SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

GEODETSKI RADOVI PRI GRADNJI

MOSTOVA

Geodezija u geoznanostima

Zagreb, ak. god. 2017/2018.

 S A D R Ž A J

1. MOSTOVI ................................................................................................................ 130

2. GEODETSKI RADOVI KOD MOSTOVA .......................................................... 132
2.1. IZBOR LOKACIJE MOSTA ........................................................................................ 132
2.2. DETALJNI PROJEKT MOSTA .................................................................................... 133
2.3. GEODETSKA OSNOVA ZA IZGRADNJU MOSTOVA .................................................... 133
2.4. GEODETSKI RADOVI NA ISKOLČENJU MOSTA ......................................................... 135
2.5. GEODETSKI RADOVI U FAZI GRADNJE MOSTA ........................................................ 136
2.6. PROBNO ISPITIVANJE MOSTOVA ............................................................................. 137
2.6.1. Geodetska osnova kod probnog ispitivanja mosta ........................................ 139
3. PRIMJERI MOSTOVA .......................................................................................... 141
3.1. MOST SLOBODE U ZAGREBU .................................................................................. 141
3.2. CESTOVNI MOST KOD MASLENICE ......................................................................... 142
3.3. MOST PREKO ŠIBENSKOG ZALJEVA........................................................................ 144
3.4. PJEŠAČKI MOST PREKO DRAVE U OSIJEKU ............................................................. 146
3.5. MOST PREKO RIJEKE DUBROVAČKE ...................................................................... 149
3.6. PELJEŠKI MOST ...................................................................................................... 151
4. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 153
LITERATURA ................................................................................................................ 154
POPIS TABLICA ............................................................................................................ 155
POPIS SLIKA .................................................................................................................. 156
PRILOZI .......................................................................................................................... 157
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

1. MOSTOVI
Most je građevinski objekt za savladavanje prirodne ili umjetne prepreke, a ispod njega je prolaz
slobodan (Slika 1). Zapreke pružanju prometnice mogu biti različite; vodotok, suha dolina, kanjon,
uvala, morski tjesnac, rukavac, kanal, druga prometnica ili bilo kakav prostor odnosno zapreka iznad
koje je potrebno provesti prometnicu ako to nije moguće (ili nije racionalno) ostvariti njenim izravnim
oslanjanjem o tlo ili na nasipu. (Kapović 2006.)

Podjele mostova ovisne su o brojnim kriterijima na temelju kojih se izvode, a uobičajeno su se zadržale
podjele prema materijalu od kojega su izgrađeni, prema statici nosivoga sklopa ili prema namjeni.
Prema namjeni tako razlikujemo pješačke, cestovne, željezničke, akvadukte, kombinirane te
industrijske. Prema prijenosu opterećenja mostovi se dijele na gredne, lučne, viseće i ovješene. Kriterij
podjele prema gradivu uključuje masivne mostove, dakle mostove od prirodnoga kamena, mostove od
opeke, mostove od betona i mostove od armiranoga betona, zatim metalne, u koje spadaju mostovi od
lijevanoga željeza, čelični i aluminijski mostovi, pa drvene, građene od klasične drvene građe ili
lameliranih nosača, i na kraju spregnute mostove.

Svaki most se sastoji od svojeg gornjeg i donjeg ustroja. Gornji ustroj mosta su dijelovi mosta koji se
nalaze iznad ležišta glavne rasponske konstrukcije, dok se u donjem ustroju mosta nalaze dijelovi ispod
ležišta glavne rasponske konstrukcije ili uz nju. Geodeti moraju dobro poznavati donji ustoj mosta,
kojeg čine upornjaci i stupovi. U tablici (Tablica 1) je prikazana detaljna podjela donjeg ustoja mosta,
dok je ta podjela na slici (Slika 2) prikazana grafički. Gornji ustroj se sastoji od: nosive konstrukcije,
pješačkih staza, ograda, odbojnika, vijenca, odvodnje, rasvjete i diletacije.

Donji ustroj mosta

Upornjaci: Stupovi:
Temelja Temelja
Stupa upornjaka Tijela stupa
Krila upornjaka Ležajne greda
Prijelazne ploče Ležišta
Čunja nasipa Ležajeva
Podnožnog zidića Ledoloma
Ležajeva Ledobrana
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

paar,2017/2018

Mostovi moraju udovoljiti četiri osnovna zahtjeva:

1. zahtjev funkcije – mostovi moraju zadovoljiti prometne ili funkcionalne potrebe,

2. zahtjev postojanosti - sigurnost, stabilnost, trajnost,
3. zahtjev ljepote – unutrašnji sklad mosta, sklad s graditeljskim nasljeđem, sklad s okolnim
prostorom,
4. zahtjev gospodarnosti – kvaliteta i zadana svojstva mosta tijekom njegove ekspoatacije treba
ostvariti uz neophodan minimum ulaganja.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

2. GEODETSKI RADOVI KOD MOSTOVA

Mostovi su građevinski objekti čija složena i zahtjevna izgradnja ne bi bila moguća bez
geodetskih radova. Za potrebe projekta mosta treba imati na raspolaganju geodetske podloge različitih
mjerila. Pripremni geodetski radovi za gradnju mosta obuhvaćaju izradu posebnih geodetskih podloga i
hidrometrijska mjerenja za potrebe glavnog projekta te iskolčenje upornjaka i stupova. Za vrijeme
izgradnje mosta treba provoditi različita iskolčenja dijelova mosta, kontrolna mjerenja, a nakon
izgradnje izmjeru stvarnog stanja (situacije) izgrađenog objekta (za potrebe tehničkog pregleda). Za
potrebe izgradnje mosta uspostavlja se posebna geodetska mreža (osnova). Ta osnova služi za
iskolčenje donjeg ustroja mosta, kontrole tijekom gradnje te za mjerenje pomaka i deformacija tijekom
izgradnje i eksploatacije objekta.

