SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ”VITEZ” VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA
SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD

Travnik, Septembar 2018 godine

 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ”VITEZ” VITEZ
FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA
SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

BLUETOOTH
SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Armin Imamović, student Sveučilišta/Univerziteta ”Vitez” Vitez, Indeks broj:
0272-14/VIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno
asistenta.
Potpis studenta:________________

STUDENT: Armin Imamović

PREDMET: Mobilno računalstvo
PROFESOR: Prof. dr Negovan Stamenković
ASISTENT: Mr. Marko Grabovac
SADRŽAJ:

1. UVOD.....................................................................................................................................5

2. POVIJEST I RAZVOJNI TIJEK BLUETOOTH-A.........................................................6

3. NAMJENA BLUETOOTH TEHNOLOGIJE....................................................................7

4. BLUETOOTH SPECIFIKACIJA.......................................................................................8

5. BLUETOOTH ARHITEKTURA........................................................................................9

5.1 HCI.....................................................................................................................................10
5.2 TOPOLOGIJA MREŽE...................................................................................................11
5.3 BASELAND VEZE...........................................................................................................12
5.4 LOGICAL LINK CONTROL & ADAPTATION PROTOCOL..................................13
5.5 LINK MANAGER............................................................................................................13
5.6 BT STANJA.......................................................................................................................13
5.7 SOFTWERSKI PROTOKOLI........................................................................................14

6. BLUETOOTH INTEGRACIJA........................................................................................15

7. PRAKTIČNI DIO...............................................................................................................16

7.1. OSTVARENJE KOMUNIKACIJE PUTEM COM PORTA........................................................16

7.2. OSTVARENJE KOMUNIKACIJE PUTEM HID PROFILA......................................................19

8. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................20

9. Literatura.............................................................................................................................21
1. Uvod
Bluetooth je specifikacija tehnologije nastala iz potrebe za omogućavanjem bežične
komunikacije. Bluetooth kao tehnologija nije ničiji patent, tj. nikome ne pripada. Temeljno
načelo - ujedinjenje i povezivanje inovativnih proizvoda i kompanija

Tehnologija je rođena 1994. Tvrtka Ericsson kao začetnik ideje o Bluetooth-u je

otvorila projekt vezan za bežičnu komunikaciju, te pozvala sve tvrtke zainteresirane za razvoj
da joj se pridruže u donošenju standarda za bežičnu komunikaciju. U roku od nekoliko
godina, broj tvrtki koje obuhvaća SIG (Special Interest Group) je porastao na više od stotinu.
Koliko je ovo ozbiljan projekt govori i činjenica da su članice ovog projekta i tvrtke poput
Microsoft-a, Intel-a, Nokie, IBM-a, te ostale vodeće svjetske informatičke kompanije.

Bluetooth SIG (Special Interest Group) je trgovačko društvo sastavljeno od vodećih

kompanija u telekomunikacijama, računarstvu, automatici i mrežnoj industriji koja upravlja
razvojem Bluetooth bežične tehnologije. To je jeftina tehnologija kratkog dometa namijenjena
povezivanju mobilnih uređaja i njihovom plasiranju na tržište. Temeljno načelo Bluetooth
bežične tehnologije je ujedinjenje i povezivanje inovativnih proizvoda i kompanija prema
korisničkim željama.

Bluetooth SIG je u srpnju 2002. utemeljila, svoje glavno sjedište u Overlandu, Kansas,
SAD. Kadar se satoji od izvršnog direktora (Michael Foley), marketinškog direktora (Anders
Edlundand) i manje skupine marketinških, inženjerskih i operativnih stručnjaka. Bluetooth
SIG uključuje kompanije osnivače: Agere, Ericsson, IBM, Intel, Microsoft, Motorola, Nokia,
Toshiba i tisuće manjih drugih pridruženih kompanija.

Unatoč tome što specifikacija Bluetooth tehnologije definira mnoge jedinstvene stvari
vezane samo za nju, mnoge osobine Bluetooth-a su posuđene od drugih bežičnih tehnologija
(Motorolina Piano tehnologija, IrDA, IEEE 802.11, te DECT-a). Prednosti i mane ovih
tehnologija te usporedba sa Bluetooth-om će biti spomenuta kasnije. No, važno je da je
Bluetooth učio od ovih tehnologija, te je jedinstven po tome što omogućava varijabilnost
usluga.

Motorolina Piano tehnologija je zamišljena za formiranje ad-hoc PAN-ova (Personal

Area Networks). Bluetooth je usvojio ovaj koncept i nadopunio svoje specifikacije u svrhu
poboljšanja performansi PAN-ova. Specifikacije za glasovnu komunikaciju u Bluetooth-u su
derivirali iz specifikacija DECT (Digital Enhanced Cordless Telecommunications) standarda.
Poznato je da je i taj standard zasnovan na bežičnoj radio komunikaciji i da je jako kvalitetan.
Način razmjene objekata (poruke, elektroničke vizit kartice, kontak informacije) je napravljen
po uzoru na specifikacije IrDA tehnologije. Konačno, dijelovi specifikacija vezani za korišteni
spektar frekvencija (2.4 GHz), autentifikaciju, privatnost, power managament te LAN
mogućnosti preuzeti su iz specifikacije IEEE 802.11 tehnologije.

4
2. Povijest i razvojni tijek Bluetooth-a
Prva komercijalna verzija Bluetooth uređaja, objavljena je u lipnju 1999. godine.
Samo ime Bluetooth dolazi od Danskog kralja Harald “Bluetooth” II Blatand, koji je živio u
10st., a ujedinio je Dansku i Nizuzemsku, te je kasnije pokrstio skandinavske narode i
preobratio ih sa poganstva na kršćanstvo.

Zašto je Bluetooth upravo tako nazvan? Prema legendi kralj Harold je mnogo jeo
plave bobice, tako da su njegovi zubi s vremenom postali plavi, tako su tvorci začetka ideje
razvoja Bluetooth tehnlologije odlučili dodjeliti upravo ovo ime zbog kraljevih zasluga u
prošlosti koje bi povezivale određenu povezanost, ali ujedno bi samo ime tehnologije bilo vrlo
atraktivo i povijesno potkrepljeno.

Prve članice koje su razvijale Bluetooth standard, u njegovom samom začetku razvoja
bili su: Microsoft, Intel, Nokia, IBM, itd., da bi im se u prosincu 1998 priključile još 5
kompanija: Intel, Ericsson, IBM, Nokia i Toshiba, s namjerom da formiraju Bluetooth Special
Interest Group (SIG) s tendencijom daljnjeg razvoja i rasta, tako da su do danas 2000
kompanija diljem svijeta članice Bluetooth SIG grupe.

Razvojni tijek Bluetooth-a:

 1994 : Ericsson završava svoju studiju (viziju)

 1995 : Počinje tehnički i inženjerski posao
 1997 : Intel pristaje surađivati
 1998 : Formiran Bluetooth SIG: Ericsson, Intel, IBM, Nokia i Toshiba
 1999 : Bluetooth specifikacija 1.0A
o Bluetooth SIG group raste: 3Com, Lucent, Microsoft i Motorola
 2000 : Bluetooth specifikacija 1.0B
 2001 : Objavljen privi maloprodajni proizvod, specifikacija 1.1
 2003 : Bluetooth specifikacija 1.2
 2005 : Bluetooth Specification 2.0

5
3. Namjena Bluetooth tehnologije
Namjena tehnologije je prvenstveno bila dizajnirana kako bi se omogućilo bežično
povezivanje bliskih elektroničkih naprava na udaljenostima od (10cm, 10m, 100m) u
privremenu mrežu, kako bi istodobno moglo komunicirati bežičnim putem više uređaja, kao
što su bežični/pokretni telefon, modem, računalo, miš, mikrofon, slušalica, itd.

Sama Bluetooth tehnologija omogućava prijenos govora, podataka i medija, na gore

definiranim udaljenostima i sa definiranim brzinama ovisno prema razvijenom standardu.
Možemo reći da je radijsko sučelje bolje od infracrvenog jer može svladavati zapreke, veći je
domet, ne mora biti direktna usmjerenost i vidljivost sa drugim uređajem kao što je kod
infracrvenog sučelja, te omogućava povezivanje point-to-point, tj. točka do točke.

Frekvencijsko područje na kojem funkcionira Bluetooth je globalno dostupno i

slobodno za uporabu bez licence, a nalazi se u rasponu od: 2400 - 2500 MHz, što je besplatni
ISM pojas, koji funkcionira na kratkim udaljenostima.
Kod Bluetootha postoje dva načina prijenosa i to asimetrični (721 kbit/s - 57.6 kbit/s) upload
ili download i simetrični prijenos (432,6 kbit/s) kojem je upload i download jednak.

Bluetooth posjeduje robusni link, koji omogućuje razmjenu kratkih paketa, brze
međusobne potvrde, te omogućuje frekvencijske skokove, izuzetno se odlikuje po tome što je
jako malih dimenzija, te je neznatni potrošač energije, ali i niskom cijenom tako da je
prikladan za korištenje u svim segmentima ljudskog života.

Bluetooth chip Bluetooth module

6
4. Bluetooth specifikacija

Vrsta konekcije:
- Spread Spectrum (Frequency Hopping)

Izbjegavanje kolizije:
- FH-CDMA

Frekvencijsko područje:
- 2.4 GHz ISM

Modulacija:
- Gaussian Frequency Shift Keying

Snaga odašiljanja:
- 1 mw – 100 mw

Maksimalna propusnost:
- 1 Mbps

Domet:
- 10cm/10m/100m

Broj istodobno podržanih uređaja ( u jednoj mreži):

- Osam uređaja

Broj simultanih glasovnih kanala:

- Tri kanala

Sigurnost – Autentifikacijski ključ:

- 128 bita

Sigurnost – Enkripcijski ključ:

- 8-128 bita (prilagodljivo)

7
5. Bluetooth arhitektura

Bluetooth core specifikacija ima preko tisuću stranica i pokriva sve od samog fizičkog
prijenosa podataka između uređaja do raznih sučelja sa drugim licenciranim protokolima. To
uključuje opise tehnoloških implementacija u hadrverskom i softverskom obliku. Dijagram
Bluetooth protokolne arhitekture je prikazan na slici 1.

Slika 1 – Bluetooth arhitektura

U kratkim crtama, arhitekturu možemo rastaviti na dva dijela - donji i gornji, koji
komuniciraju preko HCI-a (Host Controler Interface).
Donji slojevi arhitekture su hardverski, oni se implementiraju u bluetooth modulu, dok
su gornji slojevi u obliku softvera sadržani u domaćinu, uređaju koji će biti bluetooth
osposobljen npr. mobitelu.
Baseband kontroler (LMP+Baseband+Bluetooth Radio) je integriran kao jedan čip.
Taj hardver(Radio i Baseband) i firmware (LMP) upravlja slanjem i primanjem signala i
obradom signala. Njegove funkcije uključuju uspostavljanje veze, podršku za asinkrone

8
(podaci) i sinkrone (glas) veze, kontrolu grešaka i autentifikaciju. Link Manager je softver
koji se nalazi na čipu (firmware) koji daje logiku otkrivanja drugih uređaja u blizini, te
autentifikaciju i konfiguraciju. Čip se pomoću HCI-a (Host Control Interface) spaja na
domaćina koji ima sav potreban softver ( specifikacije BT iznad HCI sloja ) za uspostavljanje
veza za drugim BT uređajima. HCI je standardno sučelje koje je implementirano i u BT
modulu i u domaćinu. Sastoji se od softverskog dijela koji omogućuje transparenciju svoga
hardverskog dijela (USB, RS323 ili UART sučelje) između modula i domaćina.

5.1 HCI (host controler interface)

Ovaj firmware postoji da omogući domaćinu transparetno sučelje prema BT hardveru

preko transportnog protokola. Trenutrno, tri transportna mehanizma su podržana: USB, RS-
323 i UART. Slika 2 prikazuje Transportni i HCI protokol.

Slika 2 – HCI i transportni protokol

9
5.2 Topologija mreže

BT uređaji su organizirani u grupe od dva do osam uređaja nazvanih Piconet od kojih

je jedan Master a ostali Slave-ovi. Jedan od uređaja ujedno može biti član nekog drugog
Piconet-a, kao Slave u oba ili kao Master u jednoj i Slave u drugoj mreži. Ti BT uređaji
efektno umrežuju Piconet-e u Scatternet-e. Primjer BT mreže je prikaz na slici 3.

Slika 3 – Dva Piconeta udružena u Scatternet

Bluetooth komunicira u nelicenciranom ISM frekvencijskom opsegu koji je obično

zagušen sa drugim bežičnim ne-BT uređajima – daljinski za garaže, uređaji za osluškivanja
glasa beba, mikrovalne pećnice – da spomenem samo neke. Da se osigura BT uređajima
sigurnu i pouzdanu komunikaciju pokraj svih tih drugih ISM uređaja, svaka BT Piconet
mreža se sinkronizira na jedan specifičan slijed od 79 različitih frekvencija. Taj slijed,
skakučući po njemu brzinom od 1,600 skokova u sekundi jedinstven je u pojedinom Piconetu
(slika 4).

Slika 4 – slijed frekvencija i prikaz zagušenja ISM područja

10
 Svaka frekvencija je mali vremenski prozor tijekom kojeg se podaci šalju. Svaki paket
podataka može iskoristiti do pet prozora u kojem slučaju frekvencija ostaje konstantna za
vrijeme tog prijenosa. Slika 5 prikazuje komunikaciju Master i Slave BT uređaja koristeći
komunikacijske okvire koji imaju strogo definirano trajanje od 625us po okviru.

Slika 5 Okviri komunikacije

5.3 Baseband veze

Baseband omogućuje zvukovne i podatkovne tipove kanala prijenosa, te je podržava

jednu asinkronu podatkovnu vezu i do tri sinkrone glasovne veze ili pak jednu vezu koja
podržava asinkrone podatke i sinkroni govor.

Sinkrono orijentirana veza (SCO) se tipično koristi za prijenos glasa (streaming

podataka). To su point-to-point simetrične veze koje rezerviraju vremenske okvire čime se
garantira pouzdani prijenos. Master podržava do tri SCO veze prema jednom ili više Slave-
ova, dok jedan Slave može podržati samo dvije SCO veze prema različitim Master-ima. SCO
paketi s nikada ne šalju ponovo (ne postoji potvrda prijenosa).

Asinkrono connectionless (ACL) veza se tipično koristi za prijenos podataka. Prijenos

u ovim vezama se uspostavlja na principu slobodnih okvira (okviri koji nisu rezervirani sa
strane SCO veza). ACL veze podržavaju point-to-multipoint prijenose. Nakon što se primi
ACL okvir od Master-a, samo oslovljeni Slave može odgovoriti u slijedećem vremenskom
okviru, a ako nitko nije oslovljen, paket se smatra broadcast porukom. ACL veze uključuju
ponovno slanje paketa pri pogrešci.

11
5.4 L2CAP Logical Link Control & Adaptation Protocol

L2CAP je protokol koji se nalazi na domaćinu i najvažniji je sloj jer svi podaci prije
nego napuste domaćina prolaze kroz njega. Taj sloj koristi ACL vezu koju omogućuje
Baseband. Jedna ALC veza, rezervirana za Link Manager-a je uvijek dostupna između
Mastera i aktivnih Slave-ova. To omogućuje point-to-multipoint vezu podržavajući asinkroni i
sinkroni prijenos podataka. L2CAP nudi servise za gornje slojeve odašiljajući podatke preko
L2CAP kanala.

Tri tipa L2CAP kanala postoje: bi-direkcionalni signalni kanal koji nosi komande
“kućnih poslova”; connection-oriented kanal za bi-direkcionalnu, point-to-point vezu; i
unidirekcionalni kanal koji omogućuje point-to-multipoint vezu, dopuštajući lokalnom
uređaju da bude spojen sa više udaljenih uređaja.

5.5 LM (Link manager)

Stanje Basebanda se kontrolira sa Link Manager-om. Taj softver je dio Baseband
kontrolera – obavlja uspostavu veza, kontrolira stanja u kojima se nalazi uređaj, nadgleda
kvalitetu veze i upravlja sa više-okvirskim paketima i obavlja sigurnost i autentifikaciju.
Upravitelji veze u povezanim BT uređajima transparentno komuniciraju koristeći LMP (Link
Manager Protocol). LM paketi se šalju u zaglavlju ACL paketa i razlikuju se od L2CAP
paketa u samo jednom bitu u ACL zaglavlju. Oni se šalju kao paket u jednom okviru i imaju
veći prioritet od L2CAP paketa. To omogućuje održavanje integriteta veze pri visokim
opterećenjima veze.

5.6 BT Stanja
Piconet-i se dinamički stvaraju kako BT uređaji ulaze i izlaze iz dometa jedan
drugoga. Uređaj napušta stanje Pauze (niska potrošnja energije, standarno stanje) inicirajući
ili primajući naredbu prozivke (inquiry) ili pažnje (page). Prozivka se koristi kada je
nepoznata adresa ciljanog uređaja. Naredba pažnje sadrži specifični DeviceAccessCode koji
sadrži adresu uređaja do kojeg se želi doći. Kada kontaktirani uređaj odgovori, oba uređaja
ulaze u stanje veze. Inicirajućim uređaj veze postaje Master a kontaktirani uređaj postaje
Slave.

12
 Svakom se aktivnom Slave-u dodjeljuje aktivna korisnička adresa (AM_ADDR) s
kojom sudjeluje u Piconet-u slušajući svaki Master-ov vremenski okvir da li ga se adresira.
Dodatno, postoje tri stanja niske potrošnje energije Sniff, Hold i Park. Master može samo
odašiljati uređajima u Sniff stanju tijekom određenih Sniff-definiranih vremenskih okvira. Pa
tako ti uređaji slušaju samo tijekom tih specijalnih vremenskih okvira, ostatak okvira
zanemarivaju. Slave u Hold stanju ne prima nikakve asinkrone pakete i sluša samo da utvrdi
treba li postati opet aktivan. Nadalje uređaj u Park modu ne samo da prestane slušati, nego u
pusti svoju aktivnu adresu. Ostale samo član Piconeta ostajući sinkoniziran sa slijedom
frekvencijskog skakutanja. Slika 6 prikazuje primjer uređaja koji se nalaze u različitim
stanjima.

Slika 6 – BT stanja

5.7 Softverski protokoli

Ostali viši protokoli Bluetooth specifikacije koriste L2CAP sloj za transparentnu
komunikaciju sa drugim uređajima. SDP daje mogućnost aplikacijama da pretražuju dostupne
BT uređaje u blizini te pregledavanju njihove karakteristike i funkcije. RFCOMM je
jednostavni transportni protokol koji omogućuje serijski prijenos podataka. Emulacija
serijskog orta omogućuje starim aplikacijama da komuniciraju preko BT-a. TCS je Kontrolni
Telefonski Protokol koji omogućuje telefonske pozive. Point-to-Point i point-to-Multipoint su
podržani koristeći L2CAP kanale, no sami podaci se šalju direktno kroz Baseband,
zaobilazeći L2CAP-ove SCO veze. Protokoli na vrhu služe za direktnu podršku aplikacijama
koje se vrte na BT domaćinu.

13
6. Bluetooth integracija
- Prijenosna i desktop računala
- Printeri
- PDA
- Mobilni telefoni
- Slušalice
- Kamere
- Ostali prijenosni uređaji
- CD uređaji
- TV/VCR/DVD
- Access Points
- Bežični telefoni
- Automobili

14
7. Praktični dio
7.1. Ostvarenje komunikacije putem COM porta

Kada govorimo o programiranju aplikacija koje koriste bluetooth komunikaciju, najčešći

slučaj je da se komunikacija među uređajima odnosno aplikacijama odvija preko serijskog tj.
COM porta. Naime, jedan od ranije spomenutih bluetooth profila je i serijski port. Time je
omogućeno programiranje na višoj razini te se programer ne mora zamarati oko tehničkih
pitanja vezanih uz komunikaciju. Sva tehnička pitanja (uklanjanje grešaka, šumovi,
ponavljanje prijenosa i slično) rješavaju se na nižoj razini tj. u okvirima samog bluetooth
protokola. Slijedi izvadak iz MSDN-a koji opisuje postupak povezivanja dva uređaja putem
COM porta:

To connect using Bluetooth:

On the development computer, ensure that the Bluetooth antenna is correctly inserted
and installed.

In the Bluetooth properties dialog box on the development computer, change the
discoverability to ON.

On the device, tap the Bluetooth icon, and then tap Turn Bluetooth ON.

Tap Bluetooth Manager.

On the Bluetooth window menu, click New to launch a search for Bluetooth-enabled
devices.

Select the development computer that you want to connect to using ActiveSync.

When prompted, type a temporary passkey, and then quickly type the same passkey on
the development computer.
Nakon gore opisanog postupka moguće je svaku aplikaciju oslanjati na bluetooth
You now have a Bluetooth connection with your device. To set up ActiveSync,
you create a virtual COM port for this Bluetooth connection.
komunikaciju.

15
Slika 7. Definiranje COM porta u upravljačkom programu BT uređaja

Slika 8. Uspostavljena veza preko COM porta

16
Primjer metode u C# jeziku koja prihvaća niz podataka sa serijskog porta te nad njima vrši
nekakvu obradu (prebacuje u «integer» i njima puni red):

private void serialPort1_DataReceived(object sender,

System.IO.Ports.SerialDataReceivedEventArgs e)
{
char[] c = new char[serialPort1.BytesToRead];
serialPort1.Read(c, 0, c.Length);

string s1 = new String(c);

string[] data = s1.Split('\n');
foreach (string num in data)
{
short broj = -1;
bool err = false;
Debug.WriteLine(num);
try
{
broj = Convert.ToInt16(Convert.ToInt16(num) * Convert.ToInt16(-1));
}
catch (Exception ex)
{
err = true;
}
if (!err)
{
myQ.Enqueue(new Point(pos, broj / 4 + 250));
if (myQ.Count == 300)
{
myQ.Dequeue();
}
else
{

pos += 5;
}
}
err = false;
}
}

Kako je vidljivo iz gore prikazanog segmenta koda, metoda se po ničemu ne razlikuje od bilo
koje druge metode ili funkcije koja koristi standardni COM port.
Korištenjem COM komunikacije moguće je napisati program koji će mobilni telefon
pretvoriti u uređaj za daljinsko upravljanje računalom. Takav primjer je open source projekt
«float's Mobile Agent» - fma.sourceforge.net, koji omogućava učitavanje korisnički napisane
skripte u primjerice VB Script jeziku. Isti ovaj efekt, kod novijih uređaja, može se postići i na
jednostavniji način – korištenjem HID profila. Opis ove tehnologije prikazan je u sljedećem
poglavlju.

17
7.2. Ostvarenje komunikacije putem HID profila
Drugi primjer komunikacije koji ćemo prikazati ostvaruje se putem HID (Human Interface
Devices) profila.

Slika 9. HID profil kao «dio hardvera» u Device Manageru

Slika 10. Ostvarenje usluge «Mouse & Keyboard» na mobilnom telefonu preko HID-a

Na ovaj način moguće je koristiti mobilni telefon (s već ugrađenim softverom) za npr.
daljinsko upravljanje računalom.

