MOSTOVI

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA
GREDE

GREDE

Obrađeno na OKVIRI

OKVIRI
III. predavanju
AVANJE

AVANJE
RAZUPORE

RAZUPORE
NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA
VI. PREDAV

VI. PREDAV
LUKOVI I SVODOVI

LUKOVI I SVODOVI
1. Lukovi i svodovi
OVJEŠENE STRUKTURE

2. Ovješene strukture OVJEŠENE STRUKTURE

3. Viseći mostovi VISEĆI SUSTAVI VISEĆI SUSTAVI

4. Pokretni i plutajući mostovi

prof. dr. sc. Jure Radić MOSTOVI MOSTOVI

NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA LUKOVI I SVODOVI

NOSIVA STRUKTURA
 Nosivi dio mosta koji preuzima sva opterećenja s prometne RAZLIKA SVODA I LUKA
URE MOSTOVA

podloge i sva druga djelovanja te ih preko zapreke koja se

SVOD – zakrivljena ploča LUK – zakrivljeni štap
premošćuje prenosi u tlo
 U pojedinom mostu može postojati jedna nosiva struktura ili više
AVANJE

istih ili različitih

 Uz glavni nosivi sustav u istom mostu mogu se pojaviti i dodatni
(primjer luka iznad kojeg je gredna konstrukcija)
VI. PREDAV

NOSIVE STRUKTU

MOSTOVI MOSTOVI

LUKOVI I SVODOVI LUKOVI I SVODOVI

1
.

2
.

TEMELJNO SVOJSTVO LUKOVA I SVODOVA OPTIMALAN ODABIR OSI

URE MOSTOVA

URE MOSTOVA

s
s

b
a

 Tlačnim naprezanjima prenose do temelja sva djelovanja koja  Onaj gdje se os najviše
a

preuzimaju moguće poklapa sa

s

b
a

 Momenti savijanja se javljaju tek kad se spojnica rezultanti tlačnom linijom

b
a

unutarnjih sila u svakom presjeku (tlačna linija) ne podudara  Lakše se postiže za mali
s osi luka ili svoda odnos P/G jer se za
različite kombinacije
NOSIVE STRUKTU

NOSIVE STRUKTU

opterećenja dobivaju
3
.

4
.

s
s

različite tlačne linija

1

d
a

b
a
s
1

Zoran shematski Primjeri graničnih oblika

s

b
2

d
a

prikaz tlačne linije tlačnih linija za različite

b
a
s
1

kroz dva ljudska sheme opterećenja i

2

d
c
a

tijela prema različit razmještaj

b
a

zglobova i poluzglobova
MOSTOVI MOSTOVI

1
 LUKOVI I SVODOVI LUKOVI I SVODOVI
GRADIVA ZA LUKOVE: GRAĐENJE:
 Dobro otporna na tlačna naprezanja: prirodni i umjetni kamen,  PRIJE: ogromne i skupe o tlo oslonjene skele
URE MOSTOVA

URE MOSTOVA
beton i armirani beton  DANAS: - prvenstveno slobodnom konzolnom gradnjom
 Lukovi od metala, pa čak i od drveta - zakretanjem lučnih polovica iz vertikalnog položaja
- montažna gradnja
RASPONI: 6,0

 Iizmeđu 50 i 300 m
116,00

 Moguće i do 500 m
NOSIVE STRUKTU

NOSIVE STRUKTU
IDEALNI ZA:
 Uvale, duboke
kanjone, morske

141,25
tjesnace
 Lukovi u svojim
osloncima predaju
znatne horizontalne
potiske pa zahtijevaju
dobru nosivost tla

MOSTOVI MOSTOVI

Statički sustavi Statički sustavi

SP
TT
AI
T
I
ČA
K
IN
SR
UA
SS
TP
AO
VN
S
K
I
C
A
S
K
L
O
P
A

DVIJE SKUPINE: UPETI LUKOVI

O

M
L
I

 JEDNOSTAVNI - osnovni prijenos

sila u glavnom rasponu se odvija UPETI LUK
40 - 300 m
 Najjednostavniji, klasični statički sustav, najčešće se koristi
pomoću luka, a ostali dijelovi  PRIJE: klasični zidani i kameni mostovi
konstrukcije imaju sekundarnu  DANAS: masivni lukovi većeg raspona
VODOVI

VODOVI

1
2
1 3
namjenu presjeci 1-1 2-2 3-3
2
3
ELASTICNO UPETI LUK
40 - 150 m  Trostruka statička neodređenost
 Upeti, jednozglobni,  Osjetljivi na:
dvozglobni, trozglobni Temperaturne
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

