You are on page 1of 11

RADIOKOMUNIKACIJE

Detaljni izvedbeni nastavni program – detailed course syllabus


akademska godina 2012./2013.

Split, veljača 2012.


Tablica 1.

OSNOVNI PODACI OKOLEGIJU

Vrsta studija SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 120


ECTS
Naziv studija ELEKTROTEHNIKA
Naziv kolegija RADIOKOMUNIKACIJE
Kod kolegija SPIK 02
ECTS – bodovi 6
Status kolegija Temeljni predmet više razine
Godina studija Prva
Semestar studija Drugi
Web stranica kolegija http://moodle.oss.unist.hr/
Aktivna nastava Predavanja 30
(ukupna nastava po semestru) Seminar 15
Laboratorijske i 15
demonstracijske vježbe
Preduvjeti za upis Nema
Redoviti Kopilica 5
studenti
Predavanja Izvanredni Kopilica 5
studenti
Seminar Kopilica 5
Vrijeme održavanja nastave Laboratorijske Kopilica 5
vježbe
Tablica 2

OSNOVNI PODACI O NASTAVNIKU

Nositelj kolegija Dr. sc. Winton Afrić, prof. visoke škole


Adresa ureda/broj sobe Zrinsko Frankopanska 26. / 1.
e-mail wafric@oss.unist.hr
Telefon 021 322128
GSM 091 4433806
Vrijeme Ponedjeljak od 9.30 do 12.00 sati
Mjesto Zrinsko Frankopanska 26. / 1.
Konzultacije Vrijeme Srijeda od 9.30 do 12.00 sati
Mjesto Zrinsko Frankopanska 26. / 1.
Tablica 3

OPIS KOLEGIJA

Ciljevi  Razumjevanje radijskih tehnologija, rješenja i sustava.


 Izvođenje i postavljanje usmjerenih radiokomunikacijskih sustava
(objectives)
 Prikaz radijskih komunikacijskih rješenja
Ciljevi kolegija su  Primjenu radijskih komunikacijskih rješenja za javne operatere,
osposobljavanje studenta za posebne namjene i krajnje korisnike.
Ishodi učenja 1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod
radiokomunikacijskih sustava različitih namjena.
(Learning autocomes) 2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate
vezane za inženjerske probleme iz prakse radijskih komunikacija .
Nakon uspješno položenog 3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i
sustava radijskog komuniciranja
kolegija student će moći 4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim
komponentama, uređajima, opremi i radijskim sustavima.
5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja.
6. Opisati razvoj i primjenu radiokomunikacijskih sustava
7. Ispitati komunikacijsku opremu glede tehničke funkcionalnosti.
8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje
Okvirni sadržaj Uvod. Prostiranje i polarizacija EMV. Antene, valovodi i RF elementi.
Koeficijent slabljenja prostiranja. Jednadžbe prostiranja i propagacijski modeli.
(Content) Feding brzi i spori, smetnja uslijed višestrukog prostiranja. RF spektar i ogib
EMV. Antena i valna duljina. Mobilnost prijemnika i modulacijski postupci.
Odnos signal šum i stupanj pogreške u prijenosu. Prag prijema. Raspodjela RF
spektra. Planiranje usmjerenih radijskih veza. PDH i SDH radija, Ethernet
radio uređaji. Modulacijski postupci koji se primjenjuju kod usmjerenih radio
veza. Broadcast radijskih signala, DVB i DVR postupci. Satelitski i zemaljski
broadcast. Radio mreže za mobilni fiksni i nomadski pristup. GSM 2+, UMTS,
CDMA 2000, WiMAX. Radio mreže posebnih namjena, TETRA protokol,
pokrivanje i ekstenzija radiosustava. Radiokomunikacija u vojne svrhe. Sustavi
za bežični pristup DECT. Ad-hoc radio mreže za bežični pristup, Bluethoot.
Radiolokacija. Metode određivanja položaja, najznačajniji zemaljski i satelitski
radiolokacijski sustavi, goniometriranje. Prijem satelitskih signala. Razvoj
radio opreme i sustava.
Tablica 4.

IZVEDBENI PLAN RADA

Tjeda Datum Oblik nastave Tema


n
1. Predavanja 2h Uvod. Prostiranje i polarizacija EMV. Antene, valovodi i RF elementi.
Laboratorij. Vj 1h Mjerenja na RF elementima.

