You are on page 1of 14
Jerko Bezié Glazbeni svijet Braéana u predaji prve polovice 20. stoljeéa Svojim sadréajem ovaj se kratki prilog nadovezuje na rad »Tradi- cionalna narodna muzika otoka Bratae Sto ga je napisala Dunja Rihtman- ‘Sotrié. Prema prethodnom dogovoru prikazala je, analizirala i obradila obredne: pjesme, svadbene i koledarske, uspavanke i pripovjedne pjes- me, pretezno epske. Od narodnih glazbenih instrumenata zahvatila je Pretefno one Sto su ih sviraéi sami izradili ili kupili. Ovdje Zelim upozoriti i na druge oblike koji su, takoder, usmenom predajom uli u glazbeni svijet Bra¢ana u prvoj polovici 20, stoljeca. Susretali smo ih i snimali magnetofonom — Dunja Rihtman-Sotrié i ja — za vrijeme naSeg zajednitkog terenskog istrazivalaékog rada na otoku Bratu potetkom ljeta 1969. godine. To su bile Ijubavne pjesme, pjesme u povodu odlaska iz zavitaja, novije pripovjedne, partizanske pjesme, erkveno pudko pjevanje i svirka na harmonici. Navedeni oblici folklorne glazbe na otoku Bratu uglavnom su i danas (1969) sastavni dio narodnog Zivota. Usmenom predajom, »po sluhue usvajaju ih mladi od starijih ili vjestijih izvodaéa 301 i obigajima prikup- instrumentalnim me- Todijama razlike su mnogo blaze. Ondje nalazimo veoma éesto iste tonalne odnose, pretezno durski tonski nadin, ili tonalne odnose koji ofito sme U tekstovima, u ulozi pjesme i svirke u Zivot jena grada pokazuje velike razlike; u napjevima raju duru, Za3to su se ovi oblici toliko prosirili i uévrstili da danas nisu samo sastavni nego i pretezni dio glazbenog svijeta Bratana? U rjeSavanju postavljenog pitanja valja uzeti u obzir éinjenicu da su veéa mjesta otoka Braéa zapravo mali gradi¢i, mediteranska urbana naselja s ruralnim osobinama. Pomorstvom i trgovinom bila su priliéno dobro povezana s vecim gradovima ne samo istone nego i zapadne obale Jadranskog mora. Postoje zanimljivi podaci o odjecima renesanse u glaz- benom Zivot srednje Dalmacije, i na kopnu i na otocima.' Zupna erkva u Nereficima na otoku Brau ima orgulje koje je sredinom 18. stoljeca izradio poznati graditelj orgulja Petar Nakié (6ko 1700—1770). ‘Ako se vratimo samo u relativno blisku proslost, pod kraj 19. iu prve godine 20. stoljeca u vecim mijestima otoka Bra¢a nalazimo priliéno Zivahan glazbeni Zivot. Stranaéke borbe izmedu narodnjaka i protalijan- skih autonomasa potiéu razvoj pjevackih drustava, limenih, duhaékih glazbi i drugih instrumentalnih sastava. Devedesetih godina proglog stoljeca u Nereziscima djeluje limena azba koju vodi utitelj Raimondi 2upni athiy u Nereiscima posjeduie fotografiju limene glazbe u tom mijestu iz godine 1906. i popis svirata’ U Sutivanu oko 1880. g. postoji duha¢ki instrumentalni sastav »Fanfare«* U vremenu izmedu dva rata djeluje u Sutivanu i potpuna duhatka glazba u sastavu: 3 Klarineta (2 in B, 1 in Es), 2 »flikorne« (tal. flicorno, njem Fluegelhorn), 2 ybaritona« (Bassfluegelhorn i eufonijum), 2 roga, 3 trube, trombon, 2 sbasax (bas-trube), bubanj, mali bubnjié i piatti.’ Prvih god na 20. stoljeca, kad je opéina Nerezisca bila jo$ u rukama autonom: Nerediiéa je imalo i svoju Societa Filarmonica de Neresi. Drustvenim orkestrom, osnovanim jo8 1892. godine, rukovodio je mjestanin, dr Niko Fertilio (rod. 1868. u Nerediscima, umro oko 1920. g, u Trstu). U Pudisci- ma, gdje je Narodna éitaonica bila osnovana veé 1868. godine, postojale su dvije limene glazbe. Ne nastavljam podacima iz drugih mjesta, Zelim samo komentirati misljenje Antuna Dobroni¢a (1878—1955) o limenim glazbama u Dalmaci- jiu to vrijeme jer se Dobronicevo misljenje posredno odnosi i na otok Braé, Objavijeno je godine 1906, kad je Dobronié sluzbovao kao utitelj "0 folklornoj glazbi tih vremena vidi u mom Glanku Etmomuzikologki osvrt ya napiove te Hekioroviceva Ribanja, s2vuke, br. 0t-105, Sarajevo. 