 SLOŽENI - u osnovni prijenos DVOZGLOBNI LUK

80 - 200 m promjene
j
sila je uključena i kolnička I t > I p ili I = konstanta Slijeganja tla
konstrukcija ili drugi dijelovi  Pogodni za:
pomosta (greda + luk) TROZGLOBNI LUK
60-120 m Izvedbu slobodnim
 Gipki lukovi s krutim konzolnim postupkom Most Usagawa u Japanu
gredama, kruti lukovi s krutim UPETI LUK S  Konstantan ili promjenjiv
332,5 m

gredama, lukovi s zategom, UPUŠTENIM KOLNIKOM

poprečni presjek

28,6
80-200 m
lukovi s vješaljkama, lukovi s
preuzetim potiskom, 204

rešetkasti lukovi, lukovi LUCNI ZIDOVI (DISKOVI)

40-100 m
stijene

MOSTOVI MOSTOVI

Statički sustavi Statički sustavi

VALLETTOVI LUKOVI JEDNOZGLOBNI LUKOVI
 Upeti lukovi kod kojih je nedaleko od peta presjek izveden sa  Lukovi s jednim zglobom u tjemenu
smanjenim momentom tromosti
 Manji momenti savijanja na tim područjima i ujednačenje
 MANA
VODOVI

VODOVI

momenata od tjemena do pete  veliki momenti upetosti – skupo temeljenje

 Smanjenje mogućnosti pojave ekscentričnosti tlačne linije  Koriste se kao privremeni sustavi tijekom gradnje, a kasnije
 PREDNOST se zglob zatvara
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

 ekonomičnije strukture
 MANA
 složena izvedba
ZGLOB
 po R.Vallettu - 1930.g.
Most La Rôche Guyon preko
Seine u Francuskoj

161.00

MOSTOVI MOSTOVI

2
 Statički sustavi Statički sustavi
DVOZGLOBNI LUKOVI TROZGLOBNI LUKOVI
 Jedanput statički neodređeni  Statički određeni sustavi sa zglobovima u tjemenu i osloncima
 Zglobovi najčešće u petama  Konstantan poprečni presjek ili stanjen uz zglobove a zadebljan
 Konstantnog presjeka ili stanjeni prema petama – srpasti lukovi uz bokove
VODOVI

VODOVI
 PREDNOSTI
 PREDNOST
 eliminacija nepovoljnih
 manja osjetljivost na dodatne utjecaje: promjene
dodatnih utjecaja
temperature, slijeganja i zakretanje oslonaca, puzanja i  jednostavna mogućnost
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV
skupljanja betona reguliranja napona prešama
 MANA Most Alexandra III. iz
1900. lijep je primjer
 zglob u tjemenu trozglobnog luka

ZGLOB
ZGLOB ZGLOB
ZGLOB ZGLOB

MOSTOVI MOSTOVI

Statički sustavi Statički sustavi

LUKOVI STIJENE REŠETKASTI LUKOVI
 Uspravno položena ravna ploča u obliku luka sa zakrivljenim  Metalne strukture, u Vijadukt Gabarit u Francuskoj
donjim, a ravnim donjim rubom u novije vrijeme i
 U poprečnom smjeru u paru ili više njih sa kolničkom pločom armiranobetonske
VODOVI

VODOVI

povrh  Spregnute rešetke

 Mogu zajedno sa krilima tvoriti jedinstvenu strukturu - gornji i donji pojas
luka je puna ploča
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

Most Eubillas u Španjolskoj

 Očekuje se danji
razvitak za lukove
vrlo velikih raspona

165.00
52.80 177.00 55.50 55.50 55.50 51.80
448.00

MOSTOVI MOSTOVI

Statički sustavi Statički sustavi

LUKOVI POVEZANI GREDOM LUKOVI POVEZANI GREDOM
 Ujedinjeni nosivi sustavi grede i luka  Maillartovi lukovi - gipki poligonalni lukovi s krutim gredama iznad
 RAZNOLIKOST U ODNOSIMA KRUTOSTI - lagani luk se gradi na skeli i nosi stalni teret
 Maillartovi lukovi, Langerova greda, kruti luk s vlastite težine i grede koja preuzima ostala
VODOVI

VODOVI

gipkom gredom, kruti luk i kruta greda djelovanja

 Langerova greda - gipki luk nad krutom gredom
Željeznički most preko
Save u Zagrebu
- potisak luka se predaje u gredu
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

- tanka greda tako premošćuje

šć veće
ć raspone
 Kruti luk s gipkom gredom kao zategom - dvozglobni lukovi s kojih
u visini zglobova zatega preuzima potisak
 Kruti luk i kruta greda - višestruko statički neodređen
- prikladan za konzolnu gradnju čitavog
sklopa odjednom
 Krut luk s dolje smještenom krutom gredom
- mogu biti međusobno povezani kosim
57.50 135.50 58.00 55.00
306.00
zategama – Nilsenovi lukovi

