Sveučiliše Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

Dislocirani studij u Slavonskome Brodu

LJETO

Studentica: Valentina Mirković, 5. godina

Mentorica: izv. prof. dr.sc. Marija Sablić

Slavonski Brod, lipanj 2018. godine


NASLOV SREDIŠNJE TEME: Ljeto
RAZRED: 2.
PLANIRANO TRAJANJE RADA: 3 dana
ŠTO ŽELIMO POSTIĆI OBRADOM SREDIŠNJE TEME (odgojno-obrazovni ciljevi):
a) Učenik treba usvojiti
sljedeće činjenično znanje:
b) Učenik treba postići
usvajanje i/ili automatizaciju
sljedećih vještina:
c) Učenik treba steći sljedeće
pomoćne vještine:
d) Tijekom učenja treba
ostvariti sljedeće odgojne
ciljeve:
e) Tijekom učenja učenik
treba usvojiti sljedeće
pojmove, uvide i
generalizacije:
f) Tijekom učenja učenik
treba postići sljedeće
metakognitivno znanje:
Integrirana nastava
-znati razlikovati ljeto od ostalih godišnjih doba po njegovim
obilježjima
- zamijetiti uzročnoposljedičnu i vremensku povezanost događaja u
priči
-znati razlikovati razgovor i telefonski razgovor
- oblikovati pisanu poruku koja se uobičajeno upućuje primatelju kao
razglednica
-jezično-komunikacijske vještine: čitanje, pričanje, bogaćenje
rječnika, izražavanje.
-matematičke vještine:brojenje, množenje
-razvijati osnovna pravila pristojnog ponašanja tijekom telefonskog
razgovora
-poticati suradničko učenje
-razvijati suradnju, timski duh
-razvijati pozitivan odnos prema radu: samostalnost, aktivnost,
inicijativnost.
-red riječi
-razglednica
-govornik i sugovornik
-ljeto, plodovi ljeta
-promjene u prirodi
-turizam
-tablica množenja
-parni i neparni brojevi
-razvijati samoprocjenu
 TEMATSKA MREŽA (shematski prikaz plana)
(planirana integracija, koji predmeti, provjera usklađenosti plana s ciljevima)

HRVATSKI JEZIK
Književnost: Mala morska
priča, Petar Tomljanović
(Redoslijed događanja u priči) MATEMATIKA PRIRODA I DRUŠTVO
Jezično izražavanje: Slušanje Tablica množenja; Parni i Ljeto u zavičaju
sugovornika i govorenje- neparni brojevi
telefonski razgovor; Pisanje
čestitke i razglednice

LJETO

GLAZBENA KULTURA TJELESNA I

LIKOVNA KULTURA
Pjevanje ZDRAVSTVENA KULTURA
Točka i crta, Grafički dizajn:
Maestral; I. Stamać, M. Elementarna igra s pomagalima
Ljetna marka, flomasteri +
akvarel; Milanković Oponašanje kretanja životinja i
Slušanje različitih ljudskih aktivnosti
(improvizacija koreografije)
Karneval životinja: Akvarij;
Camille Saint-Saens
AKTIVNOSTI
1.aktivnost: MOTIVACIJA-Igra „KUTIJA IZNENAĐENJA“

Na početku aktivnosti, učenici sjede u krugu. U sredini kruga nalazi se „čarobna kutija“. U
kutiji se nalaze različiti predmeti koji predstavljaju 3 godišnja doba. (Proljeće, jesen i zimu.)
U kutiji se nalaze : kišobran, kabanica, šal, čizme, cvijeće, gumena ptica. Učenici se
dizanjem ruke javljaju i izvlače iz kutije predmet te govore što su izvukli. Nakon što izvuku
sve predmete, pitam ih: 1. Kojem godišnjem dobu pripada kišobran? (Jeseni), 2. Kojem
godišnjem dobu pripadaju šal? (Zimi.), 3. Što još pripada zimi? (Čizme.), 4. Što jos pripada
jeseni, osim kišobrana? (Kabanica.), 5. Što sve pripada proljeću? (Cvijeće i gumena ptica.)
Učenici zatim opisuju svako godišnje doba. (Biljke, životinje, rad ljudi.) Zatim ih pitam:
1. dan

Koje godišnje doba nedostaje? (Ljeto.) Zašto? Najavljujem cilj današnjega rada: Ljeto.

2.aktivnost: ZAJEDNIČKO ČITANJE „MALE MORSKE PRIČE“

Dok su učenici još u krugu, čitam im „Malu morsku priču.“ Slijedi razgovor s učenicima. 1.
Kako Vam se svidjela priča?, 2. O čemu govori ova priča?, 3. Ima li nepoznatih riječi?, 4.
Tko je glavni lik ove priče?, 5. Gdje je živjela?, 6. Što je radila po cijele dane?,7. Na koji se
način Helena hranila?, 8. Tko je Viktor?, 9. Što je Viktor odlučio učiniti?, 10. Što su kupači
stalno radili?, 11. Čega se Helena uplašila; što je mislila da će kupači učiniti?, 12. Je li
Viktor doista napustio uvalu?, 13. Gdje Helena sada živi?, 14. Je li Viktor dobro postupio?
Objasni.
3. aktivnost: MORSKI RAZGOVOR

Učenici odlaz na svoja mjesta. Iz „morske“ vrećice svaki učenik izvlači ili školjku ili račića
(igračku). Tako se učenici dijele u parove. Zadatak svakoga para je osmisliti prema priči
koju su upravo čuli jedan telefonski razgovor između Helene i Viktora. Prije početka,
učenike podsjećamo na pravila ponašanja prilikom telefonskog razgovora
 1. aktivnost: LJETNI IZLET

