Povijesno uvjetovanje alternacije fonema u B/K/S

Historisch bedingte Veränderungen der Phonemen in B/K/S

1. Prijevoj / prevoj (Ablaut)

- promjena samoglasnika u korijenskom morfemu srodnih riječi / Veränderung in der Wurzel nahe
verwanden Wörter

(entstanden in Indoeuropäischen und Urslawischen)

ticati – taknuti; dah – disati; rađati – roditi; umarati – umor; zatvarati – zatvoriti; birati – izbor; zvati –
nazivati ; pomoći – pomagati; teći – točiti - pretakati

2. Prijeglas / preglas (Umlaut)

- disimilacija staroslavenskih vokala / Dissimilierung als urslawische Veränderung o und ъ in e und ь)

- Vokal o prelazi u e iza palatala i skupina št i žd

O + E / ŠT / ŽD = E

- N srednji rod polje,

- I jd m.r. i s.r. konj-konjem, kraj-krajem, ključ-ključem, godište-godištem
- N mn. kratkosložnih imenica m.r. – miš-miševi, nož-noževi

3. Vokalizacija (Vokalisierung) – nastala u 14. i 15. st.

- alternacija l > o na kraju riječi ili sloga

- Alternation (Umwandlung) des Konsonanten l am Ende eines Wortes oder einer Sillbe

- N jd. m. r. dio – G dijela (posao, ugao, pijetao, orao)

- N jd . ž.r. misao – G misli

- particip m.r. pisao – ž.r. pisala, s.r. pisalo

- pridjevi m.r. N debeo – ž.r. debela, zreo – zrela, veseo – vesela

- sufiksi- ba (seliti – seoba)

4. Ispadanje samoglasnika (Schwund von Vokalen)

a) nepostojano -a / Bewegliches -a

- N / G jd. m.r. / G mn. m.r. lovac – lovca – lovaca (borac, pisac, stolac)

momak – momka – momaka (boravak, petak, početak)

- N jd. s.r. / G mn. s.r. – imenice koje imaju više suglasnika prije završnog samoglasnika
 (Substantive die mehrere Konsonanten vor Endvokal haben)

staklo /stakala, pismo /pisama

- N jd. ž.r. / G mn. ž.r. mačka / mačaka (aber auch erlaubt mački) (školjka, crkva, izložba, daska,
sestra, usna, ovca, kocka, pjesma, igra)

Imenice sekunda, tajna, himna, tvrdnja, norma, kao i one koje zavšavaju na -zda, -žda, -sta, -šta
nemaju nepostojano -a

N jd. ž.r. / G mn. ž.r. zvijezda / zvijezda

- Ž.r. i s.r. pridjeva – tanak / tanka / tanko;

b) nepostojano -e – nur in kajkavischen Toponymen Čakovec / Čakovca

Vježba: O kojoj glasovnoj promjeni se radi

Tko ne bi stigao kući na ručak do podneva, ostao bi bez ručka. - nepostojno a (ispadanje
samoglasnika)

On nije rođen baš u selu Kumrovec, nego u okolici Kumrovca.- nepostojno e

Ovo je bilo dobro godište za vino. preglas

Na šetnji uz obalu Petar je razgovarao s ribičem. preglas

Oni već dugu ne žive na selu, ali još uvijek imaju seoski naglasak. vokalizacija

Mira želi da joj mama isplete kapu za zimu, ali baka se uvijek upliće svojim idejama. prevoj

Kad ode u penziju, on se želi baviti pisanjem. preglas

Već je 14 sati i Ana je jako gladna, a Marko je kasno doručkovao i on nije gladan.- nepostojno A

Kad ulazite bosonogi u more, morate paziti na ježeve. - preglas

Petar je jučer pročitao zanimljiv članak u novinama, a Karolina ga nije pročitala. vokalizacija

Njezin posao je naporan, i ona je po cijele dane na poslu. vokalizacija

U mjestu Tuhelj su toplice, i Zagrepčani se vesele kupanju u Tuhlju. nepostojno e

Iako je došao kući kasno, peć je još bila topla, i lonac s juhom još uvijek topao. vokalizacija

On uvijek liježe u deset, makar i nije pospan, pa onda uvijek prvo leži u krevetu i gleda u strop. prevoj