MOSTOVI MOSTOVI

3
 Statički sustavi Statički sustavi
LUKOVI POVEZANI GREDOM LUKOVI S PREUZETIM POTISKOM
 Polulukovi u razini tjemena međusobno povezani zategom
gipki luk nad
 Vrsta konzolnih lukova
krutom gredom  Ne predaju potisak u tlo nego samo vertikalno opterećenje
VODOVI

VODOVI
 PRIKLADNI ZA
 Dispozicije sa većim središnjim otvorom i dvostruko manjim
rubnim otvorima
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV
 Pliće lukove u ravničarskim krajevima
 NEDOSTATAK
 zglob u tjemenu

kruti luk s
gipkom gredom

MOSTOVI MOSTOVI

Statički sustavi Tipovi konstrukcije

OSTALI LUČNI MOSTOVI PREMA POLOŽAJU KOLNIKA
 Lukovi s kosim stupovima pomosta
 Oblik luka blizu razupori
 Hennebiqueovi sustavi velike
VODOVI

VODOVI

spljoštenosti nalik grednim mostovima

K
O
L
N
I
K
G
O
R
E
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

U
P
U
Š
T
E
N
K
O
L
N
I
K
K
O
L
N
I
K
D
O
L
J
E

MOSTOVI MOSTOVI

Tipovi konstrukcije Tipovi konstrukcije

PREMA TIPU KONSTRUKCIJE NOSIVE STRUKTURE PREMA TIPU KONSTRUKCIJE NOSIVE STRUKTURE
Raspon luka u m
 Savijene pune ploče u monolitnoj
SKICA POPRECNOG
PRESJEKA Visina presjeka

L = 40 do 100 m
izvedbi ili sastavljene od manjih PUNI
visina h u tjemenu luka:
h = (1/40 do 1/60) L
h
VODOVI

VODOVI

SVOD (manji rasponi)

komada (stari mostovi od

1/15L h = (1/60 do 1/100) L
(veci rasponi)

prirodnog kamena ili opeke)

L = 40 do 100 m
DVOSTRUKI h = (1/60 do 1/100) L
h

SVOD (u tjemenu)
b>L/30

 Savijeni puni štapovi

LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

L = 40 do 100 m
 Rrebrasti
R eb asti s svodovi
odo i
P
R
E
S
J
E
K
L
U
K
A

RAZDVOJENI
h = (1/40 do 1/60) L
h

PUNI
b h/b=1 do 2
LUKOVI

 Lukovi stijene L = 70 do 150 m

7,0

 Sandučasti ili olakšani lukovi

RAZDVOJENI h = (1/40 do 1/60) L
20-30
h

LUKOVI h/b=2 do 2,5

"I" PRESJEKA b

 Spregnuti lukovi 20-30 L = 100 do 200 m

3,8 3,8 3,8 3,8
RAZDVOJENI 16,0 m
 Rešetkasti lukovi
h

h = (1/50 do 1/70) L
SANDUCASTI
b h/b = 1 do 1,5
20-30

Most Wanxiang preko

LUKOVI

SANDUCASTI L = 150 do 250 m

rijeke Yangze u Kini
h

S DVIJE
KOMORE b>L/30
h = (1/50 do 1/100) L
rekordnog raspona –
armiranobetonski luk
u tjemenu

SANDUCASTI L = 200 do 400 m

s krutom armaturom
h

S TRI h = (1/50 do 1/100) L

KOMORE b>L/30
b>L/25
u tjemenu
u peti od čeličnih cijevi

MOSTOVI MOSTOVI

4
 Tipovi konstrukcije Oblik luka
PREMA TIPU KONSTRUKCIJE NOSIVE STRUKTURE TEMELJNE LINIJE LUKA ILI SVODA
 Intrados – linija donjeg ili unutrašnjeg ruba svoda
 Ekstrados – linija gornjeg ili vanjskog ruba svoda
 Os svoda – linija koja prolazi raspolovnicama debljine svoda ili
VODOVI

VODOVI
njegovim težištem
 Tlačna linija – spojnica hvatišta rezultanata unutrašnjih sila u
svakom presjeku (zbog promjenljivosti djelovanja
valja analizirati i porodicu ili snop tlačnih linija)
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV
tjeme luka

s debljina
do

dt
os luka luka
tra

d
s s
ek do strelica
ra
int luka

f
dp
peta
temelj luka

otvor luka L i
Tonkovićev most preko Krke u Skradinu
– čelični četvrtasti profili luka starog mosta su ispunjeni betonom raspon luka L r

