ARHITEKTURA

FRANCUSKA
1. RANA GOTIKA (o. 1140.-1194.)
2. KLASIČNA (VISOKA) GOTIKA (1194. - o. 1230/1240.)
3. RAYONNANT GOTIKA (o. 1230/40. - o. 1350.)
4. FLAMBOYANT GOTIKA (o. 1380. - o. 1530.)

1. RANA GOTIKA
SJEVERNA FRANCUSKA - ÎLE-DE-FRANCE pokrajina u Francuskoj u kojoj se prvi puta
pojavljuje gotika i u kojoj se nalaze 6 ključnih građevina; pokrajina je bila direktno pod
kraljevom vlašću.
-olakšavanje zidne mase, prozračnost, vertikalnost, zid gubi zidne opne, odnos prozora i zida sada
je u koristi prozora (to najavljuje rana gotika)

1. o. 1140.
1.1. BENEDIKTINSKA OPATIJA, SAINT-DENIS- 1. Gotički spomenik
1.2. KATEDRALA SAINT-ÉTIENNE, SENS

2. o. 1150. - o. 1160.
2.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, SENLIS
2.2. KATEDRALA NOTRE-DAME, NOYON

3. o. 1160.
3.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, LAON
3.2. KATEDRALA NOTRE-DAME, PARIZ

2 tipa kora:
1.) složeni tip kora po uzoru na Saint Denis – 1140-1144 s radijalnim kapelama i
deambulatorijem
2.) jednostavni tip kora, kor sa dvostrukim dembulatorijem bez kapela (katedrala Notre Dame,
Pariz 1160-1180)

- ono što najavljuje rana gotika javlja se u svim ostalim fazama gotičke arhitekture
- ovi spomenici nemaju razvijeni kontraforni sustav

Tip gradnje: bazilike, ugl. trobrodne građevine s izuzetkom u Parizu – peterobrodna

1.jednostavan tip bazilikalne gradnje bez transepta
2.gradnja s istaknutim transeptom i radijalnim kapelama – Notre-Dame Laon (1160-1205), Notre-
Dame Noyon (1150-1235)

Obilježja: vezivni sustav, središnjem većem traveju odgovaraju 2 ili 4(?) manja u bočnim
brodovima, 6-rodijelni svod, 6-rodijelni svod zahtjeva izmjenu nosača – uz korištenje
romaničkog svežnjastog nosača, 6-rodijelni svod u glavnom brodu, u bočnim brodovima križno-
rebrasti svod
- Noyon pa nadalje – 4dijelna elevacija (zona arkada, zona prostornih galerija, zona triforija,
prozorska zona)
- Laon i Pariz – tendencija da se još više olakša zidna masa da se ujednače sami nosači pa se
pojavljuju cilindrični nosači radi većeg protoka i ujednačenja, izmjena nosača samo u gornjim
službama, a nema je u donjoj zoni
- Visina: 20ak m, Pariz.33 m – on najavljuje klasične gotičke katedrale

Kontraforni sustav – skriveni kontraforni sustav bio je dovoljan za te visine od 20ak metara,
tako da se potisak opterečenja glavnog broda prenosi na prostorne galerije – galerije imaju istu
ulogu kao I kontraforni lukovi
- Pariz (zbog visine) – bilo je nužno pojačati takav spomenik s vanjske strane pa se javlja
kombinirani kontraforni sustav - kombinacija otvorenog kontrafornog sustava i skrivenog
kontrafornog sustava, ali galerije su zadržane iako postoje vanjski kontraforni lukovi

Zapadna pročelja: dvotoranjski tip pročelja uzor u Saint Denisu

- U Saint Denisu elementi još uvijek nisu uravnoteženi – kasnoromanički utjecaj, pročelje je
odvojeno snažnim kontraforima, na različitim visinama je portal, odnosno prozori i rozeta,
- Laon, Pariz – uravnoteženije
- Laon-dinamičniji tip pročelja s istaknutim porticima odnosno tabernakulima i velikom rozetom
- Pariz-ujednačeni elementi otvorenih/zatvorenih dijelova, vertikalnih i horizontalnih, sve je
centrirano pomoću velike rozete i uspostavom galerija

ZAPADNA FRANCUSKA (još uvijek se radi o ranoj gotici samo što nije više pokrajina Île-De-
France)
- katedrale Anjou i Poitou primjeri kupolastog svoda, različito od tipičnih ranogotičkih
građevina sjeverne Francuske
- Katedrala Saint Maurice, Angers, o. 1150-1220.
- Katedrala Saint-Pierre, Poitiers, 1150-1215.
- dvoranska arhitektura
- oslanjanje na romaničku tradiciju

2. KLASIČNA GOTIKA
1. o. 1190.
1.1. KATEDRALA SAINT-ÉTIENNE, BOURGES
1.2. KATEDRALA NOTRE-DAME, CHARTRES
2. o. 1210.
2.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS

3. o. 1220.
3.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, AMIENS
3.2. KATEDRALA SAINT-PIERRE, BEAUVAIS

-sve katedrale nalaze se na sjeveru Francuske, osim Bourgesa (koji je u središtu Francuske)
- nastavljaju ono što najavljuje rana gotika – tendencija većoj visini, većoj vertikalnosti i većoj
transparentnosti

Obilježja: bazilike, kantonirani nosač, 3dijelna elevacija, 4dijelni svod

1.1. KATEDRALA SAINT-ÉTIENNE, BOURGES

- peterobrodna bazilika
- najsličnija kao Notre-dame u Parizu (razlika: bazilikalno stupnjevanje bočnih brodova)
- šesterodijelni svod + vezani sustav još uvijek ju vežu za ranu gotiku
- rastvaranje površine arkadama

1.2. KATEDRALA NOTRE-DAME, CHARTRES

- glavne novosti i osnovna obilježja klasične gotike
- po uzoru na nju nastaju katedrale u Reimsu i Amiensu
- trobrodna bazilika + trobrodni transept
- dvostruki tip deambulatorija s radijalnim kapelama (kombinacija ona dva tipa kora iz rane
gotike!)
- novost – nema više vezivnog sustava, znatno uži, pravokutni travej kojemu odgovara po 1 na
bočnim stranama, 4-dijelni svod
- elevacija (spec. za klasičnu gotiku): trodijelna, nema galerija – one više nisu potrebne jer se
razvija otvoreni kontraforni sustav zbog izrazite visine, (ima arkade + triforij + prozorska zona
– povećava se i po 1.puta u Chartresu se izjednačuje sa zonom arkada -NOVOST!!)
- novost: uspostava kantoniranog nosača kružne ili poligonalne osnove, nalaze se na 4glavna
kraka osi te 4dijelni svod jer više ne postoji vezivni sustav nego uski pravokutni traveji na
glavnom brodu
- višedijelni prozor, prozor s mrežištem