Opseg tih radova ovisi ponajprije o:

 konfiguraciji terena,
 vrsti, veličini i prepreci koju treba premostiti,
 korištenim geodetskim instrumentima i priboru,
 svrsi za koju se grade.

2.1. Izbor lokacije mosta

Prije same izgradnje mosta potrebno je prikupiti podatke i topografske podloge za istražne
radove i određivanje mjesta prolaska preko prepreke. Pri izboru lokacije mosta izvršavaju se brojna
istraživanja i ispitivanja na terenu, proučava se hidrografija rijeke, te geološki i topografski uvijeti.
Prilikom istraživanja moguče je odrediti više varijanata, a zatim se na osnovu ispitivanja izabere ona
koja najbolje odgovara u tehničkom i ekonomskom smislu. Obavlja se hidrografska izmjera područja na
kojem se želi izgraditi prijelaz preko rijeke, gdje je potrebno mjeriti; riječno korito, brzinu vode, smjer
struje i pad vodenog toka.

Potrebno je pokušati zadovoljiti slijedeće uvijete:

 Uzdužna os mosta treba biti postavljena okomito na tok rijeke.

 Most treba postaviti na najužem dijelu rijeke.
 Lokacija mosta treba biti na geološki najpovoljnijem tlu.

U praksi se rijetko postiže da se most jednostavno nastavlja na projektiranu trasu prometnice, što je
najpovoljniji sličaj. Prlikom premošćivanja većih rijeka se zbog toga trasa prometnice prilagođava
položaju mosta.

Za studije lokacije mosta potrebno je prikupiti topografske podloge u mjerilu 1:5000 ili 1:10000, ako
nema postojećih topografskih podloga, potrebno je izvršiti izmjeru terena i izraditi topografske podloge
sitnijih mjerila.

Projektant izabire najpovoljniju varijatnu za osnovni pravac komunikacije i njen priključak, koja će
osigurati nesmetan prolaz visokih voda, osigurati siguran riječni promet, te ostvariti najekonomičniju
izgradnju mosta.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

2.2. Detaljni projekt mosta

Kako bi se izradio detaljni projekt mosta, potrebne su topografske podloge krupnijeg mjerila (M
1:1000 – 1:500) s detaljnim prikazom svih objekata u blizini lokacije budućeg mosta i visinskom
ekvidistancijom slojnica od 0.5 – 1m.

Vodeni tok je najbolje snimiti pomoću poprečnih profila okomitih na vodeni tok. Profili se postavljaju
okomito na tok rijeke u određenim razmacima (20 – 30m), a protežu se od jedne do druge granice
poplavnog područja. Profili i točke se biraju na način da vjerno prikažu priobalje, dno i obale rijeke.

2.3. Geodetska osnova za izgradnju mostova

Polazna osnova za sva geodetska mjerenja na svakom objektu, a tako i na mostu, čini osnovna
geodetska mreža. Uspostavljaju se geodetske mreže za posebne namjene zbog posebnih zahtjeva koje
moraju zadovoljiti. Glavni razlozi uspostave tih mreža su kompleksna izgradnja građevinskih objekata
(visoka točnost iskolčenja, ušteda materijala i veća ekonomičnost), prećenje pomaka i deformacija, te
što osnovne geodetske mreže ne mogu osigurati traženu točnost. Geodetske mreže za ovakva mjerenja,
uglavnom stoje samostalno i prilagođavaju se obliku i vrsti objekta na kojemu će se provoditi opažanja,
a sama geometrija mreže mora zadovoljiti već prihvaćene zahtjeve za točnost. Raspored točaka unutar
mreže ovisit će o veličini i rasprostiranju objekta, konfiguraciji terena, te o metodama mjerenja.
Najčešće se postavlja mreža u obliku četverokuta, četverokuta i trokuta ili dva četverokuta.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Postoje različite metode uspostave geodetskih mreža, a to su terestričke, ( triangulacija, trilateracija,

precizna poligonometrija, precizni nivelman ), satelitske (GPS) te kombinacija terestričke i satelitske
metode. Pri uspostavi točaka potrebno je voditi računa da vizure u mreži budu obostrane, izbjegavati
kutove manje od 30 , voditi računa gdje stabilizirati točke te prilagoditi geodetsku mrežu iskolčenju
donjeg ustroja mosta.

Ukoliko projekt ne udovoljava zahtijevanoj točnosti, pristupa se izradi novog projekta geodetske mreže.
Dobar projekt treba osigurati da geodetska osnova bude osim precizna i pouzdana i ekonomično
realizirana. Precizna i pouzdana geodetska osnova služi svim daljnjim inženjerskim radovima. Na
preciznost mreže utječu oblik mreže, preciznost mjerenih veličina, atmosferske prilike, sposobnost
opažača te način obrade mjerenja, dok se na pouzdanost mreže može utjecati kroz sve faze uspostave
mreže.

Naime, svrha je mreže da ostane nepromijenjena dulji vremenski period kako bi mjerenja na mostu bila
neprekinuta stoga je stabilizaciji točaka potrebno posvetiti posebnu pažnju. Najbolje ju je izvesti u
obliku betonskog stupa u čiji je vrh ubetoniran vijak s navojem za postavljanje instrumenta. Budući da
su točke osnovne geodetske mreže polazne pri određivanju pomaka na mostu, važno je ispitati i njihovu
stabilnost. Točke trebaju biti stabilizirane na čvrstom tlu ili stijeni tako da budu najmanje podložne
deformacijama za vrijeme gradnje mosta.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika br.18 Stabilizacija točke Slika br. 19 Primjer stabilizacije točke

Osim uspostave horizontalne mreže neophodno je uspostaviti se i visinsku mreža koju čine osnovni i
radni reperi. Osnovni reperi se postavljaju van područja deformacija, na stabilnom tlu, dok se radni
reperi nalaze u neposrednoj blizini objekta te se priključuju na osnovne repere. Na taj način formiraju
priključene ili zatvorene nivelmaske vlakove. Veliku pažnju treba posvetiti izboru mjesta za
postavljanje repera te njihovoj stabilizaciji. Repere na jednoj i drugoj obali je potrebno međusobno
povezati (geometrijskim, trigonometrijskim te hidrostatskim nivelmanom ili satelitskom (GPS)
metodom).

2.4. Geodetski radovi na iskolčenju mosta

Za iskolčenje mosta neophodna je mreža točaka geodetske osnove. Najveći zahtjevi se
postavljaju na iskolčenje donjeg ustroja mosta, odnosno na stupove i upornjake. Upornjaci su krajnji
dijelovi mosta s kojih se vrši prijelaz s tla na most, dok su stupovi dijelovi mosta preko kojih se prenose
opterećenja glavne rasponske konstrukcije u tlo. Kod premošćivanja vodotoka upornjaci se nalaze na
oblali dok su stupovi najčešće u vodi. Za iskolčenje mosta koristi se već postojeća mreža točaka koja je
poslužila za potrebe projekta mosta.

Slika br.20 Geodetska osnova za iskolčenje mosta

Na slici je prikazan geodetski četverokut. Iz dobivenih koordinata mosta i geodetske osnove određuju se
elementi iskolčenja. Za polarno iskolčenje to su duljine i kutovi. Ponekad se točke S1 i S2 ( stupovi )
određuju presjekom pravaca, pa se u tom slučaju kao elementi iskolčenja određuju samo kutovi.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Instrument se postavi na stajalište III i IV te se pomoću kutova α1 i β1 označi stup S1. Radi kontroliranja
centra stupa poželjno je točkama A i B fiksirati pravce AS1II i BS1II te M i N, koje se nalaze u
produžetku mosta.

Slika br.21 Fiksiranje pravaca IS1 i IIS1

Preciznost iskolčenja stupa S1 dana je sljedećom formulom, a ovisi o točnosti iskolčenja kutova ( m –
srednja pogreška iskolčenja kutova ) , obliku geodetske osnove (veličine kutova α, β i γ te baze c ) i od
linearne točnosti kojom je određena baza c ( μ ).

2.5. Geodetski radovi u fazi gradnje mosta

Nakon iskolčenja upornjaka i stupova pristupa se njihovoj izgradnji. Kod dubokih i brzih rijeka
stupovi se grade na kesonima. Kesoni su zračne komore koje su s donje strane otvorene dok su s gornje
pokrivene. Kada se keson spusti na projektiranu kotu, armira se željezom te puni betonom. Potom se na
njega postavlja stup pri čijem je zidanju potrebno pratiti dubinu spuštanja kesona i njegov nagib.

Keson se može izravno sputiti u vodu ili postaviti na umjetno nasuti otok. Pri postavljanju kesona na
umjetni otok, potrebno je pomoću usidrenog plovka označiti centar stupa te oko njega vršiti nasipavanje
te potom iskolčiti položaj centra stupa.

Prilikom izgradnje mosta potrebno je stalno pratiti izvođenje radova.

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika br.22 Keson

2.6. Probno ispitivanje mostova

Projektom su predviđene tehničke osobine koje treba zadovoljiti građevina nakon gradnje.
Ispitivanja materijala od kojih se gradi objekt su obavezna i moraju biti kontinuirana. Isto važi i za
komponente od kojih se sastoji građevni materijal. To su zapravo pojedinačna mjerenja koja kao takva
nisu dovoljna za ocjenu kvalitete izrađene građevine, već je poslije završenih radova potrebno napraviti
ispitivanje gotove konstrukcije pod određenim opterećenjem. Sve su to postupci na osnovi kojih će se
ustanoviti postoje li uvjeti na temelju kojih se može reći da je izvedena konstrukcija tehnički ispravna,
da je ponašanje konstrukcije pod opterećenjem u skladu sa statičkim proračunom predviđenog
projektom, te da ne postoje funkcionalni nedostaci prilikom opterećenja. Probna opterećenja se mogu
svrstati u više vrsta. Tako prema učestalosti ispitivanja probna opterećenja mogu biti redovita, odnosno
prije puštanja mosta u eksploataciju i kontrolna. Podjela prema veličini tereta je na normalna probna
opterećenja, posebna opterećenja i izuzetna opterećenja. Ukoliko nisu postignuti svi zahtjevi iz projekta
i postoje sumnje glede spojeva te ako konstrukcija nije zadovoljila ni nakon ponovljenog pokusnog
opterećenja, takva vrsta opterećenja se nazivaju posebna probna opterećenja. Izuzetna probna
opterećenja se provode samo u slučaju zahtjeva za većim opterećenjem od projektnog, a rezultati
vrijede jednokratno samo za to preopterećenje mosta kao npr. prijelaz specijalnih tereta. Po prirodi
opterećenja su statička i dinamička. I statičko i dinamičko probno opterećenje je obavezno za cestovne
mostove raspona 15 ili više metara, za željezničke mostove raspona 10 i više metara te mostove s
posebnim i izuzetnim probnim opterećenjem neovisno o rasponu. Prema trajanju opterećenja su:
kratkotrajna i dugotrajna. Statička probna opterećenja se provode na potpuno dovršenom mostu. Nužno
je da se na mostu tijekom ispitivanja ne obavljaju nikakvi drugi radovi. Osim toga, prije ispitivanja
potrebna je provjera izmjera elemenata i kvaliteta ugrađenog materijala (starost betona glavne
konstrukcije ne smije biti manja od 28 dana). Da bi se uopće moglo početi provoditi probno opterećenje
potrebno je prethodno napraviti: uvid u projektnu dokumentaciju, sastaviti program ispitivanja koji
obuhvaća veličinu i raspored tereta po fazama, proračun očekivanih deformacija i progiba, raspored
mjernih mjesta i shemu ispitivanja. Nadalje, potrebno je napraviti uvid u dokumentaciju o kvaliteti
materijala i naposljetku provesti makroskopski pregled mosta. Razvojem računalne tehnologije
eksperimentalna su istraživanja i ispitivanja konstrukcija postala složenija i kao takva daju sve iscrpnije
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

rezultate iz kojih se primjenom različitih softverskih rješenja mogu do najsitnijih detalja protumačiti
osobine neke konstrukcije. Kombiniranjem teorije i prakse dolazi se do sve složenijih, ali i laganijih
konstrukcija te se u primjeni koriste novi materijali.

Konstrukcija u uporabi mora zadovoljiti slijedeće zahtjeve:

• Konstrukcija i svi njezini elementi moraju biti čvrsti i stabilni da bi mogli nositi predviđeno
opterećenje.

• Pomaci pojedinih točaka konstrukcije ne smiju biti veći od pomaka koji su dopušteni uvjetima
uporabe.

• Konstrukcija pod opterećenjem ne smije biti dovedena u stanje u kojemu nastaju pukotine i oštećenja
koja smanjuju predviđeni način eksploatacije ili skraćuju vijek trajanja konstrukcije.

Statičko ispitivanje mosta prikazuje slika . Kamioni natovareni određenim teretom postupno opterećuju
i rasterećuju most. Ovom vrstom ispitivanja utvrđuju se reakcije konstrukcije na određena statička
opterećenja koja su predviđena projektom. Za poznate tipove konstrukcija dozvoljava se eksploatacija
do opterećenja sloma. Kod armiranobetonskih konstrukcija, prije sloma obično se pojavljuju manje
pukotine. Kod opterećenja drvenih konstrukcija pojavljuju se zvučna upozorenja kao što je pucketanje
drveta, ali kod čeličnih konstrukcija eksploatacija ponekad nije dopustiva jer slom, osim gubitka
čvrstoće, može biti uzrokovan i gubitkom stabilnosti poput izvijanja, izbočivanja i sl., a bez prethodne
ili vrlo teško uočljive najave, (Kapović, 1994).

Pravilnikom za ispitivanje mostova probnim opterećenjem daje se i ocjena rezultata. Most će se smatrati
ispravnom konstrukcijom ako su:

• Izmjereni progibi i pomaci manji ili jednaki teorijskim.

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

• Izmjereni trajni progibi nakon rasterećenja manji od 15% maksimalnih mjerenih progiba na istom
mjestu za čelične i spregnute mostove, 20% mjerenih progiba za mostove prednapregnutog betona i
25% maksimalno mjerenih progiba za armiranobetonske mostove.

• Širina mjerenih pukotina kod armiranobetonskih mostova manja od dozvoljenih, sukladno tehničkim
propisima.

• Veličine izmjerenih progiba takve da ne utječu na funkcionalnost ili estetski izgled konstrukcije.

U slučaju da gore navedeni uvjeti nisu zadovoljeni, a trajni progibi su prekoračeni do 25%, potrebno je
ponoviti probno opterećenje, pri čemu trajni progibi ne smiju prekoračiti: 7,5% mjerenih vrijednosti pod
opterećenjem za čelične konstrukcije, 10% mjerenih vrijednosti za mostove od prednapetog betona i
12,5% mjerenih vrijednosti za mostove od armiranog betona, (Kapović, 1994).

2.6.1. Geodetska osnova kod probnog ispitivanja mosta

Polazna osnova za sva geodetska mjerenja na svakom objektu, a tako i na mostu, čini osnovna
geodetska mreža. Za geodetske poslove pri ispitivanju mosta probnim opterećenjem vrlo je važno imati
geodetsku mrežu izvan zone radova (reper) i mrežu točaka na samom objektu (mjerna mjesta).
Geodetske mreže za ovakva mjerenja, uglavnom stoje samostalno i prilagođavaju se obliku i vrsti
objekta na kojemu će se provoditi opažanja, a sama geometrija mreže mora zadovoljiti već prihvaćene
zahtjeve za točnost. Stabilizaciji tih točaka treba posvetiti osobitu pažnju. Naime, svrha je mreže da
ostane nepromijenjena dulji vremenski period kako bi mjerenja na mostu bila neprekinuta. Stabilizaciju
je najbolje izvesti u obliku betonskog stupa u čiji je vrh ubetoniran vijak s navojem za postavljanje
instrumenta. Budući da su točke osnovne geodetske mreže polazne pri određivanju pomaka na mostu,
važno je ispitati i njihovu stabilnost. Točke na objektu koji se ispituje nazivaju se mjerna mjesta. Njihov
se razmještaj određuje na osnovi plana u kojem sudjeluju projektant, geolog i geodet. Mostovi su nosive
konstrukcije i stoga je iznimno važno imati saznanja o njihovim vertikalnim pomacima. Geometrijski
nivelman kao geodetska metoda mjerenja vertikalnih pomaka, pokazala se nezamjenjivom. način
određivanja vertikalnog pomaka neke točke na mostu prikazuje slika 4. Vertikalni pomak točke T
određuje se prema formuli (Kapović 1994):

fT= hT2 – hT1

gdje je fT vertikalni pomak točke T, hT1 visina točke T u seriji 1, hT2 visina točke T u seriji 2