MOSTOVI MOSTOVI

Oblik luka Oblik luka

OPTIMALNI ODNOSI OSNOVNE PROPORCIJE
 STATIČKI OPTIMUM: poklapanje osi s tlačnom linijom SPLJOŠTENOST LUKA – ODNOS f/L:
 OBLIKOVNI OPTIMUM: skladno i kontinuirano pružanje linija intradosa  polukružni ili puni lukovi – f = L/2 (stari kameni mostovi)
i ekstradosa, njihovi međusobni odnosi i odnosi  spljošteni lukovi – f ‹ L/2 (suvremeni mostovi)
VODOVI

VODOVI

sa linijama terena i dijelova pomosta  nadvišeni lukovi – f › L/2 (gotski luk, šiljati luk)
 KONSTRUKCIJSKI OPTIMUM: linije koje omogućuju što jednostavniju
izvedbu i što bolje djelovanje strukture
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

 EKONOMSKI OPTIMUM: oblik koji zahtijeva najmanji skupni utrošak

f
f

f
11
11
5

L L L
11
3

f
19
1

17

PUNI LUK SPLJOŠTENI LUK NADVIŠENI LUK

16

L
15

L L L
14

f= 2 f< 2 f> 2
fL

13

Pri oblikovanju tih linija treba težiti statičkom, oblikovnom, OPTIMALNI OBLICI SU ZA SPLJOŠTENOSTI: od 1/4 do 1/8
konstrukcijskom i ekonomskom skupnom optimumu!  postoje primjeri plitkih mostova f/L=1/16

MOSTOVI MOSTOVI

Oblik luka Oblik luka

OBLICI INTRADOSA OBLICI INTRADOSA
KRUŽNI SEGMENT
  r 2  x2
PARABOLA
  Ax n ELIPSA 
  f 1 1 2 
 oblikovno najprihvatljivija krivulja  kvadratna ili drugih potencija  za relativno plitke svodove
VODOVI

VODOVI

 najjednostavnija
 u povijesti najprimjenjivanija Mostarski most ima oblik elipse
LUKOVI I SV

LUKOVI I SV

MOSTOVI MOSTOVI

5
 Oblik luka OVJEŠENE STRUKTURE
OBLICI INTRADOSA  U posljednje vrijeme najintenzivniji razvitak

URE MOSTOVA
 RASPONSKO PODRUČJE: od 300 do 1000 m
HIPERBOLA OBRNUTA LANČANICA  Nosivi sklop se sastoji od gredne kolničke konstrukcije ovješene
  2 px  kx 2 p  p
x
 
x
x kosim zategama o pilone
y e  e p   p  ch
VODOVI

2   p  Ishodište u radovima našega Fausta Vrančića iz 17.st.


 nije osobito česta
 statički najprihvatljivija
 dosta odudara od estetskog g
LUKOVI I SV

NOSIVE STRUKTU
optimuma
SASTAVLJENE KRIVULJE
(Séjourné)
  Ax1  Bx  Cx 2 
 Različiti ovali sastavljeni od
više kružnica različitog
radijusa i središta
zakrivljenosti

MOSTOVI MOSTOVI

OVJEŠENE STRUKTURE OVJEŠENE STRUKTURE

 Intenzivna primjena tek od sredine prošlog stoljeća  Dominantne, uočljive građevine – važnost njihova oblikovanja
GRADIVA::
URE MOSTOVA

URE MOSTOVA

PREDNOSTI:
 Brza i racionalna gradnja bez dodatnih skela i uređaja, zatege  ČELIK - u početku kao jedini materijal zbog povoljnog odnosa P/G
 Služe i kao pomagalo u gradnji i kao dio konačnog sustava  BETON - pogodan zbog cijene ali i veće krutosti, prigušenja i manjih vibracija
 Gospodarski prihvatljiva rješenja  SPREGNUTI - uzimaju se dobra svojstva svakog gradiva, jednostavna montaža

TATARA
NOSIVE STRUKTU

NOSIVE STRUKTU

SKARNSUNDET

YANGPU REKORDNI RASPONI PREMA GRADIVU

TATARA = 890 m (čelik)

MOST NORMANDIA YANGPU = 602 m (spregnuti)
SKARNSUNDET = 530 m (beton)
Rekordni europski raspon = 856 m
MOSTOVI MOSTOVI

Dispozicija i statički sustav Dispozicija i statički sustav

SIMETRIČNA DISPOZICIJA NESIMETRIČNA DISPOZICIJA
 Dominantan središnji otvor i  Jedan pilon, jedan
dva manja priležeća dominantni otvor i jedan
RUKTURE

RUKTURE

 Najuobičajenija uzdužna znatno manji otvor (do 0,5L)

dispozicija  Posljedica prometnih,
 Dva jednaka pilona na koja 72 m 140 m 72 m
ambijentalnih ili oblikovnih
se vješa gredna struktura 284 m zahtjeva
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