RANA GOTIKA – KLASIČNA GOTIKA

-4dijelna elevacija -3dijelna elevacija
- izmjena nosača, cilindrični nosači – kantonirani nosači
- svod
- razlika u omjeru visina (visina arkada u Amiensu je visina 1 rano-gotičke građevine)
- klasična gotika: tendencija uspostavljanja što veće gornje prozorske zone, ideal da zid gubi
izgled nosive zidne opne

2.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS

- 1.puta prozori s mrežištem!! težnja prema arhitekturi stakla i što većoj osvijetljenosti
- dvotoranjsko pročelje, više vezana za Laon zbog dinamizma i snažno izbačenih portika
-otvoreni kontraforni sustav koji ima i dekorativnu ulogu

3.1. KATEDRALA NOTRE-DAME, AMIENS

- novost: integracija prozorske zone i zone triforija pa će zona triforija dobiti samo mrežište
- 43 m, duplo viši od Noyona
- pročelje nešto ujednačenije (nego Reims) po uzoru na Pariz
- otvoreni kontraforni sustav (dekorativna I konstruktivna uloga)

Kontraforni sustav:
- Beauvais- 46 m – nužno razvijanje kontrafornog sustava
- kontraforni sustav osim svoje osnovne konstruktivne uloge ima važnu dekorativnu ulogu –daje
na izgledu građevini u eksterijeru I bio je skulpturalno dekoriran

Zapadno pročelje;
-dvotoranjsko pročelje
- rastvara se samo pročelje I obogaćuje strukturu sa skulpturom (Reims – samom površinom
stakla i zrakastim mrežištem)

3. RAYONNANT GOTIKA
-SJEVERNA FRANCUSKA

1. o. 1230./40. (Ille de France i vezanost za kralja Luja 9)

1.1. BENEDIKTINSKA OPATIJA, SAINT-DENIS
1.2. CRKVA SAINT-NICAISE, REIMS
1.3. SAINT-CHAPELLE, PARIZ – utječe na katedralu u Kolnu

2. o. 1250./60.
2.1. J. TRANSEPT, KATEDRALA NOTRE-DAME, PARIZ
2.2. KOR, KATEDRALA NOTRE-DAME, AMIENS
2.3. CRKVA SAINT-URBAIN, TROYES

3. o. 1320.
3.1. CRKVA SAINT-OUEN, ROUEN

-Rayonnant arhitektura/arhitektura stakla, Rayonnant-isijavati svjetlo, dominacija zrakastog

uzorka mrežišta, rozete
Karakteristike stila rayonnant gotika:
- najavljuje je klasična gotika
- razvija se u sjevernoj Francuskoj (pokrajina Ile-De-France)
- isprva vezano za kraljevske narudžbe u Parizu 1230./40.-ih, ali se kasnije širi izvan granica Ile-
De-France u ostale dijelove Francuske
- ostvaruje se prvotni ideal gotičke arhitekture: postizanje transparentnosti zida; što veće
prozračnosti i tendencija arhitekture stakla
- olakšavanje zidne mase
- NOVOSTI: ostakljeni triforij (najavljeno u Amiensu s mrežištem nad triforijem), ode po prvi
put u Saint Denisu – rastvaranje zida u profinjene mrežaste i kopljaste sustave – ideal arhitekture
stakla/svjetlosti ode 1.put izveden
- 2.novost: snopasti nosači – oblikovanje širokih službi koje se kontinuirano pružaju od postolja
do svoda i on vizualno daje dojam vertikalizmu
- znatno manje visine
- wimperg = šiljati trokutasti element koji se nalazi iznad portala
- pronalazimo Rayonnant gotiku i u katalonskoj gotici i u SRC-u
- 3dijelna elevacija, ali imamo i dvodijelnu elevaciju (St.Urban u Troyesu –gornja zona u jednoj
zoni samo vezana uz prozorsku zonu)
- Saint Urban, Troyes – rastvaranje gornje zone portikom
- Saint Nicaise, Reims – potpuno rastvaranje površine zrakastim uzorcima rebrastog mrežišta,
novi element: učelak (wimperg-oponašanje motiva mrežastog mrežišta samih prozora, rakovice I
fijale kao dekoracija)

1.3. SAINT-CHAPELLE, PARIZ

- najljepši primjer Rayonnant arhitekture, ostavio trag na sve ostale spomenike nakon svog
završetka
- ključni ideal arhitekture stakla, podiže je sam Luj 9
- 650m2 površine stakla, zid sveden na minimum, u gornjoj zoni poseban tip kontrafora koji
podržavaju tu staklenu strukturu
- „stakleni kavez“ cijeli zid je pretvoren u staklenu površinu sa zrakastim uzorcima mrežišta,
prozor zauzima cijelu površinu zida uz ostakljene triforije

2.1.JUŽNI TRANSEPT KATEDRALE NOTRE DAME, PARIZ

- ostavio važan trag na Rayonnant arhitekturu u Franc.
- rad Pijera Montaja?
- staklena površina u potpunosti dominira, cijela gornja površina rastvorena je zrakastim
mrežištem, ostakljeni triforij, slobodnostojeći zabat sada postaje ključno obilježje ovog razdoblja
- wimperg, rozeta koja zauzima gornji dio površine I dekoriranje fijalama

4. FLAMBOYANT GOTIKA

1.CRKVA SAINT-MACLOU, ROUEN (1437-1521)

2. JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA SAINT-ETIENNE, SENS (1489)
3. ZAPADNO PROČELJE, CRKVA LA TRINITE, VENDOME (o. 1500)

- plamena gotika
- dekorativan stil – u konstruktivnom smislu ne donosi ništa novo
- naziva se i kasna gotika u Francuskoj
- dekorativno oblikovanje mrežišta s plamenim, vijugavim, lisnatim motivima i motivima ribljeg
mjehura koji se javljaju na slobodno stojećim zabatima, kod prozora itd.
- svi raščlanjeni svodni oblici u tlocrtu isključivo se ode javljaju
- najznačajniji: Saint-Maclou, Rouen (dekoracija plamenih motiva kod učelaka i rozete)

ENGLESKA
1. EARLY ENGLISH STYLE (o. 1170.-1250.)
2. DECORATED STYLE (o. 1250. - 1330.)
3. PERPENDICULAR STYLE (o. 1330. - 1530.)

