Asertivnost

Aristotelov izazov
Svatko se moţe naljutiti – to je lako. Ali
naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga
stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga
razloga i na ispravan način – to nije lako.

Aristotel: Nikomahova etika

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupéry: Mali princ

Ponekad se naĎemo u neugodnim situacijama
u odnosu na druge ljude i trebamo odlučiti
kako ćemo ih riješiti.

Primjer neugodne situacije:

U restoranu su Vam posluţili neukusnu ili staru
hranu.

U takvoj situaciji moţete...

 Stilovi ponašanja

potrebe drugih naše potrebe

pasivnost asertivnost agresivnost

PASIVNO ponašanje (submisivno): stavljamo tuđe potrebe ispred

naših
PASIVNO – AGRESIVNO ponašanje

AGRESIVNO ponašanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuđih

ASERTIVNO ponašanje: uspostavljamo ravnotežu između vlastitih i

tuđih potreba
 Što je asertivnost?

u stručnoj psihološkoj literaturi relativno

nov termin
nema hrvatsku varijantu, a dolazi od
engleske riječi «to assert» što znači
tvrditi nešto, uporno braniti pravo
sposobnost izraţavanja vlastitih
pozitivnih i negativnih misli i osjećaja,
na neagresivan način i bez kršenja
prava drugih osoba
 U kojim situacijama se ispoljava
asertivno ponašanje?

traţenje vlastitih Ali i u ovim situacijama:

prava,
izraţavanje interesa i pohvaljivanje drugih,
ţelja,
davanje i primanje
odbijanje komplimenata
neopravdanih
zahtjeva,
suprotstavljanje
nepravdi
 Dakle, što je asertivnost?
Zarevski i Mamula (1998.) definiraju
asertivnost kao oblik ponašanja koji
odreĎujemo kao borbu za svoja prava i
izraţavanje mišljenja na izravan način, te
odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjećaja
straha i krivnje.
Ne smije ju se poistovjećivati s
dominantnošću ili agresivnošću.
Najkraće rečeno - asertivnost znači otvoreno
i pošteno iznošenje mišljenja.
 Treninzi asertivnosti
Trening asertivnosti je jedan od najstarijih postupaka u
okviru behavior terapije (uveden je 1949. godine) i
koristi se za ublaţavanje nedostatka društvenih
vještina npr. kod depresije, paničnog poremećaja itd.
U Americi se trening asertivnosti u početku najviše
koristio za etničke manjine. Nastankom pokreta za
ljudska prava 1960-ih u SAD-u traţio se način
sučeljavanja etničkih manjina s agresijom,
diskriminacijom i različitim načinima potlačivanja.
Nov zamah populariziranju asertivnosti donose 1970-e
kroz pokret za prava ţena.
Nakon toga, 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste
trening asertivnosti kako bi poboljšale radnu okolinu i
uspješnost radnika, a konačno ključnu ulogu ima u
smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).
Razvoj asertivnosti kod djece
Reakcije drugih osoba mogu sputavati asertivno
ponašanje djece ako se ono pogrešno
proglašava nepoţeljnim (agresivnim, sebičnim i
sl.). Stoga, djeca mogu usvojiti različite oblike
neasertivnog ponašanja (ne postavljanje
pitanja, ne izraţavanje vlastitog mišljenja i
zahtijeva i sl.) koje odrasli smatraju poslušnim,
dobro ga prihvaćaju i na taj ga način
potkrepljuju.
Pravovremeno usvajanje asertivnog ponašanja
pozitivno utječe na razvoj djetetova
samopoštovanja i na razvoj vještina suočavanja
sa stresom.
Razvoj asertivnosti kod djece
Asertivna djeca lakše izraţavaju emocije, rjeĎe pate od
depresije i drugih psihopatoloških problema, lakše se
snalaze u situacijama kada im je potrebna pomoć i
spretnije traţe socijalnu podršku od drugih osoba kada
im bliske osobe ne mogu pomoći.
Nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju pozitivniju
sliku o sebi i da znaju bolje se izboriti za svoja prava.
Asertivnija djeca postiţu i bolji školski uspjeh.
Prema istraţivanjima, asertivnija djeca zadovoljnija su
svojim obiteljima, doţivljavaju više prihvaćanja od strane
majke i oca, a manje odbacivanja.
 Spolne razlike
Dječaci se češće ponašaju asertivno nego djevojčice.
Asertivnost kod dječaka s dobi raste, a kod djevojčica
opada, što se tumači posljedicom socijalizacijskih procesa.
Dok se asertivno, a ponekad i agresivno, ponašanje kod
dječaka obično potkrepljuje, isto se ponašanje kod
djevojčica najčešće sputava i oštro kritizira kao
neprimjereno djevojčicama.
Prema nekim istraţivanjima muškarci su asertivniji od ţena,
no prema drugima postoje razlike u aspektima asertivnosti.
Muškarci su asertivniji u iznošenju mišljenja, a ţene u
izraţavanju emocija i davanju komplimenata.
 Škola
Trening asertivnosti moţe se primijeniti u radu s
učenicima, ali i u radu s učiteljima i roditeljima.
Asertivnost je kod nas relativno nov pojam pa
sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa
treba educirati o načinima i tehnikama
asertivnog ponašanja.
Trening asertivnosti moţe biti dio programa
prevencije - prevencije nasilja u školi, ovisnosti,
školskog neuspjeha, a pomaţe i kod razvoja
samopoštovanja, razvoja socijalnih vještina,
rješavanja sukoba i dr.
 Poticanje asertivnog ponašanja
djece
poticanje djeteta da izrazi svoje mišljenje o nečemu
kad god za to ima potrebu
ohrabrivanje djeteta da iskaţe osjećaje
dopuštanje djetetu da izrazi ljutnju na konstruktivan
način
poticanje djeteta da jasno i glasno reagira na
doţivljenu nepravdu ("To nije u redu...”)
razvijanjem socijalnih vještina i vještina govorenja
pohvaljivanje djeteta kada se asertivno ponaša
vlastito asertivno ponašanje kao model ponašanja
djeci
igranjem uloga, aktivnostima rješavanja problema
("Što bi ti učinio ako...?)
čitanjem priča i radionicama uz priče o djeci koja su
znala uspješno se nositi s neugodnim iskustvima
(terapijsko poučavanje)
poučavanje komunikacije:
- gledanje sugovornika u oči
- kako uspravno i sigurno drţati tijelo
- kako biti opušten
- kako ne činiti pokrete koji upućuju na nesigurnost (npr. stiskanje šake,
trljanje ruku...)
- uvjeţbavanje govorenja dubljim, dovoljno glasnim, razumljivim govorom
poučavanje kako izravno, jasno, bez manipuliranja i pristojno tražiti
ono što žele:
("Ţelim...", "Hoću...", "Trebam...", "Mogu li dobiti..." ...)
poučavanje kada i kako jasno i bez previše tumačenja reći "ne”
(npr. "Ne", “Ne, to ne smijem”, “Ne ţelim to učiniti.” , "Nemoj, to mi se ne
sviĎa", "Prestani, ne volim to", "Ne mogu ti sada dati"...)
poučavanje u primjeni tehnike pokvarene ploče (mirnog ponavljanja
zahtjeva ponovo i ponovo, ne odgovarajući na primjedbe i argumente
druge osobe)

Preporučena literatura:
Zarevski ,P. i Mamula, M. (1998). Pobjedite srameţljivost , a djecu cijepite
protiv nje. Jastrebarsko: Naklada "Slap",.
Miljković, D. i Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP-D2,
VERN
Miljković, D. i Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list - psihologija
dječjeg samopuzdanja. IEP-D2, VERN
 Stilovi ponašanja
Dakle, postoje tri osnovna tipa ponašanja (i komunikacije):
pasivno, agresivno i asertivno.

U nekim je situacijama dobro ponašati se pasivno ili agresivno.

Ali, ako ste stalno pasivni, to će smanjiti vaše samopoštovanje,

a ako ste stalno agresivni, to će pogoršati vaše odnose s drugim

ljudima.

U većini situacija najpovoljniji ishod je ako se ponašamo asertivno.

Asertivni način komunikacije neće nam garantirati dogovor s
drugima, uvijek i svugdje, ali će pomoći da nas sugovornik sasluša i
razumije naše argumente. Osjećat ćemo se bolje jer smo izrazili
svoje mišljenje i svoje ţelje u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Asertivnim načinom umanjujemo osjećaj da nismo dali sve od
sebe.
 Agresivan stil
Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji izraţavaju se na štetu drugih.
Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moţe biti i posljedica frustracije.
Osjećaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost.
Osjećaji drugih: poniţenost, ogorčenost, povrijeĎenost ili ljutnja i ţelja za osvetom.
Ishod: često dobiva ono što ţeli na tuĎi račun, ali dugoročno je veća vjerojatnost i
vlastitog i tuĎeg agresivnog ponašanja.
Uzroci agresivnog ponašanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od
poniţavanja drugih, otvoreno ili koristeći sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle da
moraju biti agresivni ako ţele da ih se shvati ozbiljno. Osjećaj ljutnje daje im osjećaj
kontrole. Ţele izgledati opasnije, nego što jesu. Ljutnja je često maska za druge
osjećaje kao što su strah i zabrinutost.
zahtjeva i nareĎuje (nema molim i hvala)
optuţuje i krivi druge
ne priznaje svoje pogreške
usmjeren na osobu, a ne na ponašanje osobe
ne sluša i prekida
glasno govori
agresivna gestikulacija
zuri u sugovornika
 Pasivan stil
Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji se ne izraţavaju.
Namjera: udovoljiti drugima.
Osjećaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima.
Osjećaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saţaljenje...
Ishod: ne dobiva ono što ţeli, a nema ni poštovanje drugih. Dugoročno ovaj stil
ponašanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima moţe doći do
sukoba.
Uzroci pasivnog ponašanja: Strah da ne razočaramo druge - bojimo se traţiti ono
što ţelimo ili odbiti ono što ne ţelimo jer bismo nekoga razočarali ili razljutili.
Strah od odbacivanja.
Nepotreban osjećaj odgovornosti za tuĎe osjećaje.

izbjegava raspravu
većinom šuti ili puno priča, a pri tome ne kaţe svoje mišljenje
ne izraţava svoje mišljenje, nego ponavlja tuĎe
brzo priznaje svoju pogrešku i često se ispričava
govori tiho, ne podiţe glas
većinu vremena ne gleda u oči
smiješi se i stalno kima glavom
 Submisivnost
Submisivno ponašanje je češće nego što
mislimo.
Mnogi ljudi neće pokušati izboriti se za svoja
prava ili ostvariti svoje potrebe.
U jednom istraţivanju promatrani su studenti koji su
učili dok ih je jedna osoba ometala svirajući preglasno
glazbu.
80% studenata je toleriralo ometanje i nije učinilo ništa
15% ih je zamolilo osobu da utiša glazbu, ali kada to
ona nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev
samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono
što im je trebalo - glazba je utišana
 Koliko su ljudi poslušni?
Dvjesto i četrdeset studenata psihologije sjedilo je u učionici
očekujući svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su očekivali,
stigao je novi.
- Ja ću danas zamijeniti vašeg profesora, objavi im. Za početak bih
vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a
onda potapšite po ramenu osobu desno od sebe – pet puta.
Skakućite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i
biljeţnice stavite na pod. Svih dvjesto i četrdeset studenata
poslušno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im
čovjeka.
Nakon toga u učionicu je ušao njihov stari profesor i na ploču
napisao naziv predavanja koje će odrţati:
Poslušnost

Majda Rijavec i Dubravka Miljković: A što biste vi učinili? –

Psihologija protiv zdravog razuma
 Pasivno–agresivan stil

iznosi sarkastične, ironične primjedbe

rijetko iznosi svoje mišljenje javno

“general poslije bitke”

uvijek je “ţrtva” (Naravno, uvijek ja moram ...)

ne pokazuje prave osjećaje

optuţuje druge za svoje frustracije

 Asertivan stil
Obiljeţja ponašanja: ţelje, potrebe i osjećaji se izraţavaju bez okolišanja i na
prikladan način.
Namjera: komunicirati.
Osjećaji: samopouzdanost.
Osjećaji drugih: uvaţavanje i osjećaj da su uvaţeni.
Ishod: često dobiva ono što ţeli. Dugoročno ovaj stil ponašanja dovodi do osjećaja
da smo uvaţeni, povećanog samopoštovanja i unaprjeĎivanja odnosa s drugima.

aktivno sluša, pri tome gleda u oči i pokazuje osjećaje

poštuje druge i to traži za sebe
jasno, konkretno i direktno govori – ne okoliša
glas prilagođava situaciji
iskazuje svoja očekivanja i osjećaje
pozitivo izriče prigovore (kritiku)
zna pohvaliti druge
preuzima odgovornost za svoje riječi i djela
spreman/na je ispričati se kad pogriješi
zna se kontrolirati (svoje negativne osjećaje)
 Tehnike asertivnog komuniciranja
JA - poruke
Jasno iznosim svoje
stajalište i osjećaje.