Most Chandoline,
Chandoline Švicarska MOST MARINE PARADE
PARADE, Velika Britanija

Most blizu aerodroma u Sidneyu

MOST
55 m
IVANA 230
PAVLA
m
II, Poljska95 m
380 m

MOSTOVI MOSTOVI

6
 Dispozicija i statički sustav Dispozicija i statički sustav
VIŠERASPONSKA DISPOZICIJA SA STATIČKOG GLEDIŠTA OVJEŠENA STRUKTURA SASTOJI SE OD:
 gredne kolničke konstrukcije
 N dominantnih središnjih otvora, N+1 pilona, te 2 manja rubna otvora  zatega koje gusto prihvaćaju gredu
 Premošćenje širokih prostranstva  pilona
RUKTURE

RUKTURE
- višestruko neodređen sustav MNOGE VARIJACIJE
VIJADUKT MILLAU, Francuska
- zatega – kruti štap sa uvijek vlačnom silom obzirom na povezanost
- greda – uzdužno prednapet (silom iz zatege) grede s pilonom
kontinuirani nosač s puno oslonaca
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR
2500 3700 11800 3700 2500
24200

Most preko rijeke Grijalve

kod Villahermosa u Meksiku

MOSTOVI MOSTOVI

Dispozicija i statički sustav Dispozicija i statički sustav

1. Grede s ovješenim stolovima 2. Konzolne ovješene grede
 Stolovi se vješaju zategama o relativno niske pilone
 Gredni sustav čvrsto povezan s pilonom se proteže prema sredini polja
 Savladavanje većih raspona za grede istih debljina od klasičnih stolova
RUKTURE

RUKTURE

 Mana su prekidi na kolniku zbog zglobova gdje je zglobno povezan sa simetričnim

 Sustav razvio R. Morandi  Zglob pruzima samo poprečne sile – sustav se izvana ponaša kao
konzolni gredni
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

S OBZIROM
O O NA ZATEGE G RAZLIKUJEMO: O
 Zatege rijetko postavljene – nosač djeluje kao kontinuirani na
elastično popustljivim ležajevima
 Guste zatege – čitav sustav je konzola sa gredom kao tlačnim
17.40
pojasom, a zategama kao vlačnim
MOST MARACAIBO
92.50

niz manjih raspona se premošćuje

50.40

44.40

sustavom greda sa stolovima,

34.60
189.50
31.40
a veći rasponi s ovješenim stolovima

MOSTOVI MOSTOVI

Dispozicija i statički sustav Oblici strukture

3. Kontinuirane ovješene grede OVISE O:
 broju i rasporedu pilona
 Najčešće primjenjivan nosivi sklop, pogotovo za masivne  proporcijskom odnosima među rasponima
PREDNOST: greda se izvodi neprekinuto svojom dužinom
RUKTURE

RUKTURE

 rasporedu zatega – najviše utječe na oblik strukture:

BZ
RA
OE
JG

MOST LANAYE PREKO KANALA ALBERT MOST BOURGOGNE PREKO RIJEKE SAÔNE
T

A
J
E
D
N
O
S
T
R
U
K

D
V
O
S
T
R
U
K

T
R
O
S
T
R
U
K

K
O
M
B
I
N
I
R
A
N
V
I
Š
E
S
T
R
U
K

Liege, Belgija Chalon, Francuska

O
B
L
I
K
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

L
E
P
E
Z
A
H
A
R
F
A
P
A
R
A
L
E
P
E
Z
A

 razlikujemo: - sustave s gusto postavljenim zategama

- sustave s rijetkim zategama

MOSTOVI MOSTOVI

7
 Oblici strukture Oblici strukture
LEPEZE HARFE
 Zatege na vrhovima pilona idu u jednu točku pa se od nje  Paralelni snopovi zatega sa svake strane pilona
RUKTURE

RUKTURE
zrakasto šire prema svojim hvatištima u gredi  Prednost - povećana stabilnost pilona jer se opterećenja
 Problemi zbog sidrenja raspoređuju po čitavoj njegovoj visini
 Nedostatak – uzrokuje veće tlačne sile u gredi
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR
MOSTOVI MOSTOVI

Oblici strukture Oblici strukture

PARALEPEZE IZVEDENICE
 Lepeze kod kojih sidrenje nije u jednoj točki nego na širem  Polulepeze i poluparalepeze
RUKTURE

RUKTURE

odsječku pilona  U glavnom rasponu jedan način vođenja, a u bočnom drugi

OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

MOSTOVI MOSTOVI

Oblici strukture Oblici strukture

 Prije: konstrukcije s manjim brojem zatega – razmaci 30-70 m VOĐENJE ZATEGA U POPREČNOM PRESJEKU:
 Danas: konstrukcije s većim brojem zatega  U jednoj vertikalnoj ravnini
- razmaci 5-15 m za AB, a 10-20 m za čelične grede - obično u osi mosta sa prometnim plohama sa svake strane
- jednostavnija montaža, bolja aerodinamična svojstva - potrebna velika torzijska krutost grede
RUKTURE