Vertikalni pomak točke na mostu je razlika njene visine određene u dvije različite serije mjerenja. Serija
1 je tzv. nulto mjerenje, tj. kada most nije bio opterećen nikakvim teretom, a serija 2 predstavlja
mjerenje u vrijeme dok je most opterećen teretom. Iz slike je vidljivo da se određivanje pomaka točke T
provodi u odnosu na ''čvrstu'' referentnu točku R, tj. reper. Ukoliko reper R zadržava istu visinu u svim
serijama mjerenja, pomak točke T se može izračunati vrlo jednostavno, ali ako je referentni reper
nestabilan, a otprije se zna, da je prisustvo pogrešaka neizbježno, tada će prema (Kapović 1994) biti:

fi=fs + fr + εi

gdje je fi izmjereni pomak, fs stvarni pomak, fr pomak referentnog repera, εi pogreška mjerenja.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Najmjerodavniji element u ocjenjivanju izdržljivosti, nosivosti i kvaliteti mosta je vertikalni pomak. Iz

tog razloga treba uvijek izrazitu pažnju dati mjerenjima, odnosno treba znati koju točnost treba postići
za kvalitetnu analizu podataka.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

3. PRIMJERI MOSTOVA

3.1. Most slobode u Zagrebu

Slika 2.5-1: Pogled na Most slobode u Zagrebu

U doba kada je građen, a osobito ako se ima na umu činjenica da se je nalazio na pustopoljini, blizu
tadašnjeg ruba grada, ovaj je most bio pravo čudo, i po veličini (poglavito po širini), a još više po
raskošnu oblikovanju. Prisjetimo li se da je projektiran u prvoj polovini pedesetih godina, a građen u
drugoj polovini, gornja tvrdnja biva još uvjerljivijom.
Korito je premošteno parom plitkih lukova, raspona 100,0 m, čija debljina blago raste od tjemena prema
petama (slika 2.5-3). Točno nad vanjskim hrptovima luka nalaze se hrptovi uzdužnih nosača kolničkoga
sklopa, a osni je razmak unutarnjih uzdužnih nosača 5,5 m. Nadlučno je stupovlje na manjem razmaku
od onog na plavištima ili u prilaznih vijadukata, a taj se razmak smanjuje idući od peta prema kruni.
Ipak, valja reći da, s obzirom na sve bitne okolnosti (obris prepreke, temeljno tlo itd.), ovakav luk nije
najsretnije rješenje, što je "plaćeno" izvanredno skupim temeljenjem; temelji luka upravo su čudovišnih
izmjera: 24,0×30,0×14,0 m.

Slika 2.5-2: Detalj tjemena luka Mosta slobode

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika 2.5-3: Uzdužni raspored Mosta slobode u Zagrebu

Slika 2.5-4: Uzdužni presjek glavnog otvora Mosta slobode

3.2. Cestovni most kod Maslenice

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Ovaj je most izgrađen na mjestu gdje je Novsko ždrilo najuže, svega 150 m, a kako su tu obale strme,
more dosta duboko (oko 40 m), a razinica nad morem oko 55 m, lučni rasponski sklop nameće se kao
najprirodnije rješenje. U ono doba još nije bio razvijen postupak građenja betonskih lučnih mostova, pa
je odabran čelični dvojni luk (slika 2.7-2). Duž cijelog mosta zadržane su širine kao na otvorenoj cesti
(slika 2.7-3).
Kolnički sklop sastoji se od uzdužnih i poprečnih čeličnih nosača, te kolničke ploče spregnute samo s
poprečnima. Uzdužni se nosači protežu duž cijelog mosta, s tim što su mu potpore na priobaljima
nepopustljive, a one nad lukom popustljive. Luk je dvozgloban, srpasta oblika, tako da je u tjemenu
visok 2,8 m, a pri petama 2,4 m. Petni su stupovi povezani na vrhovima prečkama, tako da u poprečnom
smjeru tvore upete okvire. Ostali su stupovi zglobno priključeni na temelje, dotično na luk, ali i na
uzdužne nosače nad njima. Cijeli je čelični sklop zavaren osim gradilišnih (montažnih) nastavaka koji
su izvedeni zakovicama s upuštenom glavom. Kolnička je ploča od betona MB 30, debela 20 cm. Osni
je razmak poprečnih nosača 2,1 do 2,3 m, a visina im je 510 mm. Uzdužni su nosači nepromjenjive
visine 1,10 m, a osni im je razmak 8,0 m.
Os luka te unutarnji i vanjski njegov obris parabole su II. stupnja, kroz tri zadane točke. Lukovi su
sandučasti nosači međusobno povezani spregom rombaste ispune. Hrptovi su im na razmaku 730 mm, a
pojasnice su široke 900 mm. U tjemenu je predviđen otvor za preglede. Svi su stupovi jednako
oblikovani, kao četvorinasti sanduci, sa stranicama, zavisno od visine, od 500 do 650 mm, dok su
stranice petnih stupova 2,0 m. Prečke petnih stupova, također sandučaste, visoke su 3,02 m, s hrptovima
na razmaku 0,71 m i pojasnicama širine 1,00 m. Omogućen je pregled nutrine petnih stupova i njihovih
prečaka. Prijelazne naprave izvedene su samo na krajevima mosta.
Petni stupovi i luk temeljeni su na zajedničkim stopama, dok su ostali stupovi na priobaljima temeljeni
na pojedinačnim stopama. Zbog okvirnoga djelovanja u petnim stupovima nastaju i vlačne uzdužne sile
koje se uravnotežuju tako što je dno stupova do visine 5,0 m ispunjeno betonom povezanim s plaštom
stupa s pomoću moždanikā.
Čelični je sklop izvođen sklapanjem s pomoću dizalica na kotačima, počevši od dvaju upornjaka.
Dizalice su bile postavljene na osobita uzdignuta pomična postolja ispod kojih su dopremani dijelovi
sklopa. Otvori na priobaljima sklapani su tako da je dizalica prvo polagala stupove ispred sebe, a zatim
preko njih dijelove uzdužnih i poprečnih nosača. Zatim se je pomicala po već položenim dijelovima
uzdužnih nosača i postupak je ponavljan. Dijelovi sklopa nad morem dopremani su plovilom.
Ovaj most, koji je bio uvršten u popis hrvatske tehničke baštine, srušen je u studenom 1991. u
Domovinskom ratu. Obnova, koja je izvedena uz samo najnužnije preinake, dovršena je u svibnju
2005..
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika 2.7-2: Uzdužni raspored cestovnog mosta kod Maslenice

