Jerko Bezié
Glazbeni svijet Braéana u
predaji prve polovice 20. stoljeéa
Svojim sadréajem ovaj se kratki prilog nadovezuje na rad »Tradi-
cionalna narodna muzika otoka Bratae Sto ga je napisala Dunja Rihtman-
‘Sotrié. Prema prethodnom dogovoru prikazala je, analizirala i obradila
obredne: pjesme, svadbene i koledarske, uspavanke i pripovjedne pjes-
me, pretezno epske. Od narodnih glazbenih instrumenata zahvatila je
Pretefno one Sto su ih sviraéi sami izradili ili kupili.
Ovdje Zelim upozoriti i na druge oblike koji su, takoder, usmenom
predajom uli u glazbeni svijet Bra¢ana u prvoj polovici 20, stoljeca.
Susretali smo ih i snimali magnetofonom — Dunja Rihtman-Sotrié i ja
— za vrijeme naSeg zajednitkog terenskog istrazivalaékog rada na otoku
Bratu potetkom ljeta 1969. godine. To su bile Ijubavne pjesme, pjesme
u povodu odlaska iz zavitaja, novije pripovjedne, partizanske pjesme,
erkveno pudko pjevanje i svirka na harmonici. Navedeni oblici folklorne
glazbe na otoku Bratu uglavnom su i danas (1969) sastavni dio narodnog
Zivota. Usmenom predajom, »po sluhue usvajaju ih mladi od starijih ili
vjestijih izvodaéa
301i obigajima prikup-
instrumentalnim me-
Todijama razlike su mnogo blaze. Ondje nalazimo veoma éesto iste tonalne
odnose, pretezno durski tonski nadin, ili tonalne odnose koji ofito sme
U tekstovima, u ulozi pjesme i svirke u Zivot
jena grada pokazuje velike razlike; u napjevima
raju duru, Za3to su se ovi oblici toliko prosirili i uévrstili da danas nisu
samo sastavni nego i pretezni dio glazbenog svijeta Bratana?
U rjeSavanju postavljenog pitanja valja uzeti u obzir éinjenicu da
su veéa mjesta otoka Braéa zapravo mali gradi¢i, mediteranska urbana
naselja s ruralnim osobinama. Pomorstvom i trgovinom bila su priliéno
dobro povezana s vecim gradovima ne samo istone nego i zapadne obale
Jadranskog mora. Postoje zanimljivi podaci o odjecima renesanse u glaz-
benom Zivot srednje Dalmacije, i na kopnu i na otocima.' Zupna erkva
u Nereficima na otoku Brau ima orgulje koje je sredinom 18. stoljeca
izradio poznati graditelj orgulja Petar Nakié (6ko 1700—1770).
‘Ako se vratimo samo u relativno blisku proslost, pod kraj 19. iu
prve godine 20. stoljeca u vecim mijestima otoka Bra¢a nalazimo priliéno
Zivahan glazbeni Zivot. Stranaéke borbe izmedu narodnjaka i protalijan-
skih autonomasa potiéu razvoj pjevackih drustava, limenih, duhaékih
glazbi i drugih instrumentalnih sastava.
Devedesetih godina proglog stoljeca u Nereziscima djeluje limena
azba koju vodi utitelj Raimondi 2upni athiy u Nereiscima posjeduie
fotografiju limene glazbe u tom mijestu iz godine 1906. i popis svirata’
U Sutivanu oko 1880. g. postoji duha¢ki instrumentalni sastav »Fanfare«*
U vremenu izmedu dva rata djeluje u Sutivanu i potpuna duhatka glazba
u sastavu: 3 Klarineta (2 in B, 1 in Es), 2 »flikorne« (tal. flicorno, njem
Fluegelhorn), 2 ybaritona« (Bassfluegelhorn i eufonijum), 2 roga, 3 trube,
trombon, 2 sbasax (bas-trube), bubanj, mali bubnjié i piatti.’ Prvih god
na 20. stoljeca, kad je opéina Nerezisca bila jo$ u rukama autonom:
Nerediiéa je imalo i svoju Societa Filarmonica de Neresi. Drustvenim
orkestrom, osnovanim jo8 1892. godine, rukovodio je mjestanin, dr Niko
Fertilio (rod. 1868. u Nerediscima, umro oko 1920. g, u Trstu). U Pudisci-
ma, gdje je Narodna éitaonica bila osnovana veé 1868. godine, postojale
su dvije limene glazbe.
Ne nastavljam podacima iz drugih mjesta, Zelim samo komentirati
misljenje Antuna Dobroni¢a (1878—1955) o limenim glazbama u Dalmaci-
jiu to vrijeme jer se Dobronicevo misljenje posredno odnosi i na otok
Braé, Objavijeno je godine 1906, kad je Dobronié sluzbovao kao utitelj
"0 folklornoj glazbi tih vremena vidi u mom Glanku Etmomuzikologki osvrt
ya napiove te Hekioroviceva Ribanja, s2vuke, br. 0t-105, Sarajevo. 1970,” st.
dts 200.
* Jerko Bezié — Dunja C. Rihtman, Braé 1969, terenska biljednica br. 1. (skra-
eno Bin 1908, sux 47 Podatak’ dao’ Frane Keko Defiipis, rod. 1892. godine w
*"Athiv uredio i gradu prikupio don Ivica Eterovié, rod, 1931, u Puéiscima,
godine 1969,, Zupnik u Nerezistima, Popis sastavio Frane Defilipis.