2. Predavanja 2h Koeficijent slabljenja prostiranja. Jednadžbe prostiranja i propagacijski


modeli.
Laboratorij. Vj 1h Mjerenja osnovnih karakteristika signala.

3. Predavanja 2h Feding brzi i spori, smetnja uslijed višestrukog prostiranja. RF spektar i


ogib EMV. Antena i valna duljina.
Laboratorij. Vj 1h Mjerenje šuma prijamnika. Mjerenje prijemnih karakteristika antene.

4. Predavanja 2h Mobilnost prijemnika i modulacijski postupci. Odnos signal šum i


stupanj pogreške u prijenosu. Prag prijema. Raspodjela RF spektra.

Laboratorij. Vj 1h Mjerenje praga prijema kod različitih modulacijskih postupaka.

5. Predavanja 2h Planiranje usmjerenih radijskih veza. PDH i SDH radija, Ethernet radio
uređaji.
Laboratorij. Vj 1h Ethernet radija.
1. kolokvij

6. Predavanja 2h Modulacijski postupci koji se primjenjuju kod usmjerenih radio veza.


Laboratorij. Vj 1h BPSK, QPSK, 16QAM, 64QAM, mjerenja valnih oblika i faza signala.

7. Predavanja 2h Broadcast radijskih signala, DVB i DVR postupci.


Laboratorij. Vj 1h Mjerenje kvalitete televizijskog signala.

8. Predavanja 2h Satelitski i zemaljski broadcast.


Laboratorij. Vj 1h Mjerenje reflektivnog šuma kod OFDM prijenosa

9. Predavanja 2h Radio mreže za mobilni fiksni i nomadski pristup. GSM 2+, UMTS,
CDMA 2000, WiMAX.
Laboratorij. Vj 1h Simulacija WiMAX prijenosa, Matlab.

10. Predavanja 2h Radio mreže posebnih namjena, TETRA protokol, pokrivanje i


ekstenzija radiosustava.
Laboratorij. Vj 1h Prostiranje kod TETTRA 2G sustava
2. kolokvij

11. Predavanja 2h Radiokomunikacija u vojne svrhe.


Laboratorij. Vj 1h Vojni taktički radio komunikatori.

12. Predavanja 2h Sustavi za bežični pristup DECT. Ad-hoc radio mreže za bežični
pristup, Bluethoot. Radiolokacija.
Laboratorij. Vj 1h DECT Signal i indor prostiranje.

13. Predavanja 2h Metode određivanja položaja, najznačajniji zemaljski i satelitski


radiolokacijski sustavi, goniometriranje.
Laboratorij. Vj 1h Mjerenje položaja u prostoru. Simulacija Matlab.

14. Predavanja 2h Prijem satelitskih signala. Razvoj radio opreme i sustava.


Laboratorij. Vj 1h Pregled suvremene radijske opreme. Pokazna laboratorijska vježba.
15. Dopunski 3. kolokvij

Tablica 5

LITERATURA

Obavezna Zabilješke s predavanja – elektroničko izdanje


literatura
Dopunska 1. R. Prasad, Universal Wireles Personal Communication, Artech House Boston,
literatura London 1998.
2. J. S. Lee, L. E. Miller, CDMA System engineering Handbook, Artech House
Publishers, Boston –London 1998.
Internet resursi
Pravni izvori
Web stranice http://www.fpz.unizg.hr/ztos/PRSUS/Radiokomunikacije.pdf
http://www3.tron-inter.net/doktor/download/knjige/radio/RK%20uredjaji
%20i%20sistemi.pdf
http://www.pfst.hr/uploads/osnove%
20radiotehnike%20za%20pomorske%20nauticare.pdf
Časopisi
Konstruktivno povezivanje (Constructive Alignment) ishoda učenja,
nastavnih metoda i metoda vrednovanja

Tablica 6

POVEZIVANJE AKTIVNPOSTI STUDENTA SA ISHODIMA UČENJA


Aktivnost Sati rada studenta ECTS Ishodi učenja
bodovi
Predavanja 30 sati/ 1 ECTS 1,2,3,4,5,6,7,8
Laboratorijske vježbe 15 sati/ 0,5 ECTS 4,5
Seminar 15 sati/ 0,5 ECTS 6,7
Međuispit – priprema i izvedba 15 sati/ 0,5 ECTS 1,2,3,4,5,6,7
Samostalno učenje 90 sati/ 3 ECTS 1,2,3,4,5,6,7
Konzultacije i završni ispit 15 sati/ 0,5 ECTS 1,2,3,4,5,6,7,8
UKUPNO 150 sati / 6 ECTS 1,2,3,4,5,6,7,8

Tablica 7.