Slika 2.7-3: Poprečni presjek cestovnog mosta kod Maslenice

3.3. Most preko Šibenskog zaljeva

Pri ušću Krke u more prvi je put u svijetu u cijelosti izgrađen armiranobetonski luk postupnim
prepuštanjem. Na razini vodnog lica otvor je 251 m, a raspon je luka 246,0 m (slika 2.14-2). Sam luk je
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

blago srpasta oblika: pri petama (gdje je upet) visok je 2,9 m, a u tjemenu 3,7 m. Širina mu je 7,5 m, a
sanduk mu je podijeljen u tri klijetke (slika 2.14-4). Debljina je pojasnih ploča od 28 cm u tjemenu do
60 cm pri petama. Vanjski su mu hrptovi debeli 20 cm, ali se pri petama debljina povećava do 64 cm,
dok su unutarnji stalne debljine, 14 cm. Nadlučni su stupovi osmerokutna presjeka, što se postupno
smanjuje prema tjemenu. Tako je presjek petnih stupova upisan u pravokutnik 2,1×1,3 m, a onih pri
tjemenu 1,3×0,3 m.

Kolnički je sklop niz roštilja od predgotovljenih betonskih nosača prednapetih u dva navrata,
prednapetih poprečnih nosača betoniranih na mjestu i kolničke ploče u razini gornjih pojasnica
uzdužnih nosača, debljine 13 cm (slika 2.14-3). Stupovi su kruto povezani s poprečnim nosačima, ali
su ovi uzdužno rascijepljeni od vrha do polovine visine radi slobodna zaokretanja uzdužnih nosača. Nad
pritjemenim dijelom luka nastavci hrptova imaju ulogu uzdužnih nosača. Obostrani hodnici leže na
dobetoniranim uzdužnim gredicama i predgotovljenim pločama.

Luk je betoniran na pomičnoj čeličnoj rešetkastoj skeli duljine 29 m, koja je na jednom kraju bila
pridržana prvo uz temelj pete, a nakon toga za kraj netom betoniranog odsječka, a na drugom kosim
vješaljkama. Po dvije su vješaljke bile pridržane na vrhovima petnih stupova, a po dvije na pilonima
nad njima. Prva razina vješaljaka vođena je vodoravno u razini kolničkoga sklopa, a druga koso do
upornjaka, gdje su bile usidrene u betonski blok (slika 2.14-5). Betonirana je prvo donja pojasna ploča,
pa hrptovi, pa gornja, a nakon očvrsnuća betona predavana je reakcija prednjega kraja rešetke na
odsječak luka s pomoću osobita hidrauličkog uređaja. Premještanje rešetke i polaganje predgotovljenih
nosača nad morem obavljano je s pomoću dizalice Veli Jože, dok su nosači nad priobaljima dopremani
po stazama s pomoću drvene okvirne dizalice. Pritjemeni potez luka betoniran je na jednoj rešetki
obješenoj o prethodno izvedene prijepuste luka i to tako da je prvo betonirana srednja klijetka. Po
očvrsnuću njezina betona, ona je s pomoću hidrauličkih tijesaka uključena u sustav luka, pa je nakon
toga rešetka nosila težinu samo bočnih klijetaka. Izgled mosta predočen je na slici 2.14-1

Slika 2.14-2: Uzdužni raspored mosta preko Šibenskog zaljeva

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika 2.14-3: Poprečni presjek kolničkog sklopa mosta

Slika 2.14-4: Poprečni presjek luka mosta

Slika 2.14-5: Prikaz postupka građenja luka mosta

3.4. Pješački most preko Drave u Osijeku

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Nakon premještanja riječne luke iz središta grada i uređenja gradske obale, te izgradnje rekreacijskih
sadržaja na lijevoj obali, nametnula se je potreba izgradnje pješačkog mosta preko Drave u Osijeku. Iz
zadovoljenja triju uvjeta: udobnost pješačkoga prijelaza, osiguranje nesmetane plovidbe i oblikovno
rješenje što ne narušava već dosegnuti sklad na desnoj obali nastalo je sklopovno rješenje mosta koji je
već postao jednim od znakova prepoznavanja Osijeka. Valja naglasiti da je osim plovidbenog otvora
50,0×6,4 m (iznad visoke plovne vode) trebalo zajamčiti i prostor za neometano uplovljavanje u
nedaleki zimovnik, što je zapravo značilo da u velikom dijelu riječnoga korita ne bi smjelo biti stupova.
Tako je odabran viseći most s jednim otvorom preko cijele širine rijeke (slika 3.12-2).

