Professional Documents
Culture Documents
Nisam dugo pratio ovu temu, ali po poslednjim porukama vidim da je u opticaju
IR2153 ili IR2155, samooscilujuci MOSFET driver, MOSFET-i IRFP450 ili IRFP460, i
jezgro iz PC napajanja.
N = Ue6 / K x f x dB x Ae
Za audio pojacavace obicno nije pozeljno forsirano hladjenje zbog buke koju pravi
ventilator, pa cemo onda pribeci sledecem nacinu za povecanje snage: Upotrebicemo 2
ISTA komada jezgra iz PC napajanja, namotati na svako po polovinu broja navoja i za
primare i za sekundare, sekundare motati bifilarno i obeleziti pocetke svih
namotaja, podrazumeva se isti smer motanja svih. Primare vezati serijski, polovine
sekundara takodje. Tako dva jezgra bez problema koristimo kao jedan transformator.
To je povoljnija opcija za home-made nego medjusobno lepljenje dva jezgra, zbog
toga sto se dobija puno vise prostora za namotaje. Snaga koju moze preneti feritni
transformator takodje veoma zavisi od kolicine bakra. To se u literaturi obicno
zove fCu i najcesce se uzima kao ostvarljivo fCu=0,4 , sto znaci da zbog izolacija
mozemo od ukupnog prostora za motanje bakrom popuniti oko 40%.
Evo spiska snaga koju mogu preneti neka ETD jezgra kod push-pull pogona koji
koristite (navescu vrednosti za 100KHz i prirodno hladjenje), materijali jezgra su
N87 (Epcos-TDK) ili K2008(Kaschke), dozvoljena upotreba do 500KHz:
ETD34, kalkulacijom 680W, realno oko 400W, pri gustini struje u zici od 4,5A/mm^2.
ETD39, kalkulacijom 1032W, realno oko 600W, pri gustini struje u zici od 3,9A/mm^2.
ETD49, kalkulacijom 2673W, realno oko 1500W, pri gustini struje u zici od 4A/mm^2.
ETD59, kalkulacijom 6759W, realno oko 3900W, pri gustini struje u zici od
4,4A/mm^2.
Vazi sa vertikalan polozaj jezgra, gde nisu ostale visoke komponente natrpane oko
njega, gde je omoguceno prirodno opstrujavanje vazduha oko njega. To su realne
mogucnosti tih jezgara, pri 100Khz i bez forsiranog hladjenja. Ako je materijal
jezgra N27 ili K2004, dobicete polovinu od navedenih snaga, sa N67 ili K2006 oko
2/3.
(Dozvoljena minimalna vrednost Rt je cak svega 500 ohma sa CT=1nF, tako da ne vazi
ne secam se cija primedba iz nekog od prethodnih postova, da se ne ide ispod 10K)
Srazmerno snazi, mora biti i vece akumulaciono torusno jezgro na sekundaru, neki ga
zovu i filtersko jezgro posto takodje ima i tu ulogu. Najjednostavnije cemo ga
povecati tako sto cemo namotati polovinu broja navoja koji smo prethodno imali,
kroz dva torusa tako sto cemo ih zalepiti medjusobno radi lakseg motanja. Na taj
nacin se snaga akumulacionog jezgra udvostrucuje, ako treba trostruka snaga 1/3
broja navoja kroz tri jezgra.... Kako znati koji broj navoja treba? Bez ikakvog
zamaranja racunima, izbrojte koliko navoja ima zica za +5V na PC napajanju,
izracunajte koliko je to navoja po voltu pa namotajte za vas zeljeni napon sa istim
koeficijentom. Tako cete odrzati dB u istim granicama u kojima je jezgro i radilo.
Tesla017:
"Na 5toj nozici TL494 ima jedan kondenzator obelezen sa " C* " a to je bash iz tog
razloga shto je objasnio LAF a to je radna frekvencija transformatora i to za 2,2nF
osciluje na 25KHz, 1.5nF na 40KHZ i 1nF na 50KHz. Ja sam kod mene stavio 1.5nF i
probao sa par transformatora i svi su radili moze i da se vidi na atx-u kad se
skida trafo ukoliko je izveden sa tl 494 koj kond ima i time ce se znati tacno za
koju frek je predvidjen i ako nishta drugo kad se vec sve skida sa atx-a mozete
slobodno i ovaj kond da skinete i stavite na C* zajedno sa trafoom i eventualno TL-
om radice 100%
Sad sam pogledao par plocha atx-a svuda je uglavnom ili 1n ili 1,5n "
emiSAr:
Ovo se odnosi na napajanja koja koriste TL494 ili KA7500 kolo ili IRM03 koji su pin
kompatibilni. Za druga kola
treba u DS od kola provjeriti koji elementi odredjuju frekvenciju i na kojoj
frekvenciji trafo radi: U ovoj konfiguraciji,
kada je napajanje bez kontrole, koristi se samooscilujuci IR2153(5) broj navojaka
se malo razlikuje (dobija se vise
V/navojku nego u ATX kontrolisanim napajanjima, ali u ATX-u je struja u jednoj
zici, zbog nacina ispravljanja
d u p l o manja od napisane na plocici, pa o tome treba voditi racuna. O skin
efektu pogledati na linku u
jednom od predhodnih postova gdje ima i kalkulator koja frekvencija koliko prodire
u provodnik, pa je precnik
provodnika kojim se mota duplo veci od dobijene vrijednosti kalkulatorom. Ostalo o
proracunu ovakvih (ATX)
trafoa koji rade u pus-pul topologiji (polumost mijenja smjer struje kroz primar i
promjena indukcije je 2x polazna)
napisa @macolakg, na cemu mu se iskreno zahvaljujem. O izboru poluprovodnika za
polumost po pitanju
napona i struje drugom prilikom. pOz
LINK za kalkulator: http://www.bcae1.com/trnsfrmr.htm
Macola:
Transformatori iz ATX-a mogu raditi na 100KHz po cenu nesto vece temperature
jezgra, ali zato sa ozbiljnom snagom. Svakako da je skin efekat sve izrazenji sa
prirastom frekvencije. Na primer, ja to resavam tako sto primar motam snopom
upredenih lakiranih zica debljine 0,1mm (broj zavisi od zeljene snage), a sekundare
motam bakarnom folijom 0,1mm.