Učenike odvodimo na jednodnevni izlet u Crikvenicu- najbližu morsku destinaciju u našoj

domovini. U dogovoru s turističkim vodičem obilazimo kulturno-povijesne znamenitosti
Crikvenice (Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i Muzej grada Crikvenice). Učenici
sjedaju u krug na plaži. Objašnjavam učenicima da se trenutno nalaze u primorskom
zavičaju. Na gradskoj crikveničkoj plaži učenike upoznajemo s biljnim i životinjskim
svijetom koji ondje živi i koji možemo vidjeti. Ukoliko se na plaži nalaze životinje,
pokazujemo ih, a ukoliko ne, onda pokazujemo njihove fotografije. (životinje: ribe, školjke,
ježinci, rakovi. Biljke: maslina, limun, naranča, smokva, alge.) Pitam ih: 1. Uspijevaju li
ove biljke u zavičaju u kojem mi živimo? (Ne.) 2. Zašto? (Objašnjavam da kod nas ne
uspijevaju jer nemamo odgovarajuću klimu niti tlo koje je primjereno za njihov razvoj i
rast. U nizinskom zavičaju ljeti su krošnje posve zelene, a pšenica je u srpnju zrela za žetvu.
Ratari žanju zrelu pšenicu. Osim pšenice, na poljima dozrijeva i kukuruz. U barama za
vrijeme velikih vrućina presuši voda.) Kako se nazivaju ljudi koji uzgajaju kukuruz i
pšenicu? ( Ratari.) 3. U primorskom zavičaju od voća dozrijevaju: limun, naranča, smokva,
a što dozrijeva u našem zavičaju? ( Šljiva, višnja, jabuka, breskva.) Kako se nazivaju ljudi
2. dan

koji uzgajaju voće? (Voćari.) 4. A od povrća? (Mrkva, paprika, rajčica, krastavac.)

Pokazujem fotografije. Biljke treba zalijevati jer u ljetnim mjesecima nastaje suša koja im
šteti. Objašnjavam im razliku između listopadnog i vazdazelenog drveća i pokazujem
fotografije. 1. Kako se zovu ljudi koji love ribe? (Ribari.) 2. A tko su brodograditelji? (Oni
grade brodove i čamce.) Učenicima objašnjavam da se naše more zove Jadransko more.
Pitam ih: 1. Kakvog je more okusa? (Ono je slano.) Učenici uzimaju malo morske vode i
probavaju kakvoga je okusa. Kažem im da se u solanama vadi sol iz mora. 2. Kako se
nazivaju mjesta gdje se ljudi kupaju? (Plaže.) U moru se ljudi mogu ugodno rashladiti i
okupati, ali se ne bismo trebali kupati u blizini luka jer more nije dovoljno čisto. 1. Kako se
nazivaju ljudi koji dolaze na more radi odmora i zabave? (Turisti.) Na moru se prave valovi.
Na njima se može jedriti. Ukoliko ih ima, učenicima pokazujem valove, a ukoliko ne,
pokazujem im fotografiju valova. Brodovima se morem putuje u udaljena mjesta.
Pokazujem im brodove. 1. Koje je sada godišnje doba? (Ljeto.) Kažem im da je ljeto
najtoplije godišnje doba. 2. Kakvo vrijeme prevladava ljeti? (Prevladava sunčano i vrlo toplo
vrijeme. U pojedinim krajevima može biti izrazito vruće. Tijekom ljeta mogući su ljetni
pljuskovi s grmljavinom. Od njih se valja skloniti. ) 3. Što nastane, kada se kapljice kiše
smrznu i pretvore u komadiće leda? (Iz oblaka pada tuča.) Ona je vrlo opasna za biljke što
 ih voćari, vinogradari i ratari uzgajaju. 4. Kakvi su dani ljeti, a kakve noći? (Dani su dugi i
sunčani, a noći kratke i blage.) 5. Kako se oblačimo preko ljeta? (Laganije. Oblačimo
haljine, suknje, sandale, japanke.) Učenici govore što trenutno imaju na sebi od odjeće. 6.
Što je još često ljeti, a posebno u Dalmaciji gdje turisti ne paze kuda bacaju opuške od
cigareta? (Požari.) Tako je! Bili ste izvrsni. Idemo na sljedeću aktivnost.
2. aktivnost: „RIBE LOVE RAČIĆE“

Učenici ulaze u more. Dijele se u parove. Ispred svakog para na udaljenosti oko 3 m je
potopljen obruč, unutar kojega je neka potopljiva igračka, tj. „račić.“ Na znak, djeca kreću.
Svaki par ide prema svome obruču i žuri izroniti račića s dna bazena. Pobjednik je ona
„riba“ iz para koja prva ulovi račića.

3. aktivnost: „IZRANJANJE ŠKOLJKI“

Svi su učenici prethodno morali sakupiti ljušture puža i školjki na plaži. Zatim se učenici
dijele u parove. Jedan iz para baci u vodu „školjku“ ili „puža“ na udaljenosti od 1 do 2 m.
Drugi mora taj predmet izroniti nakon čega mijenjaju uloge. Pobjednik je onaj koji je prije
izronio „puža“ ili „školjku“. Sve izronjene ljušture, učenici sakupljaju u jednu veliku košaru
te nose sa sobom kući, jer će im biti potrebne za aktivnosti koje slijede.

IZVORI ZNANJA:
-udžbenik prirode i društva za 2.razred
-papir s „Malom morskom pričom“
-izvori podataka u okolišu
-izvori podataka u ustanovama (Muzej grada Crikvenice i Crkva Uznesenja Blažene Djevice
Marije)

STRATEGIJE PRAĆENJA I OCJENJIVANJA: