pravilnike, uredbe i sl.)
koji se odnose na opću sigurnost ljudi, životinja i okoliša.
LD50 (srednja letalna doza = smrtna doza) - napisana je u uputama i na ambalaži i
orijentacijski je pokazatelj otrovnosti, nije stvarna otrovnost, a još manje
pokazatelj
opasnosti fungicida
Vrijednost LD50 odnosi se na unošenje otrova putem hrane (preko usta ili per os) i
na štakora kao pokusnu životinju.
Kada otrov prodire kroz kožu (perkutano) ili se unosi udisanjem (inhalatorno)
onda je to posebno naznaĉano.
Naime isti kemijski spoj ne mora biti "jednako otrovan" ako u organizam dospije
preko usta ili preko kože. TakoĊer ako se za pokusnu životinju uzima npr. morsko
prase onda se to mora posebno navesti.
Npr. bakreni fungicidi pripadaju grupi neznatno opasnih sredstava za ĉovjeka, a
LD50 za štakora iznosi oko 300 mg/kg ili Radocineb je svrstan u opasna sredstva
LD50 je 5000, Kaptan je takoĊer opasan, a LD50 je 9000.
Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike
razgradnje pesticida (fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i životinje.
Obilježava se s K.
Isti preparat može biti upotrijebljen za suzbijanje bolesti na više biljaka, pa će u tom
sluĉaju i K i T biti razliĉiti.
Npr. bakreni oksikloridi imaju T = 15 mg/kg za voće, povrće, osušene šišarke hmelja,
10 mg/kg za ostale namirnice. K = 14 dana krumpir, rajĉica, hmelj, 21 dan luk i grah,
28 dana krastavci, 35 dana vinova loza, 56 dana maslina.
Formulacije fungicida (pesticida)
Dva preparata istog kemijskog spoja, ali razliĉito formulirana mogu posjedovati vrlo
razliĉiti fungicidni uĉinak, ali i razliĉitu fitotoksiĉnost.
To je razlog zašto se u praksi prednost u primjeni daje jednom preparatu u odnosu
na drugi, iako oba imaju istu aktivnu tvar (at).
Svaki fungicid mora imati dobro poĉetno (inicijalno) i trajno (rezidualno) djelovanje.
Kod sistemiĉnih fungicida formulacija utjeĉe i na svojstvo sistemiĉnosti. Sredstva
koja se koriste za bolje ovlaživanje, smanjenjuju površinsku napetosti pa time
pospješuju "prodor" fungicida u biljku.
Formulacije fungicida u prometu:
EC = koncentrat za emulziju
EW = tekuća koncentrirana emulzija u vodi
SL = vodotopivi koncentrat
SC-KS-FL = koncentrirana suspenzija
TK = tekući koncentrat koji se koristi nerazrjeĊen
WP = moĉivo prašivo
SP = topivo prašivo
SG (ĉesto WG, DF) = dispergirajuće mikrogragune - koncentrat za suspenziju
MC = mikrogranulirani koncentrat za suspenziju
K = kristali
Pa = pasta
TPa = tekuća pasta
P = prašivo za zaprašivanje usjeva
G = granulat
PSj = prašivo za zaprašivanje sjemena
KSj = koncentrat za vlažno tretiranje sjemena
M = mamci
KM = koncentrat za mamce
Št = štapić