UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
ODSJEK: GRAĐEVINSKI
AKADEMSKA GODINA: 2016/2017
PREDMET: MOSTOVI

PROGRAMSKI ZADATAK
GLAVNI PROJEKAT MOSTA

Studenti: Profesor:
Muamer Mujić Dr. Sc. Mirsad Topalović, docent
Emir Huremović
Hasib Ćurić
 SADRŽAJ

1.0 TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

2.0 TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE
2.1 Pripremni radovi
2.2 Organizacija i priprema gradilišta
2.3 Iskolčavanje objekta
2.4 Raščišćavanje terena
2.5 Zemljani radovi
2.6 Iskop temelja
2.7 Nasipanje šljunkovitog materijala
2.8 Zatrpavanje oko objekta
2.9 Betonski i armirano betonski radovi
2.10 Beton
3.0 PRORAČUN OGRADE MOSTA
3.1 Dispozicija ograde
3.2 Analiza opterećenja i statički uticaji
3.3 Dimenzioniranje stuba ograde
3.4 Dimenzioniranje rukohvata ograde
3.5 Dimenzioniranje anker vijaka
4.0 PRORAČUN PJEŠAČKE STAZE
4.1 Analiza opterećenja
4.2 Statički proračun
4.3 Dimenzioniranje na savijanje
5.0 PRORAČUN KOLOVOZNE PLOČE
5.1 Analiza opterećenja
5.2 Statički proračun
5.3 Dimenzioniranje kolovozne ploče
6.0 PRORAČUN GREDE
6.1 Statički proračun
6.2 Dimenzioniranje na savijanje
6.3 Dimenzioniranje na poprečne sile
7.0 PRORAČUN STUBA
7.1 Statički proračun
7.2 Dimenzioniranje na savijanje
7.3 Dimenzioniranje na poprečne sile
7.4 Kontrola na probijanje
8.0 PRORAČUN TEMELJA
8.1 Statički proračun
8.2 Određivanje dimenzija temelja samca
8.3 Proračun potrebne armature
8.4 Kontrola na probijanje
9.0 PRORAČUN UPORNJAKA
9.1 Proračun model
9.2 Analiza opterećenja
9.3 Proračun tijela upornjaka
9.4 Proračun nadzitka upornjaka
9.5 Proračun krila upornjaka
9.6 Proračun temelja upornjaka
10.0 PRORAČUN PRELAZNE PLOČE
1.0 TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

U ovom programu riješeno je premošćavanje prirodne prepreke kao dionice magistralne ceste sa
pjesačkom stazom sa dvije strane. Na osnovu dobivene podloge sa geometrijskim karakteristikama
terena izrađena su tri idejna rješenja mosta: pločasti sa jednim stubom u sredini, sa dva stuba i
razupore. Razmatranjem ova tri rješenja usvojen je pločasti tip mosta koji najbolje ispunjava zahtjeve
funkcionalnosti, sigurnosti, ekonomičnosti i estetike. Dužina prepreke koju most treba da premosti je
45m. Stubovi su s pozicionirani na podužnim razmacima od 15,5m i 18m. Svi stubovi su iste visine 9,7
m, i oslanjaju se na temelje samce 2,90x2,90 m. Fundiranje je izvrseno na dubini1,60m. Visina pune
ploče 0,60m je visina na dijelu kolovoza a konzolni prepusti su 0,25m. Krajnjim dijelovima je oslonjena
na upornjake koji su također na visini od 10m.

2.0 TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE

U ovom dijelu projekta dati su tehnički uslovi za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova
na izgradnji objekta, a to su:
PRIPREMNI RADOVI
ZEMLJANII RADOVI
BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

2.1 Pripremni radovi

Prije početka izvođenja glavnih radova na izgradnji objekta izvođač je obavezan da izvrši sve pripremne
radove koji su neophodni radi stvaranja uslova za nesmetano izvođenje glavnih radova. Pripremni
radovi obuhvataju sljedeće:
Organizaciju i pripremu gradilišta
Iskolčavanje objekta
Raščišćavanje terena

2.2 Organizacija i priprema gradilišta

Izvođač radova je dužan da, o svom trošku, izvrši organizaciju i uređenje gradilišta prema organizacionoj
šemi gradilišta koju će sam sačiniti, a koja mora biti prihvaćena i ovjerena od strane Nadzornog organa
Investitora. Organizaciona šema gradilišta treba da sadrži sve elemente koji obezbjeđuju uređenje
gradilišta tako da se svi radovi mogu izvesti brzo i kvalitetno uz obezbjeđenje sigurnosti ljudstva i
opreme kao i susjednih objekata i postrojenja. U sklopu uređenja gradilišta Izvođač će izvršiti sve
privremene radove koji obuhvataju: postavljanje privremene ograde, izgradnju i održavanje pristupnih
gradilišnih puteva, kancelarijski prostor za rukovodioca gradilišta, magacinski i garderobni prostor,
sanitarne prostorije, raspored i postavljanje mašina, opreme i pomagala, gradilišni razvod el. energije,
vode i telefona, ormariće prve pomoći, sredstva i opremu protivpožarne zaštite, table upozorenja i
ograničenja pristupa i kretanja po gradilištu, kao i sve drugo što je potrebno za brzo, kvalitetno i
bezbjedno izvođenje radova. Nakon završetka svih radova Izvođač je dužan da sa gradilišta ukloni sve
privremene objekte , sredstva i opremu koje je izgradio i koristio u toku izvođenja radova i da teren
dovede u prvobitno stanje, ukoliko se od njega drugačije ne zahtjeva.Radovi na organizaciji i pripremi
gradilišta se posebno ne plaćaju i smatraju se uključenim u cijenu izvođenja glavnih radova.

