/

SENAHID HALILOVIC
PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA
saiinjen prenra odlukama Pravopisne kornisi je
SEI{AHID HALILOVIC
Za izdavaia
Munib Maglajlii

Grafitki dizajn
DZevad Hozo

,ro,or,rrXif"'lililI
Denana Buturovii
Enes Durakovii
Beiir DZaka
Remzija HadZiefendii
HadZem Hajdarevii
Adil Hajrii
Nediad lbriiimovii
Alija lsakovii (predsjednik)
Ahmet Kasumovii
Enes KujundZii
Munib Maglajlii
Rusmir Mahmutiehajii
Teufik Muftii
Fehim Nametak
IilAIOlII
Ismail Palii
Muhsin Rizvii
Abdulah Sidran
Hanka Vajzovii

Kompjuterska ohrada teksta

KDB Preporod, Bo5njadka kuia podataka
Narcis Pozderac

Korektor
lsmail Palii
r0tAt{tI(00A
lzdavad

b
'K
K
PREPOROD
ultumo druitvo BoSnjaka JI ilru
I N) APOSTROF /l7/ J
LrVOD O) ZVJEZDICA ]02
PRAVOPI SNA'I'f, RMI NOLOGIJA P) ZNACI ZA BILJESKE /'2
SKRACf,NTCE KOTSCENE U OVOME IRAVOPISU 12 R) ZNAC] ZA DUZINU 1'J
S) ZNACI ZA NAGLASKE /'I
PRA\ A PRAVILA t4 I') ZNACI PORIJEKLA ]04
L PISNIO t5
U) OSTALI ZNACI /&
II. VELIKO I MALO SLOVO n VI. SKRACENICE
A) VLASTITA IMENA /7 A) oBreNE SKRACENICE /06
B) PRVA RIJEC U RECENICI .'2 a) Skracenice s taikom nal,raju 106
C) RIJECI IZ POSTOVANJA 33 b) Skraienice bez tadke nakrajlu 109

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJECI --i7 B) SLOZENE SKMCENICE //O

A) IMENICE -?/ VII. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI It3
B) PRIDJEVI 4,' A) GLASOVI ttC ilS
C') ZAMJENICE 4J a) GIas d 114
D) BROJEVI 46 b) GIas i //d
B) GLASOVI DZID 118
F) PRILOZL 49 a) Glas dZ ,U9
G) PRIJEDLOZI J2 d 1/9
b) Glas
}]) VEZNICI I RIJEECE J.] c) GLAS H 12l
D) GLAS J /22
!!.- RASTAVLJANJE RJJECI NA KRAJU RETKA
E) PRAVILA IJEKAVSKOGA IZGOVORA /24
\: PRAVOPISNI ZNACI 56
a) Kraienje dugoga sloga 126
A) TACKA J7
ts) UPII'NIK 6/ b) Duljenje kratkoga sloga /28
( i tizvlcNtK 6-i c) Ostala pravila /3{/
lt) ALTERNACIJE SUGLASNIKA /.'2
l)) 1,,\CKA-ZAREZ 6i
E) 7.AREZ 67
a)Promjenaluo 132
b) Jednadenje po zvudnosti /J3
I) Zarez unutar retenice 67
)t Zarct izmedu prostih redcnica u sloZenoj 75 c) Jednadenje po nrjestu tvorbe 1.14

d) Gublienje suglasnika 1J5

a) Zarez i nezavisnosloZene retenice 75
b) 7,arez i zavisnosloZene redenice 78 VIII. PISANJE RIJECI STRANOGA PORIJf,KLA
r.) DVOTACKA 8-l A) PISANJE RrJEer lZ GRCKOGA r LATTNSKOGA JEZTKA t40
a) Dvotadka i obja5njenje teksta 8J B) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUZE LATINICOM /4/
b) l)votaaka i nabrajanje B4 C) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUZE CIRILICOM 144
c) Dvotadka i nalodenje teksta 86 p) uq4xJE II4ElAlz lqzlKA KoI !E_!luzE plll]cllu Pls\4r!14 ltt
d) I)r,otadka kao pravopisni znak u Sirem smislu 8d
(J) TR] TACKE 86 DODATAK IZ HISTORIJE PISAMA t48
ll ) CR'IA 8,!
r) clil I('A 9l RJEENIK SKRACINICA 150
.l) KOSA CRln 94
K) N;\\'ODNlCl 9,i PRAVOPISN'I RJEENIK 154
l,) P()l-UNA\/ODNI('l Sd Naponrorc uz Pravtpt.sni 4einik 1-i4
\'l r 7A(;RADE 99
 [-
I govorila na sva oworena pitanja, usvojila i dogradila prijedlog te odredila okvire koje smo irrali
7
u vidu tokom pripreme rukopisa. Poslije obavljenoga posla. krajem augusta I 995.. dostavili smo
UVOD
rukopis na uvid, raspravu i recenziranje dlanovima Komisiic. Zahvaljujuii dragocjenim prirrjed-
bama i nesebidnoj pomoii dlanova Komisije djelo jc popravljeno i dogradeno. PrcdiSieni mko-
pis Komisija je prihvatila IL novembra 1995

Koliko smo uspjeli odgovoriti postavljenoj zadaii - prosudit iejavnost, kojoj, nadajuii
se dadejoj biti koristan, upuiujemo ovaj pravopis. Sve ulemeljene prijedloge, koji budu vodili
poboljianju teksta. imat iemo u vidu prilikom pripreme narednoga izdanja.

t.
prvi pravopis bosanskoga jezika. Namijenjenje Boinjacima, kojimaje bosan-
lnlvoje
\-f ski jezik matemji (upravo tim imenovanjem jezika - a ne imenom boirTai&i - Bo5-
njaci obuhvaiaju svoju ukupnu kultumu okomicu; i na popisu stanovniStva 99 I . to se potvrdilo:
I
oko 90% Boinjaka, odnosno 38% iitelja Bosne i Hercegovine izjasnilo se da im je bosanski
jezik matemji), kao i pripadnicima drugih naroda u Bosni i Hercegovini i u svijetu koji bosan-
ski jezik prihvaiaju kao svoj.
U narodnim govorima, knjiZevnoj i ukupnoj jezidkoj djelatnosti Boinjaka saduvana
neprekinuta veza sa slavenskim naslijedem od najranijega razdoblja. Bosanski sejezik u ukup-
nosti svojoj, dakle, prirodno razvljao; razloge uslijed kojih tek danas pristupamo normiranju
bosanskoga jezika ne treba traZiti u jeziku samom - oni su druitvene naravi.
Bosanski jezik spada u jezike dija je nonna u oblikovanju. Ako se ima u vidu to da
nemamo zadovoljavajuie prirudnike u sluZbi pismenosti i opie kulturejezika te da, uslijed toli-
koga naieg zaostajanja u ovome podrudju. javnost odekuje od samoga pravopisa odgovore na
brojna pitanja, bit ie razumljivo da smo se obreli u neugodnome procijepu izmedu Zelje da prip-
remirno knjigu iz koje ie se korisnici moii obavijestiti samo o tome kako se piiu pojedine rijedi
i njihovi oblici, Sto sei odekuje od djela ove vrste, najednoj, i pohebe da se ujedno daju i neke
obavijesti koje inade pripadaju leksidkoj i gramatidkoj normi, ne bi li se makar koliko nadomjes-
tile postojeie praznine, na drugoj strani.
Od I 960. sluZili smo se pravopisnim prirudnicima radenim na osnovama Novosadskoga
dogovora. Ti prirudnici nisu uvaZavali osobenosti bo5njadkoga jezidkog bicz, razarajud ga
II.
Htijuii postaviti 5to stameniju osnovicu pravopisu bosanskogajezika, u pravopisnim smo
pravilima ponudili rje5enja koja bi - kako se nama udinilo - u praksi mogla biti prihvaiena kao
prirodna. Ova ie rjeienja zasigurno ponukati sruenu javnost da se izja5njava o njima. A kako
strudnjaci ne moraju istovjetno gledati na rjeSavanje odredenih pravopisnih problema, to su -
kao plod rasprava koje ie uslijediti - moguie pojedine izmjene: u tom smislu predodene odluke
i nisu konadne.
DrZali smo se naiela da ne treba mijenjati ono Sto se ne mora rnijenjati; zato su prih-
je vadana rje5enja koja su ovjerena kao uspje5na. Nova su qe5enja, dakle. uvodena samo kadaje
bilo nuZno.
Dvostruka pravopisna rje5enja nastojali smo svesti na Sto manji broj, opredjeljujuii se za,
nadamo se, sretniju moguinost. Dvostrukih de rje5enja ubuduie bivati sve manje, jer ie s razvo-
joi jem bosanskoga jezika i njegovih normi iiiezavati nepotrebne viSestrukosti i kolebanja.
Primjeri uz pravopisna pravila uglavnom su iz boSnjadke jcziike baitine, najdeiie iz
djel6 pisaca XX stoljeia. Ako su uz pravila navodene reienice ili dijelovi teksta, iza njih su u
zagradama podaci o tome od kojeg pisca i iz kojeg djela potjedu.
Ispred dijela o pravopisnim pravilima navedena je pravopisna lerminologija kojom smo
se koristili u ovome pravopisu. Na nju treba gledati kao na jedan od moguiih izbora iz posto-
jeieg terminoloSkog sustava. Slijedi popis skracenica koriSienih u ovoj knjizi. a iza Pravopisnih
pravila nalazi se dodatak o bosandici i arebici, pismima koja su obiljeiila kultumu histonju
Bo5njaka. lspred Pravopisnoga rjednika datje Rjednik skraicnica.

neStedimice. a to je istodobno ishodilo jaz izmedu vaZeie norme isamoga Zivota, koji ju je u
nrnogim pojedinostima odbacivao kao neprimjerenu. (Tako su, npr., normativni rjednici obuhva-
cali tek do I .8% boinjadkih izvora od ukupnih.) Jedino je Markovid - Ajanovif - Diklidev pra-
vopis prcdstavljao unekoliko unapredenje u Zeljenome smjcru. Potreba za pravopisom bosan-
U Sarajevu 14. decembra 1995.
skoga jezika osjeiala se, dakle., odavno.

PrihvativSi sc izrade ovoga pravopisa augusta 1992., pripremili smo prijedlog i dali ga u
licto 1993. na raspravu Pravopisnoi komisiji (u kojuje uSlo osamnaest istaknutih lingvista.
,.nansfvenika bosniakista i knjiZevnika) u Centru za bo5njaikc studije Kultumoga druirva Boi-
nlaka Praporod. Razmotrir,Si bro.jne po-jedinosti u vczi s buducirn prar,opisonr. Konris4ajc otj-
 konsonanl Jtotrt'dne reienice
PRAVOPISNA TERMINOLOGIJA konjugaciju
yra.jnljenit'a
korijen pruvopistti znot'i
koso crla predikat
pre.fiks
kratkola sloga
latinica pre:ent

mjesne reienice pristojne zamjenice

mnoiina prisvojni pridjeti
modalno rijet praskavi suglasnici
morfen(a) prednj onept ani sttgl as n ici
multiplikativni hroi prepozicija
naglasak priloiko odredba; priloika oznaka
akcen(a)t Jutur I; Jutur II promiena rijeti
geminacija naglaiena rijei; naglaieni slog
alolbn
namjerne rcienice rostavne retenice
ulternacija genitiv
nezavisne reienice razjednaiavanje
ahenunta genitivni znak
nezav i sn osloiene rei eni c e reteniini naci
aorist geografsko ime
naslavak rijeica
tipostrof glagolski pridjev radni
navodnici samoglasnik
apozicija glagolski pridjev tt'pni
nesvrieni vid sastavne retenice
up t-tz i c ij s ke reie n i c e glagolski prilog proili
neupravni govor saiimanje
upo:iliv glagolski prilog sadaini i
nominativ singular
upsn"akhe inrcnice glas
nosni suglasnici sintagma
usindetske reienice glasne iice
ohiine skraienice .skra11enice
utribut glavna reienica
odnosne retenice .t/og
atributske rccenice grqfem(a)
odriine reienice slogotvorno r
ililgntenloliy gubljenje suglasnika
ojkonin sliveni suglasnici
he:arcni sugktsniti hipokoristik
opie imenice s/oyo
arlo ijekavski govor
osnova sloiene skracenice
u'licu ijekavski izgovor
osnovna rijet sl oienic'a : skiena rijet
ilun imperativ
osobno ime son0nl
ttirilica imperfek(a)t
pejoralivno .s rctl n j onep(an i sugl as ni ci
deklinucija instrumental
perfek(a)t stru.jni suglosnici
tleminutiy interpunkcijski znuci
plural subiek(a)t
diliong inlonacija
pluskromperfek(a)t nthjekatske rec'enice
divql inverzija
vto znute tt i e iskljutne retenice pogodbene reteni<'e srrlils
d i s t r i hut i

dopusne reienicc izriine rcienice porcdben o-n aii tts ke re i eni ce suglasnicki skup
dvoglas i:veden iu ; i:vedena r i j ei posljedit'ne reienice srrglosnil
lvtslor' jetlnafunje suglasnika povroni glagoli sup,'oltlc rci'cnit't:

Iyolut'ku jedninct poluna,,'odnici srr:icni lir/

t kspkrirni suglasniti jednosloina rijei polusloienica tuika
pomortno rijetl llt:ku -ure-
tnklitiku .jotovtn je
t tnik kompuruliv postpo:it'ija tri tuikt
kntlretnc intettice posutlhenit triiL u
Iotl(n|(d) u
IO norba glasova
ttorba rijeti
uiestali glogoli
udvojeni suglasnici
upitne reienice
upitnik
upravni govor
usneni suglasnici
uzrotne reienice
uzviine reienice
uzviinik
veznik
vlastito ime
vokal
vokalno r
vremenske retenice
zad nj o n ep t a n i s ugl a s ni c i
zagrade
zakljutne reienice
zarez
zavisne reienice
zav i s n o s loi en e ret e n ice
zav i s noup itn e obj ekaske reieni ce
zbirne imenice
zenljopisno ime
zubni suglasnici
zujezdica
l2
SKRACENICE KORISCEN' iar. - latinski .roclo/. - socioloiki
I3
/nrgl - lingvistidki sport. sportski
U OVOME PRAVOPISU 1ol. * Iokativ 1.,: - srednji rod
n. - masculinum: mu3ko (ime) srp. srpski
nalr. - makedonski ,r/. stoljeie
Itrir. - mitoloiki r/i1.- stilski
mj. - mjesto (umjesto) slr - strana
mn. - mno|ina s/sl - staroslavenski
n.r - muiki rod sub. subjeka(a)t
rrasl - muslimanski strp. superlativ
muz. - muzi1ki svri. svr5eni (vid glagola)
uk. - akuzativ
gl - glagol; glagolski x. - neutrum /. - tadka
a,tc. - akcen(a)t
g/.in. - glagolska imenica nas. - naselje ral. - ralijanski
anat. -anatomjja; anatomski
gl.prid.rod. - glagolski pridjev radni neodr - neodredeni /erzr. - terminolo5ki
nor. - aorist
gl.prid.rrp glagolski pridjcr rrpni neprom. -nepromjenljivo t. * to jesr
ar'. - arapski
gl.pril.pos. nesvri. - nesvr5eni (vid glagola) trans lcr. - transkripcija
- glagolski prilog proSli
arh. - arhatzan; arhitektonski
gl.pril.sad. glagolski prilog nom. - nominatiy trcn.s1. - transliteraciia
* sa<iainji
a.slr. astronomski
god. - godina
njem. - njemadki tur - turski; turcjzam
qugm.
- augmentativ
g'am. - gramati(ki
obl - oblik tzv. - takomani
DiDl. - bibliiski gri. griki
odr. - odredeni lup. - uporedi
biol. biologija;bioloiki
ieDr ,.hebrejski
perf. - perfek(a)t ur.r -uzvik
lros. - bosanski pejor. - pejorativno
hent. hernijski r,. - vidi; vijek
iras'. - boinjadki pl - plural
irp. , hipokoristik vez. - veznik
hot. botaniiki
ir.rl.
plp e rf. - pluskvamperfek(a)r voft. - vokativ
-. hisroriiski
hr - broj pi.l. - plurale tantum
/rnr - hnatski zam" - zamjenica
crir,: - poel. - poetski
crkveni
ldr-idrugo zh.im. - zbimaimenica
r'it. iita.i pow. - povratni :en. - zemljopisni
ryel. - ijekavski: ijekavizarr
il ilan i[. - ikavski; ikavizam
prasl - praslavenski zn. - matenje
dat. dativ pred. - predlkat zool. zoololki
ini. - imcnica
/r€lr, - preneseno
den- - deminutiv
imp. i. - Zensko (ime)
imperariv
dijul. dijalekatski; dijalektizarn intpel. - imperfek(a)r
prer. - prevodilac iorg. - Largontz-am
dy. dvojina prcz. - prezent i.r - Zenski rod
irt[. infinitiv
ei'. - ckavski; ckavizam prid. - pridjev
in.str. instrumcntal pry. - prijedlog
erigl - engleski
r,r/. - i slitno pril. pnlog
enkl. enklirika -
i.sl. isiarnski prir -
(tu ctrriiki priredivad
rlrl.- itakodalje pmru
f Icnininurn - prisvojni
re.' izgovor r -rod
lig figurativno r:r: izvcdcnica razg. " razgovomo
/r: lrancuski
.7d .jcdnina rel. 'religijski
Iur.l lutur I
lur.!l funrr ll
komp. kornparatir rij. rijedca
/
Ilrrrl. kondicional I t1. - rlede
!(ont(!r. geomctrijski l'arrdl/ kondicional ll ,s8. - singular
!t17. gcnitjr
/. lict' .r-9.I. singulare tantum
n t5
PRAVOPISNA PRAVILA I. PISMO

l. U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i tirilica. (O pismima koja
su bila kori5iena u minulih deset stoljeia v. n Dodatku iz historije pisama.)

2. Redoslijed latinidkih slova naziva se abeceda (prema naziru podetna tri i Sestoga
slovar a, h.c,d),aiirilidkih azbuka(pa nazivuprvihdvajuslovaglagoljiceistareiirilice: a:,
brilrl). I latinidka i dirilidka slova mogu biti mala i velika, pisana i tiskana.

3. Latinidka slova imaju sljededi redoslijed:

,, . l. /.8.
"7.,:
t t Tl2,1 /:,19 " E /V / :t. /.V ; V7 /,/,.V,. /.t. /./V . //
",
,,. l',a l7'./ /,.t,",f .;/..t.1t.l-)/.,-/.', a.!:
aA. bB, cC. de, ic, dD, duDt, dE. eE, lF, gG, hH. it, jJ, kK. lL. ljlj, mM, nN, njNj, oO,
pP, rR, sS.5S, t! uU, vY,zZ,L2.

lzgovaraju se: a, be, ce, de, ie, de, dZe, de, e, ef, ge, ha, i,je, ka, el, elj, ern, en, enj, o, pe.
er, es, ei, te, u, ve, ze, ie.

Ovo su ujedno i nazivi tih slova.

4. Latinica je.fbnetsko pismo. I pored toga u njoj nrje u potpunosti provedeno nadelo da
svaki glas imajedan znak, pa se tri glasa obiljeZavaju dvoslovima, u kojima su sastavljena po
dva znaka: di, li,,ti Svaki od ovih dvoznaka dita se kaojedan glas diamija, ljepota, njiva.Sva-
ko /7u bosanskomejeziku zapravojejedan glas, ali postoje sloZenice i rijeii stranoga porijekla
u kojima se d i i, n ij mogu naci jedno pored drugoga i treba ih trtati kao dva glasa: nadiiujeti
(nad-zivjeti), nctdinjeva se (nad-injeva se), Podieplje (Pod-ieplje); i:vanje:it'ki (izvan-.jeziiki),
inj ekt' ij a ( i n-jekcrj a), konlugacij a (kon-jugacij a), konjunkturu (kon-ju n kn ra).

5. U znanstvenim djelima umjesto dvoznakadi,ij, 17 upotrebljavaju se i posebni znaci j

ilig(sujedojha,svjedogba),!tliit!ubor.iubovliri(rin'a) Porednavedenihznakova,uznan-
slvenim i strudnim djelima (tako i u ovome pravopisu) koriste se i sljedeci posebni znaci:1-- za
slogotvonro r. j za d, o - za nulnr vnjednost i dr.
'f6 6. Svakonre glasu u iirilici odgovarajcdan znak, teje iirilidko pismo u potpunosti./orei- li
r{'o. C'iriliika slova ima.ju slicdeci rcdoslijed: II. VELIKO I MALO SLOVO
),. /. /1. , t) .7). y'., ,i' .".')//. /..], "//,,/. / 7, .,.t/, .,../1 , .,../,/,
u.'.r. ,.
"H.
, h' . n1 .,,. 7,.'/1,{,,i. /V. t.t), r /, y''/l)., {, "'/i, r/,,1.'//, 1ul//.
V,

a \. 6li. rrll. rl'. .r. l. rrb. el,. xX. 13. u14. jJ. xK..r.l..s.ib. vM. rrli. n'lb"
rr(). rrll. lrl). r:(1. 'r'l'. r,li. r )'. Q{D. r\. rrl[. qtl. ul.l. rrr lll.
lzgovaraju se: a, be, vc. ge. de. de. e. Ze, ze, i.je, ka. el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, le,
ie. u. ef, ha. ce, de. dZe, e5.

7. lako se u bosanskomejeziku latinica upotrebljava znatno deiie, potrebnoje poznavati

i iirilicu, kojom je pisan ili tiskan dio naiega jezidkog naslijeda. 10. Velikim podetnim slovom piSe se vlastito ime, prva rijed u nasloru i redenici te rijed
iz poitovanja.

8. Za pisanje imena i rijedi iz dmgih jezika mogu biti upotrijebljeni jo5 i znaci qQ (kve;
po redoslijedu stoji izap). wllt xX i .t'Y (dvostuko ve, ilic i ipsilon:porcdoslijedu stoje iza v).
Ll pojedinim slrukama i pri izvomome pisanju vlastitih imena iz drugih jezika upotreb-
ljavaju sejo5 mnogi znaci (e. d. ii. ri. g. h. i i dr).
9. Ukoliko pisaci strojcvi nemaju tipke za i, l. di, d, i" ; - obidno se upotrebljavaju
sliedeii znaci: c'r'(mj. rr). c:h (nj. l). /;: (mj. dvoslova di: obrljeiava S), dj (mj d), s.r (mj. .fl i
:: (mj j).
A) VLASTITA IMENA
ll. Vlastito ime moie imati svako biie, svaki predmetili svaka pojava, ako se izdvaja od
ostalih biia, predmeta i pojava svoje vrste. Vlastita imena mogu bitiTednoilana (od jedne rijedi)
i viieilana (od dviju ili viSe rijedi). Sva jednodlana vlastita imena pisu se velikim podetnim slo-
vom. U svih viieclanih vlastitih imena velikim se podetnim slovom piSe prvi dlan. U jednoga di-
jela viSedlanih vlastitih imena velikim podetnim slovom piSu se svi dlanovi (osim pomoinih ri-
jedi- prijedloga i veznika), a u drugoga dijela pored prvoga dlanajos i oni koji bi se i izvan viSe-
dlanoga irnena pisali velikim slovom. Posebnu skupinu vi5eilanih imena predstavljaju siolena
viieilana inrena; pwi dlan svakoga posebnog imena u sastavu sloZenoga viSedlanog imena
(odnosno naziva) piSe se velikim podetnim slovom.

12. Velikim podetnim slovom pise scime Bog(Allah, Jahve, Milostivi, Samilosni' Vladar
i dr.), pridjev od imena Bog: Boiiji, kao i svi zamjenidki oblici koji se odnose na Boga (On,
Njega. Ga. Mu...).
Nazivi koji zamjenjuju ime Boga takoder se piSu velikim podetnim slovom, bez obzira
nalaze li se sami ili uz ime na koje se odnose: Gospodar, Snoritelj, Svetiinii; Bog Allah, Svevii'
nji Allah. Svemoguii Sn'oriteli.

