MSSŠ Stjepana Radićć a

Prof. Armin Hamustafićć , razrednik

Odjel : 3ae
Ravnatelj Jakov Kulićć
Pedagog Adnan Karahodzž ićć
SŠ kolski psiholog Marijana Blazž evićć
Razredno vijećć e odjela 3ae

Naputak Razrednom vijeću o djelovanjima izveden iz

Pravila škole

Posž tovani profesori,

Nakon sve ućž estalijeg pritiska na razrednika odjela 3ae, prinuđen sam da Vam se obratim
i pismenim putem. Dana 3.11.2016. ravnatelju nasž e sž kole podnio sam Molbu za
razrjesž enje duzž nosti razrednika u odjelu 3ae. Ista je odbijena uz obrazlozž enje da ne
postoje nikakve zapreke za nastavak obavljanja te duzž nosti, te da je ostvaren znatan
napredak u ponasž anju i uspjehu ućž enika u odnosu na prethodni period.
S toga se obraćć am direktno Vama profesorima koji drzž ite sate u odjelu 3ae. Razrednik
ima duzž nosti u pomenutom odjelu, koje po misž ljenju Uprave i pedagosž ke sluzž be
savjesno, pravovremeno i ispravno obavlja. Dalje, napominjem slijdećć e : duzž nost
razrednika nije nikako da brine o disćiplini ućž enika odjela 3ae na nekim drugim satima.
Razrednik u pomenutom odjelu drzž i tri nastavna predmeta, sž to, ukljućž ujućć i sat
razrednog odjela iznosi brojćž ano 6 sati tjedno. Do sada nisam imao ni priliku a ni
potrebu da zovem bilo koga drugog od kolega iz Razrednog vijećć a, niti bilo koga drugog
od uposlenika sž kole da mi „pomogne“ napraviti pozitivno razredno ozraćž je ili neku radnu
atmosferu u ućž ionići u kojoj ja drzž im sate.
Svaki profesor treba da bude apsolutni gospodar svoje učionice kada se u njoj
pojavi, te da ne dozvoli niti jednom učeniku da u bilo kojem trenutku diriguje i
određuje smjer nastavnog sata!!!
Ja kao razrednik odjela 3ae takođe imam sate i udrugim odjelima i predajem ukupno 9
predmeta, te do sada se nikad nisam obraćć ao drugim razrednićima u odjelima u kojima
predajem da oni rijesž e moje probleme. Svaki predmetni profesor treba pokusž ati raznim
metodama da rijesž i bilo koji problem koji nastane u odjelu 3ae, prije obraćć anja
razredniku, pedagogu ili ravnatelju sž kole. Neki normalan dijalog, razgovor, sugestija,
prijedlog, dogovor ćć e svakako pomoćć i u prevazilazž enju problema, ali razrednik nije
„marsž al“, „pukovnik“, „polićajać“ pa da ćijelo svoje radno vrijeme provodi marsž irajućć i
kroz ućž ioniću odjela 3ae te da odrzž ava red i mir u ućž ionići kada neki drugi profesor
odrzž ava svoj sat. Takođe se strogo protivim izbaćivanju ućž enika sa nastavnih sati kao
mjeru kazž njavanja ućž enika! Ućž enik ne mozž e naućž iti ukoliko je izbaćž en sa nekog sata!
Zaposlite ućž enike! Napravite sat zanimljivim, da im nema kad biti „dosadno“ na Vasž im
satima, da se nemaju kad okretati, da nemaju kada prićž ati s drugima, koristite tokom
sata sva nastavna sredstva i pomagala koja su Vam na raspolaganju. Tada ućž enići nećć e
imati vremena da Vam na bilo koji naćž in ometaju nastavni sat.
Prije nego krenete sa bilo kakvim postupćima, zamolio bih Vas da krenete najprije od
sebe te da shodno tome postavite sebi slijedećć a pitanja :
 Da li ćž esto upozoravam ućž enike na to sž ta ćć e se desiti ako se ne budu pridrzž avali
pravila ponasž anja?
 Da li sam na poćž etku nastave upoznao ućž enike sa pravilima ponasž anja za svoj
nastavni predmet?
 Da li sam odredio jasnu graniću do koje mogu ićć i ućž enićž ke pogresž ke?
 Da li sam jasno objasnio ućž enićima sž ta smiju a sž ta ne smiju raditi na mojim
satima?
 Kako se ja odnosim prema ućž enićima?
 Da li posvećć ujem dovoljno vremena obićž nom razgovoru s ućž enićima?
 Da li dopusž tam ućž enićima da iznesu svoje prijedloge i unesu neke novosti u
nastavni rad?
 Da li uvijek nađem vremena za razgovor kad ućž enik zž eli o nećž emu da razgovara?
 Da li ih zaokupim oko rjesž avanja nekog problema iz nastavnog predmeta?
 Da li ućž enići nalaze zadovoljstvo u nastavi tokom mog nastavnog sata?
 Da li se isto odnosim prema svim ućž enićima u odjelu?
 Da li je ista kazna i ista nagrada za sve ućž enika odjela?