2.3 Iskolčavane objekta

Investitor je dužan da prije početka izvođenja radova Izvođaču preda osnovne geodetske elemente na
osnovu kojih se može izvršiti precizno iskolčavanje objekta, sa oznakom glavnih osovina objekta i
njihovom najbližom vezom od stalnih repera i trigonometrijskih tačaka. Sve ostale geodetske radove na
iskolčavanju objekta sa izradom nanosnih skela i geodetsko praćenje izgradnje vrši Izvođač bez posebne
naknade i biće odgovoran za tačnost izvedenih radova.
Ukoliko se pojedine gabaritne veličine razlikuju potrebno ih je usaglasiti sa Nadzornim organom i
Projektantom.Investitor je obavezan da Izvođaču preda situacionu kartu sa ucrtanim svim podzemnim
instalacijama i postojećim objektima koji se nalaze na lokalitetu gradilišta. Ukoliko greškom Izvođača
dođe do oštećenja podzemnih instalacija koje su ucrtane u situacionoj karti ili susjednih objekata, svi
troškovi prouzrokovani oštećenjem padaju na teret Izvođača. Prilikom iskolčavanja objekta Izvođač je
dužan obezbjediti stalne tačke (osiguranja), koje moraju biti zaštičene na adekvatan način od uništenja i
pomjeranja sve do završetka radova.

2.4 Raščišćavanje terena

Investitor je dužan da, prije uvođenja Izvođača u posao, poruši sve dijelove postojećeg objekta koji su
planirani za rušenje i da Izvođaču, prije početka radova, preda lokalitet gradilišta raščišćen od otpadnog
materijala. Na lokalitetu gradilišta ne smije ostati ništa što spriječava neometano izvođenje radova
izuzev sitnog rastinja koje će Izvođač ukloniti prilikom uređenja gradilišta bez posebne naknade i dijela
postojećeg objekta koji se ruši.
Sitnim rastinjem se smatraju šiblje i žbunje kao i drveće čija debljina stablja iznad zemlje ne prelazi
debljinu od 10cm. Ukoliko se na lokalitetu gradilišta nađu stablja čija debljina prelazi 10cm ili drugi
materijali, oprema ili sredstva čije uklanjanje zahtjeva posebno angažovanje ljudi ili mašina Izvođač je
dužan iste da ukloni uz prethodni dogovor sa Investitorom oko visine naknade za tu vrstu posla, koja se
posebno plaća. Izvođač je dužan da bez naknade raščišćava gradilište poslije završetka svake faze rada
kako bi se gradilište držalo urednim. Po završetku svih poslova Izvođač će bez naknade ukloniti sav svoj
preostali materijal, objekte, opremu i sredstva i okolni teren dovesti u prvobitno stanje, ukoliko se od
njega ne bude dručije zahtjevalo, a na samom objektu će prije primopredaje izvršiti fino čišćenje.

2.5 Zemljani radovi

Prilikom izvođenja zemljanih radova na ovom objektu mogu se pojaviti sljedeće faze rada:
Iskop temelja
Nasipanje šljunjovitog materijala
Zatrpavanje oko objekta
Prilikom izvođenja svake od ovih faza rada Izvođač je dužan pridržavati se svih važećih propisa,
projektnih rješenja i ovih tehničkih uslova.

2.Iskop temelja
Sa izvođenjem radova na iskopu temelja se može otpočeti tek nakon iskolčavanja objekta i osiguranja
stalnih kontrolnih nivelmanskih tačaka. Iskop humusa, ukoliko ga ima, vrši se samo sa površine temeljne
jame, mašinski ili ručno, utovarom u vozilo i odvozom na deponiju. Humus se deponuje na posebnu
deponiju i nesmije se miješati sa ostalom zemljom iz iskopa, kako bi se mogao ponovo iskoristiti za
humuziranje. Mjesto deponije za humus će odrediti Nadzorni organ Investitora. Obračun se vrši po m 3,
a na osnovu geodetskog snimka terena prije i poslije skidanja humusa.
Sav ostali iskop temelja se izvodi prema projektovanim profilima, zadatim dubinama i definisanim
nagibom kosina uz obezbjeđenje potrebnog radnog prostora izvan gabarita temelja sa svih strana
građevinske jame ukoliko se temelji izvode u oplati. Ako se temelji izvode bez oplate, u samom iskopu,
dimenzije iskopa moraju odgovarati projektovanim dimenzijama temelja.Ivice iskopa moraju biti
pravilno zasječene i u okviru zadatih dimenzija. Ukoliko dođe do prekopavanja izvan zadatih dimenzija,
greškom Izvođača, prekopani dio se mora do projektovanih kota namiriti šljunkovitim materijalom ili
betonom MB-10, a troškovi viška iskopa i nasipa se neće plaćati. Deponovanje iskopane zemlje mora
biti na bezbjednoj udaljenosti od ivica iskopa kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje kosina, što može
prouzrokovati odronjavanje i klizanje zemlje u građevinsku jamu. Mjesro privremene deponije treba da
odredi Nadzorni organ, vodeći računa o tome da će se dio temlje iz iskopa koristiti za zatrpavanje
objekta. Svi zemljani radovi moraju se izvoditi u skladu sa važećim propisima uz preduzimanje svih
mjera zaštite na radu a posebno na zaštiti kosina od odrona. Završeni iskop ne smije se bez potrebe
ostavljati otvorenim, a posebno u zemljištu koje je podložno klizanju i odronu usljed uticaja padavina i
prisustva podzemnih i površinskih voda. Ukoliko Izvođač dopusti da završeni iskop stoji neopravdano
dugo, mimo utvrđenog dinamičkog plana i to bude uzrok za klizanje i odron temlje, dužan je bez
naknade izvršiti sanaciju nastale štete.
Dno građevinske jame prilikom iskopa uvijek treba da ostane u jednostranom padu sa minimalnim
padom od 0,5% kako bi u slučaju većih padacina nebi došlo do potapanja cijele građevinske hame i
nekontrolisanog rasvasivanja temeljnog tla. Prijem iskopa vrši Nadzorni organ ili stručna komisija koju
odredi Investitor koji svoja zapažanja bilježe u građevinski dnevnik i na bazi predgleda odobravaju ili ne
odobravaju Izvođaču nastavljanje sljedeće faze radova.
Izvođač radova će izvesti i sve druge zemljene radova izvan prijektovanih veličina, ukoliko se za njima
ukaže potreba u vrijeme izvođenja radova uz predhodnu saglasnost Nadzornog organ a koja treba da
bude upisana u građevinski dnevnika. Cijena ovih radova se odvojeno plaća po sitim uslovima kao i
osnovni radovi, ukoliko se drugačije ne dogovori. U toku izvođenja zemljanih radova moguće je da se
naiđe na zaostale dijelove betonskih elemenata ili cijelih konstrukcija koje se moraju ukloniti. Izvođač
će mašinskim štemenjem ukloniti sve betonkse dijelove koji smetaju izvođenju radova ali uz predhodno
odobrenje Nadzornog orfana. Izvođač će izvesti i sve druge radova na štemenju koji su predivđeni
projektom ili koje zahtjeva Nadzorni organ putem građevinskog dnevnika. Svi radovi na štemenju se
posebno plaćaju po 1m3 porušenog betona. Obračun i plaćanje svih zemljenih radova vrši se po m3
iskopa.

2.7 Nasipanje šljunkovitog materijala

Nasipanje šljunkovitog materijala ispod temelja objekta može se vršiti tek nakon prijema iskopa od
strane Nadzornog organa i dovođenje temeljnog tla u projektovano stanje a u pogledu dimenzija, oblika
i zahtjevane zbijenosti. Zahtjevana zbijenost temeljnog tla mora se dokazati mjerenjima koja moraju biti
urađena od strane ovlaštene ustanove. Ukoliko rezultati mjerenja pokažu da je zbijenost temeljnog tla
manja od projektovane sa nasipanje šljunkovitog materijala se ne smije otpočinjati sve dok se zbijenost
temeljnog tla ne dovede do projektovanih veličija. Ukoliko se zbog lošeg kvaliteta zemljišta ne može
positi zahtjevena zbijenost potrebno je produbiti iskop do kvalitetnijeg zemljišta ili izvršiti ojačanje
posteljice šljunkovito- pjeskovitim materijalom ili nekom drugom stabilizacionom mješavinom koju
odredi Nadzorni organ. Ovi radovi se moraju posebno evidentirati putem građevinskog dnevnika.
Obračun će se vršiti po m3, a plaćanje posebno.
Nasipanje materijala obuhvata nabavku , prevoz, ugradnju sa razastiranjem te valjanje do potrebne
zbijenosti u sloju debljine date u projektu. Za materijal se koristi prirodni ili drobljeni šljunak granulacije
prema zahtjevu iz projekta, a ako granulacija nije propisana projektom onda se koristi mješavina zrnom
0-60 mm bez primjesa organskih materijala i mulja. Obračun se vrši po m3 ugrađenog nasipa.

2.8 Zatrpavanje oko objekta

Izvođač radova, sa zatrpavanjem oko objekta kao i svih drugih rovova, nesmije otpočeti sve dok mu
Nadzorni organ ne primi dio objekta koji se zatrpava i ne odobri zatrpavanje putem građevinskog
dnevnika. Čvrstoća betona objekta ili njegovog dijela koji se zatrpava ne smije biti manja od 75%
propisane čvrstoće. Sva mjesta oko objekta gdje se vrši zatrpavanje predhodno moraju biti očišćenja od
zaostalog i otpadnog materijala kao i opreme. Prije zatrpavanja objekta i ostalih rovova vrši se sa
zemljom iz iskopa, ukoliko drugačije ne zahtjeva Investitor, a zatrpavanje se izvodi u slojevima debljine
30 cm sa nabijanjem do potrebne zbijenosti. Materijal kojim se vrši zatrpavanje treba da je bez
otpadaka drveta, zaostalog korijenja i trave kao i ostalih materija organskog porijekla. Zatrpavanje
objekta mora se izvoditi pažljivo kako nebi došlo do oštećenja zaštite izolacije kao i same izolacije, a
ukoliko dođe do bilo kakvih oštećenja Izvođač je dužan da o svom trošku izvrši propavku svih oštećenja.
Obračun zatrpavanja oko objekta vrši se po m3 ugrađenog materijala u zbijenom stanju.

2.9 Betonski i armiranobetonski radovi

Ovim tehničkim uslovim propisuju se osnovni kriterijumi za izvođenje svih betonskih i armirano
betonskih radova kao i minimalni uslovi koje moraju ispunjavati beton i materijali od kojih se spravlja,
te uslove za spravljanje, prevoz, ugradnju i njegovanje betona. Izvođač je dužan, tokom izvođenja svih
betonskih i armirano betonskih radova, pridržavati se „Pravilnika o tehničkim normativima za beton i
armirani beton“ kao i ovih tehničkih uslova. Betonski i armirano betonski radovi moraju se u svemu
izvoditi prema rješenjima i nacrtima iz projekta. Sa betonskim radovima smije se početi tek nakon
prijema predhodnih faza rada, od strane nadzornog organa, što se mora evidentirati u građevinskom
dnevniku. Kod izvođenja armirano betonskih temelja i zidova Izvođač je dužan, prije postavljanja
armature, pozvati Nadzornog organa da pregleda postavljenu jednu stranu oplate, prije zatvaranja
druge strane oplate da pregleda armaturu, a prije betoniranja komplentnu oplatu temelja i zidova, koji
će nakon pregleda odobriti ili ne odobriti sljedeću fazu rada, što se mora evindetirati u građevinskom
dnevniku. Prije betoniranja moraju biti ugrađeni svi ankeri, anker ploče ili otvori koji su predviđeni
projektnom dokumentacijom, a njihov položaj mora tačno odgovarati projektovanom i ne smije se
dozvoliti da se tokom betoniranja promjeni. Ukoliko se nakon betoniranja utvrdi da njihov položaj ne
odgovara, Izvođač je dužan da jedan dan unaprijed obavjesti Nadzornog organa ali to mora konstatovati
putem građevinskog dnevnika. U projektu je za svaku poziciju naznačena vrsta i marka betona koju je
potrebno postići, što će izvođač dokazati uzimanjem i ispitivanjem kontrolnih kocki i dostavom
izvještaja o ispitivanju svake uzete kocke, a koji mora biti urađen od strane odgovarajuće Institucije
registrovane za ispitivanje građevinskih materijala i za čije angažmane je saglasan Investitor. Zbog
specifičnosti ovog objekta Izvođač je obavezan da, pored uzimanja i ispitivanja kontorlnih betonskih
kocki, svakodnevno vrši i ispitivanje svježe betonske mase na gradilištu, prije ugradnje betona a koja se
odnose na standardna ispitivanja konzistencije betona i vodocementnog faktora.