Budući da se radi o izrazito gradskomu mostu, oblikovanju čeličnih pilona posvećena je osobita
pozornost (slika 3.12-1). Njegove četiri blago zakrivljene noge počivaju na masivnoj naglavnici, a obod
tih nogu, tlocrtnih izmjera 10,0×8,0 m, obrubljen je kamenim klupama, izravno dostupnima sa šetališta.
Na vrhovima pilona ugrađena su sedla preko kojih se pružaju parabolasta noseća užeta, usidrena u
blokove smještene ispod travnjaka. Kose vješaljke ovješene o užeta pridržavaju ukrutni sklop –
kolničku ploču sastavljenu od predgotovljenih armiranobetonskih dijelova (slika 3.12-3). Ispod
kolničke ploče nalaze se zatezna užeta pridržana uzdužno pomičnim ležajevima, što služe za
prednapinjanje sustava. Noseća se užeta sastoje od dvaju svežnjeva od po šest pocinčanih spletova
visokovrijedne žice Ø 61 mm. Sidreni su blokovi armiranobetonski sanduci, izmjera 32,0×8,0×6,0 m.

U statičkom je pogledu sklop mosta prednapeta lančanica, koja ima bitnih prednosti u odnosu na druge
sustave glede na krutost i sposobnost brzoga prigušivanja titranja. Povećanju krutosti i bržem
prigušivanju titranja, bez dodatnih izdataka na masu sklopa, služi i trokutasti rešetkasti raspored
vješaljaka. Na kraju, zatezna su užeta nepomično povezana s kolničkom pločom u polovištu raspona, pa
je tako dobivena zapravo uzdužno nepomična točka u odnosu na noseća užeta, čime se znatno smanjuju
nesimetrična izobličenja i nesimetrična titranja.

Sidreni blokovi izvedeni su u otvorenoj građevnoj jami pod zaštitom Larssenova žmurja. Naglavnice
pod pilonskim nogama temeljene su na po šest bušenih pilota Ø 0,8 m, duljine 15,0 m, sustava HW.
Pilonske noge dopremljene su na gradilište u dijelovima, gdje su sklapani u cjeline i spajani
zavarivanjem. Noseća su užeta prebačena preko Drave s pomoću niza plovila na kojima su postavljene
kotrljajuće potpore za užeta, a pilonska su sedla ugrađena s pomoću plovne dizalice. Vješaljke su
pričvršćivane o noseća užeta na označenim mjestima. Zatezna su užeta prvo prebačena preko kolničke
ploče, a zatim su podvučena u predviđeni položaj pod pločom i položena na pomične potpore.
Predgotovljeni dijelovi kolničke ploče tlocrtnih izmjera 4,0×6,0 m izrađeni su na gradilištu mosta kod
Erduta, pa su dotegljeni na gradilište i položeni na mjesto ugradbe s pomoću plovne dizalice. Na kraju
je izvedena hidroizolacija i sloj ljevenog asfalta debljine 2,5 cm. Građenje mosta (slika 3.12-4) trajalo je
točno godinu dana.

Most je izgradila beogradska Mostogradnja, a čelična je užeta isporučila austrijska tvrtka Felten
Guilleaume.
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

Slika 3.12-2: Uzdužni raspored pješačkog mosta preko Drave u Osijeku

Slika 3.12-3: Poprečni presjek pješačkog mosta preko Drave u Osijeku

Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

3.5. Most preko rijeke Dubrovačke

Davno je uočeno da bi se premoštenjem ulaza u duboki zaljev Rijeke dubrovačke mogao skratiti put od
Ploča do Dubrovnika za gotovo 12 km , ali su radovi na izgradnji tog mosta otpočeli tek 1989. Zbog
izbijanja Domovinskog rata obustavljeni su dvije godine kasnije, da bi ponovno otpočeli tek 1999. Tada
je novi izvoditelj radova, njemačka tvrtka Walter Bau AG, nametnuo izmjenu projekta, s očitom
namjerom da utroši što je moguće manje novca. Naravno, time je utjecao i na kakvoću rješenja [63],
[64]. Novi je uzdužni raspored mosta predočen na slici 4.6-2 (izvorno je ovješeni sklop sezao sve do
stupa na splitskoj strani). Zglob između ovješenog dijela i betonskoga prijepusta slabo je mjesto u
seizmički aktivnim područjima, a i sa stajališta uzdržavanja zadaje poteškoće. Jednako je tako upitne
opravdanosti i otvoreni presjek ukrutnoga sklopa na mostu izloženu snažnim vjetrovima. Treća
pojedinost na kojoj se je očitovala izvoditeljeva tvrdokornost jest sidreni potez pilona – tu bi bilo
nesrazmjerno ispravnije izvesti čelični odsječak pilona.

Betonski je dio mosta (slika 4.6-4) oblikovno i izvedbeno poput bilo kojeg mosta izvedena postupnim
prepuštanjem (osim tlocrtne geometrije određene geometrijom osi ceste), a ni ovješeni dio nema većih
osobitosti. Ukrutni je sklop (slika 4.6-3) poduprt na mjestu zgloba, na prečki pilona, upet je u upornjak
na dubrovačkoj strani, te je elastično pridržan na mjestima ovješenjā. Pilon je u obliku slova A s
okomitim produžetkom (sidreni potez). Vješaljke i zatege raspoređene su u dvjema ravninama, s gotovo
zrakastim razmještajem. Ovjesi su razmješteni svakih 20 m , dok su čelični poprečni nosači na razmaku
5,0 m . Čelik je kakvoće Č 0563, a moždanici su glavičasti.