* Brad 1909, 1, str. 15, kazivaé Jerko Ivanovié Rasko, rod. 1903. Sutivanu,
Brag 1969, 1, str. 1518. J. Ivanovié Rasko, cuva fotografiju te glazbe.
Brag 1969, 1) str. 46—47, $1, podacl od Frane Defilipisa.
* Braé 1969, 1, str. 98, podatak don Ivice Eteroviéa.
302u Visu_na istoimenom otoku.' Dobronié pige sa stajaligta glazbenog
umjetnika, Covjeka koji Zeli Siriti glazbenu umjetnost. Stoga je razumljiv
njegov oStar napadaj na prosjetnost, jednostavnost u loSem smislu rijedi
i tehnitke nedostatke tih limenih glazbi, zvanih »bande« (vidi opsezan
citat u biljesci br. 8).
U najboljoj namjeri, s teénjom za Sirenjem glazbene umjetnosti,
Dobroni¢ nije shvacao da su >... koragnice, plesici i sli¢ne gluposti .. .<
igrale odredenu ulogu u Zivotw judi toga vremena, Proci limenom glaz-
bom kroz mjesto, nastupiti nedjeljom ili blagdanom u sredistu mjesta,
prirediti ples — to su u borbama za ugled i moé u opéini bile vrlo velike
i vaine stvari. Bez obzira na umjetni¢ki domet skladbi za limene glazbe,
bubanj je davao metricki obrazac potreban za korak koratnice ili plesa.
Helik Je bio { dojam dopadljivih melodija kojima su pojedine koratnice
ili plesne melodije postajale veoma omiljele i ope poznate.
Premda su takve glazbene komade pisali profesionalni glazbenici i
— slazem se s Dobronicem — ée8ée nevje8ti nego vjesti, moram primije-
titi da i folklorna glazba nije uvijek narodna umjetnost nego vrio éesto
samo praksa, dio narodnog Zivota, naprosto Zivotna potreba, a ne umjet-
nigka ‘nadgradnja. Uspjelija ostvarenja mogu sadréavati 1 umjetni¢ke
vrednote.
S tim u vezi upozoravam na zanimljiv problem. Dobronié je znao
koliko se njegove teznje za visim glazbenim umjetniékim dostignucima
razlikuju od glazbenog svijeta — pa prema tome i ukusa — Sirih slojeva
fadaspice drustva u Dalmacij. Zao je i uzrok za zasto| u razvijanju gaz.
bene kulture nasao u »... nedostatnom glazbenom odgoju puka, il jos
bolie, u pokvarenom ukusu istogae’ (tj. puka, odnosno sirih slojeva dru-
“Alun Debronié, Glacbere paietkovania — Nasa pievazka i ina glacbena
drusiva, aPjevacki vjeshike 11/1906, Zagreb 1906, str. 891 x. Pada’ samo™ mates
kelikim, je troskom spojeno uzdr#avanje ovih banda. Tu se’ preko godine trost na
disuée fiorina za ubitel|a, 20 giazbala, za stanatinu, za glazbena diela, a wonatno,
ha uzvrat u ime dobiti, retehim baridama samo trujemo ukus opeiistva, Uh
bandama, osobito u onima aasih omanjih majesta, sva se umjetnicka visina gubi
najnizoj banalnosti, Koragnice, plesiel 1 signe sluposti u Kojima najinteressnrnij
Pvjetita ulogu tara — buban}
Sto se tige tih banda, Ja ih rado dopustam u gradovima. A moram iskreno
priznali, da tu iskusivo dokazuje povoljnije uspjehe, osobito ako su 4 letont gradu,
va tava glazbena drusiva prouvnih politigiih tendencija, Uomanjim micstma
takva ustanova, ne samo Sto he postizava svoju pa 4 primitivna Svthu, ved yu upra:
¥o,Prematuje. Dokaz budi, dase te bande u retenim mjestima s teskom dmukorn,
ako tako uzdrZavaju ponajvige tek 2a koja godinu — obitno dok traje pohtitka na
Petost u mjestu —a onda malo po malo iadigu od glazbeng fimancijaing susice
hak bi ved jednom bilo vfijeme da se | u ovom pogledu predomisiine, Kad
bi mjesto ovih banda kod nas ustrajalt pjevacka drustya, tbjegl bi suvignu { Sete
2 trosicy, a mnogo vecu umjetnitku Korist bi erpall. K iomi plevacka se drusive
dla Tahke bez arfava userajati 1 u omanjim selina, ig su neophodno muna ne sa
smo 2a drusivo ma i za erkvis
‘Napisah ovaj uvod, jer'me ufasno peku i
Pave Tet blacbeng paleo Gdje vatja tratitt glavi povod naSem elas
sti, Glacbena paljetiovanja — Gdje valja trait glayni_povod nasem glaz-
benom zasiojud —~ »Pfevaski vjeshike 1/1606, 7 dn str 38 ore, Pravt dalle
fe ove toli zagusljive glacbene
tofu , Zagreb 190 i
povod nasem glazbenom zastoju u prvom redu traviti je tome, Sto se nasa glaz.
bena drustva ustrajaju i smatraju ponajvise sredstva parade { reklame; Sto medu
njihovim lanovima ne vlada ona opravdana ambicija, koja bi ih neprestano po
303