RUKTURE

 U dvije ravnine
- mogu biti vertikalne ili koso položene
 U tri ravnine ili u razigranom prostornom sustavu zakrivljenih
ploha
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

 Pri
P i vođenju
đ j zatega osobito bi jje potrebno
b voditi
di i računa
č o
zahtjevima slobodnih profila

MOSTOVI MOSTOVI

8
 Oblici pilona Oblici pilona
 Prije: masivni zidani piloni PILONI U POPREČNOM SMJERU
 Danas: strukture od betona i čelika (ovise o broju ravnina zatega):

PILONI U POPREČNOM SMJERU Tip A – kod lateralnih zatega

RUKTURE

RUKTURE
(ovise o broju ravnina zatega):

Tip H – kod lateralnih zatega

OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

163,8
MOSTOVI MOSTOVI

Oblici pilona Oblici pilona

PILONI U POPREČNOM SMJERU 640 PILONI U POPREČNOM SMJERU
120

(ovise o broju ravnina zatega): (ovise o broju ravnina zatega):

Dijamantni oblik – poseban oblik „A” pilona Tip X – kod lateralnih zatega
5064.2
RUKTURE

RUKTURE

80 80

744
150

80
774.7
12479.2
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

360
17815.8

500
6070.3
600

3932.5

120
4536.4
4036.4

120

1529.7 1438.6 1529.7

200

800
200
500

4500
Most Octavio Frias de Oliveira u São Paulu (Brazil) s pilonom „X“ oblika

MOSTOVI MOSTOVI

Oblici pilona Oblici pilona

PILONI U POPREČNOM SMJERU O VISINI PILONA OVISI: OPTIMUM
(ovise o broju ravnina zatega):  količina i trošak za zatege  Lepeze h/L=0,3
 uzdužne sile u gredi  Harfe h/L=0,5
Tip I i A– kod aksijalnih zatega
RUKTURE

RUKTURE

PILONI U POGLEDU NA MOST:

 vertikalni
 nagnuti prema obali
163,8

 nagnuti prema glavnom otvoru

OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR
P
I
L
O
N
I
Z
A
O
V
J
E
Š
E
N
J
E
U
J
E
D
N
O
J
R
A
V
N
I
N
I
A
K
S
I
J
A
L
N
O
O
V
J
E
Š
E
N
J
E

︵ ︶

MOSTOVI MOSTOVI

9
 Oblici pilona Oblici pilona
O VISINI PILONA OVISI: OPTIMUM O VISINI PILONA OVISI: OPTIMUM
 količina i trošak za zatege  Lepeze h/L=0,3  količina i trošak za zatege  Lepeze h/L=0,3
 uzdužne sile u gredi  Harfe h/L=0,5  uzdužne sile u gredi  Harfe h/L=0,5
RUKTURE

RUKTURE
PILONI U POGLEDU NA MOST:
PILONI U POGLEDU NA MOST:
 vertikalni
 vertikalni
 nagnuti prema obali
 nagnuti prema obali
 nagnuti prema glavnom otvoru
 nagnuti
g p
prema g
glavnom otvoru
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR
MOSTOVI MOSTOVI

Zatege Zatege
 Njihovim razvitkom i SVOJSTVA ČELIKA BITNA ZA ZATEGE:
usavršavanjem došlo je do  vlačna čvrstoća
napretka ovješenih mostova  modul elastičnosti
RUKTURE

RUKTURE

 Proizvode se od  otpornost na zamor

visokovrijednog  mogućnost antikorozivne zaštite
čelika
OVJEŠENE STR

OVJEŠENE STR

 vrlo složen i bitan je detalj sidrenja zatege:

MOSTOVI MOSTOVI

Zatege VISEĆI SUSTAVI

TIPOVI ZATEGA:  Pripadaju u iskonske nosive strukture
 paralelne šipke
URE MOSTOVA

GLAVNI NOSIVI SUSTAV: uže kao vlačni nosač, obješeno preko

 paralelne žice dva pilona
RUKTURE

 paralelni strukovi RASPONI: - do 2000 m, idealni za raspone 1000 do 2000 m

 zatvoreno spiralno uže - česti kao pješački mostovi raspona 50 do 300 m

Klasičan primjer visećeg mosta – most Humber u Velikoj Britaniji

OVJEŠENE STR

NOSIVE STRUKTU

MOSTOVI MOSTOVI

10
 Konstruktivne osobitosti visećih mostova Dispozicija visećih mostova
NOSIVI SUSTAV VISEĆEG MOSTA TVORE:  s tri raspona - srednji dominantan i dva bočna manja
 obješeno uže - nad srednjim rasponom je uže lančanica, a nad
 piloni bočnim se vodi do sidrišta
 gredna kolnička struktura  jednorasponska - piloni uz obalu pa se bočno užad vodi samo
 vješaljke sidrišta bez vješanja strukture
USTAVI