Dio ukrutnoga sklopa nad priobaljem, zajedno s 33,0 m sklopa glavnog otvora, navučen je s
dubrovačkog upornjaka uz pridržavanje pomoćnim vješaljkama. Glavnina sklopa nad glavnim otvorom
sklopljena je postupnim prepuštanjem, podizanjem odsječaka duljine 20,0 m dizalicom derrick. Odmah
nakon polaganja odsječka u predviđeni položaj ugrađivane su pripadne vješaljke i zatege. Betoniranje
Brzović, Kojundžić Geodetski radovi pri gradnji mostova

kolničke ploče na pomičnoj skeli slijedilo je dva ovjesna polja iza podizanja čeličnog odsječka. Rečeno
je da je izvoditelj njemačka tvrtka, ali je zapravo sve radove (osim izradbe čeličnih dijelova) izveo
Konstruktor kao partner u skupnom pothvatu (Joint – Venture). Slika 4.6-1 prikazuje izgled mosta.

Slika 4.6-2: Uzdužni raspored mosta preko Rijeke dubrovačke

Slika 4.6-3: Poprečni presjek ovješenog dijela mosta

Prezime, I. Naslov seminarskog rada

Slika 4.6-4: Poprečni presjek betonskog dijela mosta

3.6. Pelješki most

Prezime, I. Naslov seminarskog rada

Most će Malostonski zaljev preskočiti s pet glavnih raspona, dužine po 285 metara. Kako
bi osigurali trajnost mosta, neće se ugrađivati prigušivači i ležajevi. Temeljenje će se
izvesti zabijanjem čeličnih pilona, promjera dva i dužine od 60 do 120 metara. Ukupna
širina mosta iznosi 22,5 metara. Prometnu plohu na mostu čine dva kolnika širine po 7,8
metara. Vozna traka širine je 3,5 metara, a zaustavna 2,5 metara. Za zaštitu od udara vjetra
bit će postavljena ograda visine 3,2 metra.

Rasponsku konstrukciju predstavlja čelična sandučasta konstrukcija koja će se sastavljati

na kopnu i baržama morem dovoziti na određenu lokaciju mosta, podizati dizalicama i
zavarivati na već postavljeni dio mosta. Segmenti su dugački 12 i široki 23 metra. U sam
most bit će ugrađeno oko 65 tisuća tona željeza i oko 68 tisuća kubika betona. U
središnjem dijelu most će biti ovješen na pilone kosim zategama. U zaštitnoj cijevi
promjera do 25 centimetara bit će ugrađeno od 55 do 109 čeličnih strukova. Posebno se
vodila briga o održavanju mosta pa će se moći ući i u stupove mosta te penjati stepenicama
radi pregledavanja i održavanja. Zbog velikog problema s vjetrom posebna su testiranja
provedena u vjetrotunelu u Danskoj. Napravljena je maketa segmenta mosta te je izložena
udarima vjetra do 250 kilometara na sat.

Presjek konstrukcije mosta

Prezime, I. Naslov seminarskog rada

4. ZAKLJUČAK
Kroz povijest su ljudi gradili građevine čijoj se impozantnosti, ljepoti i dugotrajnosti
divimo i danas. Načine, metode i proračune koje su građevinari tada koristili za izgradnju i
kontrolu svojih djela možda nikada nećemo saznati, a niti to jesu li uopće i provodili
kontrole te će sve ostati samo na pretpostavkama. Ali isto tako, kroz povijest smo bili i
svjedoci mnogih katastrofa, pa se provođenje kontrola, same po sebi nameću kao nužnost.
Probno opterećenje samo je jedan segment u cijelom nizu kontrola koje prolaze građevine
današnjeg vremena, a osobito mostovi.
Prezime, I. Naslov seminarskog rada

LITERATURA
Rezo, M. (2013): Ravninska geodezija – Zbirka zadataka, Geotehnički fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Varaždin. (Times New Roman 12). – primjer navođenja literature za knjigu

Borisov, M. (2010): Problemi mjerila i izgradnje infrastrukture topografskih podataka,

Geodetski list, Vol. 64 (87), No. 2, 109-116. – primjer navođenja literature za rad u
časopisu

Zrinjski, M. (2010): Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta

primjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS-a, doktorska disertacija,
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. – primjer navođenja literature za
disertaciju

Zrinjski, M., Barković, Đ., Gabela, J. (2016): Review of the New International Test
Standard for GNSS RTK Measurement Systems, International Symposium on Engineering
Geodesy, Proceedings, Croatian Geodetic Society, Varaždin, pg. 235 – 244. – primjer
navođenja literature za rad iz zbornika radova

Narodne novine (2017): Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine br. 65. – primjer
navođenja literature za Zakon

Redovniković, L. (2016): Izmjera zemljišta, predavanja, Geodetski fakultet Sveučilišta

Zagrebu, Zagreb. – primjer navođenja literature za predavanja

Mrežne adrese
URL 1: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije,
http://www.hkoig.hr,
02.02.2018.

URL 2: Hrvatsko geodetsko društvo,

https://www.hgd1952.hr,
01.01.2018.
Prezime, I. Naslov seminarskog rada

POPIS TABLICA
TABLICA 2.1. POPIS ODABRANIH MODELA POJEDINOG PROIZVOĐAČAERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
Prezime, I. Naslov seminarskog rada

POPIS SLIKA
SLIKA 2.1. GNSS MJERENJA NA TOČKI BRUSNIK ............ ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
Prezime, I. Naslov seminarskog rada

PRILOZI
Popis priloga:

 Prilog br. 1 – naziv priloga

 Prilog br. 2 – naziv priloga
 …
Prezime, I. Naslov seminarskog rada

Prilog 1. Naziv priloga