13. lmena boZanstava i mitoloskih biia pisu se velikim podetnim slovom: Bal. Hubel,
Lat, Perun, Mars, Moloh, A.fiodita, Vesna, Taliitt, Mefisto, Lucifen Dajhog, Viinu. Tako i: rSog
Winu. boi[ca Vesna.

14. U sluZbi vlastitoga imena piSe se: Bogorodica. Dievica, Gospu. Ako se ovakvi nazivi
javljaju uz irne koje odreduju, pi5u se nalim podetnim slovom: go.spa Mariia. bogorodiu
Marija.

15. Kao opce imenice bog. bogin.iu. hoiita, hogttt'odica. gospu' diet'ico. solona. ieitan i

dr. piiu sc malim podetnirn slovom.

 Sve izvedenice od imenice bog pi5u se malim podetnim slovom'. boiansvo, boianski,
t8
boiiji, a tako i njene zamjenice (on, niegor).
(Oblici kao: akobogda. bogami. dabogda, doboga. dozlahoga. pobogu, ialiboie
odnose se na inrenicu hog.Yeze rijeii u kojinraje ime Bog pi5u se rastavljeno: ako Bogda, da
Bog da, bojazan od Boga, Bog zna kako, do Bogo, ne daj Boie.)
16. Navedena pravila o pisanju imena Bog, potom opie imenice bog, imena boZanstava
i sl. bit iejasnija uz primjere koji slijede:
(l) Onje sluiio svome bogu, kojegje zvao Bal, pa su zato njegovi i otekivali da ga Bog
Uzviieni kazni. - (2) Bludnici je bog njezina pohota, lupeiu njegovo varanje, ikrat
ro i zlato, ali slobodan ioujek ne sluii nijednom bogu mimo Boga. - (3) Koliko li bogo-
va imadaie svoj lik oko Kabe, ali svi nestadoie pred ujerom u Boga, Koji niiemu sliian
nije. - (4) Gospodar ljudi, Vladar ljudi i Bog ljutli jest Onaj Koji nema ni poietka ni
lcraja.
17. Velikim slovom pi5e se'. Poslanik, Vjeroujesnik, Boiiji Poslanik, Allahov Poslanik i
sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Muhammeda.
Ukoliko se ovakve odrednice pojave uz ime, pi5u se malim pocetnim slovom: poslanrk
Muhammed, Boiiji poslanik Muhammed, poslanik Davud, ujeroujesnik Isa.
Tako se u krSianskome naslijedu piie i: Otkupirelj, Spasitelj i sl. umjesto imena Isusa
(vjerovjesnika Isaa).
18, Vlastita su imena i velikim podetnim slovom piSu se osobna imena ljudi (imena, pre-
zimena. ustaljeni nadimci i druge riiedi koje su postale sastavni dio imena ili se mogu upotrije-
biti urnjesto njega), osim odredbenih dijelova unutar tih imena:
a) imena i prezimena: Camil, Muhometl, Amiro, Emina, Alija Denelez, Hrwle Vukiit
Hnatinic, Musa Cazim (tatil, Mehrnedalija Mak Dizdar, Mehmed Meia Selimovii, IJmihona
Cuvidina. Tale Liianin, Sari Saltuk. Mehnetl Fatih, Ferdinand de Saussure, Ludwig van
Beethoven, Leonardo da Vinci, Otto von Bismarck, Ebu-Suljan b. Harb, Ehu-Ubejda el-Dierrah,
Ivan Grozni, Karlo Veliki, Dumas Otac:
b) ustaljeni nadimci, imena odmila i sl.: Babo, Bebu. Braco, Seka. Meho, Mehic'l, Minka,
lhrica. Selmic:u.
Kad se prezimena iz drugih jezika upotrijebe s pomoinorn rijedi (tj. odrcdbenirn dijelom),
a bez osobnoga irnena, kako na potetku tako i unutar reienice, ta se pomocna rijei (prijedlog.
veznik ili dlan) piSe velikirn poietnim slovom: De Soussure. Ilun Beethoven, Von Bismartk, Du
l'int'i: EI-Buhari i sl.
19. Velikirn podctnirn slovorn prSu sc'opcc inrenicc upotrijcbljcne (u urrjctnidkinr djeli-
nra. priiarnaisl.)kao osobno inre: Bii &tiiji (AIll^1. Died Mru:, Snjeiko Bijelit:. SleS4ulji<tt.
Bjelohradi. Slu,qo. Li.titu..l4u.jku llruhro.sr. lieinjin (viicr. Brhljivi Pus (indtjansko irne).
20. Kad im se da posebno znadenje, velikim podetnim slovom pisu se rijedi kao: Dobrrr, t,
Dobrota, lstina. sreca; Iseljenici, Pomagati te sintagme kao'. Ploin neuniilitu, Pravi put i dr.
i dr. U svome osnovnom znadenju velikim podetnim slovom piSe sel l)iennet, Diehennent,
Serijat.'Iako i sintagme kao Sudnji dan i dt.
21. Irncnice koje stoje uz lidno irne kao oznake zanimanja, poiasnih naslova, poloZaja i
sl. pilu se malim podetnim slovom'. ban Borit, lcralj Tomai, herceg stjepan, did Radomir, smail-
-aga, Ajvaz-dede, Husrev-beg, beg Ljubuiak, Omer-paia' Hasan-efendiia, Kadira-hanumo.' sul-
toi Meh^e,], hadii Fadil, hafiz Muhamed, nagistar Lakiiii, doktor Hadiiiahil, maistor Camil,
profesor Begii, direktor Jesenkovic.
sreb-
22. Svi dlanovi vlastitih imena iivotinja pi5u se velikim podetnim slovom: Bijeli otnjak
(pas), Garot, (pa), Sarko (pas), Pulo (pas), BoD; (pas), Rudonja (blk)' Bijelka (ktava), Milava
(krava), Sarava (krava), Siu/ro (kon), Duldul (mula\, Brundo (medvjed), Miki Maus (mi5); El-
-r(asva (deva).
23. Opii nazivi Zivotinja (dobijeni po nekoj vanjskoj osobini, prema boji dlake i sl.), koji
nisu vlastita imena, pi5u se malim podetnim slovom: gdrov (ne odredeni nego cm pas uopie),
zeljov (pas), bijelka, bjelava, rumenka, iarava (Sarena kava uopie), bjila (koza), graha (ovca),
nrkov (mazga), kulai, vranac (konj cme dlake), zekan (konj)'
24. Malim se podetnim slovom piiu i nazivi iivotinja kad mate vrstu' pasminu: avlya-
ner, bernardinac, dalmatinac, oviar, Sarplaninac, lorniak (wslapsa); lipicanac (pasmina konia).
Tako se pi3u i nazivi biljaka: hercegovac (vrsta duhana), bjelica (vtsra Sljive). trcSnio
(vrsta graha).
25. Prvi dlan strudnih (latinskih) naziva Zivotinja piSe se velikim podetnim slovom: Cbnis
lupus (tuk), Felis leo (lav), Sciarus tulgoris (vjeveica), Ursus arctos (medvjed).
Tako se pisu i strudni (latinski) nazivi biljaka: Pirus malus [abuka), Prunus domestica
(Sljiva), Secale cereale (raL), Viola odorata (ljubidica).
26. Opia imena Zivotinja i bilja takoder se pi5u malim podetnim slovom: /torj, ovca, pas,
zec: breza, hrasl, hurma, treinja, zambak, zohva.
27. Velikim podetnim slovom pisu se prisvojni pridjevi na -ov/-ev i -irt izvedcni od osob-
nih imena, prezimena i nadimaka: Ibrahimov, Mehmedov, Muvekiktv, Kulinov, Dizdarev I Dizda-
rot, Baiezidagicev, Kurttehajilev, Nerkes$in. Mestvicin, lbricin, lhrin, Mehin, Selmicin'.takoi:
Snieguljicin i sl.
i
Takve pridjeve od imena iz drugih jezika pisemo kao imcna od kojih su izvedeni:
comnsov, Et-kfterijev, Galsworthyjet, Rousseauov, schopenhauetov, ali: Pentrkin (: Petrarca),
S'r.rliinr (: Sofia).
Velikinr podernirn slovom pi5u se i prisvojni pridjcvi izvedcni od vlastitih inrena Zivoti-
nja: &l*irr isl.
 28. velikim poietnim srovom piiu se i prisvojni pridjevi na -oty'-ev
20 i -in kada su zajedno
16. Vclikrnr pocctnim slovorn priu se i prrsvojni pridjevi na -or'. -(1 . -in od naziva stanor -
s drugim rijeiima u sastaw naziva s optim znadenjem: Ahilova peta.
Arhimedov zakon, Cerzijet, ;- l
.stepen, Edipov komplehs, Gordijev 6,or, parkinsonovo nika izvedenjh od zemljopisnih inena. Et,roplianinov, Ironiev, Sandiaktiiin. Dalmatiniet. Bct-
bolesr, prokrustav krevet dr. i njolu[ankin. ]'tercegoviev, Hercegot,ki n, Ljubuiakov, Foiakov.
(Prisvo-1ni pridjevi u sasta* ovakvih naziva piiu
. se ponaieno i poput samih osobnih
imena u sluZbi opiih imenica: omper,cerzij i dr.l: Bazedovljeva Tako se piSu i prisvojni pridjevi od imena naroda: Boinjakov, Hnorit:in, Sloterdeu
bolest l:'Bizedowl, Bulova ol-
gebra /: Boolel.)
37. Prisvojni pridjevi na :ki (-iki, -iki, -iki) izvedeni od zemljopisnih imena i naziva
29. Pridjevi na -ski (-ik, -iki, -iki\
izvedeni od domaiih i srranih osobnih imena ili prid_ stanovnika piiu se malim podetnim slovom: bosansh, boinjaiki, izaiicki, skoiiih, uloiki. zavi-
jeva na -ovl-ev, -rn nastarih od osobnih imena
oznadavaju opiu osobinu i pibu se malim podetnim doviy'ki, imotski (ali: Irnotski, zemljopisno ime).
slovom: jetsprrski ('. shakespeare), geteovski (: Goetheov), serimoiievski,
hromadiifevski.
38. Tako se pi5u i pridjevi na -sh (-iki, -iki, -iki) izvedeni od zemljopisnih imena iz
30' Malim podetnim srovom pisu se nazivi pripadnika iri pristalica drugihjezika: njujorik(:NewYork),glazgovski{:Glasgow),kenbritki(:Cambridge),frajbur_
udenja i poketa (ide-
oloskih' politidkih, naudnih, kr:rturnih): rumijevac, aristoterovac, iki (: Freibwg). vijareiki (: Vioreggio).
marr<sist, degorisi,kao i sridne
opie imenice: nobelovac, ilirac, teist, hamzevija, behaiija, mevlevija,
iiija.
39. Velikim podetnim slovom pi5e se i: Zemljanin, nom. mn. Zemljani (: Zenlja\, ali: mar-
31. velikim podetnim srovom pisu se (svi dranovi) imena naroda, souac (dudoviSte).
gnrpa naroda, plemena
i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Amerikanci, Amerikanatc,
Ameri-
kanka; Boinjaci' Boinjak, Boinjakinja; cmogorci, crnogorac,
Crnogorka; cesi, cehr, irnrrjo, 40. Velikim podetnim slovom pisu se imena kontinenata: Evropa, Australija, Azijo,
Hntati, Hrvat, Hnatica; Indijci, Indijac, Indijka; Indijonci, Indijanai,Indijanka;
Jevreji, Jevrei, Afrika, Juina Amerika, Sjeverna Amerika.
Jevrejka; Luiiiki srbi: Madari, Madar Madarica; Nijenci, Nijemac,
Njemica,. Rumun"i, Rumun,
Rumunka: Slovaci, Slovak, Slovakinja; Srbi, Srbin, Srpkinja;
Slovenci, Slovenac, Slovenka; Sla-
veni, Slaven. Slavenka; Turci, Turiin, Turkinja; Zulu. 41. velikim podetnim slovom piiu se svi dlanovi (osim prijedloga i veznika) imena
drzava (bilo da se navodi puno ime, bilo da se umjesto zvaniinoga javlja kra6e
ime)-. Bosna i
U sastaw sloienica ovakva se imena pisu malim srovom:
nearap, nesraven, verikobugar,
dok se polusloZenidki pi5u uz prefiks pseutlo: pseudo-Kinez. Hercegovina (Republika Bosnu i
Hercegovina), slovenija (Repubtika slovenija), Kraljevina
Danska, Kneievina Monako, veliko vojvodsno Luksembury, Ameriko (sjedinjene Ameiike Dr-
tove), ujedinjeno Kraljevsrvo velike Britanije i sjeverne lrske. ujedinjeni Arapski Emirati, Na-
32. Kada je rijei o diielu nekoga naroda, dlan ispred ili iza
imena naroda piie se malim rodna Republika Madarska, obalo slonove Kosti (Republika obale slonovoi'e, obala slonova-
podetnim slovom: sandiaiki Boinjaci, gariporjski srbi, gradiilanski
Hruati, koruiki srovenci; ie). Juina Australryc (irne drZave).
Jevreji se/ardi, Jetreji aikenazi (ari Seford, sefardi, Aikenazi
- kada se dio tog naroda imenu3e velikim podetnim slovom piSu se i ustaljeni nazivi koji se upotrebljavaju umjesto p'nih
jednom rijedju).
imena: Velika Britaniia, Sjeverna Kore.ja (mj.: Nar.odna Republika Koreja).

