ARHITEKTURA

RANA GOTIKA
-> šesterodijelan svod, četverodijelna elevacija (arkade, triforij, galerije i prozor), izmjena nosača
(primjer: Noyonu; ideja stvaranja jedinstvenih nosača, izmjena službi), umjerene visine (osim u Parizu,
najavljuje prijelaz klasičnoj visini), kontraforni sustav skriven (Pariz – kombinacija skrivenog i
otvorenog, dvostruki kontraforni lukovi), dvotoranjsko pročelje (trodijelna površina; harmonično
pročelje s zatvorenim i otvorenim pročeljima – galerija kraljeva u Parizu)
ZAPADNA FRANCUSKA
-> Angers, Poitiers (dvoranska arhitektura) – oslanjanje na romaničku tradiciju, kupolasti svod

KLASIČNA GOTIKA (5 ključnih građevina)

-> kantonirani nosač, trodijelna elevacija, četverodijelni svod
- Bourges –> oslanja se na Notre-Dame, Pariz (razlika: bazilikalno stupnjevanje bočnih brodova)
-> peterobrodna arhitektura, četverodijelni svod (vezani sustav, nije klasično za klasičnu gotiku)
-> rastvaranje površine arkadama
- Chartres -> trodijelni svod, trodijelni transept, složeni kor
-> klasični gotički karakter
-> pažnja na transparentnosti i ostakljenosti gornje površine
-> prvi put: izjednačava se zona prozora sa zonom arkada
-> prvi put: višedijelni prozor
- Reims -> prvi prozor s mrežištem
- Amiens -> 43m visok, duplo viši od Noyona, arkade cjelokupnog Noyona
-> galerije nisu dovoljne više, pa zbog toga ima otvoreni kontraforni sustav (dekorativna i
konstruktivna uloga)
-> pročelje: tradicija rane gotike – dvotoranjski tip pročelja
-> rastvara se samo pročelje i obogaćuje strukturu sa skulpturom (Reims – samom površinom stakla i
zrakastim mrežištem)

RAYONNANT GOTIKA (koncentracija na sj. Franc.) (bitni spomenici: svi)

JUŽNA FRANCUSKA
-> Carcassonne
-> otpor: lokalna tradicija zasnovana na romaničkoj tradiciji
-> propovjednička arhitektura u Toulouseu (dvobrodna arh.)
-> Wandpfeilerkirche (Albi) – zidani stupci
-> također nalazimo i u katalonskoj gotici i SRC-u,
- KARAKTERISTIKE:
-> dalje ostaje trodijelna elevacija, ali imamo i dvodijelnu elevaciju (St. Urbain u Troyesu –> gornja
zona u jednoj zoni samo vezana uz prozorsku zonu)
-> novi elementi: ostakljeni triforij, prozorsko mrežište, razvijena gornja zona i stapanje u jedinstvenu
površinu, novi tip kontinuiranog snopastog nosača (proteže od postolja pa do svoda)
-> zapadno pročelje transepta: Saint-Nicaise, Reims -> potpuno rastvaranje površine zrakastim
uzorcima rebrastog mrežištima, novi element: učelak (wimperg -> oponašanje motiva mrežastog
mrežišta samih prozora, rakovice i fijale kao dekoracija)
->> južni transept Notre-Dame, Pariz – wimperg, ostakljeni triforij, rozeta koja zauzima gornji dio
površine i dekoriranje fijalama
-> Saint-Urbain, Troyes – rastvaranje gornje zone portikom
FLAMBOYANT GOTIKA (plamena gotika)
-> konstruktivno: ništa novo, veže samo uz dekoraciju
-> plameni, vijugavi, lisnati motivi uz motiv ribljeg mjehura
-> unutrašnjost ništa novo od rayonnant gotike, prepoznati po dekorativnim motivima triforija uz
mrežišta
-> najznačajniji: Saint-Maclou, Rouen (dekoracija plamenih motiva kod učelaka i rozete)