KONTINUIRANO VREDNOVANJE
Pokazatelj kontinuirane provjere Uspješnost Udjel u ocjeni
Ai(%) ki
Nazočnost i aktivnost na nastavi (pred. + vje. ) 70 – 100 0,1
Laboratorijske vježbe 10 0,05
Seminar 50 -100 0,10
Prvi kolokvij 50 -100 0,25
Drugi kolokvij 50 -100 0,25
Treći kolokvij 50 -100 0,25

Tablica 8.

ZAVRŠNO VREDNOVANJE
Pokazatelj provjere – završni ispit Uspješnost Udjel u ocjeni
(prvi i drugi ispitni termin) Ai(%) ki (%)
Praktički ispit pisani 50– 100 40
Teoretski ispit usmeni 50– 100 60
Pokazatelj provjere – popravni ispit Uspješnost Udjel u ocjeni
(treći i četvrti ispitni termin) Ai(%) ki (%)
Praktički ispit pisani 50– 100 40
Teoretski ispit usmeni 50– 100 60
OCJENJIVANJE

Općenito se ocjena na završnom i/ili popravnom ispitu (u postocima) formira temeljem svih
pokazatelja koje opisuju razinu studenske aktivnosti prema relaciji:

n
Ocjena(%)=  ki Ai
i 1
Gdje su:
ki – težinski koeficijent za pojedinu aktivnost,
Ai – postotak uspjeha postignut za pojedinu aktivnost,
n - ukupan broj aktivnosti

Radiokomunikacije : -konačna ocjena na završnom ispitu za studente koji su uspješno


riješili sva tri kolokvija

Ocjena(%)=0,1A1+0,05A2+0,1A3+0,25(A4+A5+A6)

 nazočnost na nastavi: k1=0,1 ; A1= 70 – 100%


 vježbe: k2=0,5 ; A2= 100%
 seminar: k3=0,1 ; A3= 50 – 100%
 kolokvij I : k4=0,25 ; A4= 50 – 100%
 kolokvij II : k5=0,25 ; A5= 50 – 100%
 kolokvij III : k6=0,25 ; A6= 50 – 100%

6
Napomena; k
i 1
i 1

Tablica 9.
ODNOSPOLUČENOG USPJEHA I PRIPADNE OCJENE
Postotak Kriterij Ocjena
od 50% do 61% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)
od 62% do 74% prosječan uspjeh s primjetnim nedostacima dobar (3)
od 75% do 87% iznadrosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)
od 88% do 100% izniman uspjeh izvrstan (5)

Primjer proračuna:

 nazočnost na nastavi: A1= 80%


 vježbe: A2= 100%
 seminar: A3= 70%
 kolokvij I : A4= 70%
 kolokvij II :; A5= 60%
 kolokvij III : A6= 50%
Ukupna ocjena:
Ocjena (%) = 0,1  80  0,05  100  0,1  70  0,25   70  60  50  65%
Ocjena (%) =dobar(3)
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od
pismenog i usmenog djela. Isto vrijedi za popravne ispite. Detaljan opis je naveden u
dodatnim informacijama o kolegiju. Izračun ocjene vrši se na već naveden način.
Svi navedeni podaci automatski se obrađuju prema sljedećim .xls tablicama:

Tablica 10.
Redovni Redovni Izvaredni Izvaredni
I. Aktivnosti tijekom semestra studenti studenti studenti studenti

Minimalni Minimalni
potrebni % potrebni %
red. Težinski uspješnost Težinski faktor uspješnost
br: Opis aktivnosti koje se vrednuju faktor ki i ki i
1. nazočnost na nastavi 0,1 70 0,1 50
2. vježbe 0,05 100 0,05 100
3. seminar 0,1 50 0,1 50
4. kolokvij I 0,25 50 0,25 50
5. kolokvij II 0,25 50 0,25 50
6. kolokvij III 0,25 50 0,25 50