33. Velikim podetnim srovom pisu se zbirne imenice kao sto su:
Boinja.in,o (u znadenju:
svi Bosnjaci), slave\sNo (u znadenju: svi Sraveni), za razrik.ood opdih 42, zaraz,liku od dvodlanih i visedlanih imena drZava, velikim podetnim slovom pile se
imenica Doiryoitoo
znadenjem: osjeiaj pripadnosti Boinjacima), sravenstvo (sa
1su samo prvi dlan naziva svih ostalih upravnihjedinica (a od ostalih ilanova samo vlastita imena):
znadenjem; sravenski o.1.eu1;.
Tuzlanski bazen, Donjopodriniski krai, srednjobosanski kanran, Bihatki okrug, zajednica opli-
na Gornjeg Podrinja. Islamska zajednica u Republici Bosni i Hercegovini, Mufiiisno rravniiko,
34. Nazivi kojima se obirjeiava pripadnost odredenoj rasi iri
vjeri pisu se marim po- n'h bos a n,s ka n adb i s kup ij a. K riievaika ktpa n ij a.
ietnim slovom: bijelac, crnac; musliman, kriianin.

35. Velikimpodetnim srovom pisu se i nazivi stanovnika (tzv. etnici)

43. Upotreba velikoga slova takorler se ogranidava samo na p'vi dlan u nazivu svih
izvedeni od imena nepostojeiih (biviih) upravnih tvorevina. osim ako su drugi dlanovi rmena koja se piiu veLkim
kontinenata, driava. pokrajina. otoka, poluotoka, gradova,
dewrti, sela, ,useluka, ,nut utu,
na, brda: Ett.opljanin. Iranat., Sandiaklija, Hercegovac, Krajiinik, firni slovom: Bo.scnski eialet. Bo.san.ski poialuk. Beogrodski paialuk, Not'opuzorski sandi.ok, Kor-
Dalmatinac, posat,ac,
dopski halilat, Osmansko carstvo (O.vnon.ska turevino, Otomansko (orstyo. Osnanlijsko cors-
Ilva:unin Peljeiiunin. podrinjac, Spreiak (hip. spreiol. Briak,
Cazinjonin. snrojrija. Foiak
ljtttitt. tyo. Otonansku imperija. ntrsko utrsi,o, Tursko taru,ino. Turski imperii\. l)unot.inu l-ln,ut.ska.
'\lt knrtut. \',n Plirvtittk. Stoianin. Liuhtt.iak. I/ratni(.onin, Krintrijei.nnitr.
Nor.o.tcrianin.
l4o jet it'on in. Duhntvut'ko reythliko. lsrot\no rin.sko corsh,o, So.e: sor,let.skih sor.iiali.rtit:kih rcpuhliku (Srn.-
.7clrl'i.sotc:). Sociiali.rti(l;a lctlt'ratitna rt,puhliku .lugct.rlat'iju; (ioru:don.ski .srt,-. lntrn.ski kntli-
 luk. Nolski kudiluk, Uiiika nahija, Visotka nahija, Savsko banovina, Variavsko vojvodstvo,
- Pskovsku guhernijo.
lzuzetno se velikim podetnim slovom (bududi da su naporedne, ravnopravne jedinice)
piSu oba dlana polusloZenice Austro-Ugarska (ali: Austro-Ugarsko car.ttvo, Ausn"o-Ugarska mo-
nar h ij a, H a bs buri ka m onarhij a).
44. Ovakvi nazivi s obrnutim rasporedom dlanova (imenica + pridjev) predstavljaju slo-
bodna oblikovanja i gube svojstvo posebnih imena. Tada se i imenica i odredba piSu malim po-
detnim slovom: kadiluk imotski, nahija katunska, banovina savska.
45. Kad umjesto pravih imena imamo slobodna oblikovanja ili nazive opieg odredbenog
karaktera, ne upotrebljava se veliko podetno slovo: nastanak bosanske banovine, u vrijeme
crnogorske kneievine, odnosi s jugoslavenskom kraljevinom, socijalistiika Jugoslavija (tako i
rimska imperija - u znadenju: imperijalno podrudje kojim su vladali Rimljani) i sl.
46. Velikim podetnim slovom pi5e se samo pwi dlan ustaljenih naziva kojima se
oznadavaju odredene faze u razvoju neke driave, s naroiitom drZavnom organizacijom i dru!-
tveno-politidkim sistemom, te cjelovitija slobodna podrudja na kojima je bila uspostavljena vlast
u toku oslobodilalkihntova; Drugo carswo, Treii rajh, Peta republika; Bihaika republika, La-
binska republika, Kruievska republika; Pariska komuna.
47. Malirn podetnim slovom piSu se opisne pridjevsko-imenidke, kao i obrnute, imenid-
ko-pridjevske veze rijedi koje nemaju naglaieno svojswo tmena: bjelopoljska opcina, oplina
bjelopoljska (kao podrudje), prijedorska opiina (uobi(.ajeni je redoslijed: optina Prijedor), po
iiviniikoj i kalesijskoi optini, vratnitki diema4 diemat vratniiki, jelaika iupa, iupajelaika.
48. Ukoliko u okviru savremenih i historijskih nazivaimamo oplu imenicu * vlqstito ime,
prvi ilan, tj. opia imenica, piSe se malim podetnim slovom ako ne predstavlja sastavni dio imena:
nahiia Wsoko,kodiluk Novi, sandiak Zvornik, diemat h"atnik, lupa JelaSke, srez Mostar.Tako
piSemo i: selo Kunovo,opcina Cajniie, grad Sarajevo.
Ako opia imenica predstavlja dio imena, pi5e se velikim poietnim slovom Okrug Bihay',
odluka predsjednika )zvrSnoga odboro Okruga Travnik.
lzuzelak predstavljaju jos i tipizirani historijski nazivi kao: Zemlja Pavlotica, Vilajet
Pavlovita i sl.
49. Velikirn podetnim slovom pi5u se i svi dlanovi (izuzev prijedloga i veznrka) irnena
nasclienih rnjesta (gradova, darSija. dewrti - t1. veiih dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sa-
raiew, Banjo Luka, Mostar, Hon-Pijesak, Bosanski Novi, Bosanski Brod, Biogrud no Mont, Bi-
.jelo Polje, Dvor na Uni, Bosansko Petrovo Selo, Nova Varoi, Kotor-Vatoi, Novi Pa:ar, Viiegrod.
Skoplje. I/elika Kladuiu, (iornji I'uku[. Donji vakul. Muli zvutik, Ljubljuna, Kairo. Bet, prog.
Rim. Pati:. Gusinie. ltuniL-Grod. Stari Grud (u Sarajevu). Novo Saraje:, Aenxlnnnsko Nasalje
(u Sarajevu). .1li-paiin lllosr (nas. u Sarajcvu), Dobrinju. Prijetor', Zepu, Oornji Ruhil. Spuhit:i.
Kozarac, Vraptili, Kramer-Selo, Jasna Poljana, Sokolovii-Koloniia, Nediarici. TuSanj, Bjela-
ve, Boifuriiju. Soukbunar, Borik, Breka, Brka, Brianska Maltn. Hiseta. Gornii Seher.
50. Velikim podetnim slovom pi5e se samo prvi dlan u vi5edlanih ustaljenih slikovitih
naziva kontinenat^, driava i gradova, a od ostalih samo oni koji se sami po sebi piSu velikim po-
detnim slovorn: Cmi kontinent (Afrika), Novi svijet (Amerika), Starl kontinent I Stari svijet (Ev-
ropa); Zemlja izlazeieg sunca (Japan), Zemlja tisuiu jezera (Finska); Vjecni grad (Rim). Tako
i: Britanski otok (ili samo: Otok - sa malenjem imena Velika Britanija), Cmeni otok (Kuba).
Kada su u pitanju slobodnija oblikovanja i slikoviti nazivi, uputno ih je staviti medu na-
vodnike: " Krilati lav" {Mleci)," Crno-iuta monarhija" (Austro-Ugarska).
Opisni nazivi, koji nemaju prirodu vlastitog imena, pi5u se malim podetnim slovom: grad
na Miljacki (mj. Sarajevo), grad soli (mj.Tuzla), grad ielika (mj. Zenica).
51. U zemljopisnih imena velikim pocetnim slovom pi5e se samo prvi dlan, ukoliko se
ostali sami po sebi ne pi5u velikim podetnim slovom. Takva su imena oblasti, pokrajina, podrud-
ja, krajeva, otoka, poluotoka, visoravni, nizija, polja, dolina, pustinja, pje5iara, uvala, jama, pla-
nina, vrhova planina, brda, klisura, kanjona, peiina, zemlji5nih posjeda, Iivada, njiva, pa5njaka,
oranica, krdevina, wlkana, struja, izvora, vrela, banja, slapova, okeana, mora, jezera, zaliva, ka-
nala, tjesnaca, pliiaka, {ordova, rijeka, potoka, voda stajaiica, moivara, bara itd.: Jadranska ob-
last, Moskovska oblast, Hercegovina, Slavonija, Posavina, Birat, Gaza, Podrinje, Polimlje, Po-
vardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Vojna krajina, Ravni kotari, Gorski
kotat Hrvatsko zagorje, Gora maslinska, Slovensko primorie, Zupci, Trcbinjska iuma, Dugi
otok, Brat, Kornatsko ototje, Kornati, lstarsh arhipelag, Zadarsko-libenski arhipelag, Pelje-
iac, Balkanski poluotok, Arahijski poluotok, Niiiika visoravan, Sinaj, Golanska visoravan, Pa-
nonska nizija, Bilino polje, Genovo polje, Glasinaiko polje, Livanjsko polje, Istoinomakedon-
ska udolina, Sprcianska dolina, Libijska pustinja, Nubijska pustinja, Sahara, Peruiica, Delib-
latska peiiara, I|vala Scoft, Postojnskajano, Cavkarica, Skopska una gora, Triglav, Ajvatovi-
ca, Kozlogradske stijene, Cabenske stiene, Arefat, Bedr llhud, Crni vrh, Debelo brdo, Hum, Ze-
lengora, Zvijezda, Cemerska planina, han-planina, Slovenske Alpe, Telovska kottina, Pljetalj-
ska kotlina, Sicevatka klisura, Bijanbarska pecina, Brateljevitko peiina, Sehova pecinq. Sevn
Vjetrenica, Yeliko polje, Otave, Luka, Jelik, Yezuv, Golfskn struja, Veliki gejzir", Kevser, Zemzem,
hri'ica (Vruiica), Crni guber, Wiegradska banja, Ilidia Slatina,
Studenac, helo Bune, Banja
Varaiditske toplice, Kravice, Martinbrodski vodopad, Sh'adinski buk, Tihi okean, Atlantski
okean, Jadransko more, Juino kinesko more, MrNo more, Boraiko iezero, Zvornitko jezero,
Dojranskojezero, Praia, Drinjaia, Cehotina, Gluha bukovica, Studeni Jadar Bijeti Nil, Dubro-
vaiko rijeka (Ombla), Bokokororski zaliv, Perzijski zaliv, Neretvanski knnal, Gibrultar Magella-
ys1, prolaz, Crni potok, Ilutovo blato itd.
52. Ako se zemljopisna imena kao Jadrunsko more (pridlev + imenica)jave u obmutome
slijedu dlanova (imenica + pridjev), ne zadrZavaju svojstvo posebnih inrena (lada su slobodna
oblikovanja) te se i irnenica i odredba pi5u rnalim podetninr slovom: r:ntedr moru ludranskog i
jon.skog. nu poluot<tku bulkunskom, po krajini cazinskoi, ni: polie liwnjsko. nu visorovni golan-
skoj. preko pluninc ienerskt'.
-t l
l
i
 53. Malim poietninr slovorn piSu se imena vjetrova: huro. ju:to. ko.iotte,6ylcnn. 60. Vefikrnr poietnim slovorn piSu se inena zodijadkih znakova: Blizunti. Dieficu, Luv.
24
Ovan.
54. Stranc siijeta piSu sc maiim podetnirn slovom: rstoli, zaltud..sjever,jug.
Kad oznaiavaju narode na odredenome podrudju. pisu se velikim podetnim slovom: /.stot 61. Velikim podetnim slovonr piSu se jednodlana vlastita inrena r,'lerskih i drZavnih
(istodne zemljc i narodi), Zapad, sjever Jug.Tako se velikim poietnim slovom piiu oba dlana u
praznlka i spomen-dana. a u sloZenih imena tako se pi5e samo prvi dlan. ukoliko se ostali sami
primjerirna kao: llliski lstok (zemlje i narodi Bliskoga istoka), Daleki /.s rok, Istoha Evropa, za-
po sebi ne piSu velikirn podetnim slovon'. Bojrarn, lladiiiski bujront (KurbunJrujrurn). Leilenl-
padna Evropo; tako i: srednja Evropa (kao ustaljeni naziv koji obuhvaia odredenu skupinu ze-
-kadr I Lejlei-kadr, Nova godina, Jurjevo I Jurjevdan I Eurdevdun, Bozuk I Bo:ii. lwnjdan, Sve-
nralja i naroda). srednja Amerika isl., za razliku od zemljopisnih pojmova: BIiski istok, Daleki
ti Petar i Pavao: Osmi marl I Dan iena, Pmi maj I Praznik rada, Dun Republike (rnisli se: Re-
istok. zopadno [.vropa (z.apadni dio Evrope).
publike Bosne i Herccgovinc).
Prva rijci pi5e se velikim podetnim slovom i u zemljopisnih naziva sjevemi pol, Juini pol. Tako se piSu i imena dobrotvornih i sl. pothvata: Nedjefa djeteto. Nedjelja borbe protiv
Ukoliko se zemljopisnirn nazivom oznadava iire podrudje koje nije tadno odredeno, prva
tuberkuloze.
rrjee (pridjev) pise se malim slovom: rsroina Bosna, juina Australtja
fiuzni dio Australije),
:apadna Hercegoviua, vednja Dalmacija, srednja Evropa (kadaje opienito rijed o srednjem di-
jelu tog kontinenta), gornji Dunov. 62. Pridjev sveri ili njegova skraienica (.sv.) pi5e se nralim podetnim slovorn ispred imena
ljudi: sveti Anto, swti Pelor, sv. Volenlin.
Pridjev sve/i piSe se velikim podetnim slovom u sastavu inena praznika ili crkve, sarnos-
55. Velikinr podetnim slovorn pi5e se prvi (ilijedini) dlan vlastitih irnena nebeskih tijela
Iana: proslavili Svetog Antu; hio u "Svetonr Anti" (ali: bio u Crkvi sv. Ante\, Svati Pelar (u
i sazvijezda: Donica, Halejeva kometa, Mala kola, Mjesec, Mtiieini put, saturn, sit-ijus, sunce,
Rimu).
lieiernjaia, Veliki medujed, Zemfo: povriina Mjeseca, veliiina Sunca, kretanje Zemlje.
(Znadenje pridjeva sleri u boSnjadkome naslijedu razlikuje se od ove upotrcbe.)

56. Velikinr podetnim slovorn pi5u se i pridjevi izvedeni od imenica Mjesec, sunce.
Zenlja (u znadenju nebeskih rijcla\: Mieseieva povriina, suntlet,sistern, Zemliina kora, zemljin 63. Velikim podetnim slovima pi5u se imena trgova, aleja, bulevara i sl.: iig Republike
(misli se: Republike Bosne i Hercegovine), Trg heroja, Trg bana Jelaiita. Alejo Bosne srehrene.
satelit.
Omladinsko ietaliite, Bulevar Mese Selimovico (ali: vozilisl se hulevaron "Meia Selitnovii" i
videni su u aleji "Bosna srebrena"; v. l. 67).
i .sunce z.nate vrstu nebeskih tijela, piSu sc malim podetnim
57. Katl irucnicc irrlc.scc
slovon: pored T,ttmljinog mie.seca postoje i Mlrsovi i Jupirerot,i
ryieseci; sistemi s clvo sLtn1o.
64. Velikun podetnirn slovorn piie se i rrjed r/iru u sluiajcvima kada se (poput opiih

58. Dvojako. ri. ili velikim ili malirr poietnim slovorn (prenra izboru pisca), mogu se imenica oleja, trg. buletur) kao neodvojivi dio ne noZe izostavljati iz naz.iva ulica, npr.: U/ira
pisali imenice !t'l.le.sat i srarcc kada jc rijed o pojavama neposrednoea doZivljavanja. o izgledu. platanu. Ulica Sehida.

vidljivosti. svietlosti. toploti tih tijela: Mjeseiev I mjeseiev lik, Mjesaiet,o I nrje.scieva mijena.
pomroienje Sunca lsunco i Mjeseca l nleseco, i:la:nk Sunca l sunca i M.jeseta l nrje.seco,
suni'et l suniev :rak, suniev I suniev odsjctj, suntet, I sutiev horl, :ala:ak stmca I sunca i
M jeseca / nfeseta.
Tako i oblici i mijenc Mjeseco: rnladi M.iesec I nlje.set (mladak). pun M.jesec I
ryjesec
tuilap). ali: polumicsr,1..
59. t-l svirn ostalirn sluialcvinra, kad ne znade odredcna nebcska tijcla. i kad uopic nc
znadc ncbeska tiicla. rci sc javliaju kao opie imenice, malirr podetninr slovorn piscrno: --r'rri74
(proslor;ivota. sr i.ict: kopno: povriina tia: zemljiite: parcela: inrovina;
drZavna.jcdinica). rrTc-
ser (rrtiesedina. dio godinc). sunte (iz.vor svjetlosti i loplinc: svjctlost: draga
osoba).
To su oni sluialcvi kada se inrcnica:enlia ne noZc'dopuniti rijcil ploncra ili zanri.jeni-
ti r I'zottt riicii la.irt Tlorir'rrr: katia sc inrenica rrfr,.rcr. nc nroie dopuniti rijci.iu salt,lil ili zarnile-
njtt rczonr ri-icd /.tnt1in sutelit.kadlt sc imcnica.rr/,r?.'(, nc ntoic dopuniri ri.jct jLr:r,iir:r/4 ili za-
nri.jcnrti izruzont nu;rr t/tnIii nuihli_u) :tije:du.
65. Kad je ryei ulica neobavezni dio imena, kad nroZe promijeniti mjesto. kad sc moZe
izostavljatr ili skraiivati, pi5c se malin podctniur slovom: rrlica Isu-begu lshakovitu: ulita lla-
sana Kikica, ul. Hasona Kikittu, u llasana Kikiiu i Donijelo O:nre uliti, Lt Husanu Kikitta i Du-
nrjelu O:me: uuliti Bosanskoj, u Bosunskoj ulici; ulica Pnledorska. Prtledor.sku ulitu. ul. Pri-
jcdorsku. Prijedorsko; ulito lVlchmed-paie Sokolovita, ulit'a l/cliki nwl:eliri. ulitu Bruniluta
Sarajeva, ulica Ferhadiju, Ka:an/erija. Tako i: Dlga nnhulu, Donju uahalu. Grulsktt nuhula.
Begluk muhula. nnhalu Begluk, Begluk. nuhula Bunar, Mulu iikmu, D:enctiL:tr.roifal i dr.
66. Velikim potelniur slovorn pi5e se prvi (ili jedini) ilan vlastitih inrena raznih saobra-
iajnih sredstava (brodova. vozova), puteva. pruga. histonjskih i prrvrednih gradoina: Orrro
(brod). Br.r.vrn-eii.rpres (r,oz). Sturi ntost (u Mostaru), Most Suudt Dillvn.tvit:..4tslunuuit:u ntost,
Ko:ijuttupriju, l,utinskut:upri.ju..4utoputSurujern.-7-enicu. l'nt!uSult,rr' .\.ir-ul(l(/. lltrltnski
:id.Kineski :itl. Buhilort.sku kulu, Brusu-hc-i:rtn. litnel '(tljigovitti .,.1/ztl:c (d2arnija u l'oii).
Ctnt,v d:unijo, llurrn r'l-lhrultitn el-ltulil. ler:ilu.iin ntr.ul:i,!. ()-lto.rr ,lrt.tt1tu. l,,rr,,r1 ,r'. 1.,,-
 I'e (u Ja.icu ), Sanostan "Guto Gora ", Turbe sedmerice, Turbe Derzelez-Aliie (na Genow), Kai-
26
mi-hubino nrbe (iznadZvomikal, Sejh-Huseinovo rurbe \na Oglavku), Irrbe Sa ri Salntka i Aiik
Ba.ia (u
'lekrji na Vrelu Bune), Gazi Hus rcv-begovo turbe,
Sehitluci (groblje), Baituk bega Ber-
lioliia (grob). Sr elak gosta Milutina, Djewtjaika iesma, Ferediuia (tesma), Hadii Sinanova te-
kia, Tekiio na Oglavku, Tekija na Vrelu Bune (u Blagaju).
67. Kad ovakvi pojmovi imaju Sire i uze ime, a ne Zeli se narodito naglasiti puno ime, iire
ime (ukoliko se ne ispu5ta), ako se shvaia opisno, piSe se malim podetnim slovom. UZe je ime
(obiino u nominativu) medu navodnicima - kada se navodi zvanidno ime, ili bez navodnika, u
nezvanidnoj upotrebi: u aleji "Bosna srebrena", no bulevaru "Meia Selimovii", na izlazu iz tu-
nela Celjigotiii, na izlazu iz "Celjigoviia". u samosranu "Guia Gora". u ukvi Sveti Anto, u
"Svetom Anti", na autoputu Sarajevo - Zenica, prugom Samac - Sarajevo, ispred turbera Sed-
merice braie.
68. Malim podetnim slovom pi5u se takvi nazivi ako nisu vlastita imena: most na Kupi
(opcenito - bilo koji most na Kupi), sovski nosl (bilo koji most na Savi).
69. Velikim podetnim slovom piSe se prvi dlan (odnosno jedini - u jednodlanih imena)
vlastitih jmena organizacija, ustanova, preduze(a,usluZnih sluZbi, radionica, hotela, stalnih tije-
la, pogona, odjeljenja, odsjeka, odbora, komisija, druitava, umjetnidkih grupa, savjeta, saveza
drZava, ugovora, sporazuma, javnih skupova (kongresa, sajmova, izloZbi, dogovora, sjednica,
simpozija. konferencija), a od ostalih ilanova tih imena samo oni koji su sami po sebi vlastito
ime (vlastitoje ime i svaki posebni dio sloienog viSeilanog naziva,tj. naziva sastavljenog od
dvaiu ili vi5ejednoilanih ili viSedlanih naziva); tako se piiu i prevedeni viiedlani strani nazivi
(ustanova, preduzeia i dr.): Cneni polum.iesec, Patriotska liga, Peti korpus Armije Repuhlike
Bosne i Hercegovine, Sanitetsko sluiba pete lahke hrigade Prvog korpusa Armije
Sto tetrdeset
Repuhlike Bosne i Hercegovine, Capljinski odbor Islamske zojednice u RBiH, Druirvo pisaca
Bosne i Hercegovine. Udruienje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Motica iseljenika
Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine, Arhiv Bosne i Hercegovine,
Zemaljski nuzej u Sarajewr, Gazi Husrcv-begova biblioteka, Kongresna bibtioteka (u Washing-
tonu\, Francuska komedija (pozoriSte u Parizu), Univerzitet u Tuzli, Pn,o ginrnazija (u Saraje-
vu), Karadoz-begova medresa (u Mostaru), Kliniko za pluine bolesti Kliniikog centra (Jliver-
:itela u Sarajevu, Gradevinsko preduzete "Vranica", Energoinvest, Odjeljenje za stanthene pos-
Iove Skupitine grada Mostura, Izvrini odbor Skupitine opcine Livno. Mjesna za.jetlttica Koieto
/ (odnosi se i na ustanor.r i na podmdje). Oplinski sud u Kaknju, Bosanski htlturni centar. Os-
novno Skolo "Saf\,et-heg Baiagii", Nastavnitko vijece Osnovne ikole "Mehmedolija Mak Diz-
dar" u Sarajevu. Forogralika sekcija Ginnazije "Meia Selinovii" u Tuzli. Radio-teleti:ija
Bosne i Hercegoyine, Fabrika duhano u Sarajevu, Tvornica keksa i vafla "Lasta" u Capliini,
Repuhliiki prosujetno-pedugoiki zavod, Kasarnu "Raniz Saliin" u Sarojerar. lzvr.ini odhor
Privrcdne komore. Na.ttayrri;1ro vijeie Medicinske .ikole u Tuzli, Zemaljsko anti/uiistiiko vijede
norodnog oslohodenja Bo.sne i Hercegoyrire (hist.). sarajevski linp'istitki kruiok, Dekanor Me"
talurikog /ukultetu u 7.cttiti. Nustawto-nruino vijefu Ekonomskog litkultcto u Brikonr. Nogo-
nletni kluh "Zelie:niiur". Bijelo tlugme. cnvnu iohukt. Pn'o knjiiernu lornrrnrr (izdavaika ku-
ia iz Mostara), Vijele sigurnosti Organizacije ujedinjenih noroda, Niematko-.fiancusko dru!;no,
7
Hotel "Konjuh", Duhrovaike ljetne ig'e, Festival malih i ektperimentalnih scena u Sarajevu,
Berlinski kongres, Versajski ugovor, Londonski pakt, Karlovaiki mir. Hrvatsko-ugarska nagod-
ha, Minhenski sporazum, Hudejbijski ugovor, Prisega na Akabi. Variavski ugovor, Atlantski
pakt, Sile osovine I sile Osovine I Osovina (Rim - Berlin - Tokio). Nautni skup o Mehmed-begu
Kapetanovitu Ljubuioku, Slovo Goriina u Stocu.
70. U pojmova koji imaju Sire i uZe ime (ukoliko se puno ime ne Zeli naroiito naglasiti)
Sire ime- ako se shvati opisno - pi5e se malim podetnim slovom: r.r kasarni "Ramiz Saliin", u
hotelu "Konjuh", u nornici kel<sa i vafla "Lasta" u Captjini, iz gradevin.skog preduzeio "Vrani-
ca", svrotioje u (izdavaiko) preduzeie "Sujetlost", igra u nogometnom klubu "Zeljeznitar" i sl.
Sire ime pi5e se velikim podetnim slovom ukoliko se Zeli naglasiti zvanidni naziv (tada
se uZe ime obavezno stavlja u navodnike i stoji u nominatilr):
(l) Predao je rakopis lzdavaikom preduzetu "Sujetlost". - (2\ Dopis ie upuien Nogo-
metnom klubu " Lblj ezn iiar ".
71. Umjesto zvanidnoga vi5edlanog naziva moie se upotrijebiti i manji broj dlanova ili sa-
mo jedan, uglavnom sadrZajno najmadajniji, i velikim podetnim slovom: Pedagoika
tada se piSu
okademija Univeniteta u Sarajew - Pedagoika akademija u Sarainu - Pedagoika akademija
- Akademija; Republika Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina - Bosna - Republika.
T2.Takoder su umjesto zvanidnih imena desti ustaljeni (uglavnom dvodlani) istoznadni
nazivi koji podinju pridjevom od imena mjesta u kome se nalazi ustanova (edina te vrste); prid-
jev se tada pi5e velikim podetnim slovom: Tuzlanski univerzitet (nj: Univerzitet u Tuzli), Sara-
jevska opera (Opero Natodnog pozoriila u Sarojevu), Wsotka medresa, Brtanska galenja,
Zvorniika gimnazija, Oglovaika tekija.
73. Velikim podetnim slovom piSu se i prisvojni pridjevi na -in, -ov/-ev izvedeni od
(sadrZajno najznadajnije) imenice iz naziva: Akademijina izdanjo (tj. izdanja Akademije nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine), "Lastin" proizvod (proizvod Tvornice kekso i vaJla "Lasta" u
Capljini), "Preporodove" podruinice (podruZnice Kultuntog drustva Boinjaka "Preporod").
74.2a razliku od sludajeva u kojima sadrZajno najznadajniji dlan shvadamo kao skradeno,
ranije spomenuto puno ime, i pi5emo ga velikim podetnim slovom (npr. Akademija, obratio se
Akademiji, v. t. 7l), skraieno vlastito ime, ukoliko se ono podudara s opiorr irnenicom a moZe
biti shvaieno kao piStevo slobodnije uoblidavanje, ispravnoje pisati i rnalim podelnim slovom:
svakodnevno je na.fakultetu (npr. no Medicittskon .fakulten); djeca su hila u dvoriitu Skole (npr.
Osnovne ikole "ltmihana Cuvidina"): tek ito.je izisao i: dianije \npr. Gazi Husrevbegove dia-
mije) i proietoo pored be:islona (Brusa-hezistonal: navedene odredhe ugot,oro (npr. I'ersojskog
ttgovora)'. krtrisnici .su ulo:noti so sadr:ajem pruvilnika (npr. Provilniku o rudu Narodne i ni-
ter:itetske hihliotekc Bosne i Hcrccgot,ine\; puhiri su pri,spjeli nu.stnttitrt lnpr. no Autohusku
slttrrit'tr rr Rogoticil. :okt.tnio je no aerolront (npr. na .Sar-rrfcll ki ucrodnnn\. {
--,1
 75. Velikim podetnirn slovom piSu sc vi3edlana vlastita imena - kad se ne skracuju i 82. Opii su pojmovi i malim podetnim slovom pi5u se ustaljena imena pojedinih historij-
29
onda kada im prethodi odredba (npr.: nol, noi i sl.): nai Filozoliki lakultet u Sarajetu; t) pn'onlc skih pokreta i zbivanja: seoba naroda, narodnooslobodilaik pokrer, ilirski pokret I ilirizam, tefbr-
godiitu novedenoga Glasniko Zemaljskog nut:eju u Surajevu: u toj F'abrici nolora Sorujet,o (u macija, pnttivrejbrmacija I proureformacrja, humanizam, renesansa.
ton Fanrosu); u <lvori|tu vaie Tvornice ulja i ipiritu u Brikont; no sceni spomenutogu Narolnog Malim podetnim slovom piiemo i opisne nazive kao Sto je, npr., hrvatski narodnr
pozoriittt u Sarajevu (na sceni spomenutoga Narodnog pozoriito). preporod.
Tako se piSu i nazivi razdoblja u historiji Zemlje i razvitku dovjedanstva, potom nazivi
76. Malim podetnim slovom pi5u se skruiena vi5eilana vlastita imena kad uz njih sroje raznih poketa, umjetnidkih pravaca, udenja i sl., koji imaju svojstvo opiih pojmova: ledeno do-
rryeti kojc ih odreduju kao poznate pojmove (npr.: moj, tvoj. svo.i. njegov. nje:in, nai, vi. ryi- bo, bakarno doba, neolit, patrijarhat, novo era, srednji vijek, iesnaesto stoljeie, racionalizam,
hov, ovti, taj, onaj, ovakav, onakuv, lakav; spomenuti, navedenii sl.),jer onda obidno gube svoj- realizam, impresionizam, moderna, modernizam, ehspresionizam, kubizam, materijalizam, suf-
stva vlastitih imena: moja ikola ima veliku biblioteku; taj odsjek irna najviie studenata no nalieDl zam, marksizam, budizam.
Jukultetu; ovaj skup; spomenuli ugovor; natedeni zbornik.
83. Velikim podetnim slovom piSu se imena posebnih ikola u nauci i umjetnosti Pitagt-
77. Malim podetnirn slovom piSu se rijeii kojima se zamjenjuje neko ime (a nisu sastavni rina ikola, Praiki lingvistiiki lou:iok, Mletaika ikola.
dio tog imena): parlament (mj. Skupitina Republike Bosne i Hercegovine rli Republitla skupiri-
na). a tako i vlada, parlamexl - kada se odnosi na neke druge zemlje (umjesto vlastitoga imena: 84. Velikim podetnim slovom piSe se prva rijed u naslovima knjiga, poglavlja, odlomaka,
Donji dom, Bundestag). dasopisa, novina, studija, rasprav4 dlanaka, propisa, isprava, zakona, pjesama, filmova, likovnih
i drugih umjetnidkih djela: Legenda o Ali-paii (roman); Apolcrifnost poetskog govora: Poezija
78. Kad ime podinje rednim brojem, pna rijed iza rednoga broja pi5e se malim podetnim Mako Dizdara (knjiga); Oblik i snisao (poglavlje); Src nas to teko iza modre rijeke (potpoglav-
slovom, ako taj dlan sam po sebi nije vlastito inte: VI kongres iniitlera Bosne i Hercegot,ine, 2. lje); Sahifa (knjiga); Biser, Islamska nrsao (dasopisi); Veternje novine, Prva linija (naslovi no-
: a sj c d a nj e ZA lrN O B i H - a. vina);Jekavske oaze u zapadnoj Hercegovrni (studija); Pravilnik o radu Gradske biblioteke; Me-
dinski uslay Zakon o radnim odnosima; Testament gosta Radina, Kunovski zapis, Inod iz matii-
79. Malim podetnirn slovom pi5u se opii nazivi administrativnihjedinica: mjesna:ajed- ne knjige rodenih; Smn u Venediku (pjesma i poglavlje romana): Majka Snaju pod dulom rodila
nitu, rudniiki saujel, okrulni .sud. (uspavanka), Sretanja (svita za violinu i klavir); Muhadiiri (film); Glavo iene, Odlazak (slike).
Velikim podetnim slovom piie se prvi dlan naslova i kada je rijed o viSe primjeraka neko-
ga djela:
80. Velikim poaetnim slovom piSu se ustaljeni nazivi dogadaja (ratova, ustanaka. revolu-
cija, bitaka. pothvata i sl.l: Oposni hud!. Pni syjetski rat, Stogodiinji rat. .4.fganistanski rur. (l) Darovaoje tri Lel<sikona islama i ietiri Nehologajednoj [oriiji. - (2) Biblioteka imo
.'lusrrijski rat, Korcjski rut. Bitko naroda, Husin.ska buna, Bwta protiv dahia I Buntt nu dohi.f t, dva Hvalova zbornika.
Ca:inska httna, Seljaika buna, Oktobarsku revolutija I Oktobu: Froncuska rcvolttcija. Ko.sorirl'i
hoj. Sarujevski atentat, Zapadni.ffutnt, Sri.jenski ./rottt, Ignanski mari. Po/itlicku bitku, Birka:u
85. Nazivi zakonskih nacrta i prijedloga mogu se pisati dvojako. Velikim podetnim slo-
ranjenike (Bitka na Neretvi).
vorn pi5e se prva rijed takvih naziva kada se radi o stvarnome spisu koji se tako zove: Nacrt Za-
Velikim podetnim slovom piSu se i sliini ustaljeni nazivi kada poiinju opiom irnenicom
kona prlmel.
o porezu no
iako im je kljuini dldn obiljeZen vclikim poietnim slovom:Bilfra na Bedru. Bitka na Ilhudu. Bit,
Malim podetnim slovom pi5u se takvi nazivi upotrijebljeni u opiem znadenju:
ka nu Nercnti, Bitka na Zuii I Bitka:a Zui, Bir/.a:u lb:uiu. Bitka kod Borotlino. Bitko nu Ko-
sovtt i Boj na Kosovu. (l\ Zakljuien je sporazum o nauinoj i tehniikoj saradnji. - (2) To je predvideno u nocr-
tu zakona o osnotnim i srednjim ikolama.
81. Malim poaetnim slovorn piSu se slidni nazivi kad nemaju svojstvo opceprihvacenih.
ustalienih imena: kad su u mnoZini - kri:trski rutot,i. obo svietska rota'. kad su ratovi nazvani 86. Opienito se tzv. "buduii nazivi" pi5u malim podetnim slovom (sve dok ne postanu
po obje'rna stranama: tursko-oustriiski ral. umerit\ko-viietnamski rat, rusko japansli rzl: kad se stvamosl):
govori o pretpostavljenome ratu: trar:i.'lyetski rut'.kad su revolucije nazvane po inrenu zcrnljc i
sl. {izran prrrnjcra navedcnih u t. [i0): lirtarla (kulturnolrevolut'iiu. enghrku rautlutilu, itl:irsku (l\Na toj sjedni<i bit te usvojen prtjedlog o izntjenamu i tlopunonn Zakttno o ratnitn
rcrI)lu(iio. tako i: t.r/anrs*n rcvtlucija (u lranu). vojniminwlidimu. (2) Osnovat t:e se.lbnd :u stipendiranje nudurenih uicniku i stutle-
notu. (3) Otvorit ce se lilozoliki lohhct u Mosturu. (41 Dotti <:e na osnivuiku skup-
ilinu tlntitt'u :a ltrimijenjenu ling,isriku.
I

l
1
i
 87. viSeilani strani nazivi ustanova, preduzeia. novina i dr. pri izvornome prenoienju pi-
l() 93. Zvanitna imena odlikovanja piSu se velikim podetnim slovom.. Zlatni ljiljon. Zlatno
5u se (s obzirom na veliko i malo slovo) kao i u izvomiku (s tim Sto se odredeni dlan moZe izos-
pero" Orden rudo sa zlatnim vijencem. Senoaprilska nagrada.
T
taviti): Berliner kitung, Der spiegel I spiegel, Llnited press, East River, Foreign olfice, ponte
Rosso. State Deparlment.
94. Kao ncsluZbeni izrazi. u slobodnome oblikovanju i shvaieni kao op6epoznati, ovakvi
Nazivi jezika koji imaju slikovno pismo ijezika dije pismo nema velikih slova piBu
iz nazivi piSu se malim podetnim slovom:
se
kao i nasi nazivi: El-ehram (egipatske novine),henmin libao (kineske novine).
(l) Dobili su zlatne ljiljane. - (2) Ima ilva ordena rada i srebrenu znaiku.

88. Malim podetnim slovom pi5u se opii nazivi djela: biotogija i dvije historije (udLbeni-
95. Obidno se velikim poietnim slovom piSu nazivi sportskih priredbi, liga, tumira i sl.:
ci. vrste knjiga).
Mundijal, Pelnaesto sujetsko nogometno pnenstvo, Mei iampiona, Cenrta kvalifkaciona gru-
(Medutim, kada je rijed o naslovima knjiga, upotrebljava se veliko poderno
slovo: .Biolo- pa Evropskog nogometnog pnensNa, Nogometno pmensno BiH, Zimska olimpijada u Sarajevu,
gija za 2. razred gimnazije, Opta lingvistika; v. t. 84.)
Balkanski atletski kros, Olimpijske igre u Miinchenu, Sujetsko pnensno u koiarci, Ilnska rega-
la i sl.
89. Nazivi naudnih oblasti piiu se malim podetnim srovom.. .fiziika hemija, psiho- Ovakvi nazivi mogu biti upofijebljeni i u opdem znadenju; tada se piiu malim podetnim
Iingvistika. slovom:
I nazivi nastavnih predmeta u skolama i na fakultetima pisu se malim podetnim
slovom:
Poloiila je heniju i mineralogiju. (l) Utakmice sujetskog nogometnog pnenstva odriavaju se u nekoliko italijanskih
gradova. - (2) Zavrieno.je prvenstvo Balkana u otletici.
Velikim podetnim slovom pi5u se nazivi nastavnih predmeta u Skolama i na fakultetima
samo u ispravama (u dnevnicima rada, upisnicama, svjedodibama i uvjerenjima): _Bos
anskijezik,
Fizika, Povijest, Biohemija, Zoologija, Mineralogija, Etika, Semantika: te ako rijed prid^r, 96. Prvi (ili jedini) dlan naziva Sahovskih partija, otvaranja, varijanti, odbrana i sl. pi5e se

prethodi nazivu, koji se tada shvaia kao ime predmeta (i moze se staviti izmedu velikim podetnim slovorr: SiclirJazka, Zatvarena sicilijanka, Spanska partijo, Kraljev gambit,
navodnika;: ,vo
trecoj godini polaie se i predmet Dijalektologija. Aljehinova odbrana"

97. Pr.va rijed, potom simbol, skradenica u tekslovima koji na kraju nemaju tadku
90. Velikim podetnim slovom pisu se utvrdena ili zaitiiena imena (marke) raznih
doma_ (naslovi, potpisi pod slikom i sl"), takoder se pi$e velikim podetnim slovom:
6ih ili stranih proizvoda (kao strudni i zvanidni nazivi): sarabon I "'sarabon" (irne
bombona).
Morlboro / "Marlboro" (ime cigarera), Gillete I "Giltete" (ime proizvoda ta), silver I ,'silver',
U Goraidu 22. oiujka 1995. godine
(ime zileta). singer I "singer" (ime maiine), plivqdon I "plivadon" (ime lijeka),
Ava I "Ava,, N a foto grafi i : Vij etni ca
(ime deterdienta),Zitavka I "hitavka" (zasriieno ime vina), philips I "phitips"
(ime elektron_ Glavni i odgovonri urednik
skih aparata).
Prof. dr. Midhat Begii
Tako se i tipovi automobila, aviona i dr., shvaieni kao ostvarenja, proizvodi s
ufvrdenim
imenom, piSu velikim podetnirn slovom: Renault 4, Fijat lJ00 I FIAT 1100, Boing 707. Odstupanja od iznesenih pravila o upotrebi velikog podetnog slova javljaju se u
knjiZevnoumjetnidkim, umjetnidkim i drugim djelirna (npr onima s rijerskim sadrZajern) i
91. shvaieni u znaienju opiih pojmova, kao vrste predmeta, i kada su glasovno opienito u sluiajevima kada pisac poseZe za velikim ili malim slovom radi postizanja naroditoga
i tvor-
beno prilagodeni obrascu naziva razliditih izradevina, dojma (na plakatima i dr.).
opiim imenicama, ovakvi
d. nazivi piiu
se mal inr poietnim slovom: nalboro (cigarete), drina (cigarete), nivea (krena), kalodont (zubna Velikim podetnim slovom moZe se pisati i prva rijci svakoga stiha pjesme:
pasta\. streptomicin (lijek), singerica (Iivaia maiina), vegeta. iilet, iilavka
(vino nazvano prema
vrstigroZda), rendgen(aparat),mauzer(oruLje),fotksvagen,ford,iktda,Jijat,junkers. Kod je neLud gone preko oitrog drata
Gradim most od ruku njime da korata
Sve daljeje vode preko mutne vode
92. Malirn poictnim srovorn pisu sc i ostara osobna irnena u sruzbi opcih rmcnlca
Ali tudont stiie meni sve to blii.e
(m jeme ledinice idr.): anper (mjera; Ampire, ime), kulon (rnjera: Coulonrh, ime). veber (rrjera;
ll'eher. n'iel. r,o/l (mjera: Iblta, nne); tako i: makatlam (cesta podlozena (M, Dizdar, (osara)
tucanim kamenorn: ,Ma.
Adam- inel. odiseia (lutan.ia puna dozivrjaja. ortiseja. imc epa). h,isring (izdaiica
donro'rne: Katkad pjesnici uopie ne pi5u veliko slovo ili ga upotrcbl.javaju kao izraT_ajnu vrijednost.
Oirrr/ra.-. irtrc).
koristcci se pjcsnidkorn slobodonr:
 piie se prva rijed upravnoga govora koji se poslije dvotadke
dan.je koo sunian 99. Velikim poietnim slovom 33
J:
ti si kao veseo sbvlja unutar navodnika:
prolu:iS kao ne vide te "Svoi je otac' ksd malo i u!ari"'
i priguiena kao i mi' suzila:
svima je kao lijepo 'i"irii,ie sumorno posluina
Mati
lice joj se tnalo i glavu je
i u ruku, pa ktaniii, sinko", a na svaki uilarac iauk
i

(8. Ki5evii, I niita te kao ne boli) olvetala.

(Z.Dizdarevit, Majka)
Jer znai da ie sutra i njih
nadiiujeti Mirisi i Vjetar...
Akoseupravnigovorprekidadodacimakojimunepripadaju'prvarijednastavkauprav.
podetnim slovom):
(H. Hajdarevii, Ruia neujesta) nogu go;npoiinje milim slovom (ukoliko se sama po sebi ne piie velikim

,,NemoieividjetisijetvireiilerozsvojprozotinitimoieSvidjetisebedodnaakoseos.
lz naroditih razloga velikim podetnim slovom moZe se napisati (ili tiskati) pored prve i
je Halladi kao da se liuti sufiana, "ni bunar lampom ne
neka od ostalih rijedi u naslovima knjiievnih i drugih djela (ili svi dlanovi naslova): Der'tii i ujetljnai toipo^,""ikno .na
je
Snrt, Kameni Spavai, Ciniti i Biti, Historija Islamske FilozoJije, Rukopis Tepiije Batala. ioieS osvgettiti, a ioujekie mnogo dubtji jer touiek Boiiji bunar'"
Cijeli naslovi, pa i ime autora, takoder iz estetskih, ekspresivnih i drugih razloga, mogu (DZ. Karahasan, /stoini diwan)
biti napisani malim, a tako i velikim slovima. U posebnim sluiajevima velikim slovima mogu
biti ispisane (tiskane) pojedine rijedi, dijelovi teksta, pa i ditav tekst. upitnika ili uzvicnika, pwa rijed poslije tog znaka piSe
100" Ako se redenica nastavlja iza

se malim podetnim slovom:

B) PRVARJJEC U nncnntCr (1) Ide Bajram od L,uie do kute, odilcrine vrata' proviri' odikrine
druga vrata i zirne na
Ii peienog neso? ima li pita? revanije? ima li lonac
98, Velikim podetnim slovom piie se prva rijed u reienici kao zawSenoj obavijesnoj cjeli-
iifru: sta-ima? ima Ii ovnetine? ima
(H. Kikii, Prita o Dulaginon Bajranu) - (2) I iasmo: tu - uu - uu! tu - u
si ierbetom?
ni. Poslije znaka redenidnoga kaja (tadke, upitnika ili uzvidnika) velikim podetnim slovom pi5e
- u! tu u - u! dva puta. (Z-Dizdarevit, Majka)
-
se prva rijed svake nove redenidne cjeline u tekstu koji se nastavlja:

Dotekao sam ga, razgledajuti ltasanov poklon, Abdul-Faradiow kniigu u saJijanskonr l0l.Udopisivanjuuobidajenojedaseizanaslovastaviuzvidnikilizarez.Akojeiza
povezu, so cetiri zlatne ptice nu koricamo. naslova uzvidnik, nastavak podinje velikim slovom:

- Jesi li vidio ovo? Poklon od flasana. Poitovani prijatelju! Juier sam saznao da si"'

- Kako je lijepo! Akojeizanaslovazarez,nastavakpoeinjemalimslovom,bezobziranatodalisepisa.

nje nastavlja u produietku naslova ili u novome retku:
Pipao je prstima saJijan, i raiirenu krila zlatnih ptica, gledao iudesne inicijale i raskoina
slova, odj ed nom p reobra2e n. Poitovani priiatelju, juier saznah tvoju novu adresu'

(M. Selimovii, Dervi.i i smrt) Dragi sine,

Tako je i u stihovima (na podetku svake redenice unutar pjesme): sretni smo zbog noga usPjeha

A juni je mjesec u svijetu. Ospu se kiia.

i mintt. Ljubavlju gori nebo i ntrljaju pisci c) RIJECI IZ POSTOVANJA
ruke indigom ko djeca dudom. Prepun.ie polena
l02.UobraianjujednojosobimoZemoseopredijelitizavelikoilimalopoietnoslovou
zrak. U polenu patnja muijaka v'i. ti'Ti'tvoj'Tvoj;vi'W'
Juni je njesec v svijetu, i dud :ri.
oblicimalidnihiprisvojnih zan4enicaza2'licejedninei2licemnoZine:
vai, Vai.