2.10 Beton
Sve vrste i marke betona čija je ugradnja predviđena u ovom projektu moraju biti izgrađene prema
recepturama koje garantuju postizanje svih traženih karakteristika. Recepture trebaju biti izrađene od
strane ovlaštene institucije i potvrđene na osnovu ispitaivanja probnih uzoraka.

U izgradnju ovog objekta uglavnom će se koristiti beton C40/50. Agregat za spravljanje svih betona
treba da je isključivo prirodni najkrupnijim zrnom do 32 mm i bez štetnih sastojaka koji mogu uticati na
kvalitet betona. Mješavina agregata se sastoji od četiri frakcije (0-2, 4-8, 8-16, 8-32 mm) sa težinskim
doziranjem pri miješanju , a prema unaprijed utvrđenim recepturama za svaku pojedinu vrstu i marku
betona. Frakcije agregata moraju medusobno biti odvojene fizickom pregradom, bez mogućnosti
nekontrolisanog miješanja. Sav agregat za beton mora biti ispitan od strane ovlaštene institucije i mora
ispunjavati propisane uslove u pogledu granulometrijskog sastava, sadržaja organskih materija,
čvrstoće i postojanosti i prisustva drugih štetnih materija. Granulometrijska krivulja mješavine agregata
treba uvijek da je između dvije standardne krivulje. Za proizvodnju svih vrsta i marki betona koji se
ugrađuju na ovom objektu treba upotrebljavati Portland cement 45 ili Portland cement sa dodatkom
zgure i elektrofilterskog pepela od 30%, a koji u svemu moraju odgovarati važećim standardima. Druga
vrsta cementa može se upotrijebiti samo uz odobrenje nadzornog organa. Beton kojim se izvodi jedan
konstruktivni element ne smije imati različite vrste cementa. Izvođač je obavetan kvalitet cementa
dokazati odgovarajućim atestom izdatim od ustanove ovlaštene institucije za ispitivanje građevinskih
materijala koji mora sadržavati sljedeće karakteristike: početak i kraj vezivanja, stalnost zapremine,
čvrstoća na savijanje i pritisak i finoću mliva. Cement stariji od šest mjeseci nesmije se koristiti bez
ponovnog ispitivanja. Doziranje cementa treba da se vrši težinski.
3.0 PRORAČUN OGRADE MOSTA

3.1 DISPOZICIJA OGRADE 10

110
110

250

3.2 ANALIZA OPTEREĆENJA I STATIČKI UTICAJI

Prema pravilniku o tehničkim normativima iz 1981.g. za određivanje opterećenja na putnim

mostovima član 41. kao opterećenje se uzima mirno linijsko jednako podijeljeno opterećenje u
horizontalnom i vertikalnom pravcu od 1 kN/m'.

MA=1kN/m x 2,5m x 1,1m=2,50kNm=250kNcm

NA=1kN/m x 2,5m=2,5 Kn
TA=1kN/m x 2,5m=2,5 kN
3.3 DIMENZIONIRANJE STUBA OGRADE

Dimenzioniranje stuba ograde

Za izradu ogarde koriste se cijevi 70 i ispuna od cijevi 16

Materijal: Č.0361

2
dop𝜎=18kN/cm
2
dop𝜏=10kN/cm

𝑙𝑖 2 𝑥 110 220
𝜆= 𝑖 =0,707 𝑥 3,5=2,47=89,07

 89,07
   0,96
1 92,9

Za   0,96 I kriva izvijanja A iz propisa se uzima da je   0,70

dop𝜎=0,70 x 𝜎dop=0,70 x 18,00=12,61 kN/cm2

Kontrola napona

𝑁 𝑀 2,5 250
𝜎= 𝐴 + 𝑊 = 3,14 𝑋 0,5 𝑋 7 + 0,789 𝑋 7 𝑋 7 𝑋 0,5 =0,21+12,31=12,52kN/cm2<𝜎dop

𝑇 2,5
𝜏=𝐴 = 10,99 =0,23kN/cm2< dop𝜏=10kN/cm2

Iz ovog se vidi da naponi zadovoljavaju.

Naponi zadovoljavaju!

3.4 DIMENZIONIRANJE RUKOHVATA OGRADE

Statički sistem rukohvata

MinM=-0,52 kNm=-52 kNcm

MaxM=0,21kNm=21 kNcm

Iz estetskih razloga rukohvat se usvaja kao i stub ograde od cijevi Ф70/5. Naponi će biti
Zadovoljeni jer je min M<M=250kN/cm2
Ispuna je od cijevi Ф16/12 cm.