USTAVI
 sidreni blokovi  s više glavnih raspona – uže tvori više lančanica

T
R
O
R
A
S
P
O
N
S
K
A
V
I
S
E
Ć
A
S
T
R
U
K
T
U
R
A
glavno uže piloni
vješaljke
VISEĆI SU

VISEĆI SU
pomost greda

J
E
D
N
O
R
A
S
P
O
N
S
K
A
V
I
S
E
Ć
A
S
T
R
U
K
T
U
R
A
glavni otvor L

V
I
Š
E
R
A
S
P
O
N
S
K
A
V
I
S
E
Ć
A
S
T
R
U
K
T
U
R
A
MOSTOVI MOSTOVI MOSTOVI 2. travnja 2008.

Konstruktivne osobitosti visećih mostova Konstruktivne osobitosti visećih mostova

STATIČKE RAZLIKE – ODNOSE SE NA NAČIN SIDRENJA PILONA: PILONI MOGU BITI:

 sidrenje u sustav mosta  upeti
 sidrenje u sidreni blok izvan njega  zglobno oslonjeni na temelj
 sustav se sidri u gredu (manji mostovi)  Oblikovno – raznolike ravninske i prostorne strukture
s užetima u različitim konfiguracijama i koso položenim
USTAVI

USTAVI

GREDA MOŽE BITI:

 neprekinuta, kontinuirana preko tri polja
 prekinuta na mjestu pilona
VISEĆI SU

VISEĆI SU

U POPREČNOM SMJERU MOST MOŽE BITI:

 na dva paralelna užeta na koja se vješa kolnička struktura
 sa četiri užeta – po par sa svake strane
 sa jednim užetom i vješaljkama u koso položenim ravninama
ravninama

MOSTOVI MOSTOVI

Konstruktivne osobitosti visećih mostova Primjeri visećih mostova

GREDNI NOSAČ KOLNIČKE KONSTRUKCIJE:
 punostjeni ili rešetkasti
 često sandučasti
 konstantne visine
 aerodinamično oblikovani prostorne strukture
USTAVI

USTAVI

Akashi Kaikyo, Japan, 1991 m

VISEĆI SU

VISEĆI SU

Xihoumen, Veliki Belt, Danska, 1624 m

Kina,
1650 m

MOSTOVI MOSTOVI

11
 Primjeri visećih mostova Viseće ploče
Budući most preko Messinskog tjesnaca s rekordnim  Varijanta visećih mostova gdje je u jedinstvenom elementu
rasponom od 3.300 m nosive strukture i obješeno uže i greda za ukrućenje i kolnička
konstrukcija
 Izvode se od betonskih montažnih elemenata koji se
postavljaju izravno na obješenu užad
USTAVI

USTAVI
 Koriste se za pješačke mostove, a postoji i prijedlog za takav
most preko Bospora
 Nosiva užad je puno manje prognuta zbog potreba prometa
VISEĆI SU

VISEĆI SU
Pješački most
Kent Messanger
s nosivim sklopom
viseće ploče

MOSTOVI MOSTOVI

Viseće ploče POKRETNI I PLUTAJUĆI MOSTOVI

UNOS VELIKIH HORIZONTALNIH SILA U TLO:  POKRETNI MOSTOVI - mostovi s pokretnim i pomičnim
 najpogodnije prednapetim sidrima rasponskim konstrukcijama ili njihovim dijelovima
URE MOSTOVA

 preko masivnih upornjaka  PLUTAJUĆI MOSTOVI - mostovi koji nisu fiksno oslonjeni na
čvrsto tlo nego su postavljeni na plovila
 Grade se u osobitim i iznimnim okolnostima
USTAVI

NOSIVE STRUKTU
VISEĆI SU

300 300 300

Oblikovno i 40 300 40
gospodarski su
viseće ploče
110

najpogodnije za
pješačke mostove
30

velikih raspona...