Opće karakteristike engleske gotike:

- dekorativnost s mramorom
- primjer dvostukog zida, tj. dvostruke ljuske princip engleskih gotičkih katedrala
- svodovi imaju vlastito uporište u gornjoj zoni, ne nastavljaju se na stupove
- već u ranoj gotici u engleskoj – tendencija raščlanjenim i dekorativnim svodnim oblicima: ludi
svod, tierceron svod
- široka pročelja

1.EARLY ENGLISH STYLE (o. 1170.-1250.)

1. KOR, KATEDRALA, CANTENBURY (1174./75.-1184.)

2. KATEDRALA ST. HUGH, LINCOLN (1192.-1255.)
3. KATEDRALA ST. ANDREW, WELLS (Glavni brod i zapadno pročelje; (o. 1180./1200.-
1240.)
4. KATEDRALA ST. MARY, SALISBURY (o. 1220.-84.)

Obilježja:
- izduženi tlocrti, dvostruki transept, zapadni glavni, istočni korski, izduženi korski proctor,
retrokor i bogorodičina kapela
- naglašena horizontalnost, ne streme u visine –nemaju razvijene kontraforne sustave, svodovi su
najčešće drvene gradnje, raščlanjeniji svodni oblici
- imaju trodijelnu elevaciju, ishodište svoda nije člankovito kao u Francuskoj, teku od samog
postolja nosača preko službi I vežu se za svod
- svodovi imaju svoje konzole– zbog drvene konstrukcije svoda i zbog toga što su same
građevine znatno horizontalnije i ne streme visinama
- dekorativnost, polikromacija, dekoracija mramora, tamni ourbeck mramor koji je u kontrastu s
bjelinom zida
- često izvan naseljenog mjesta, vezane uz klaustar odnosno kapitularnu dvoranu
- novost: svodovi – već rana gotika u eng.najavljuje raščlanjene svodne oblike
- svodovi: ne proteže se od nosača, već počiva na vlastitim konzolama (i na zoni galerija i
prozora), svodovi se rade od drveta (ne vrše pritisak I nema opterećenja radi toga)
- tzv. Ludi svod: dva zaglavna kamena se nalaze u jednom traveju– Katedrala St. Hugh, Lincoln
- razvoj tierceron svoda – s dekorativnim tercijalnim rebrom –rebra često nemaju konstruktivnu
ulogu već isključivo dekorativnu
- pročelja: izrazito široka, transeptna pročelja (npr.katedrala u Wellsu), kontrafori gube
konstruktivnu ulogu- isključivo dekorativna uloga

KATEDRALA ST. MARY, SALISBURY (o. 1220.-84.)

- najznačajniji primjer ranog stila
- trobrodna, sustav dvostrukog zida – prolazi u gornjoj prozorskoj zoni (tako se stanjuje zid I
učvršćuje gornja struktura te prostrane galerije)
- 2 transepta zapadni i istočni transept + bogorodičina kapela

2. DECORATED STYLE o. 1250-1330.

1. KOR I TRANSEPT, WESTMINSTERSKA OPATIJA, LONDON (1245.-1269.; HENRY
OF REYNES)
2. ANĐEOSKI KOR, KATEDRALA ST. HUGH, LINCOLN (1256.-1280.)
3. KATEDRALA ST. PAUL, YORK (YORK MINSTER) (1291.-1340.)
4. KATEDRALA ST. PETER, EXETER (1310.-1342.)
5. KAPITULARNA DVORANA I KOR, KATEDRALA ST. ANDREW, WELLS (o. 1290.;
nakon 1330.)

Obilježja:
- ideja rane gotike se nastavlja – raščlanjeni svodni oblici
- krivolinijsko mrežište
- sve veća ostakljenost, stremljenje arhitekturi stakla, odražaj dekorativnog stila odražava se na
mrežištu, dekorativnost zidova
- što raščlanjeniji svodni oblici tierceron svod, lierne svod, svod s rastvorenim sljemenim
rebrom (split ridge rib)
- uspostavljanje kratkih sekundarnih rebara (varijante zvjezdastog rebara, veća reljefnost I
ornamentalnost omogućuje drvena konstrukcija)
- francuski utjecaj u Westminsterskoj opatiji (krunidbena bazilika engleskih kraljeva) – preuzima
se tip kraljevske arhitekture iz Francuske (Reimsa)

ANĐEOSKI KOR, KATEDRALA ST. HUGH, LINCOLN (1256.-80.)

- najljepši primjer
- 3dijelna elevacija
- mur epais system (sustav dvostrukog zida)
- dekorativnost u zonama galerija i prozorskim zonama (dekorativni elementi kod samih arkada
do dekorativnih oblikovanja otvora galerija, bogato korištenje Purbeck mramora i mrežišta)
- sličnost sa Salisburyem, ali znatno već dekorativnost – niz anđela
- krivolinijsko mrežište zauzima samo gornji dio mrežišta dok na katedrali u Exeteru ono
zauzima cijeli prozorsku površinu

- svodni raščlanjeni oblici poprima svoju kulminaciju, tendencija da se raščlanjuje proctor, mnogi
dekorativni oblici koji nemaju konstruktivnu funkciju, gubi se osnovna podjela na traveje
- Dekorativni stil i Perpendikularni stil u Eng.prati Rayonnant stil u Franc. pa će težiti što većem
ostakljivanju

3. PERPENDICULAR STYLE (o. 1330-1530)

1. KATEDRALA ST. PETER AND THE HOLY AND INDIVISIBLE TRINITY,
GLOUCHESTER
1.1. KOR (o. 1337.-1360.)
1.2. KLAUSTAR (o. 1330.-1412.)
2. KING’S COLLEGE CHAPEL, CAMBRIDGE (1446.-1515.)
3. ST. GEORGE’S CHAPEL, WINDSOR (1475.-1525.)
4. KAPELA HENRIKA VII, WESTMINSTERSKA OPATIJA, LONDON (1502.-1509.)