3.5 DIMENZIONIRANJE ANKER VIJAKA

Dimenzioniranje anker vijaka

Sila zatezanja u anker vijcima:

𝑀 250
z= ℎ = =22,72 kN
11

Dopštena sila u anker vijcima:

Zdop= dop𝜎 x r2𝜋/4=16 x 1,62 x 3,14/4=32,15kN

Zdop=32,15kN>Z=16kN

Sila koju nosi jedan vijak

r 2 1,6 2  3,14
F    dop   15  30 kN
4 4

Fσb  d  b min  σ b,dop  1,6  1,0  27  43,2 kN

Mjerodavna sila F = 30 kN > T = 2,5 kN

4.0 PRORAČUN PJEŠAČKE STAZE

4.1 ANALIZA OPTEREĆENJA

-Stub rasvjete …………………………………………………........................................=0,16 kN/m

-Ograda ………………………………………………………......................................... =1,0 kN/m

-Montažni vijenac …………………….............................0,238𝑚2 * 24 kN/𝑚3 =5,71 kN/m

-Ivičnjak ……………………………….................................0,043𝑚2 * 24 kN/𝑚3 =1,04 kN/m

-Hidroizolacija ………………………................................0,01 𝑚 * 16 kN/𝑚3 =0,16 kN/𝑚2

-Betonska ispuna ……………………..............................0,24𝑚 * 24 kN/𝑚3 = 5,76 kN/𝑚2

-Asfaltni zastor ………………………...............................0,04𝑚 * 24 kN/𝑚3 =0,96 kN/𝑚2

-Stalno opterećenje(HI,asf zastor,bet ispuna)g2 =6,88kN/𝑚2 ∗ 1𝑚=6,88kN/m

-(rasvjeta,ograda,vijenac, ivičnjak) 𝑝1=6,87kN/m*1m= 6,87kN/m
-Opterećenje staze od ljudske navale 𝑝2 = 5,0 kN/m

4.2 STATIČKI PRORAČUN

Proračunsko opterećenje
Msd=-31,66 kNm

4.3DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

Materijal:
BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2
f 40
f cd  ck   26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
 c 1,5
ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2
f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15
co = 5 cm
h = 25 cm
d =h– c= 25– 5,0= 20 cm
Msd= 31,66kNm/m’

Msd 31,66∙100
μsd = = = 0,0296=> = 0,968;
b∙d2 ∙fcd 100∙202 ∙2,67
𝑀𝑠𝑑 31,66 ∙ 100
𝐴𝑠 = = = 3,76 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,968 ∙ 20 ∙ 43,478
Minimalnaarmatura:
AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 20 = 3,0cm2/m’

USVOJENO: Φ12/25 cm(stvAS = 5,65 cm2/m')

5.0 PRORAČUN KOLOVOZNE PLOČE

5.1 ANALIZA OPTEREĆENJA

Pravac Y okomit je na pravac vožnje. Pravac X je u pravcu vožnje.

STALNO

-Asfaltni beton (d=7cm) ……………..0,07𝑚2 * 24 kN/𝑚3 =1,68 kN/m

-Izolacija ……………………………..0,01𝑚2 * 16 kN/𝑚3 =0,16 kN/m

-Sloj za nagib ………………………..0,04𝑚2 * 20 kN/𝑚3 =0,80 kN/m

KORISNO

V600

𝑘𝑑 =1,4-0,008 *L ; 𝑘𝑑 >1,0 L= 15,5m

𝑘𝑑 =1,4-0,008*15,5m =1,4-0,12=1,276

-Opterećenje u glavnoj traci…………………………………= 5,0kN/𝑚2

-Opterećenje van glavne trake………………………………= 3,0kN/𝑚2

-Opterećenje od točka tipskog vozila………………………= 100kN

P=100*1,276 =127,6 kN

𝑃1 =5,0*1,276 = 6,38kN/𝑚2

Operećenje od vjetra

Lokacija Tuzla

Fundamentalna brzina vjetra: vo=23 m/s

Gustina vazduha: r=1,25kg/m3

Nadmorska visina objekta: as=305 mnm

calt=1+0,001as=1,3

vb=calt x vo=1,3*23=29,9 m/s

Osnovni pritisak vjetra: qb=1/2 x r x vb2=1/2 x 1,25 x 29,92=0,559 kN/m2

Koeficijent izloženosti: Ce=2,0

Udarni pritisak vjetra: qp= Ce x qb=2x0,559=1,12 kN/m2

Vjetar na srednji stub:
 wI = 0,8 x 1.12 =0, 9 kN/m1

Vjetar na rasponsku konstrukciju:

wst.= 1,0*1,12= 1.12 kN/m1

Sila kočenja 30% od V600

P=0,3*600 kN =180 kN

5.2 STATIČKI PRORAČUN

Na slijedećim dijagramima su prikazani anvelopni uticaji mjerodavni za dimenzioniranje u

karakterističnim presjecima kolovozne ploče:
Napomena : Težina konstruktivnih elemenata-AB ploče automatski generisana softverom!

- Momenti savijanja Mx u donjoj zoni:

Mx,max=1146,93 kNm

- Momenti savijanja My u donjoj zoni:

My,max=264,87 kNm
- Momenti savijanja Mx u gornjoj zoni:

Mjerodavna kombinacija 1,35*I+1,5*II+1,5*III

Mx,max=-1697,87 kNm

- Momenti savijanja My u gornjoj zoni:

Mjerodavna kombinacija 1,35*I+1,5*II+1,5*III

My,max=-604,03 kNm
5.3 DIMENZIONIRANJE KOLOVOZNE PLOČE

Materijal:

BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2

f ck 40
f cd    26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
c 1,5

ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2

f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15

co = 5 cm
h = 60 cm
d =h– c= 60 – 5,0= 55 cm

-Donja zona “x” pravac

Msd,x= 1146,93kNm/m’
Msd 1146,93∙100
μsd = = = 0,143 => = 0,9
b∙d2 ∙fcd 100∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 1146,93 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 53,98 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

Minimalna armatura:
AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 55 = 8,25cm2/m’

AS max  0,04 · b · d = 0,04 · 100 · 55 = 220 cm2/m’

USVOJENO: R  28/12,5 cm (stvAS = 54,762/m')

Napomena: Razmak glavne armature min 10 cm.