Redovni Izvaredni
II. Ispit - Završni studenti studenti

Minimalni Minimalni
potrebni % potrebni %
red. Težinski uspješnost Težinski faktor uspješnost
br: Opis aktivnosti koje se vrednuju faktor ki i ki i
1. pismeni 0,4 50 0,4 50
2. usmeni 0,5 50 0,5 50
3. Prethodne aktivnosti 0,1 50 0,1 50

Redovni Izvaredni
III. Ispit - Popravni studenti studenti

Minimalni Minimalni
potrebni % potrebni %
red. Težinski uspješnost Težinski faktor uspješnost
br: Opis aktivnosti koje se vrednuju faktor ki i ki i
1. pismeni 0,4 50 0,4 50
2. usmeni 0,5 50 0,5 50
DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

Potrebno predznanje;

Dodiplomski studij iz Elektronike.

Uvjeti za pristup ispitu

Ispit se može polagati kontinuirano putem kolokvija (međuispita) ili cjelovito pismeni i
usmeni dio.

Nazočnost na predavanju i vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice za


predavanja (redovni studenti) i 50% predviđene satnice za predavanja (izvanredni studenti) i
100% nazočnosti na vježbama.

Studenti koji nisu ispunili sve gore navedene uvjete za pristup ispitu u ispitnu listu u
prvom terminu završnog ispita upisuje se; ponovno upisati, a u prijavnicu (ispitni list)
ocjena nedovoljan (1), uz napomenu da student u narednoj akademskoj godini mora
ponovno upisati kolegij.

Međuispiti (kolokviji)

Kolokvij se održava nakon što su na predavanjima i vježbama odrađene određene cjeline


gradiva. Predviđena su tri kolokvija.

Kolokvij se održava u pismenom obliku , a sadrži od 10 do 50 pitanja u koja su kombinirani


teoretski i praktički zadaci. Za pozitivnu ocjenu potrebno je odraditi najmanje 50% točnih
odgovora. Student koji pozitivno riješi sve kolokvije iz kolegija oslobođen je pismenog i
usmenog djela završnog ispita. Ovisno o postignutom rezultatu koji je aritmetička sredina
uspjeha na svim kolegijima u prvom ispitnom terminu završnog ispita upisuje mu se ocjena.
Ako student nije zadovoljan sa postignutim rezultatom na kolokvijima, da bi ostvario veću
ocjenu može u pristupiti usmenom djelu završnog ispita.

Na kolokviju se studentu dijele tiskanja pitanja i prema potrebi prazni listovi za odgovore koji
zahtijevaju računski pristup. Na ispitu je dozvoljeno koristit osobni pribor za pisanje i crtanje,
te džepno računalo. Uporaba drugih pomagala nije dopuštena.

Ispit

Završni ispit

Završni ispit polaže se u dva termina ljetnog ispitnog roka. Obavezan je za sve studente koji
su upisali kolegij Radiokomunikacije. Studentu koji nije pristupio završnom ispitu upisuje se
u ispitnu listu (nije pristupio). Studentima koji nisu položili upisuje se ocjena nedovoljan (1).
Svi studenti koji nisu položili završni ispit moraju polagati popravni ispit.

Popravni ispit
Popravni ispit polaže se u dva termina ljetnog ispitnog roka. U zadnjem terminu (četvrti put)
ispit se polaže pred tročlanim ispitnim povjerenstvom.

Tablica 12
PREGLED TEMA ZA DIPLOMSKI RAD
Prostiranje u mobilnim komunikacijama LTE tehnologije na 800 GHZ području.
Usmjerene radijske veze, udaljenost krajnjih stanica i izbor radijskih opsega.
Usmjerene radijske veze, interferencija između različitih radijskih pravaca na istoj krajnoj
stanici.

Napomena: Nastavni materijali za studente, predavanja u obliku prezentacija ili pisanih


dokumenata, riješeni primjer, listovi kolegija, evidencija nastave, detaljni izvedbeni program
kolegija, tekuće obavijesti i sve druge informacije dostupne su studentima na MOODLE.

Sukladno «Pravilniku za provođenje studenskog vrednovanja nastavnika i nastave»,


preporukama Centra za unapređenje kvalitete Sveučilišta u Splitu, Odbora za unapređenje
kvaliteta Odjela za stručne studije i pomoćnika pročelnika Odjela zaduženog za kvalitetu te
semestralnim provođenjem studenske ankete, vrši se kontinuirana provjera kvalitete svih
parametara nastavnog procesa.

You might also like