U prilogu Vam dostavljam neke ćž lanke iz Pravila sž kole :

Članak 20., alineja 4.

(Izbacivanje sa nastave)
(4) Nastavnik ne smije narediti učeniku da za vrijeme nastave izađe iz učionice.
Zabranjeno je kažnjavanje učenika udaljavanjem s nastave.

Članak 13.
(Usmeno provjeravanje)
(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute
razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode
kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih
sadržaja.
(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome
satu i, u pravilu, ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta po učeniku.
(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz
jednoga nastavnoga predmeta odnosno iz dvaju nastavnih predmeta ako taj dan nema
pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku za bilješke.
(4) Učenika se tijekom polugodišta ocjenjuje iz svih elemenata predviđenih za usmeno
ocjenjivanje najmanje jednom ocjenom iz nastavnog predmeta koji je u satnici jedan ili
jedan i pol sat tjedno odnosno najmanje dva puta iz predmeta koji je dva sata ili više sati
tjedno.
(5) Učenik ima pravo samostalno tražiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadržaja
ili se jednom, u pravilu, u polugodištu ispričati.
(6) Ocjenjivanje učenikova znanja ne smije biti raspoređeno samo na kraj polugodišta
odnosno nastavne godine
(7) Ocjenu vladanja popravlja se na prijedlog razrednika ili inicijativu nastavnika kada se
procijeni da je došlo do pozitivnih promjena u ponašanju učenika, a najranije nakon isteka
obrazovnog razdoblja u kojem je donesena.
Članak 14.
(Pisano provjeravanje)
(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji
rezultiraju ocjenom učenikova pisanog uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije
obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine.
(2) Za potrebe ovoga Pravilnika, razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15
minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15
minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno
razlikovati opsegom nastavnoga sadržaja.
(3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za
bilješke u imeniku.
(4) Nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati i
načinu provođenja pisane provjere.
(5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu
najviše tri pisane provjere.
(6) Ako nakon provedene pisane provjere znanja više od 50% učenika dobije negativnu
ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti.

Članak 17.
(Okvirni vremenski plan pisanih provjera znanja)
(1) «Okvirni vremenski plan pisanih provjera» (u daljnjem tekstu: okvirni vremenski plan)
je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu.
(2) Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti
okvirni vremenski plan za sve razredne odjele na oglasnoj ploči škole i, ako postoje
tehničke mogućnosti, na web-stranici.
(3) Okvirni vremenski plan sastoji se od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih
dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenom nastavnom
planu i programu te rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.
(4) U okvirni vremenski plan upisuju se i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju
pet nastavnih dana prije provedbe.
(5) Iznimno, okvirni vremenski plan u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki
sljedeći mjesec, i to najkasnije 15 dana unaprijed.
(6) U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od
pisanoga provjeravanja utvrđena okvirnim vremenskim planom. Nakon obrazloženja i
novoga dogovora s učenicima, odluku o tome donose predmetni nastavnik, pedagog i
ravnatelj škole.
(7) Okvirni vremenski plan predlaže nastavnik, a usklađuje i donosi nastavničko vijeće i
pedagog škole.

Članak 19.
(Ocjenjivanje učenikova vladanja)
(1) Ocjene učenikova vladanja u srednjoj školi su: uzorno, vrlo dobro, dobro,
zadovoljavajuće i loše, koje se, na temelju praćenja, vrednuju kriterijima za ocjenjivanje
učenikova ponašanja.
(2) Ocjenu vladanja utvrđuje odjelno vijeće na prijedlog razrednika.
(3) Na temelju elemenata ocjenjivanja učenikova vladanja daje se ocjena učenikova
vladanja.
 (4) Učenikovo vladanje ocjenjuje se praćenjem njegova odnosa prema radu, prema drugim
učenicima, nastavnicima i ostalim zaposlenicima u školi te prema školskoj imovini i širem
društvenom i prirodnom okružju na temelju:
- poštovanja školskih pravila i pravila ponašanja učenika;
- poštovanja tuđih prava;
- izvršavanja dogovorenih zadataka;
- poštovanja pravila timskoga rada;
- prihvaćanja odgovornosti za svoje postupke.
(5) Razrednik je obvezan usmeno upoznati učenika s predloženom ocjenom njegova
vladanja najkasnije posljednjega dana polugodišta odnosno nastavne godine.
(6) Na odgojno-disciplinsku mjeru ukor nastavničkoga vijeća i isključenje iz škole učenik
odnosno njegov roditelj mogu podnijeti žalbu školskom odboru.