18
8. Zaključak

Ukratko možemo reći da je Bluetooth naziv za bežičnu tehnologiju niske cijene i

kratkog dometa, koja trenutno omogućuje prijenos podataka do 1 Mbit na udaljenosti od
10cm, 10m, a moguće i do 100m. Osim toga to je tehnologija koja pojednostavljuje
komunikaciju i sinkronizaciju različitih uređaja, koja je već danas zamijenila mnoge kablove
koje koristimo u svom domu i uredu za povezivanje različitih uređaja pomoću bežične
tehnologije.

U suvremenom društvu informacije i znanje postaju ključni resurs, važno je iste dobiti
što brže i na što jednostavniji mogući način. Upravo ova bežična tehnologija nam pomaže u
rješavanju sličnih problema, jer zamjenjuje kablove, nudi sigurno povezivanje s postojećim
podatkovnim mrežama i periferno sučelje, kao i mehanizam za oblikovanje malih privatnih i
ad-hoc grupiranja povezanih uređaja izvan žične infrastrukture mreže.

Budućnost Bluetooth tehnologije kao i općenito bežičnih tehnologija je izuzetno

svijetla, te će život bez toga biti gotovo nezamisliv, jer gotovo svaki digitalni uređaj u skoroj
budućnosti će biti opremljen bluetooth čipom i moći će koristiti sve prednosti ove tehnologije.

Zaključno možemo reći da je Bluetooth tehnologija već danas izuzetno korištena i

nadasve popularna, te je preteča svih budućih bežičnih tehnologija koje će joj u budućnosti
slijediti, a bazirati će se na sličnim, ali pritom naravno mnogo naprednijim konceptima brzine
prijenosa i omogućavanja što kvalitetnije usluge.

19
9. Literatura
1) Bluetooth, on-line [http://leut.srk.fer.hr/seminar/bluetooth], učitano: 12.studeni 2005
2) Bluetooth tehnologija, on-line [http://www.ericsson.com/hr/tehnologije/index.shtml],
učitano: 13.studeni 2005, 20:00
3) Bluetooth-kako je Plavozubi postao trend, on-line
[http://josip.purger.com/hardware/bluetooth.htm], učitano: 12.studeni 2005, 19:45
4) Bluetooth Plavetnilo je sve jače, on-line
[http://www.ericsson.com/hr/etk/prenosimo/mobil_06_02], učitano: 16.studeni 2005
5) Bluetooth Consortium, on-line [http://www.bluetooth.com], učitano: 13.studeni 2005
6) Bluetooth Enumeration, on-line [http://www.ericsson.com/bluetooth/], učitano: 14.studeni
2005, 22:45
7) Bluetooth Tutorial, on-line [http://www.ee.iitb.ernet.in/uma/~aman/bluetooth], učitano:
22.studeni 2005, 21:00
8) Bluetooth Network Topologies, on-line [http://www.palowireless.com], učitano:
23.studeni 2005, 22:20
9) Bluetooth Architecture, on-line [http://fma.xinium.com/resources/docs/scripts_sdk.htm],
učitano: 18.studeni 2005, 23:45
10) Bluetooth and Motorolina Piano, on-line [http://www.motorola.com/bluetooth], učitano:
19.studeni 2005, 23:00
11) Bluetooth Standards, on-line [http://www.bluetooth.org], učitano: 17.studeni 2005, 22:00
12) Bluetooth SIG security white paper, on-line
[http://www.bluetooth.com/upload/24Security_Paper.PDF], učitano: 13.studeni 2005
13) Introduction to Bluetooth, on-line [http://www.mobileinfo.com/Bluetooth], učitano:
16.studeni 2005, 20:45
14) Security overview showing tool use, on-line
[http://www.atstake.com/research/reports/acrobat/atstake_war_nibbling.pdf], učitano:
16.studeni 2005 20:30
15) Sve o bežičnim mrežama, on-line
[http://www.tportal.hr/tehnologija/mobiteli/page/2004/11/25/0249006.html], učitano:
12.studeni 2005, 22:30
16) MSDN Library for Visual Studio 2005
17) fma.sourceforge.net, učitano: 10. studeni 2005

20