-Donja zona ” y” pravac

Msd,y= 264,87kNm/m’

Msd 264,87∙100
μsd = = = 0,032 => = 0,975
b∙d2 ∙fcd 100∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 264,87 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 11,17 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,975 ∙ 55 ∙ 43,478

Minimalna armatura:
AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 55 = 8,25cm2/m’

AS max  0,04 · b · d = 0,04 · 100 · 55 = 220 cm2/m

USVOJENO: R  20/25 cm (stvAS = 15,71 cm2/m')

-Gornja zona “x” pravac

Msd,x= -1697,87kNm/m’
Msd 1697,87∙100
μsd = = = 0,214 => = 0,847
b∙d2 ∙fcd 100∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 1697,87 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 85,3 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,847 ∙ 55 ∙ 43,478

Minimalna armatura:
AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 55 = 8,25cm2/m’

AS max  0,04 · b · d = 0,04 · 100 · 55 = 220 cm2/m’

USVOJENO: R  32/10 cm (stvAS = 88,42 cm2/m')

- progušćenje armature na mjestu stuba

-Gornja zona “y” pravac

Msd,y= -604kNm/m’

Msd 604∙100
μsd = = = 0,075 => = 0,95;
b∙d2 ∙fcd 100∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 604 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 27,07𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,95 ∙ 55 ∙ 43,478

Minimalnaarmatura:
AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 100 · 55 = 8,25cm2/m’

AS max  0,04 · b · d = 0,04 · 100 · 55 = 220 cm2/m’

USVOJENO: R  25/20 cm (stvAS = 29,45 cm2/m')

6.0 PRORAČUN GREDE
6.1 STATIČKI PRORAČUN

Mjerodavna kombinacija 1,35*I+1,5*II+1,5*III

6.2 DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

Materijal:

BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2

f ck 40
f cd    26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
c 1,5

ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2

f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15
co = 5 cm
h = 60 cm
d =h– c= 60 – 5,0= 55 cm
-Presjek 1-1 ( oslonac)

b/h=200/60 cm
Msd,max= -295,77kNm
Msd 295,77∙100
μsd = = = 0,0183 => = 0,856
b∙d2 ∙fcd 200∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 295,77 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 14,45 𝑐𝑚2
 ∙ d ∙ fyd 0,856 ∙ 55 ∙ 43,478

AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 200 · 55 = 16,5cm2/m’

USVOJENO: 1214 (stvAS = 18,46cm2)

-Presjek 2-2 ( u polju)

b/h=200/60 cm
Msd,max= 490,84kNm
Msd 490,84∙100
μsd = = = 0,030=> = 0,977;
b∙d2 ∙fcd 200∙552 ∙2,67

𝑀𝑠𝑑 490,84 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 21,1 𝑐𝑚2
 ∙ d ∙ fyd 0,977 ∙ 55 ∙ 43,478

AS min  0,0015 · b · d = 0,0015 · 200 · 55= 16,5cm2/m’

USVOJENO: 1216 (stvAS = 24,12cm2)

6.3 DIMENZIONIRANJE NA POPREČNE SILE

Vsd,max=448,17kN
Vrd,1=[ τrd ∙ k ∙ (1,2+ 40∙ ρl)+0,15∙ σcp] ∙ bw ∙ d

τrd = 0,41 Mpa

k= 1,6-d= 1,6-0,55= 0,9→k = 1,05
𝐴𝑠 31
ρl = 𝐴𝑐 =12000=0,00258
Vrd,1=0,041∙1,05∙(1,2+ 40∙ 0,00258) ∙200 ∙55= 617,13 kN >Vsd,max=448,17kN
=> usvaja se min smičuća armatura

Kontrola pritisnute betonske dijagonale :

Vrd,2= 0,5 ∙ υ ∙ fcd ∙ bw ∙ z

𝑓𝑐𝑘
υ= 0,7 - 200 = 0,5 ≥ 0,5
Vrd,2= 0,5 ∙ 0,5 ∙ 2,67∙ 0,9∙ 55∙ 200= 6608,25kN > Vsd=451,5 kN

Vsd<0,2 Vrd,2 => max razmak uzengija Sw= 30 cm

Odabrane uzengije φ12mm

𝑎𝑠𝑤 .𝑚 1,13∗4
𝑆𝑤,= = =12,15cm
𝜌∗𝑏𝑤 0,0013∗200

USVOJENO: R 12/10 cm (stvAS = 1,13cm2)

7.0 PRORAČUN STUBA
7.1 STATIČKI PRORAČUN

7.2 DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

Materijal:

BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2

f ck 40
f cd    26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
c 1,5

ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2

f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15

co = 5 cm
b/h=80/80 cm
L = 1000 cm
Ac = 6400 cm2 ;
Ix = 3 413 333,33cm4
Iy =3 413 333,33cm4;
- xpravac:

Msd=708,42 kNm
Nsd= -3479,81 kN

 Dužina izvijanja:

Li = β×L = 0,7×1000 = 700 cm

 Poluprečnik inercije :

Ix
imin   23,09
Ac

 Vitkost stuba:

λ=lo/i= 700/23,09= 30,32

 Granična vitkost

15 15
lim  
N sd 3274,1
f cd  Ac 2,67  6400
lim  34,27

λlim=34,27>λ=30,32 =>nije potreban proračun po teoriji II reda

M sd 708,42
Ekscentricitet po teoriji I reda: e0    0,204m
 N sd 3479,81

 Ekscentricitet usljed geometrijskih imperfekcija:

vL
ea 
2

1 1 1
Nagib stuba: v   0,0032   0,005
100  L 100  10 200

0,005 10
ea   0,025m
2

 Ukupni ekscentricitet:

etot  e0  ea  e2  0,204  0,025  0  0,229m

  Računska vrijednost presječnih sila mjerodavnih za dimenzioniranje:

M sd  N sd  etot  3479,81 0,229  796,88kNm

N sd 3479,81 
v sd     0,2036
b  h  f cd 80  80  2,67 
   tot  0,05
M sd 796,88 *100
 sd    0,058 
b  h 2  f cd 80  80 2  2,67 

Potrebna površina zategnute i pritisnute armature:

f cd
AS1  AS 2  tot  b  h   0,05 * 80 * 80 * 0,061  19,52 cm 2
f yd

Minimalna vertikalna armatura :

Asmin=0,0015*Ac=0,0015*80*80= 9,6 cm²

Maximalna vertikalna armatura :

As,max  0,04  Ac  0,04 * 80 * 80  256 cm 2

USVOJENO: 2*8 R 18 (stvAS = 2x20,36= 40,72cm2)

7.3 DIMENZIONIRANJE NA POPREČNE SILE

Vsd,max= 105,82kN
Vrd,1=[ τrd ∙ k ∙ (1,2+ 40∙ ρl)+0,15∙ σcp] ∙ bw ∙ d

τrd = 0,41 Mpa

k= 1,6-d= 1,6-0,75= 0,85→k = 1
𝐴𝑠
ρl = 𝐴𝑐 =0,013
Vrd,1=0,041∙1∙(1,2+ 40∙ 0,013) ∙80 ∙75= 423,12 kN>Vsd,max= 105,82kN
=> usvaja se min smičuća armatura

Kontrola pritisnute betonske dijagonale :

Vrd,2= 0,5 ∙ υ ∙ fcd ∙ bw ∙ z

𝑓𝑐𝑘
υ= 0,7 - 200 = 0,5 ≥ 0,5
Vrd,2= 0,5 ∙ 0,5 ∙ 2,67∙ 0,9∙ 80∙ 75= 3604,5kN > Vsd=105,82 kN

Vsd<0,2 Vrd,2 => max razmak uzengija Sw= 30 cm

Odabrane uzengije φ12mm

𝑎𝑠𝑤 .𝑚 1,13∗2
𝑆𝑤,= = =21,73cm
𝜌∗𝑏𝑤 0,0013∗80

USVOJENO: R12/20 cm (stvAS = 1,13cm2)

7.4 KONTROLA NA PROBIJANJE

Vsd= 3479,81 kN

dcr= 2·1,5d+b= 2·1,5·55+80= 245cm

ucr = dcr ∙π = 769,3 cm

𝑉𝑠𝑑 3479,81
vsd= 𝑢𝑐𝑟 = = 4,52 kN/cm
769,3

Vrd1= τrd∙k∙(1,2+40∙ρl)·d·

τrd=0,041 kN/cm2
k=1,6-0,55= 1,05
Vrd1= 0,041·1,05·(1,2+40·0,02)·55

Vrd1=4,73 kN/cm > Vsd= 4,52 kN/cm => nije potrebna dodatna armatura

8.0 PRORAČUN TEMELJA

8.1 STATIČKI PRORAČUN

Napomena: Stubovi prenose iste reakcije na temelje samce i uzima se jedan kao mjerodavan sa
kombinacijom opterecenja I+II+III
8.2 ODREĐIVANJE DIMENZIJA TEMELJA SAMCA

Materijal:

BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2

f ck 40
f cd    26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
c 1,5

ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2

f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15

co = 5 cm
Df=1,6m

Stub 80x80 cm

V=2725 kN
H=72,5 kN

M= 240 kNm

Ϭdop= 600 𝑘𝑁/𝑚2

I iteracija

pretpostavljeno B=2,5m

𝑀𝑢 =H*𝐷𝑓 +M=72,5Kn*1,6m+240 kNm=356 kN/m

𝑉 𝑀
Ϭ1,2=𝐴±𝑊<Ϭdop

2725 356
Ϭ1,2=2,5∗2,5± 2,6 <Ϭdop

Ϭ1=436+136,9=572,9 𝑘𝑁/𝑚2< 600 𝑘𝑁/𝑚2

Ϭ2=299,1 𝑘𝑁/𝑚2 < Ϭdop= 600 𝑘𝑁/𝑚2

II iteracija

pretpostavljeno B=2,8 m
𝑉 𝑀
Ϭ1,2=𝐴±𝑊<Ϭdop

3820 548
Ϭ1,2=2,8∗2,8±3,66<Ϭdop

Ϭ1=487,2+149=636,2 𝑘𝑁/𝑚2> Ϭdop= 600 𝑘𝑁/𝑚2

III iteracija

pretpostavljeno B=2,9 m
𝑉 𝑀
Ϭ1,2= ± <Ϭdop
𝐴 𝑊
 3820 548
Ϭ1,2=2,9∗2,9±4,06<Ϭdop

Ϭ1=454,22+135=589,22𝑘𝑁/𝑚2< Ϭdop= 600 𝑘𝑁/𝑚2

Ϭ2=454,22-135=319,22𝑘𝑁/𝑚2 < Ϭdop= 600 𝑘𝑁/𝑚2

Usvojeno B/H=290/290 cm

8.3 PRORAČUN POTREBNE ARMATURE

Mjerodavna najnepovoljnija kombinacija 1,35*I+1,5*II+1,5*III

V=3820 kN

 MJERODAVNI MOMENT

𝑉·(𝐵−𝑏) 3820(2,9−0,8)
MI=MII= = = 1002,75kNm →Msd
8 8
𝑉(𝐵−𝑏) 3820(2,9−0,8)
VI=VII= = = 1383,1 kN→Vsd
2𝐵 2·2,9

𝛽·𝑀𝑠𝑑 0,97·1002,75·100
pot As = 0,9·𝑑·𝑓𝑦𝑑 = = 33,14 cm2
0,9·75·43,478

USVOJENO 12 Φ 20 As=37,68 cm2

8.4 KONTROLA NA PROBIJANJE

Vsd=1383,1 kN

dcr= 2·1,5d+b= 2·1,5·75+80= 305cm

ucr = dcr ∙π = 957,7 cm

𝑉𝑠𝑑 1383,1
vsd= 𝑢𝑐𝑟 = = 1,44 kN/cm
957,7

Vrd1= τrd∙k∙(1,2+40∙ρl)·d

τrd=0,041 kN/cm2
k=1,6-0,75= 0,85
ρlmin=0,0013

Vrd1= 0,041·1·(1,2+40·0,0013)·75

Vrd1=3,85 kN/cm2> Vsd= 1,44 kN/cm2 => Zadovoljava na proboj !