- naziva se i vertikalni stil

- kasna gotika
- arhitektura stakla zidne površine potpuno ostakljene
- razlika od dekorativnog stila –ode imamo pravolinijsko mrežište – kamena reška podijeljena
na pravilna horizontalna odnosno vertikalna polja
- razvijanje raščlanjenih svodnih oblika
- gubi se podjela na traveje – raščlanjenost i dekorativnost svodova ne negacija podjele na traveje
- lepezasti svod (najviši oblik dekorativnog raščlanjenja svodne površine u Engleskoj, nema ga
nigdi izvan Eng), lierne svod (dolazi do dominacije u tom svodu; uvođenje dekorativnih
sekundarnih rebara), ljevkasti svod s visećim zaglavnim kamenom (Kapela Henrika VII,
Westminsterska Opatija, London) jedino u Engleskoj!!
- rebra svoda nemaju konstruktivnu ulogu kao u franc. – pokazuju nam to dekorativni, drveni
elementi različitih struktura, rebara

1.pr. Kor katedrale u Glouchesteru

- najbolji primjer pravolinijskog mrežišta –ode se 1.put javlja
- pravolinijski prozor s geometrijskim panelima i kamenim reškama
- cijela površina rastvorena je staklom
- raščlanjeni svodni oblici

- novost: lepezasti svod (1. se javlja u klaustru u Glouchester, najljepši primjer u kings college
chapel u Cambridgeu)
- najlipši primjer ovog stila: ostakljene zidne površine s pravolinijskim mrežištem – Kings
college chapel, Cambridge – jasno se vidi rastvorenost površine zida staklom, sveden je zid
samo na osnovne konstruktivne dijelove kontrafora, lepezasti svod, gubi se podjela na traveje

SVETO RIMSKO CARSTVO

1. PRIJELAZNI STIL (o. 1150.-1230.)
2. ZRELA GOTIKA (o. 1230. - 1330.)
3. KASNA GOTIKA (SONDERGOTIK) (o. 1330. - 1530.)

1. PRIJELAZNI STIL (o. 1150.-1230.)

1. KATEDRALA ST. PETER, WORMS (1170.-1210.)

2. KATEDRALA ST. MARTIN, MAINZ (1181.-1239.)
3. KATEDRALA ST. GEORG UND NIKOLAUS, LIMBURG AN DER LAHN (1211.)

-kasnoromanička tradicija, gotički elementi javljaju se periodično

KATEDRALA U LIMBURGU
- tipični kasnoromanički oblici
- gotičko: istaknuta rozeta po uzoru na Laon ili unutrašnja 4dijelna elevacija

2. ZRELA GOTIKA (o. 1230. - 1330.)

1. LIEBFRAUENKIRCHE, TRIER (1235.-1260.)

2. ELIZABETHKIRCHE, MARBURG AN DER LAHN (1235.-1283.)

3. KATEDRALA NOTRE-DAME, STRASBOURG

3.1. GLAVNI BROD (1235.-75., RODOLFO)
3.2. ZAPADNO PROČELJE (1277.-1410., E. VON STEINBACH)

4. KOR, KATEDRALA ST. PETRUS UND MARIA, KÖLN (1248.-1322.)

5. DOMINIKANSKA CRKVA, REGENSBURG (1248.)
6. MARIENKIRCHE, LÜBECK (1175.-1351.)

-1.pravi primjeri gotičke arh.na području SRC oko 1230.g.

- utjecaj Franc. klasične arhitekture i Rayonnant arhitekture
- francuski utjecaji pravih gotičkih spomenika, ali i razvoj nacionalnog stila i lokalne tradicije
(odnosi se na tip gradnje)
- dvoranska arhitektura
- ovi spomenici se nazivaju OPUS FRANCIGENUM/pod francuskim utjecajem - prva
percepcija francuskih elemenata u arhitekturi SRC 30-ih godina

LIEBFRAUENKIRCHE, TRIER
- centralna građevina, nije uobičajeno za gotiku
- unutrašnjost potpuno preuzima francuske gotičke elemente – ideja prozračnosti, vertikalnosti,
transparentnosti, vitki nosači, kantonirani nosači, prozori s mrežištem
- ode 1.put primijenjen gotički spomenik u SRC

ELIZABETHKIRCHE, MARBURG AN DER LAHN (1235.-83.)

-slična unutrašnjost i ode
- tradicija SRC: razvoj dvoranske arhitekture - dvoranska crkva (nacionalni stil)
-jedna od ključnih pr.dvoranske arhitekture s utjecajem francuske gotike
- francuski elementi: kantonirani nosači, prozori s mrežištem, tendencija što većem vertikalizmu,
olakšavanje zidne mase, prozračnost
- na njoj se može vidjeti jasni razvoj gotike u sv.rim.carstvu
- opus francigenum

Katedrale u Kölnu i Strasbourgu:

- nastali pod francuskim utjecajem
- utjecaj Rayonnat arhitekture
- Koln - ostakljeni triforiji, visina reference na Amiens, preuzimanje ideje izrazito uskih polja
arkada po uzoru na Beauvais, uski I vertikalni gornji prozori
- Strasbourg –vitke strukture i ostakljeni triforiji- utjecaj francuske gotike, prozor s mrežištem-
Saint Denis

KOR KATEDRALE U KOLNU (1248-1322)

-1248.g. završena i posvećena katedrala Saint Chapelle u Parizu – nedvojbeno pod njezinim
utjecajem
- ostakljeni triforij

ARHITEKTURA PROPOVJEDNIČKIH REDOVA Dominikanska Crkva, Regensburg

(1248.)
-jednostavna arhitektura, dvozonska elevacija, negiranje Rayonnant arhitekture
BACKSTEINGOTIK (GOTIKA U OPECI) Marienkirche, Lübeck (1175.-1351.)
-formiranje nacionalnog stila u izvođenju gotike u opeci

3. KASNA GOTIKA (SONDERGOTIK) (o. 1330. - 1530.)

1. HEILIG-KREUZ-KIRCHE, SCHWÄBISCH-GMÜND (1310.-1380.)
1.1. PROČELJE (1330.)
1.2. KOR (1351., H. PARLER)
2. MARIA ZUR WIESE (WEISENKIRCHE), SOEST (1331., J. SCHENDELER)

3. KATEDRALA SV. VID, PRAG

3.1. KOR DONJI DIO (1344.-1352., M. D’ ARRAS)
3.2. KOR GORNJI DIO (1371.-1385., P. PARLER)

4. VLADISLAVOVA DVORANA, (HRADČANI) PRAG,(1499.-1515., B. RIED)

5. ANNAKIRCHE, ANNABERG (1499.-1530.)

Obilježja:
- kulminacija dvoranske arhitekture
- raščlanjeni svodni oblici
- dvoranske crkve južne Njemačke razlikuju se od onih sa sjeverna Njemačke

HEILIG-KREUZ-KIRCHE, SCHWÄBISCH-GMÜND (1310.-80.)

- najznačajniji primjer južne Njemačke
- H. Parler radio na njoj
- longitudinalni tlocrt
- potpuno negiranje traveja
- novo: zabatno pročelje (preuzeto iz cistercitske arh)
- prvi primjer dvoranskog kora teži se unifikaciji samog prostora
- raščlanjeni svodni oblici – mrežasti svod

MARIA ZUR WIESE (WEISENKIRCHE), SOEST

- sjeverna Njemačka
- sažetiji tlocrt
- nema raščlanjenih svodnih oblika
- križno –rebrasti svod
- ne stremi se u dužinz nego širinu
- jasna podjela na traveje
- umjerenija vertikalnost I naglasak na usmjerene stupove koje ne prekidaju kapiteli
- ostakljenost, prozračan I dobro osvijetljen proctor
- visine svih brodova su jednake

KATEDRALA SV. VID, PRAG

- gornji dio kora izgradio P. Parler sa dvojno paralelnim mrežastim svodom
- svod s visećim rebrima

*Kad su raščlanjeni svodni oblici (uvik u KASNOJ GOTICI) nema jasnih podjela na traveje!
*za kasnu gotiku općenito karakteristični su tanji svodni oblici – u Engleskoj je lepezasti, u
Francuskoj zvjezdasti, u Njemačkoj mrežasti/zvjezdasti, Iberski poluotok cvjetni/varijacije
zvjezdastog

VLADISLAVOVA DVORANA, (HRADČANI) PRAG zvjezdasti svod s cvjetnim uzorkom

ANNAKIRCHE, ANNABERG (1499.-1530.)

• crkva sa zidanim stupcima - wandpfeilerkirche (“uvučenim kontraforima”)
• dekorativni oblici svodova mrežaste osnove dobivaju cvjetne uzorke
 ITALIJA
13. STOLJEĆE:
-ARHITEKTURA PROPOVJEDNIČKIH REDOVA

1. CRKVA S. FRANCESCO, ASSISI (1228.-1253.)

2. CRKVA S. FRANCESCO, BOLOGNA (1236.-1250./60.)
3. CRKVA S. MARIA NOVELLA, FIRENCA (1279.)

- jednostavnija arhitektura

14. STOLJEĆE (središnja Italija: TOSKANA, UMBRIJA):

1. CRKVA S. CROCE, FIRENCA (1295.-1863.)

(projekt: A. DI CAMBIO, 1295.-1302.)

2. KATEDRALA S. MARIA DEL FIORE, FIRENCA (1294.-1436.)

(graditelji: A. DI CAMBIO (1294.-1302.), GIOTTO (1334.-1337.), F. TALENTI (1329.-1364.)

3. KATEDRALA S. MARIA ASSUNTA, SIENA (1340.-1382.)

(graditelji: G. PISANO (1285.-1297., projekt pročelja), L. DI PIETRO (1340.)

4. KATEDRALA S. MARIA, ORVIETO (1290.-1330)

(graditelji: L. MAITANI (1310.-1330., pročelje)

5. PALAZZO VECCHIO, FIRENCA (1299.-1694.)

6. PALAZZO PUBBLICO, SIENA (1298.-1681.)

-ugl.katedrale, javne građevine

15. STOLJEĆE - KASNA GOTIKA (SJEVERNA ITALIJA)

1. KATEDRALA NATIVITÁ DI MARIA, MILANO (o. 1390.-1813.)

2. CRKVA S. PETRONIO, BOLOGNA (1390.) (graditelj: A. DI VICENZO (1390.-1402./03.)

3. CVJETNA GOTIKA (GOTICO FIORITO), VENECIJA –cvjetni uzorci mrežišta

3.1. PALAZZO DUCALE (DUŽDEVA PALAČA) (nakon 1424.)
3.2. CA D’ ORO (1421.-1436.) (graditelji: G. i B. BON)

ŠPANJOLSKA
 13. STOLJEĆE

- sve tri katedrale su direktno pod francuskim utjecajima

1. KATEDRALA SANTA MARIA, TOLEDO (1222.-1724.) pod utjecajem arh. Bourgesa

(znatno šira proporcija od Bourgesa, utjecaj u deambulatoriju, gl.brod pod utjecajem Rayonnant
arhitekture)
2. KATEDRALA SANTA MARIA LA MAJOR, BURGOS (1221.-1519.) isto pod utjecajem
Bourgesa (vidi se po arkadama i rastvorenim gornjim dijelovima triforija i prozorskoj zoni, južni
transept pod utjecajem Rayonnant arhitekture)
3. KATEDRALA SANTA MARIA DE REGLA, LEÒN (1255.-1439.) pod utjecajem Reimsa
- nakon rekonkviste (=oslobađanje teritorija od vlasti Arapa) počinje prava gotika

- kantonirani nosači, ostakljeni triforiji (Toledo) – direktni francuski utjecaj

- ostakljeni triforiji, rastvaranje gornje površine rozetama, snopasti nosači (Burgos, Leon) –
direktni francuski utjecaj

14. STOLJEĆE - KATALONSKA GOTIKA

1. KATEDRALA SANT’ EULALIA, BARCELONA (1298.-1450.)

2. KATEDRALA SANTA MARIA, GIRONA (1312.-1793.)
3. CRKVA SANTA MARIA DEL MAR, BARCELONA (1328.-1383.) najbitnija!
4. KATEDRALA SANTA MARIA, PALMA DE MALLORCA (o. 1300.-1601.)

- različiti francuski utjecaji preko južne francuske pa čak i dvoranske arhitekture

- povezuju elemente francuskih katedrala (stupnjevanje bočnih brodova, povezuju se tipovi
zidnih kapela, ali i dvoranske arhitekture)
- Katedrala u Barceloni – trobrodna bazilika, Zidane kapele s uvučenim kontraforima (smanjuju
se u odnosu na središnji brod)
- u interijeru: visoke arcade, gradi se prozračniji proctor, osvijetljenje gornjih zona s triforijem i
prozorima
- Santa Maria del Mar, Barcelona – dvoranski tip gradnje, visoke I istaknute rastvorene arkade i
kapele

15./16. STOLJEĆE - KASNA GOTIKA (IZABELINSKI STIL)

-kulminacija raščlanjenih svodnih oblika, zvjezdasti elementi

1. KATEDRALA SANTA MARIA, SEVILLA(1401.-1519.)

2. NOVA KATEDRALA, SALAMANCA (1513.-60.)
3. KATEDRALA SANTA MARIA, SEGOVIA (1525.-1768.)

- u kasnijem periodu kada je Španjolska pod rekonkvistom i velikim prosperitetom

- široke građevine
- djeluju kao da su 7erobrodne, ali zapravo imaju te unutrašnje kapele
- Sevilla – peterobrodna arhitektura sa zidanim kapelama, dekorativni svod s oblikom ruža
- raščlanjeni svodni oblici – zvjezdaste, cvijetne strukture

PORTUGAL
15./16. st. - KASNA GOTIKA (EMANUELINSKI STIL)

1.SAMOSTAN SANTA MARIA DE BELÉM, LISABON (1502.-1551.)

2.TORRE DE BELÉM, LISABON (1515.-1520.)

- prema kralju Emanuelu 1.

- doba kada Portugal dobija veliku važnost u smislu otkrivanja novog svijeta
- raščlanjeni svodni oblici, izrazitna dekorativnost stupova
- maritimni motivi odnosno morski motivi zbog prosperiteta tadašnjeg Portugala

SKULPTURA

FRANCUSKA
1.RANA GOTIKA (1140-1200)
2.STIL 1200 –skulptura vezana uz klasičnu gotiku
3. ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, AMIENS (o. 1225-1240)
- strogi/Amienski stil – stil koji se javlja izričito na ovoj katedrali
- klasična gotika
4. PARIŠKI (DVORSKI, ELEGANTNI STIL) (o. 1230-1250/60) – odgovara onome što se
događa u Rayonnant arhitekturi

- razvoj skulpture pratimo na portalu odnosno na eksterijeru, ali skulpture ima i u interijeru
- portal – narativni skulpturalni programi
- gl. inovacija gotičke sculpture: naracija
- svi portal su na eksterijeru bili obojani, boja je bila izrazito važan element u skulpturi
NADGROBNA SKULPTURA: GISANT
- najznačajniji primjer: grobnica francuskih kraljeva u benediktinskoj opatiji u Saint Denisu
- Saint Denis je mauzolej francuskih vladara
- horizontalno položene, sa pokojnikom na njima

1. RANA GOTIKA (1140. - o. 1200.)

1. ZAPADNO PROČELJE, BENEDIKTINSKA OPATIJA, SAINT-DENIS (o. 1135.-1140.)
2. KRALJEVSKI PORTAL, ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME,
CHARTRES (o.1145.-1150.)
3. JUŽNI PORTAL (SV. ANA), ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME,
PARIZ (o.1150.-1155.)
4. SREDIŠNJI PORTAL, ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME,
SENLIS (o.1165.-1170.)

KRALJEVSKI PORTAL, ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME,

CHARTRES (o.1145.50.)
- najcjelovitiji skulpturalni program gotičke katedrale
- najcjelovitiji gotički portal – jasno prikazane sve zone gotičkog portala i narativnost
- prvi pravi primjer ranogotičke skulpture u Francuskoj
- kipovi dovratnika na portalima sjeverni, srednji i južni portal međusobno se povezuju kipovima
dovratnika
- vidi se stilski razvoj
- donja zona – kipovi dovratnika (tendencija stvaranja ljudskog lika u punoj plastici kroz
razdoblja)
- gornja zona – 3 lunete sa prikazima iz Kristološkog ciklusa
- Ključne ikonografske teme: eshatološke teme – Krist kao Posljednji sudac ili Poniznost?
Bogorodice
- znatno bitna percepcija ljudskog lika na kraljevskom portal kipovi dovratnika – znatno
prirodniji ljudski lik u odnosu na romaniku, blagost samog položaja, položaj tijela, izduženi su,
naglasak na voluminoznosti samog tijela, razvoj draperije

*kasnije što prirodniji prikaz ljudskog tijela, što detaljniji prikaz, sve veće osamostaljivanje -50ak
g kasnije isto u Chartresu – to najvljuju sculpture kraljevskog portala zapadnog pročelja u
Chartresu, a transept –stil 1200

SREDIŠNJI PORTAL, ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, SENLIS

(o.1165.70.)
-1. primjer monumentalnog prikaza Krunidbe Bogorodice kod glavnog portala gdje je
Bogorodica 1. put izjednačena s Kristom – vizualno, u poluprofilu na jednakoj su razini
- otuda se javlja nova percepcija u narativnim prikazima portala

- Rana gotika najavljuje – znatno različit stav gotičkog čovjeka prema božanskoj naravi Krista,
samoj Bogorodici
- Gotika je procvat srednjovjekovnog humanizma I gotičke emocionalnosti, drugačije se gleda na
Krista – on nije sudac, on je spasitelj
- Kod gotičkih portala imamo veliku narativnost, emocionalnost raste, spasenje odnosno muka
- gotički čovjek veliku pažnju daje prikazu Bogorodice kao zagovornice čovječanstva i otuda se
javlja znatni razvoj marijanske ikonografije
- teme Krist sudac, veliki progoni I pakao u romanici, ode je Spasenje glavna tema

2. STIL 1200.

1. ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, LAON (o. 1190.-1205.)

2. KATEDRALA NOTRE-DAME, CHARTRES
2.1. SJEVERNI TRANSEPT (o. 1204.-1230.)
2.2. JUŽNI TRANSEPT (o. 1210.-1235.)
3. ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, PARIZ (o. 1210.-1230/40.)
4. KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS (o. 1220.-1233.)

