JEAN JACQUES ROUSSEAU RASPRAVA O PORIJEKLU I OSNOVAMA NEJEDNAKOSTI MEDU LJUDIMA DRUSTVENI UGOVOR [SK] seousea xton seO DRUSTVENOM UGOVORU ILI O NACELIMA POLITICKOG PRAVA OD J. J. ROUSSEAUA, GRADANINA ZENEVE Foederias aequas Dicamus legest ‘Aeneid, XI Predlotimo sporazum Biji Ge uvjeti biti 2a ave Jednake (VIRGILIJE, Brejide, XT, , 91I POGLAVLJE PREDMET OVE PRVE KNJIGE Coviek se rada slobodan,.a posvuda je u okovima.t Tako se on smatra go- spodatoty ip fo inna die rob vile Of nf ko fe dollo do te pre- mjene? Zanemarujem to* Sto bi je moglo uéiniti zakonitom?” Vjerujem da ‘mogu odgovoriti na to pitanje. Kada bih se obazirao samo na silu i utinak Sto iz nje proiziazi, rekao bih: »Dok je jedan narod primoran da se pokorava i pokorava se, dobro ini. Cim mofe stresti jaram i strese ga, éini jo bolje. Jer, nanovo stjeéuéi slobodu s tim pravom s kojim mu je oduzeta, on ima osnova da je ponovo zadobije, ili je nije ni imao pa mu se nije mogla oduzeti.« Ali druitveni poredak je svetot ravo koje je osnova svim drugima. Medutim, to pravo ne proizlazi iz prirode, ‘ono je, dakle, zasnovano na konvencijama. Treba saznati koje su to konven- ije. Prije nego Sto stignem dotle, moram obrazloziti ovu svoju tvrdnju. ‘Rousseau se odlikuje sposobnotéu da Islaganje zapoéne nekom sjainom misli. Cink se na ingled, da ova retenica proturjeti onome Sto Je on Takao 0 Zenevi: roden kao pri- padnik jedne slobodne drieve. Zeneva je inuretak. Covjek se rada sloboden, Za nas bi se to moglo initi pogresno: primitivnl Soviek pot Ginjen je prirodnim silama. Alt Rousseau razlikuje sdvije vrste ovisnost: ovienost o #3 ima, buduél da nema nikakova morainog znatenja, ne kod elobodi i ne etvara po- roke! a buduéi da ovisnost 0 Ijudima remeti sve 1 stvara poroke, zbog nje st 1 gospodar Frob uzajarono navedent na zloe. (Emile, Il, strana 7880, »Znanjee, Beograd, 1950) ‘Rousseau, dakle, ovdje pod slobodom yuan Tousseau je festo irlagau ideju da u druitvu bogati | motnt takoder: trpe od dra= ftvenog poretka. Oni su robovi shvaéanja. Primijetit éemo da prva reenica ima politifkd, 4 rage moralni smisao. To je ortalo omiljelo ponatanje gradanskih publicists, Kojl fale ‘esretu mlljardera Isto Kao 1 jad onih koje ont lskoristavajs. *'On Je to ipak objasnio u Resprovi o nejednakosth All to djelo bilo Je povijesna pretpostavca, koju je ovdje namjerno ostavio po strani. Ne radi se o tinjenicama, vee o prava. * Ovdje je postavijen sreditn)i problem Druftvenog ugovore: wu kojim ee uvjetima romjena kojom Je fovjek lzgublo svoju prirodnu slobodu moze smatratt zakonitom? Od- govor ce bit ie sowjekugradansku 2 Zamjenu 22 priredna™ 19 Ho ne nalazi svoje opravdanje nigaje drugdje do u sebi samom. Rousseau ovdje optufuje one Koji pravdaju. monarbistieki poredak Cinjeniénim stanjem. 4