9.0 PRORAČUN UPORNJAKA
9.1 PRORAČUNSKI MODEL

Temeljna ploča d=0.60m ; zid upornjaka d=1,00m ; krila upornjaka d=0,60m

9.2 ANALIZA OPTEREĆENJA

Reakcija od stalnog opterecenja Q=544,92kN

Reakcija od pokretnog opterecenja P=416,84 kN

Sila od pokretanja i zaustavljanja vozila K=90 kN

Aktivni pritisak tla:

- γn=18 kN/m² ; φ=30° ; c=0 kN/m²

30
𝑃𝑂 =18*𝑡𝑔2 (45- 2 )=6kN/𝑚2

𝑃1 =4,3*6= 25,8kN/m²

𝑃2 =5,0 * 6 *1,35= 40,5kN/m

𝑃3 =0,7*6*1,35= 5,67kN/m

Sila od vozila ispred upornjaka

P=600/(3*6)=33,33 kN/m
9.3 PRORAČUN TIJELA UPORNJAKA
a) STATIČKI UTICAJI

- Msd,y

- Msd,x
b) DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

Materijal:

BETON C 40/50  f ck  40 N/mm2

f ck 40
f cd    26, 66 N/mm2 = 2,67 kN/cm2
c 1,5

ARMATURAB 500  f yk  500 N/mm2

f yk 500
f yd    434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm2
s 1,15

co = 5 cm
h = 100 cm
d =h– c= 100 – 5,0= 95 cm

- glavna armature y pravac :

Msd,y= 355,35kNm

𝑀𝑠𝑑 355,35 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 9,56 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 95 ∙ 43,478

USVOJENO: R 20/20 cm (stvAS = 18,84cm2/m')

- razdjelna armature x pravac :

Msd,x= 62,74 kNm/m

𝑀𝑠𝑑 62,74 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 1,69 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 95 ∙ 43,478

USVOJENO: R 18/20 cm (stvAS = 15,27 cm2/m')

9.4. PRORAČUN NADZIDKA UPORNJAKA
a) STATIČKI UTICAJI

b) DIMENZIONIRANJE

co = 5 cm
h = 30 cm
d =h– c= 30 – 5,0= 25 cm

𝑀𝑠𝑑 28,19 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 2,88 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 25 ∙ 43,478

Asmin=0,0015∙100∙25= 3,75 cm2/m’

USVOJENO: R 14/25 cm (stvAS = 7,7 cm2/m')

9.5. PRORAČUN KRILA UPORNJAKA
a) STATIČKI UTICAJI

Mjerodavna kombinacija I+II+ 1,35*III+1,5*IV

- Msd,y

- Msd,x
b) DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

co = 5 cm
h = 60 cm
d =h– c= 60 – 5,0= 55 cm

- glavna armature y pravac :

Msd,y= 165,8kNm/m’

𝑀𝑠𝑑 165,8 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 7,70 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 =0,0015*b*d=8,25cm2/m'

USVOJENO: R 16/25 cm (stvAS = 10,05 cm2/m')

- glavna armature x pravac :

Msd,x= 256,93kNm/m’

𝑀𝑠𝑑 256,93 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 11,94𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 =0,0015*b*d=8,25cm2/m'

USVOJENO: R 18/25 cm (stvAS = 12,72 cm2/m')

9.6. PRORAČUN TEMELJA UPORNJAKA

a) STATIČKI UTICAJI

- Msd,X

- Msd,y
b) DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE

co = 5 cm
h = 60 cm
d =h– c= 60 – 5,0=55 cm

-Gornja zona “x“ pravac

Msd,x= 0

𝑀𝑠𝑑 192,34 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 8,93 𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 =0,0015*b*d=8,25cm2/m'

USVOJENO: R 12/25 cm (stvAS = 5,65 cm2/m')

-Donja zona “ x“ pravac

Msd,x= 192,34kNm/m’

𝑀𝑠𝑑 192,34 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 8,94𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

USVOJENO: R 16/25 cm (stvAS = 10,05 cm2/m')

-Gornja zona “ y “ pravac

Msd,y= 0

𝑀𝑠𝑑 19,10 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 0,89𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

USVOJENO: R 12/25 cm (stvAS = 5,65 cm2/m')

-Donja zona “ y “ pravac

Msd,y= 89,92kNm/m’

𝑀𝑠𝑑 89,92 ∙ 100

𝐴𝑠 = = = 4,178𝑐𝑚2 /𝑚′
 ∙ d ∙ fyd 0,9 ∙ 55 ∙ 43,478

USVOJENO: R 12/25 cm (stvAS = 5,65 cm2/m')

10.0 PRELAZNA PLOČA
Šema opterećenja i statički uticaji

Dimenzioniranje
Gornja zona:
12,36∗100
𝐴𝑠 = =1,86 cm2/m'
0,9∗17∗43,48

USVOJENO: R 8/10 cm (As=5,03 cm2/m')

Donja zona:
71,75∗100
𝐴𝑠 = =10,79 cm2/m'
0,9∗17∗43,48

USVOJENO: R 12/10 cm (As=11,31 cm2/m')