- humaniji odnos čovjeka prema Bogu i drugačija percepcija Krista i Bogorodice, javlja se
jednako i prirodnost ljudskog lika
- ljudski lik kulminira, tendencija je što veća uvjerljivost, što veća 3dimenzionalnost i što veća
prirodnost i osamostaljivanje skulpture
- glavni uzor – ANTIKA (Antička umjetnost je ostavila jak trag na umjetnost gotičkog razdoblja -
proučavanje draperije, proučavanje pokreta, ekspresije lica i same 3dimenzionalnosti tijela
- Katedrala u Reimsu – carska rimska umejtnost koja je ostavila svoj direktan trag na gotičkoj
skulpturi
- drugačija percepcija čovjeka, jak antički utjecaj
- razvoj naracije i ikonografije u arhivoltima, ponavlja se tema marijanskog kulta
- novost: razvija se znatno veći, narativniji ciklus, uspostava novih portika – duboka predvorja
- prikaz Krista: prestajanje zastrašujuće uloge, Krist se 1.put pojavljuje u ovom obliku – pokazuje
svoje rane, emocionalnost, naglasak na muci, oko njega anđeli koji donose oružje njegove muke,
proširuje se na zagovornike da se spasi čovječanstvo
- naracija: arhivolti, lunate s tri registra, kipovi na dovratnicima (nisu kraljevi nego i apostolic,
kasnije i sveci), novija ikonografija poput vrlina i mana (primjer lude i mudre djevice), mjeseci

ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, LAON (o. 1190.-1205.)

• istaknuti portici na portalima

KATEDRALA NOTRE-DAME, CHARTRES

- percepcija i prikaz ljudskog lika ode važni
- katedrala u Chartresu – najbogatiji spomenik gotičke sculpture – viđe od nekoliko 100 kipova
na ovoj katedrali
- pomak u većem razumijevanju 3dimenzionalnosti odnosno uvjerljivosti ljudskih likova
- Na sjevernom transeptu– elementi gesti, znatno uvjerljivije tijelo ispod draperije, utjecaj antike
u obradi kose, lica, brade i draperije
- od stila 1200 do pariškog stila 1230. – dramatični pomaci u shvaćanju ljudskog lika (samostalna
skulptura, dramatični dijalog, uvjerljiviji prikaz ljudskog lika)
- sjeverni i južni transept povećava se naracija
- teži se prirodnosti i samostalnosti, individualizirane geste i komunikacija
- na sjevernom portalu stil 1200.; utjecaj antike i prirodnije oblikovanje

KRALJEVSKI PORTAL, SREDIŠNJI PORTAL, ZAPADNO PROČELJE (o. 1145.-50.)

-još uvijek je rana gotika

ISTOČNI PORTAL, SJEVERNI TRANSEPT (o. 1215.-20.)

-još razvijeniji stil 1200.

KIPOVI DOVRATNIKA, JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA NOTRE-DAME,

CHARTRES (o. 1230.) zapadni portal
- kipovi Teodora i Juraja su u kontrapostu – glava više nije u središnjoj osi tijela, naglasak na
pokretu, pažnja posvećena detaljima, suvremena odjeća – srednjovjekovna (realni prikaz tadašnje
odjeće 13.st), idealizirano lice

SREDIŠNJI PORTAL, JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA NOTRE-DAME, CHARTRES

(o. 1210.-15.)
- Krist Spasitelj (1.PUT)
- žarište u luneti
- Krist spasitelj umjesto Krista suca uz Bogorodicu i Sv. Ivana
- Krist koji pokazuje rane (gotički humanizam), a Bogorodica i Sv. Ivan sjede na prijestolju I
mole
- razvijeni arhivolti, teatralnost
- naglasak na spasenju i muci – u gornjoj luneti Krist gol do pojasa pokazuje svoje rane, uz njega
Bogorodica I Sv. Ivan kao zagovornici čovječanstva
- uvođenje anđela nekog

2.novosti u Chartresu: kada se Krist javlja: 1.kao spasitelj u luneti, a 2. na razdjelnom stupu kao
Krist učitelj

GALERIJA KRALJEVA, ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME,

PARIZ (o. 1225.-30.)
- Krist Spasitelj –temeljni prikaz Posljednjeg suda u svim gotičkim portalima, , Krist pokazuje
svoje rane
- još je veći naglasak na spasenju odnosno muci jer se uz njega sada postavljaju anđeli u prvi plan
sa velikim simbolima njegove muke, Bogorodica i Ivan sada kleče
- dodatna naracija –od 4 arhivolta sada ćemo imati 6 arhivolta, svi teatralno usmjereni na
dramatiku spasenja odnosno Kristove muke (najljepši primjer – anđeli u 2 arhivolta – anđeli
prikazani na različite načine, individualizirane su njihove emocije, teatralno su usmjereni na
spasenje odnosno na žarište onoga što se zbiva na luneti)
-novost: galerija kraljeva koja se uvodi iznad samih portala - 28 kraljeva i ideja

KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS (o. 1220.-33.)

- veliki antički utjecaj: draperija, kontrapost, i samog lica pod direktnim utjecajem Are Pacis
Augustae
- vrhunac gotičkog stila –Pohođenje/VIZITACIJA
- kulminacija stila 1200.
- potpuno osamostaljivanje skulpture
- Bogorodica u kontrapostu
- Filip Augustus ekspresija lica
- zanimanje za prirodu (biljne vrste prenose se iz iluminiranih rukopisa na skulpturu)

3. ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, AMIENS (o.

1225.-1240.)

- strogi/Amienski stil
- razvijena naracija, 8 arhivolta, povećana skulptura
- strogi stil se odnosi na pad draperije i na njihove bezlične izraze lica

4. PARIŠKI (DVORSKI, ELEGANTNI) STIL

1. APOSTOLI, SAINT-CHAPELLE, PARIZ (1241.-1248.)

2. ZLATNA BOGORODICA (VIERGE DORÉE), JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA
NOTRE-DAME, AMIENS (o. 1250.)
3. JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA NOTRE-DAME, PARIZ (o. 1258-1265)
4. ZAPADNO PROČELJE I UNUTRAŠNJI ZAPADNI ZID, KATEDRALA NOTRE-
DAME, REIMS (o. 1255.-1275.)

- nastao neposredno pod utjecajem kralja Luja 9.

- skulptura u potpunosti samostalna, pažnja se usmjerava na pad draperije
- obrada lica – dvorska profinjenost u obradi lokni, brade, jako tanka usta, uska lica i specifičan
smješak – Saint Chapelle utjecao ode na razvoj skulpture
- S linija
- elegantnost, gracioznost
- priroda, različite biljne vrste –iz rukopisa ili iz same prirode (Reims –unutrašnji zapadni zid)

APOSTOLI, SAINT-CHAPELLE, PARIZ (1241.-48.)

- potpuno osamostaljene skulpture
- izrazita elegancija
- kontrapost
- bogate draperije i obrada lica posebna pažnja
- smiješak, kovrče i usko lice

ZLATNA BOGORODICA (VIERGE DORÉE), JUŽNI TRANSEPT, KATEDRALA

NOTRE-DAME, AMIENS (o. 1250.)
- 3dimenzionalnost, kontrapost, po 1. put Bogorodica kao majka, ima neki smješak
- odnosi između majke i djeteta gotički humanizam
- prototip za sve kasnije prikaze Bogorodice s djetetom

KATEDRALA NOTRE DAME, PARIZ

- slobodnostojeći zabat kao novi tip portala
- slobodne skulpture

-pod utjecajem Rayonnant arhitekture – nemamo više običnu lunetu nego stakleni dio, gornji dio
se seli na krunište (vjrj Reims?

ZAPADNO PROČELJE ,KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS (o. 1255.-75.)

- primjer spajanja nespojivog –skulpture koje su nastale u stilu 1200: skulpture pod utjecajem
antike, imamo i skulpturu koju je vjrj radio ki majstor u Amiensu i skulpturu pariškog stila
- nova tipologija, povećani narativni ciklus, nema luneta (umjesto luneta su rozete)
- ikonografija se seli na zabate
- središnji portal strogi (amienski) stil stroge draperije, lice bez izraza; starija skulptura

UNUTRAŠNJI ZAPADNI ZID, KATEDRALA NOTRE-DAME, REIMS (o. 1260.-70.)

- pariški dvorski stil
- izuzetak da je zapadni zid skulpturalno dekoriran
- velika važnost posvećena detaljima biljaka i suvremene odjeće
- manje sculpture, u minijatornom mjerilu, obojane su
- pažljivi pokreti, S linije

SVETO RIMSKO CARSTVO

1. PRVA POLOVINA 13. st.
1. KATEDRALA NOTRE-DAME, STRASBOURG
1.1. JUŽNI TRANSEPT (o. 1225.-1230.)
1.2. ANĐEOSKI STUP (o. 1230.)

2. KATEDRALA ST. PETER UND GEORG, BAMBERG

2.1. PRINČEV PORTAL (FÜRSTENPORTAL), SJEVERNI BROD (o. 1230.-1235.)
2.2. SKULPTURE ISTOČNOG KORA (VIZITACIJA, ANĐEO, KONJANIK/JAHAČ)
(o. 1235.-1237.)

3. DRVENA SKULPTURA - RASPEĆE

3.1. KATEDRALA ST. STEPHEN UND SIXTUS, HALBERSTADT (o. 1220.)
3.2. CRKVA AUGUSTINSKOG SAMOSTANA, WECHSELBURG (o. 1235.)
Općenito:
- naglasak na gestama, velika dramatičnost, naglasak na ekspresijama lica u odnosu na franc.
(skoro dolazi do grotesknosti lica)
- realizam detalja
- osamostaljivanje skulpture
- radile francuske radionice
- portali znatno jednostavniji –manje narativnosti, nema sculpture, luneta ima samo 1 scenu
- elementi kasne romanike – polukružni lukovi
- arhivolti manje razvedeni i nisu toliko narativni kao u Francuskoj

KATEDRALA NOTRE-DAME, STRASBOURG lunete i kipovi dovratnika

- izrazite geste, dinamičnost, ekspresije lica, pathos, realizam
- radionica iz Chartresa – po draperiji se vidi npr.

KATEDRALA ST. PETER UND GEORG, BAMBERG

- radionica iz Reimsa
- naglasak na ekspresijama lica
- draperija pod antičkim utjecajem
- 3dimenzionalnost, težnja što realnijem prikazu ljudskog lika
- skulpture istočnog kora Vizitacija kao Reims
- drvena skulptura
- konjanik 1.primjer konjaničke skulpture nakon antike!

2. DRUGA POLOVINA 13. st.

1. MAGDEBURG
1.1. KONJANIK/JAHAČ (o. 1240.-50.) (izvorno: Alte Markt, danas: Kulturhistorisches
Museum)
1.2. KATEDRALA ST. MORITZ UND KATHARINA
1.2.1. MUDRE I LUDE DJEVICE, RAJSKI PORTAL, SJEVERNI TRANSEPT
(o.1245.)
1.2.2. SKULPTURE KORA (ST. MORITZ) (o. 1245.)

2. MAJSTOR/RADIONICA IZ NAUMBURGA
2.1. SKULPTURE ZAPADNOG KORA, KATEDRALA ST. PETER UND PAUL,
NAUMBURG (o. 1250.)
2.2. SKULPTURE KORA, KATEDRALA ST. JOHANNIS UND DONATUS,
MEISSEN (o.1255.-1260.)

3. ZAPADNO PROČELJE, KATEDRALA NOTRE-DAME, STRASBOURG (o. 1280.-90.)

4.APOSTOLI, KOR, KATEDRALA ST. PETRUS UND MARIA, KÖLN (o. 1290.)
-realizam detalja i ekspresija lica

MAGDEBURG
- konjaničke skulpture prvi od antike u relativno prirodnoj veličini
- nastavlja ideju Reimsa, utjecaj Francuske
- mudre i lude djevice na rajskom portal po prvi put na istaknutom mjestu, ta tema je do sada
bila po strain, samostalnost skulpture, grotesknost, ekspresije lica –lude koje se smiju, lude koje
plaču
- naglašeni kontrapost, suvremena odjeća, naglašene geste i ekspresije vuku korijene iz radionice
iz Reimsa koja je radila u Bambergu (gore spomenut!)

MAJSTOR/RADIONICA IZ NAUMBURGA Ekkehard II + Uta

- u koru katedrale
- izraziti realizam, samostalnost skulpture, boja skulpture, ekpresivnost lica, uhvaćenost u
trenutku, detaljan prikaz tadašnje odjeće posebice nakita

ADELHEID, KOR, KATEDRALA ST. JOHANNIS UND DONATUS, MEISSEN (o. 1255.-
60.)
-slično kao Uta, izrazito precizna izvedenost (lice, prsti, nakit) po uzoru na zlatarske radionice

APOSTOLI, KOR, KATEDRALA ST. PETRUS UND MARIA, KÖLN (o. 1290.)
-primjer pariškog dvorskog stila