Professional Documents
Culture Documents
Kao specifična vrsta intelektualne ljudske djelatnosti, historiografija postoji oko 2.500
godina. Prve korake ka historiografiji učinili su narodi Starog istoka, a temelje su joj
postavili Stari Grci. Ona je nastala kao vrsta literature i prešla veoma specifičan put do
egzaktne nauke. Vremenom se razvijala neravnomjerno i protivrječno. Njen položaj i
karakter je uvijek bio u zavisnosti od političkih, ideoloških i drugih društvenih uticaja.
Na toj osnovi nastala je pragmatičnost historiografije. Nakon spajanja sa filozofijom
historije pojavio se među njima sukob koji je postajao sve izraženiji stvarnim razvojem
historiografije u pravcu historijske nauke. I pored svih složenosti u razvoju
historiografije, može se pratiti proces njenog narastanja od vrste literature do egzaktne
nauke.
Od pojave pisma u IV mileniju stare ere može se pratiti pojava historijske svijesti koja
rezultira potrebom da se značajni događaji zabilježe. Vremenom je pisana riječ bila sve
zastupljenija na prostorima Starog Istoka, Grčke i Rima. Antička historiografija se
zasniva na epu i mitu, a glavna karakteristika joj je da historiografija sama po sebi nije u
centru pažnje.
Pod uticajem grčke razvila se i rimska historiografija. Prva djela napisali su Stari Grci. U
doba punog razvoja rimskog građanskog društva u rimskoj historiografiji vladao je
poučno-pragmatični pravac, mada je rimska historiografija u pogledu kritike izvora i
objašnjenja historijskog zbivanja teško dostizala stepen grčke historiografije. Rimski
piscu su grčka djela koristili kao obrazac za pisanje vlastitih. Veoma važnu ulogu u
http://history-center.xyz/
Antička historiografija History-center
historiografiji Starog Rima imao je kult predaka, koji je bio važan u rimskoj tradiciji.
Zbog toga je historija kod Rimljana imala izraženu dozu autoriteta po pitanju ljudskih
vrlina. Prvo djelo rimske historiografije napisano je tridesetih godina III stoljeća stare
ere, a jedan od glavnih izvora koje su rimski pisci koristili bili su fasti, tj. spiskovi imena
najviših rimskih zvaničnika – magistrata, poredani po godinama. Najpoznatiji rimski
pisci su Kvitn Fabije Piktor, Marko Porcije Katon, Polibije, Gaj Salustije Krisp, Marko
Tulije Ciceron, Gaj Julije Cezar, Tit Livije, Kornelije Tacit, Anej Flor, Aul Gelije, Josip
Flavije, Gaj Svetonije Trankvil, Amijan Marcelin i dr.
http://history-center.xyz/