1970,” st. dts 200. * Jerko Bezié — Dunja C. Rihtman, Braé 1969, terenska biljednica br. 1. (skra- eno Bin 1908, sux 47 Podatak’ dao’ Frane Keko Defiipis, rod. 1892. godine w *"Athiv uredio i gradu prikupio don Ivica Eterovié, rod, 1931, u Puéiscima, godine 1969,, Zupnik u Nerezistima, Popis sastavio Frane Defilipis. * Brad 1909, 1, str. 15, kazivaé Jerko Ivanovié Rasko, rod. 1903. Sutivanu, Brag 1969, 1, str. 1518. J. Ivanovié Rasko, cuva fotografiju te glazbe. Brag 1969, 1) str. 46—47, $1, podacl od Frane Defilipisa. * Braé 1969, 1, str. 98, podatak don Ivice Eteroviéa. 302 u Visu_na istoimenom otoku.' Dobronié pige sa stajaligta glazbenog umjetnika, Covjeka koji Zeli Siriti glazbenu umjetnost. Stoga je razumljiv njegov oStar napadaj na prosjetnost, jednostavnost u loSem smislu rijedi i tehnitke nedostatke tih limenih glazbi, zvanih »bande« (vidi opsezan citat u biljesci br. 8). U najboljoj namjeri, s teénjom za Sirenjem glazbene umjetnosti, Dobroni¢ nije shvacao da su >... koragnice, plesici i sli¢ne gluposti .. .< igrale odredenu ulogu u Zivotw judi toga vremena, Proci limenom glaz- bom kroz mjesto, nastupiti nedjeljom ili blagdanom u sredistu mjesta, prirediti ples — to su u borbama za ugled i moé u opéini bile vrlo velike i vaine stvari. Bez obzira na umjetni¢ki domet skladbi za limene glazbe, bubanj je davao metricki obrazac potreban za korak koratnice ili plesa. Helik Je bio { dojam dopadljivih melodija kojima su pojedine koratnice ili plesne melodije postajale veoma omiljele i ope poznate. Premda su takve glazbene komade pisali profesionalni glazbenici i — slazem se s Dobronicem — ée8ée nevje8ti nego vjesti, moram primije- titi da i folklorna glazba nije uvijek narodna umjetnost nego vrio éesto samo praksa, dio narodnog Zivota, naprosto Zivotna potreba, a ne umjet- nigka ‘nadgradnja. Uspjelija ostvarenja mogu sadréavati 1 umjetni¢ke vrednote. S tim u vezi upozoravam na zanimljiv problem. Dobronié je znao koliko se njegove teznje za visim glazbenim umjetniékim dostignucima razlikuju od glazbenog svijeta — pa prema tome i ukusa — Sirih slojeva fadaspice drustva u Dalmacij. Zao je i uzrok za zasto| u razvijanju gaz. bene kulture nasao u »... nedostatnom glazbenom odgoju puka, il jos bolie, u pokvarenom ukusu istogae’ (tj. puka, odnosno sirih slojeva dru- “Alun Debronié, Glacbere paietkovania — Nasa pievazka i ina glacbena drusiva, aPjevacki vjeshike 11/1906, Zagreb 1906, str. 891 x. Pada’ samo™ mates kelikim, je troskom spojeno uzdr#avanje ovih banda. Tu se’ preko godine trost na disuée fiorina za ubitel|a, 20 giazbala, za stanatinu, za glazbena diela, a wonatno, ha uzvrat u ime dobiti, retehim baridama samo trujemo ukus opeiistva, Uh bandama, osobito u onima aasih omanjih majesta, sva se umjetnicka visina gubi najnizoj banalnosti, Koragnice, plesiel 1 signe sluposti u Kojima najinteressnrnij Pvjetita ulogu tara — buban} Sto se tige tih banda, Ja ih rado dopustam u gradovima. A moram iskreno priznali, da tu iskusivo dokazuje povoljnije uspjehe, osobito ako su 4 letont gradu, va tava glazbena drusiva prouvnih politigiih tendencija, Uomanjim micstma takva ustanova, ne samo Sto he postizava svoju pa 4 primitivna Svthu, ved yu upra: ¥o,Prematuje. Dokaz budi, dase te bande u retenim mjestima s teskom dmukorn, ako tako uzdrZavaju ponajvige tek 2a koja godinu — obitno dok traje pohtitka na Petost u mjestu —a onda malo po malo iadigu od glazbeng fimancijaing susice hak bi ved jednom bilo vfijeme da se | u ovom pogledu predomisiine, Kad bi mjesto ovih banda kod nas ustrajalt pjevacka drustya, tbjegl bi suvignu { Sete 2 trosicy, a mnogo vecu umjetnitku Korist bi erpall. K iomi plevacka se drusive dla Tahke bez arfava userajati 1 u omanjim selina, ig su neophodno muna ne sa smo 2a drusivo ma i za erkvis ‘Napisah ovaj uvod, jer'me ufasno peku i Pave Tet blacbeng paleo Gdje vatja tratitt glavi povod naSem elas sti, Glacbena paljetiovanja — Gdje valja trait glayni_povod nasem glaz- benom zasiojud —~ »Pfevaski vjeshike 1/1606, 7 dn str 38 ore, Pravt dalle fe ove toli zagusljive glacbene tofu , Zagreb 190 i povod nasem glazbenom zastoju u prvom redu traviti je tome, Sto se nasa glaz. bena drustva ustrajaju i smatraju ponajvise sredstva parade { reklame; Sto medu njihovim lanovima ne vlada ona opravdana ambicija, koja bi ih neprestano po 303

You might also like