Zastupam sebe.
Ne napadam druge.
(Ne koristim TI –
poruke.)

Opisujem pa Predlažem
ocjenjujem. rješenja.
 “JA-poruke” i “TI-poruke”

JA - poruke su poruke u kojima govorimo o

vlastitom stanju. “Tužna sam (nesretna,
ljuta...) kada ti...”

TI - poruke govore o pogreškama drugih ili

njihovim osobinama i to često kao uopćavanje (Ti
nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o
neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).
Različite vrste asertivnih rečenica:
Jednostavna asertivna rečenica – kratka poruka koja sadrţi stav,
činjenicu ili opaţanje u vezi s pravom koje nam se uskraćuje
• Smetaju mi česte upadice dok govorim. Cijenim to što pratite moje
izlaganje, ali bih voljela da pitanja postavite na kraju izlaganja.
Emapatička asertivnost (empatija + asertivnost)
• Čini mi se da se ne slaţete s onim što govorim, ali mi je vaţno da
me saslušate do kraja pa ću potom ja saslušati Vas.
Asertivnost koja traži odgovor – poruka koja sadrţi našu potrebu,
ţelju i traţi od sugovornika da jasno kaţe svoje mišljenje, namjere,
stav ili osjećaje
• Ţeljela bih najprije reći neke činjenice redom, koji sam predvidjela.
Moţete li, molim Vas, zapisati pitanja i ideje i iznijeti ih na kraju
izlaganja?
Asertivnost osjećaja – poruka sadrţi:
- neutralan opis tuĎeg ponašanja
- vlastiti osjećaj u vezi s ponašanjem u tom trenutku, situaciji
- konkretan učinak tog ponašanja na nas i/ili
- zahtjev (ţelja) upućen drugoj osobi (što ţelim da druga osoba učini)
- Kada me često prekidate, osjećam se neugodno jer se plašim da
neću prenijeti sve što sam namjeravala. Htjela bih da to učinite kad
dovršim izlaganje.
 “Pokvarena ploča”

Vrlo je korisna tehnika kada je naš zahtjev

jasan i kratak.
Sastoji se u tome da kao “pokvarena
ploča” ponavljamo zahtjev.
Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - poruke
za one koji ne slušaju što govorimo; na taj
način opiremo se manipulaciji i
naglašavamo što nam je vaţno. (“Upadice
me doista dekoncentriraju pa Vas molim da
najprije kaţem sve što sam zamislila.”)
 Ja-poruke
opis ponašanja, bez prosuđivanja
Npr. Primijetila sam da ne razgovaraš sa mnom od srijede.
interpretacija i naše tumačenje
Npr. Čini mi se da me izbjegavaš.
izražavanje osjećaja
Npr. Zbunjena sam jer ne znam što se dogaĎa.
izricanje želja i potreba
Npr. Ţelim da porazgovaramo.
buduće akcije
Npr. Doći ću sutra do tebe.
 Kako asertivno reći NE
dajte sebi vremena ako niste sigurni da moţete
udovoljiti zahtjevu – traţite dodatne informacije,
NE!
npr. koliko će vam vremena trebati da ispunite
zahtjev NEMA
problema.
ne dopustite da vas prinude da na brzinu
kaţete “da”
jasno recite NE i kratko razlog (nemojte govoriti
To će biti teško. ili Imam malo vremena.)
nemojte previše tumačiti, ispričavati se
ponudite drugo rješenje, ako postoji
ne prebacujte odgovornost na druge (npr. Moj
muţ se ne slaţe da kasnije dolazim kući.)
 Kako izreći prigovor bez
vrijeĎanja
usmjerite prigovor na PONAŠANJE

budite SPECIFIČNI (navedite koje ponašanje vam

smeta)

recite što ţelite, a ne što ne ţelite (JA - rečenice)

izrecite ga NEPOSREDNO NAKON ponašanja

pazite na svoje NEVERBALNO ponašanje

radite to U ČETIRI OKA (pohvalite pred drugima,

pokudite nasamo)
 Kako primiti prigovor
nemojte se odmah braniti, opravdavati
paţljivo saslušajte do kraja
pitajte na što se točno odnosi
utvrdite što je:
točno,
djelomično točno,
netočno.
 Kako pohvaliti drugoga

1. gledajte u osobu, nasmješite se

2. budite kratki i jasni

3. govorite u prvom licu i kaţite ime osobe

(Kolegice Miro, cijenim to što ste... Ivice, sviĎa mi se što ... )

4. budite odreĎeni – na što se odnosi pohvala

 Kako primiti pohvalu
nemojte biti laţno skromni (nije to ništa)
gledajte osobu u oči, nasmješite se
recite njezino ime i zahvalite se
(Hvala, kolegice Nevenka...)

prihvatite pohvalu, ako se slaţete

(Hvala, i ja sam zadovoljna...)

ako se ne slaţete, zahvalite i recite zašto

(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)
Kako postati (i ostati) asertivan?

otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni

(pasivni ili agresivni)
vjeţbajte u mašti (situacija / osoba)
vjeţbajte s prijateljima
pokušajte u stvarnoj ţivotnoj situaciji (počevši od
manje vaţnih)
nemojte odustati kod prvog neuspjeha
napravite akcijski plan
 Što bi vas moglo omesti, spriječiti da postanete
asertivni?

Opet ste bili neasertivni? Ako vam se to dogodilo, prihvatite to kao nešto
normalno i nastavite dalje.

Ponašali ste se asertivno, ali nije bilo uspjeha

Ako ne pokušamo, ne moţemo uspjeti. Ako pokušamo, moţemo uspjeti, ali i
izgubiti. Računajte s time.
Negativne reakcije drugih ljudi
Ponekad drugi mogu reagirati negativno na naše asertivno ponašanja. Ne
treba se upuštati u svaĎu, drţite se svojih argumenata i nastavite asertivno.
Pazite na ton.
Reakcije bliskih ljudi
To su najčešće članovi obitelji, prijatelji ili suradnici na poslu. Oni su navikli da
se godinama ponašamo neasertivno. Promjena ponašanja će ih iznenaditi i
moţda im se neće svidjeti. Pokaţite da ih razumijete, ali nemojte odustati.
Jeste li doista bili asertivni?
Agresivnost i asertivnost se mogu lako zamijeniti.To se dogaĎa neasertivnim
osobama koje pokušavaju biti asertivne pa postaju agresivne. Ne zaboravite,
biti asertivan znači zauzeti se za svoja prava ne ugroţavajući tuĎa.
 Nakon treninga asertivnosti
Nedjelja, 8. oţujka

Stara je otišla na neki ţenski seminar o asertivnosti. Muškarcima je

tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga što je to asertivnost.
Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali što god da je, ne sluti na
dobro."
Gledali smo neki film na televiziji, a onda je došla stara i počela nam
komandirati. Govorila je: "Nema više labavo" i "Odsad ću ja drukčije
s vama" i slične bljezgarije. Onda je otišla u kuhinju i napravila neku
tablicu prema kojoj je sve kućne poslove podijelila natroje. Upozorio
sam ju da ja već raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom
penzioneru, da hranim psa i da učim za školu, ali me nije uopće
slušala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.“

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Mola

 Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje
Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve
od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

1. Ravnatelj Vas je upravo izvijestio da Vas je odredio za člana skupine

zadužene za rad na razvijanju projekta u kojem škola sudjeluje.
Odgovarate:
Oh, to me je stvarno iznenadilo. Pogledat ću svoje obveze za ovaj mjesec
i razmisliti o Vašem prijedlogu.
2. Prijatelj vas moli da mu posudite 200 kn, a zadnja dva puta kada ste mu
posudili nije vam vratio novce. Kažete:
Čuj, moj Ivica (moja Marica) bi poludio (poludjela) da to uradim, stalno
prigovara da su mi drugi duţni i da ne vraćaju novac.
3. Kolegica želi da joj vratite dragu knjigu koju Vam je davno posudila.
Kažete:
Naravno da ću ti je vratiti, ali mogla si sačekati da sama kaţem da mi više
ne treba.
 Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

4. Jedina ste žena u radnoj skupini i traže od Vas da vodite zapisnik. Kažete:
Voljna sam to ovaj put učiniti. No, rado bih da drugi put podijelimo
zaduţenja.
5. Autobus je pun učenika koji galame. Želite izaći, no nitko ne obraća
pažnju na Vaš pokušaj da se probijete do vrata. Napokon kažete:
Što je s vama, klinci? Bezobzirni ste prema ostalim putnicima. Ja moram
van na idućoj stanici!
6. Ravnatelj je zbog velikih telefonskih računa sazvao sastanak zaposlenika i
traži da se privatni razgovori ubuduće najavljuju u tajništvu. Jedan od
zaposlenika na početku sastanka kaže:
Ovo je stvarno uvredljivo!
 Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje
Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve od 1
do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili
asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

7. (Pre)glasna glazba iz susjednog stana vas nervira. Nazivate susjeda i kažete:

Halo, ovdje Vaša susjeda. Jako mi smeta Vaša preglasna glazba. Biste li ju
stišali?
8. Vaš suprug očekuje da je ručak na stolu kad se on vrati s posla i ljut je kad to
nije tako. Smirujete ga:
Ţao mi je, znam da si umoran i gladan... Ja sam kriva. Očajno se sad
osjećam.
9. Želite vratiti neispravan aparat u trgovinu. Trgovac Vam kaže da je na zidu
obavijest kupcima da aparate te vrste trebaju isprobati u trgovini. Kažete:
Vaš prigovor je djelomično točan. Doista, ovdje postoji natpis, ali nije baš
uočljiv. Mislim da biste kupce trebali upozoriti na to ili staviti uočljiviji
natpis. S obzirom na to, moţete li, molim Vas, provjeriti pogrešku na
aparatu?
 Kviz – Asertivno, agresivno ili pasivno ponašanje

Jesmo li naučili razlikovati stilove ponašanja? Napišite na papiru brojeve

od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan
ili asertivan i upišite to uz odgovarajući broj.

10.Majka razgovara telefonom sa svojom udatom kćeri i rado bi da ju ona

posjeti. Kćer to pristojno odbija, na što majka veli:
Nikad nisi slobodna kad te trebam. Misliš samo na sebe!
11.Roditelj je ljut jer školski pedagog nije učinio ništa da razriješi konflikt
koji je njegov sin imao s jednim od učitelja. Kaže:
Molio sam da istraţite taj slučaj u razredu i brine me što još ništa nije
učinjeno. Inzistiram da se time pozabavite.
12.Stojite u redu u banci, pošti, trgovini ili sl. i netko dođe i stane upravo
ispred vas.
Otpuhujete, mrmljate i gledate poprijeko tu osobu. Nastojite joj ostaviti
što manje mjesta očekujući da shvati da je pogriješila.
 Odgovori
1. A 7. A
2. P 8. P
3. Ag 9. A
4. A 10.Ag
5. Ag 11.A
6. Ag 12.P (PA)
 Literatura
• Mihaljević, S. (2005). Asertivnost u Ţivković, Ţ., Mihaljević, S., Rački, Ţ. i
Babić, A. Prevencija nasilja u školi. Osijek: Centar za profesionalnu
rehabilitaciju.
• Miljković, D. i Rijavec, M. (1996). Razgovor sa zrcalom: Psihologija
samopouzdanja. Zagreb: I.E.P.
• Miljković, D. i Rijavec, M. (1997). A što biste vi učinili? – Psihologija protiv
zdravog razuma. Zagreb: I.E.P.
• Sremec – Tebić, T. (2006). ASERTIVNOST: Što je to i kako nam moţe
pomoći? URL: free-ri.htnet.hr/knjiznica-
vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/ASERTIVNOST.ppt
• Vlajo, R. (2005). Govor za suradnju – Vještine aserivnog komuniciranja,
URL: www.fer.hr/_download/repository/Asertivnost%20i%20sukob.ppt
• Zarevski, P. i Mamula, M. (1998.). Pobijedite srameţljivost, a djecu cijepite
protiv nje. Zagreb: Naklada Slap.
• Ţivković, Ţ. (2005). Susreti s roditeljima II. Đakovo: Tempo