ENGLESKA (jasna periodizacija, svodovi i karakteristike razdoblja) (spomenike koje treba znati)
EARLY ENGLISH STYLE
-> Salisbury – najreprezentativnija građevina Engleske rane gotike (istaknuta su i glavna obilježja)
-> protezanje u dužinu, tendencija horizontalnosti, dva transepta (zapadni i istočni), izduženi korski
prostor (primjer retrokora i Bogorodičine kapele)
-> često izvan naseljenog mjesta, vezane uz klaustar odnosno kapitularnu dvoranu
-> vanjska obilježja: smanjena vertikalnost, ne teži se visini, nema kontrafora (bitno!)
-> unutrašnjost: trodijelna, sustav dvostrukog zida (mur épais) - prolazi u gornjoj prozorskoj zoni (tako
se stanjuje zid i učvršćuje gornja struktura te prostrane galerije)
-> svodovi: ne proteže se od nosača, već počiva na vlastitim konzolama (i na zoni galerija i prozora),
svodovi se rade od drveta (ne vrše pritisak i nema opterećenja radi toga), dekorativnost (korištenje
tamnog purbeck mramora koji je u kontrastnom odnosu sa bjelinom zida), tendencija skulpturi (glave
na konzolama svoda)
->> ludi svod: dva zaglavna kamena se nalaze u jednom traveju (u skripti dovoljno za određivanje)
->> tierceron vault: sekundarno dekorativno rebro (katedrala u Lincolnu)
-> pročelja: katedrala u Wellsu – nisu dvotoranjska, transeptno pročelje, ovdje uloga kontrafora
dekorativna, rastvaranje kontrafora je dekorativno uz skulpturu i tabernakule

DECORATIVE STYLE
-> obilježja: raščlanjeniji svodni oblici, dekorativnost zidova i oponašanje mrežišta u zidovima i staklu,
tendencija rastvaranju zidne površine staklom, krivolinijski oblik prozorskog mrežišta (zid i staklo)
-> istaknuti: francuski utjecaj u Westminsterskoj opatiji (krunidbena bazilika eng. kraljeva) – preuzima
se tip kraljevske arhitekture iz Francuske (iz Reimsa) (i također i León, za španj.)
-> anđeoski kor (primjer katedrala u Lincolnu): konstruktivni sistem isti – mur épais sistem, elevacija
trodijelna, dekorativni stil se razlikuje upravo po primjeni dekorativnih elemenata (kod samih arkada
do dekorativnih oblikovanja otvora galerija, bogato korištenje purbeck mramora i mrežišta),
dekorativni svod (tierceron vault)
->> najznačajnija krivolinijska mrežišta i rastvaranje zidne površine staklom
->> važniji primjeri: anđeoski kor u Lincolnu, zapadno pročelje prozor prekriven krivolinijskog mrežišta
kod katedrale u Exeteru
-> raščlanjeniji svodovi, uspostavanje kratkih sekundarnih rebara (varijante zvjezdastog rebara, veća
reljefnost i ornamentalnost omogućuje drvna konstrukcija), svod sa rastvorenim sljemenim rebrom
PERPENDICULAR STYLE
-> dekorativni svod, uspostava jedinstvene strukture i negiranje traveja, sve veće ostakljene površine,
otpor krivolinijskog mrežišta je pravolinijsko režište – kamena reška s geometrijskim oblicima (jasna
podjela na pravokutna polja)
->> prvi primjer rastvaranja cjelokupne zidne arhitekture staklom je kor u Glouchesteru – prvi primjer
pravolinijskog prozora s geometrijskim panelima i kamenim reškama
->> najmonumentalniji prozor: nalazi se u koru u katedrali u Glouchesteru
->> raščlanjenost svodnih oblika: lierne svod (dolazi do dominacije u tom svodu; uvođenje
dekorativnih sekundarnih rebara) – drvna gradnja u skulpturama anđela
->> raščlanjenost i dekorativnost svodova je negacija podjele na traveje
->> kor u Glouchesteru od klaustra: prvi primjer lepezastog svoda (najviši oblik dekorativnog
raščlanjenja svodne površine u Engleskoj i vezano samo uz Englesku jer je nema nigdje izvan Engleske)
->> King's College Chapel, Cambridge – jedinstvena organička struktura arhitekture s elementima
lepezastog svoda, ideja rastvaranja arhitekture staklom (uski prozori s reškama pravolinijskog oblika)
->> razvoj lepezastog svoda: ljevkasti svod sa visećim zaglavnim kamenima (Kapela Henrika VII u
Londonu)