MOSTOVI MOSTOVI

POKRETNI MOSTOVI POKRETNI MOSTOVI

KARAKTERISTIKE:  Trogir – redovita plovidba se odvija s druge strane Čiova
AJUĆI MOSTOVI

 pokretni dijelovi radi povećanja slobodnog profila

URE MOSTOVA

 dok je most otvoren nije moguć prijelaz vozila preko mosta

GRADE SE:
 kada promet na mostu i ispod njega nije ni približno jednako intenzivan
 kada izgradnja mostova sa zahtijevano viskom niveletom nije moguća
ili je vrlo skupa
NOSIVE STRUKTU

POKRETNI I PLUTA

Mostovi preko
Neve u Sankt
Petersburgu
otvaraju se
svake noći

MOSTOVI MOSTOVI

12
 POKRETNI MOSTOVI Rasklopni mostovi
 Tower Bridge u Londonu – primjer za pokretne mostove u  pokretni dio se rasklapa tj. otvara zaokretanjem oko horizontalne
AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI
gradovima kada je viša niveleta nemoguća osovine podiže u vis
IZDIŽU SE:
 ili središnji dijelovi mosta koji se sastoji od dva konzolna dijela
 ili jedan rub mosta kod kojeg je čitav rasponski sklop jedna cjelina
 pokretanje se izvodi pomoću zupčanika i protuutega
POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA
R
A
S
K
L
O
P
N
I
 ovaj most ima dvije razine – donja pokretna za promet vozila i gornja
nepokretna za promet pješaka
MOSTOVI MOSTOVI

Rasklopni mostovi Zaokretni sustavi

S OBZIROM NA SUSTAV POKRETANJA RAZLIKUJEMO:  pokretni dio mosta se otvara tako da se on zaokrene za 90o oko
AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI

• rasklopne mostove na paralelogram vertikalne osi:

- protuuteg je sustavom motaka zglobno složen u - središnjeg stupa - otvaraju se dva susjedna otvora
paralelogram koji pri otvaranju mijenja svoj oblik - oslonca na obali - ili oko jednog oslonca čitav sklop
- omogućuje ručno otvaranje
- ili oko oslonaca na obje obale polovine sklopa
• rasklopne mostove na polugu s protuutegom
• povlačnne rasklopne mostove
- pokretni dio se prvo povuče u stranu a onda rasklopi PREDNOST: otvaranje brzo i jednostavno
NEDOSTATAK: otvaranje zahtjeva mnogo prostora
POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA

Jednostrani rasklopni Dvostrani rasklopni mosta preko

most preko kanala Caen rijeke Schlei u njemačkoj pokrajni
u Normandiji Schleswig-Holstein
Z
A
O
K
R
E
T
N
I

MOSTOVI MOSTOVI

Zaokretni sustavi Povlačni mostovi

 rasponski sklop se povlači duž mosta, a ponekad i neki
AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI

njegov dio poprečno

MOGUĆA RJEŠENJA:
 konstrukcija se izdigne i u jednom ili dva dijela povuče duž
prometnice
 pokretni dio se uvuče u drugi nepokretni
POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA
P
O
V
L
A
Č
N
I

Zaokretni most u Valenciji sastavni je dio staze Formule 1

MOSTOVI MOSTOVI

13
 Povlačni mostovi Podizni mostovi
Most preko Cetine  rasponski sklop im se pomoću obalnih portala ili tornjeva podiže
AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI
u Omišu uvis – niveleta ostaje paralelna početnom stanju
 viši profil PREDNOSTI: - podizanje se svaki put izvodi za onoliko koliko
plovnog puta je zahtijevaju potrebe plovidbe
potreban samo za - mogu se podići sklopovi velikih raspona
vojne svrhe
POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA
Nepokretan dio mosta

1 2 3 4 5 6 7 8

MOSTOVI MOSTOVI

Podizni mostovi PLUTAJUĆI MOSTOVI

Most Gustava Flauberta preko Seine u Ruenu  konstrukcija je oslonjena na plovila

AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI

 odavna poznati tipovi mostova

 izvode se zbog velike dubine mora ili slabog tla za temeljenje
pod vodom
 plovila su usidrena i međusobno povezana
 podložni deformacijama pod teretom i uslijed plime i oseke
 prilazni dijelovi – s jedne strane oslonjeni na tlo, a s druge na
plovilo
POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA

 koriste se za uspostavu brzog i privremenog uspostavljanja

prometa

MOSTOVI MOSTOVI

PLUTAJUĆI MOSTOVI PLUTAJUĆI MOSTOVI

 Plutajući most na Zlatnom rogu u Istambulu (1994.) preko kojeg Maslenica – izveden u kratkom razdoblju za potrebe privremenog
AJUĆI MOSTOVI

AJUĆI MOSTOVI

prolazi i željeznička pruga prijelaza prije gradnje stalnog mosta

POKRETNI I PLUTA

POKRETNI I PLUTA

MOSTOVI MOSTOVI

14
 MOSTOVI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
AVANJE

NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA

VI. PREDAV

1. Lukovi i svodovi
2. Ovješene strukture
3. Viseći mostovi
4. Pokretni i plutajući mostovi

prof. dr. sc. Jure Radić MOSTOVI

15