SVETO RIMSKO CARSTVO (prijelazni stil NEĆE BITI U ISPITU)

ZRELA GOTIKA
-> snažni utjecaj Francuske (opus francigenum)
-> lokalna tradicija: primjer Liebfrauenkirche u Trieru (tlocrt je centralni, neobično za gotiku i novina je
za romaničku tradiciju), prozračnost, dobra osvjetljenost, tanki kantonirani nosači
-> crkva u Marburgu: lokalna tradicija, dvoranski tip crkve (karakteristika), leksik francuske gotike
(prozračnost, osvjetljenost, kantonirani stupci, dvotoranjsko pročelje i kontrafori – ukazuje se na
utjecaj francuske gotike)
-> glavni brod u Strasbourgu – utjecaj rayonnant gotike (ostakljeni triforij, prozor s mrežištem –
sličnosti sa Saint-Denisom), tip rijetkih gotičkih pročelja sa sačuvanim planom
-> katedrala u Kölnu – preuzimanje Amiensa (visina, preuzimanje ideje izrazito uskih polja arkada po
uzoru na Beauvis, uski i vertikalni gornji prozori)
->> arhitektura propovjedničkih redova: jednostavna arhitektura, dvozonska elevacija, negiranje
rayonnant arhitektura (primjer u Regensburgu)
->> backsteingotik: Marienkirche u Lübecku (primjer) – formiranje nacionalnog stila u izvođenju
gotike u opeci

SONDERGOTIK
-> dvoranska arhitektura – karakteristična katedrala Sv. Vida u Pragu
-> sjeverna od južne razlikovanje bitno
-> primjer južne Njemačke:
Schwäbisch-Gmünd – radio na njoj Henrik Parler, iz poznate obitelji Parlerovaca
- tlocrt je longitudinalan, potpunost negiranje traveja, stvaranje jedinstvene površine s dekorativnim
mrežastim svodom, novost: zabatno pročelje preuzeto iz cistercitske arhitekture i novi primjer
dvoranskog kora (sjedinjuje elemente samih katedrala francuskih deambulatorija i wandpfeilerkirche
– kor zna biti veći od same crkve)
-> sjeverna Njemačka:
- jasna podjela na traveje, čisti jednostavni tlocrt, križno-rebrasti svod, nema jedinstvene organičke
cjeline dekorativnih svodova, ne stremi se u dužinu, nego širinu, umjerenija vertikalnost i naglasak na
usmjerene stupove koje ne prekidaju kapiteli, te prozračan i dobro osvjetljen prostor, visine svih
brodova jednake (karakteristika dvoranske crkve)
-> Sv. Vid u Pragu – pod utjecajem južne francuske, tip kora s deambulatorijem i radijalnim kapelama
->> Henrik Parler: najvažniji arhitekt SRC-a – radio na gornjem dijelu korskog prostora, preuzima
element rayonnant arhitekture
->> karakteristično: element dvojno-paralelnog mrežastog svoda, korski prostor postaje jedinstven, do
sada nije napravljeno na jednoj takvoj monumentalnoj arhitekturi
->> svod: razvoj dekorativnih raščlanjenih oblika, pod uzorkom mrežastog svoda, viseća rebra do
cvjetnih motiva (česti za poč. 16. st. kojeg vidimo u Annabergu, ali i Španjolskoj)
-> posljednji tip, wandpfeilerkirche: crkve sa zidanim stupcima imamo i u Kataloniji (Barcelona), ali i
Francuskoj (Albi)
->> dekorativna raščlanjena svodna površina cvjetnim motivima, zanimljivo oblikovanje gornjih
stupova, dojam organičke cjeline

ITALIJA
13. STOLJEĆE (opaska: nemojte detalje učiti, jer nema šanse da položite ovaj kolokvij, neće vas nitko
pitati kad je građen koji svod na jednom tlocrtu, samo ono što sam istaknula na ponavljanju, samo se
koncentrirajte na bitne stvari) – Ja te volim, Ivana <3 <3 <3 <3 <3 <3 <3
- propovjednički redovi: St. Maria Novelle, Firenca

14. STOLJEĆE -središnja Italija: Toskana, Umbrija

- spomenici: Firenza, Siena, Orvieto (ne učiti graditeljske faze, pročelja bitna)
- koncentracija na imenima graditelja: osobito A. di Cambio
- profana arhitektura: Palazzo Pubblico, Palazzo Vecchio (faktografski, u detalje se ne ulazi)

15. STOLJEĆE (kasna gotika, sj. Italija)

- katedrala u Milanu je bitna
- cvjetna gotika – gotico fiorito (cvjetni uzorci mrežišta) – Duždeva palača, Ca d'Oro (profana
arhitektura)

IBERSKI POLUOTOK (ključan)

ŠPANJOLSKA
13. STOLJEĆE
-> mudéjar stil (arapski utjecaj)
-> nastaju pod uzorom Francuske (Toledo, Burgos, Léon), programatska gradnja, monumentalna
arhitektura, primjer osvojenog područja katoličkih kraljeva
-> Toledo: nastaje pod utjecajem katedrale u Bourgesu, znatno šira od proporcija Bourgesa, u tlocrtu
se potpuno precrtava, utjecaj u deambulatoriju, a glavni brod pod utjecajem rayonnant arhitekture
-> Burgos: također pod natjecajem Bourgesa, ponovno u elevaciji, vidi se po arkadama i rastvorenim
gornjim dijelovima triforija i prozorskoj zoni, a južni transept primijeniti i suvremene principe
rayonnant arhitekture
-> katedrala u Léonu: nastaje pod uzorom na Reims (tako nastaje i Westminsterska bazilika), utjecaj
rayonnant gotika u ostakljenom mrežištu prostora i snopastih nosača
KATALONSKA GOTIKA (14. STOLJEĆE)
-> obilježja: povezuju elementi francuskih katedrala (stupnjevanje bočnih brodova, povezuju se tipovi
zidnih kapela, ali i dvoranske arhitekture)
->> dobar primjer je katedrala u Barceloni – trobrodna bazilika, zidane kapele s uvučenim
kontraforima (smanjuju se u odnosu na srednji brod)
->> karakteristično kod interijera: izrazito visoke arkade (negiraju da je građevina trobrodna), gradi se
prozračniji prostor, osvjetljenje gornjih zona s triforijem i prozorima; takav tip slijedi i ona u Gironi
->> Santa Maria del Mar, Barcelona – najznačajniji primjer – dvoranski tip gradnje, visoke i istaknute
rastvorene arkade i kapele

IZABELINSKI STIL
-> jednake kao i kod Francuske, težnja dekorativnosti i raščlanjenju svodnih oblika, dekorativnost na
triforijima i mrežištima
-> ključni primjeri su Salamanca, Sevilla i Segovia
->> najznačajniji primjer Sevilla: peterobrodna arhitektura sa zidanim kapelama, dekorativni svod s
oblikom ruža
->> dekorativni svod – cvjetovi

PORTUGAL (kasna gotika)

-> EMANUELINSKI STIL – maritimni detalji i uzorci
SKULPTURA
FRANCUSKA – posvetiti samim seminarima
RANA GOTIKA (STIL 1200. realni prikaz, pojava antike)
-> prvi pravi primjer: kraljevski portal u Chartresu (slijedi tradiciju kasne antike)
->> u odnosu na romaničku umjetnost (isključivo reljefi) poprimiti voluminoznost i tjelesnost
->> ikonografija: eshatološka tema (Krist kao Posljednji sudac, ali manje zastrašujuća uloga od
romanike)
->> rana gotika teži ikonografiji Bogorodičinog kulta, prvi primjeri ikonografija posvećeni njoj je u
Senlisu (Notre-Dame)
->> izrazita narativnost arhivolta, razvoj naracije u luneti i kod kipova dovratnika
->> statičnost kipova dovratnika rane gotike (zapadno pročelje Chartresa)

STIL 1200. – primjer Laon

->> on unosi nešto novo, novi tip dubokih predvorja (portika), koji će biti temelj za sve ostale portale
->> ključni primjer: portali u Chartresu (nužno razlikovati zapadno pročelje od sjevernog i južnog
portala)
-> tipologija: duboka predvorja, razvoj naracije i ikonografije u arhivoltima, ponavlja tema marijanskog
kulta i razvoj skulpture prema samostalnoj skulpturi
-> prikaz Krista: prestajanje zastrašujuće uloge, Krist se prvi put pojavljuje u ovom obliku - pokazuje
svoje rane, emocionalnost, naglasak na muci, oko njega anđeli koji donose oružje njegove muke,
proširuje se na zagovornike da se spasi čovječanstvo
->> naracija širi: arhivolti, lunete već s tri registra, kipovi na dovratnicima (nisu kraljevi, nego i
apostoli, kasnije i sveci), novije ikonografija poput vrlina i mana (primjer lude i mudre djevice),
mjeseci
->> gotički portal poput otvorene knjige
->> začetak realističnog prikaza antike, osamostaljivanje skulpture (sjeverni transept u Chartresu –
primjer sv. Teodora), kontrapost, S-linija, element idealizacije, izrazi lica
->> vrhunac gotičkog klasicizma (30-tih godina, Reims) – Vizitacija – ukazuju sličnost sa klasičnom
rimskom skulpturom (Ara pacis) – pokrenutost figure, kontrapost, S-linija, bogata draperija, tjelesnost,
lice nema još uvijek posebnu ekspresiju
->> temelj eksperimentiranja licem u SRC-u

ZRELA GOTIKA
->> Amiens; posebno naglasiti pariški dvorski stil
->> gisant (termin bitan) – nadgrobna skulptura
->> ideja i tipologija kod transepta u Chartesu i Laonu, bogatija naracija i skulptura, uvođenje
zodijačkih znakova i samih kalendara koji će samo još više upotpuniti ikonografiju
->> u Amiensu po prvi put postaju grupe skulpture (kod kipova dovratnika) – stvaraju se geste (najavio
Reims) – cjelokupni kristološki ciklus (nekad kad je bilo na luneti), a sada se od Navještenja do
Vizitacije javlja u prirodnoj veličini na samim kipovima dovratnika portala
-> PARIŠKI ELEGANTNI STIL: temeljni stil koji će prevladati u skulpturi
->> obilježja: elegancija, gracioznost, obrada kose i brade, smiješak (temeljni stil francuskoj
arhitekturi), bogata draperija (meki stil), antički uzor, tendencija realizmu i osamostavljivanju (bitno,
pariški stil to ostvaruje)
->> dobar primjer: Pariz (na dovratnicima - prikaz vrlina i mana se osamostaljuju)
->> Zlatna Bogorodica – najvažniji primjer pariškog elegantnog stila – nalazi se na južnom transeptu
katedrale u Amiensu – pokrenutost, kontrapost, S-linija, prvi primjer gotičkog humanizma te prikaz
veze majke i djeteta
->> u Parizu, transept (ikonografija nije ključna): učelci, prvi put na eksterijerima u potpunosti
skulptura
->> Reims (posljednji primjer zrele franc. gotike): novost - izostaje luneta i skulptura se seli na gornje
dijelove zabata, rastvara se površina samim rozetama i zrakastim uzorkom rebrastog mrežišta,
skulptura kao vrhunac gotičkog klasicizma (primjer Vizitacije te nova skulptura Navještenje – primjer
pariškog dvorskog stila – gracioznost, smješak, kontrapost, S-linija, pokrenutost)
->>> Bogorodica (i Gabrijel) – strogi stil (u načelu teško govoriti, stil pojedinih radionica, bezizražajno
lice, stroga draperija)
->> zapadni zid katedrale u Reimsu – prikazi Melkizedeka i Abrahama – tendencija realističnom i
detaljističkom, viteška odjeća, elongacija, gracioznost tijela, detalji obrada lišća

SVETO RIMSKO CARSTVO

– uključiti i nadgrobnu skulpturu (kojoj nismo posvetili pažnju na seminarima)

PRVA POLOVINA 13. STOLJEĆA

-> slično stilu 1200. – najbitniji primjeri u Strasbourgu i Bambergu (očekuje se da to znamo) i drvena
skulptura (Raspeće)
-> tipologija portala (u odnosu na Francusku): manje narativnosti, nema skulpture, luneta ima samo
jednu scenu (nema podijeljenu narativnost u registre), tipologija kasne romanike (polukružni lukovi),
na arhivoltima nema skulpture, koncentracija na lunetama
-> ekspresija lica (bitno) – patos i dramatika koje nema u franc. skulpturi – vrhunac realističnog u
Naumburgu (u zreloj gotici) – jasno za zaključiti tko su blaženi, a tko prokleti
-> Bamberg – Vizitacija i skulptura Konjanika i jahača (bitni) – Bogorodica slična Bogorodici u Vizitaciji
iz Reimsa (isti način izrade lica, bogata draperija, radionica iz Reimsa)

DRUGA POLOVINA 13. STOLJEĆA

->> drvena skulptura – samo slikovni materijal
- Magdeburg – radionica iz Naumburga
->> najavljuje se: ekspresija lica, geste, tendencija realističnog (vrhunac)
->> Konjanička skulptura - po prvi put nakon antike (Magdeburg) – povezanog s Bambergom, izraz lica
(prikaz dostojanstvenika) – radionica iz Reimsa
-> Mudre i lude djevice – prvi put ikonografija popratnih elemenata Posljednjeg suda – uvijek se
nalazilo u arhivoltima franc. katedrala – sad se prvi put spušta u prirodnoj veličini
->> bitno za razvoj kipova dovratnika
->>ikonografski ova tema nije doživjela razvoj u franc. skulpturu – bitna za SRC
->> bitno: razvoj realističnog, gesta i pokreta lica, osamostaljenja skulptura, trodimenzionalna,
suvremena odjeća, S-linija, kontrapost
-> vrhunac SRC realizma: radionica iz Naumburga – ključni prikazi osnivača: Ekkehard i Uta (prikazi
portreta, nije sasvim realističan prikaz)
->> tendencija realnog prikaza, suvremene odjeće, realizam u izražaju lica Ute, njezine odjeće, nakita i
ruku
- Strasbourg: Mudre i lude djevice – ikonografija se širi – potpunost trodimenzionalne skulpture,
prikaz propadanja leđa i gmazovi – nadrealni prikaz njemačke gotičke skulpture
->> apostoli – slični onima u Sainte-Chapelle

DODATNE INFORMACIJE ZA KOLOKVIJ:

1) težište je na faktografiji
2) najviše bodova nosi prepoznavanje pojedinih spomenika
3) skiciranja nema!
ARHITEKTURA
FRANCUSKA

RANA GOTIKA (1140. – 1194.)

1. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Benediktinska opatija Saint-Denis
b) Katedrala Saint-Étienne, Sens
2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Katedrala Notre-Dame, Senlis
b) Katedrala Notre-Dame, Noyon
c) Katedrala Notre-Dame, Laon
d) Katedrala Notre-Dame, Pariz
ZAPADNA FRANCUSKA
a) Katedrala Saint-Maurice, Angers
b) Katedrala Saint-Pierre, Poitiers

KLASIČNA GOTIKA (1194. – 1230.)

2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Katedrala Saint-Étienne, Bourges
b) Katedrala Notre-Dame, Chartres
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Katedrala Notre-Dame, Reims
b) Katedrala Notre-Dame, Amiens
c) Katedrala Saint-Pierre, Beauvais

RAYONNANT GOTIKA (1230./40. – 1350.)

SJEVERNA FRANCUSKA
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Benediktinska opatija Saint-Denis
b) Crkva Saint-Nicaise, Reims
c) Sainte-Chapelle, Pariz
d) Jakobinska crkva, Toulouse (JUŽ. FRANC.)
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Južni transept, katedrala Notre-Dame, Pariz
b) Kor, katedrala Notre-Dame, Amiens
c) Crkva Saint-Urbain, Troyes
d) Katedrala Saint-Nazaire, Carcassonne (JUŽ. FRANC.)
e) Katedrala Sainte-Cécile, Albi (JUŽ. FRANC.)
1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Crkva Saint-Ouen, Rouen

FLAMBOYANT GOTIKA (1380. – 1530.)

a) Crkva Saint-Maclou, Rouen (1. POLOVICA 15. STOLJEĆA)
ENGLESKA

EARLY ENGLISH STYLE (1170. – 1250.)

2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Kor, katedrala, Cantenbury
b) Katedrala St. Hugh, Lincoln
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Katedrala St. Andrew, Wells (gl. brod + zap. pročelje)
b) Zapadno pročelje, katedrala, Peterborough
c) Katedrala St. Mary, Salisbury

DECORATED STYLE (1250. – 1330.)

1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Kor i transept, Westminsterska opatija, London
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Anđeoski kor, katedrala St. Hugh, Lincoln
b) Katedrala St. Paul, York
1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Katedrala St. Peter, Exeter
b) Kapitularna dvorana i kor, katedrala St. Andrew, Wells
c) Lady Chapel i toranj križišta, katedrala Holy and Undivided Trinity, Ely

PERPENDICULAR STYLE (1330. – 1530.)

1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Kor i klaustar, katedrala St. Peter and the Holy and Indivisible Trinity, Gloucester
1. POLOVICA 15. STOLJEĆA
a) King's College Chapel, Cambridge
2. POLOVICA 15. STOLJEĆA
a) St. George's Chapel, Windsor
1. POLOVICA 16. STOLJEĆA
a) Kapela Henrika VII., Westminsterska opatija, London
SVETO RIMSKO CARSTVO

ZRELA GOTIKA (1230. – 1330.)

2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Marienkirche, Lübeck
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Liebfrauenkirche, Trier
b) Elizabethkirche, Marburg an der Lahn
c) Glavni brod, katedrala Notre-Dame, Strasbourg
d) Kor, katedrala St. Petrus und Maria, Köln
e) Dominikanska crkva, Regensburg
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Strasbourg

KASNA GOTIKA / SONDERGOTIK (1330. – 1530.)

1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Pročelje, Heilig-Kreuz-Kirche, Schwäbisch-Gmünd
b) Maria zur Wiese (Wiesenkirche), Soest
c) Kor donji dio, katedrala Sv. Vid, Prag
2. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Kor, Heilig-Kreuz-Kirche, Schwäbisch-Gmünd
b) Kor gornji dio, katedrala Sv. Vid, Prag
2. POLOVICA 15. STOLJEĆA
a) Vladislavova dvorana, Prag
b) Annakirche, Annaberg
ITALIJA

13. STOLJEĆE
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Crkva S. Francesco, Assisi
b) Crkva S. Francesco, Bologna
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Crkva S. Maria Novella, Firenca

14. STOLJEĆE
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Crkva S. Croce, Firenca
b) Katedrala S. Maria del Fiore, Firenca
c) Katedrala S. Maria, Orvieto
d) Palazzo Vecchio, Firenca
e) Palazzo Pubblico, Siena
1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Katedrala S. Maria Assunta, Siena

15. STOLJEĆE / KASNA GOTIKA

2. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Katedrala Nativitá di Maria, Milano
b) Katedrala S. Petronio, Bologna
1. POLOVICA 15. STOLJEĆA - GOTICO FIORITO
a) Duždeva palača, Venecija
b) Ca d'Oro, Venecija
IBERSKI POLUOTOK
ŠPANJOLSKA

13. STOLJEĆE
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Katedrala Santa Maria, Toledo
b) Katedrala Santa Maria la Major, Burgos
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Katedrala Santa Maria de Regla, Leòn

14. STOLJEĆE / KATALONSKA GOTIKA

2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Katedrala Sant' Eulalia, Barcelona
1. POLOVICA 14. STOLJEĆA
a) Katedrala Santa Maria, Girona
b) Crkva Santa Maria del Mar, Barcelona
c) Katedrala Santa Maria, Palma de Mallorca

15./16. STOLJEĆE / IZABELINSKA GOTIKA

1. POLOVICA 15. STOLJEĆA
a) Katedrala Santa Maria, Sevilla
1. POLOVICA 16. STOLJEĆA
a) Nova katedrala, Salamanca
b) Katedrala Santa Maria, Segovia

PORTUGAL

15./16. STOLJEĆE / EMANUELINSKI STIL

1. POLOVICA 16. STOLJEĆA
a) Samostan Santa Maria de Belém, Lisabon
b) Torre de Belém, Lisabon
SKULPTURA
FRANCUSKA

RANA GOTIKA (1140. – 1200.)

1. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Zapadno pročelje, benediktinska opatija Saint-Denis
b) Kraljevski portal, zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Chartres
2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Južni portal (Sv. Ana), zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Pariz
b) Središnji portal, zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Senlis

STIL 1200.
2. POLOVICA 12. STOLJEĆA
a) Zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Laon
1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Sjeverni i južni transept, katedrala Notre-Dame, Chartres
b) Središnji i sjeverni portal, Galerija kraljeva, zapadno pročelje, Katedrala Notre-Dame, Pariz
c) Katedrala Notre-Dame, Reims

ZRELA GOTIKA (1230. – 1300.)

1. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Amiens
b) Apostoli, Sainte-Chapelle, Pariz
2. POLOVICA 13. STOLJEĆA
a) Zlatna bogorodica, južni transept, katedrala Notre-Dame, Amiens
b) Sjeverni transept, katedrala Notre-Dame, Pariz
c) Južni transept, katedrala Notre-Dame, Pariz
d) Zapadno pročelje i unutrašnji zapadni zid, katedrala Notre-Dame, Reims
SVETO RIMSKO CARSTVO

PRVA POLOVICA 13. STOLJEĆA

a) Katedrala Notre-Dame, Strasbourg
-> Anđeoski stup
-> Južni transept
b) Katedrala St. Peter und Georg, Bamberg
-> Fürstenportal (Prinčev portal), sjeverni brod
-> Skulpture istočnog kora (Vizitacija, Anđeo, Konjanik/Jahač)
c) Drvena skulptura – Raspeće
-> Katedrala St. Stephen und Sixtus, Halberstadt
-> Crkva Augustinskog samostana, Wechselburg

DRUGA POLOVICA 13. STOLJEĆA

a) Magdeburg (1. pol. 13. st.)
-> Konjanik/Jahač
-> Katedrala St. Moritz und Katharina
->> Mudre i lude djevice, Rajski portal, sjeverni transept
->> Skulpture kora (St. Moritz)
b) Majstor/radionica iz Naumburga
-> Skulpture zapadnog kora, katedrala St. Peter und Paul, Naumburg
-> Zapadna korska pregrada, katedrala St. Peter und Paul, Naumburg
-> Skulptura kora, katedrala St. Johannis und Donatus, Meissen
c) Zapadno pročelje, katedrala Notre-Dame, Strasbourg
d) Apostoli, kor, katedrala St. Petrus und Maria, Köln