(A. Sidran. U:evii kost i ntesol

l03.Uobraianjuustanoviiveiembrojulicazamjenicevi'uajpiSusemalimpodetnim
slovom.
 104. Lidne i prisvojne zanjenice za 3. lice jednine i rurozine ne sluie za izravno ob- Ho-ruk (naziv Kikiceva djela)
J4 }o-rrrl-(uzvik) 3J
raianje i pi5u se malim podetnim slovom: on, ona, oni, njegov. njezin, njihov. Hur$a {imc)
,[rrrld ( dicnetska ljePotica)
lzuzetak predstavljaju obrasci za posredno obraianje visokim liinostima (N7egor.n r.i.sos/, ,l/idta (mjesto)
r/i(/:a (opia im )
Njezino veliiansrvo i sl.). irr.) -/r.rt,hr (skaceno ime odredenoga inslituta)
ri.rlilrrl (oPca
r.\/01 ( strana svijeta)
fttoft (istodne zemljc i narodi)
lzrau (iasopis)
105, u
neposrednom obradanju visokim lidnosrima velikim podetnim slovom pisc sc prvi i:ruz @Pta im.)
dlan uobidajenih obraTaca: Vaie velitanstvo, Vaia visosti, VaSa preuzviienosti, Vaia ekselencijo. tfrit'(oPia irn.) Kljui (grad)
Konjic (grad)
krrlir (oPca im.)
,(refta (naselje)
106. Nazivi drZavnih poglavara
i vjerskih velikodostojnika najviseg reda, upotrijebljeni lrciia (raziv ugljena)
k/b4 (\,rsta cigare) Kuba (ime zcmlje)
sanrostalno (namjesto imena), mogu se (ali ne moraju) pisati velikim podetnim slovom:
trlrn (mjera) Cottlomb (ime)
Predsjednik, Kralj, Sah, Reisul-ulema, Papa.
ktbud (ptica) Labud (ime konja i sl.)

nt,jdan (oPta im.\ Mejdan (njesto)

107. ukoliko se pojave uz ime, ovakvi se nazivi redovito pisu malim poddnim slovom: Mejrd.i (mjesto)
arclrai (karnen na koji se spulta mejit)
predsj ednik Bij edii, reisul-ul ema C auievit. Iilercedes (ime)
ncttctlas (automobil)
nrcrhunet (oPta im.; samilost) Merha m et (naziv dobrotvomoga dru5tva)
108. Treba razlikovari primjere koji sekao opie imenice piiu malim podetnim slo\,om, a ntinor \opia im.; gmditelj) Mimqr Sinan (u sastaw imena)

kao vlastita imena vellkim podetnim slovom: rnlcse<' (vremensko razdoblje) Mjesec (ime nebeskoga tijela)

,rrla ( titula; uden dovjek) Mula MustaJa Buieskija (u sastavu imena)

abdesthana (opta im.\ Abdesthona (ine ulice u Sarajew)
rrruil (r'iemik) Mumin (ime)
ajkuna (dnga) Ajkuna (ime)
n d p0 I con (francuski zlatnik) Napoleon (ime)
akademija (optaim.) Akadenija (skraieno ime odredene akarternije)
nilcnrac (nijem dovjek) Nyenrac (pripadnik njemadkoga naroda)
AIi-paiin morl (most) A li -pai i n Morl (naselje) (pramik)
not,a godina (godina dana koja sltjedi) Not'a gorlina
Angloamerikanci (Amerikanci engleskog porijekla) Anglo-Anerikanci (Engrezi i Amerikanci)
zoi'i gnrr/ (oPisno. oPii Pojam) No,i 6rad (sarajevska oPiina)
atlas (zbirka zemljopisnih karata; vrsta tkanine) .4rla-s (planinski vijenac Magriba)
n jcniu {nijema Lena)
Njemica (pripadntca njemadkoga naroda)
beho (lttka) Eeba (osobni nadimak)
uliseja (op& im.; lutanjc) Odnal (tlomerov eP)
6o9 (opca im.) 8og (Allah)
orljali (opia im.) Odiak (zem. ime\
boiiji (: bog') Bo;iji (: Bog) O kto bar (hist.'. Oktobarska revolucija)
olloDar (opca im.)
braco (hip. : brat) Eraco (osobni nadimak)
o/olo (opia im.) Olovo (grad)
Buia potok (potok) Buia Potok (naselje) za OPera u Sarajew)
opcra (opia im,) )pera (skrai.
buharo (zatvor) Buhora (zem. ime\
orilert (opia im.) Oryerl (lsrok: istodne zemlje i narodi)
Crna gora (planina) Crna Gora (drlava)
otrx-arin (Zitelj otoka) Otoianin (etnik: Otok, Otoka, Ototac)
cn'eni polumjesec (polumjesec obojen crueno) Cn po I u njes et' (ime organizaciie)
en i
orua (opia im-) Orar (zodijadki zrak)
aair (opia im.) Cair (mjesro) Rrlc'ic' (ime iz bajkc)
7rrlt'ir: (: palac: ptica)
cuprija (opta im.) Cupria (m)esto) Pctr (zem. ime)
,pcr'(opca inr.)
dcdo lopca im.) Dedo (hip.: I)erui5) Pc j ga nhcr (vjerovlesnik Muhammed)
p c i g a mh t llloliii vjcrovj csnik )
demi (opca im.) Denr.r'(ime) Pepeljuga (inre iz bajkc)
pcpeljugu (opia im.)
r/o/at.(opii pojam) Dola< (naselje) Poslraril (vjerovjesnik Muhammed)
prslarr{ (opia inr.)
drzri (opci p6j36) Droi (zem- ime) Rt'puhlihu (skraieni naziv za RBill)
rLprhliku (opia im.)
.fokulter (opca in.) I'atrler (skraceno ime odrcdenoga fakuheta Sirrrl:cil (zerr. itne)
) .ronrlicii (opca im.)
/r'al (aurunobil) Fi)ar (preduzece) .rt'/!o (hip.: sestra) St'la ( osobni natlirnak )

/irl (aurunobil) Fttd (ittcl .r/r'r rr (strana svj.iela) ^s)drr, (sievcrilc zenrljc
i narodi)
/rzir.r: lvrsta kljuda) Fron< u: (pripad,nik fiancuskos naroda) r/rir,rrrslrrr ( svo jstvo) S/al rll.tll?) (s\ i Slavcni)
hituu ptntr: (pn-a pon<t(l ITitno ponut<: ( uslaDova Srrui (irarl (dio Sarlieva)
) .rarri .qrrl (opii pojant)
 iario (Saren pas, konj)
- 3a rp I a ninac (vrsta psa)
ieher (opta im.; grad)
iej, (srarjesina rekije)
.ikoda (automobil)
rararu (poStar konjanik)
trgoviite (op(a im.)
tdegdZija @uf;k^r)
nt'dava (op(a im.\
univenitet (opta im.)
(musl. zaduZbi na)
v a kuf
veliki medujed (velika
vitez (opta im.)
zapad (strana svijeta)
zec (optaim.)
zehra (tvttica)
zemlja (opca im.)
zmaj (op(a im;1
iri (opia im.)
(u Pravopisnome rjeiniku vile je ovakvih primjera;
o upotrebi velikoga i maloga slova.)
Sar*o (ime psa)
Sory I a n i na c (etnik: Sa-planina) J/
Seier (Sarajevo; ime mjesta) III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
Sel JaTb (u sasraw imena)
Skoda (ime)
PISANJE RIJEEI
To t a r i n (ysripadnik nar oda)
Trgoviite (mjesto)
Tufegdiija (prezime)
Ivrdaru (Selimovidev roman)
Univenitet (skrat. ime odredenoga mivezileta)
Donji Vakuf (u sastaw zem. imena)
aijer medvjed) Ve I i ki n e d uj e d (sazv ijeLde\
hte (zem. ime)
109. U bosanskomejeziku rijedi se pi5u odvojeno, svaka za sebe, sve dok duvaju svoja
Zapad (zapadne zem)je i narodi)
posebna znadenja, npr.'. Kasno mu je to palo na pamet (pijedlog uz imenicu).
Zec (prezime)
Kada dvije ili viSe rijedi razviju novo znadenje, one se smamju novom rijedju, s/oieri-
Zehra (ime)
cor,r, i pi5u se sastavljeno, kao jedna je pjesmu napamet (pilog nastao srasta-
rijei, npr. : Naucio
Zemga (ime nebeskoga tijela)
njem prefiksa ra- iimenice pamet). (Ovdje su terminom sloienice obuhvacene i prefiksalne i su-
Zmaj od Bosne (Husein-kapetan Gmda5eevid)
Zui Qem.)
fiksalne tvorenice te sraslice.)
ll0. Tok prerastanja grupe rijedi (sintagme) u sloZenicu moie se odlikovati razvojnim
osrale treba pisati prema pravirima stupnjem lzv. nepotpunoga srastanja: svaka od rijedi duva neito od svoje posebnosti, ali je dvrsto
vezana za drugu. Takvi spojevi zow se polusloienice i pi5u se s crlicom: bdjram-ndnaz, crno-
- bij e Ii, sd hat- kula. Husrev- bi g.
lll, Na sljedeiim mjerilima zasniva se sud o lome da li je grupa rijeii prerasla u sloZe-
nicu ili nije:
a) je fi razvijeno novo znaeenje (lvadeset, gdjeko, odoka, iznedu);
b) je li prvi dio nepromjenljiv (mijetlocmen);
c) upotrebljava li se jedan od sastavnih dijelova samostalno ("odmet" iz naodmet, "pres-
lano" iz neprestano, "nebuha" iz iznebuha);
d) je Ii do5lo do promjene oblika nekoga od sastavnih dijelova (npr. u prilogu usput,nas-
talom od prefiksa uz- i imenice put);
e) je li do5lo do svodenja dvaju (ili viSe) naglasaka na jedan (tak6nani).
112. SloZenice mogu pripadati promjenljivim i nepromjenljivim vrstama rijedi. U polu-
sloZenica je, po pravilu, prvi dlan nepromjenljiv, dok drugi (posljednji) - ukoliko pripada prom-
jenljivim vrstama rijeii - tuva promjenu.
A) TMENTCE
ll3. Sloienice su mnoge imenice tvorene od dviju rijeii izmedu kojih se nalazi spojni
morfem -o-. basnopisat', biljoider. hjelogoritu. hrodolom. hlatobrun, cn'enokoiac.46l,jekolju-
 ?,q boc. dalekovod. deberokoiac, drugorigai,
gravoborja, konjokrodica, kotrjovodac,
mesoidetl no.
gomet' novogradnja, pa.dobran, petokoronai,
petogodiinjica, prirodosro,vtie,-')*oboror, Ukoliko su kao organizacione jedinice unutar zajednidke ustanove i radio i televiz"
p*o5:- 39
korac robovrarnik' rodotjub." romanopisac,
sjeverozapad, suncokret, tunerogradnja, ime takve organizacije pi5e se s crticom izmedu naziva tih dviju jedinica, .;., ,u otu efl,lu
verikobu-
gar, vodoinslolater, vodovod, vodozemac,
zubobotja. samostalna i ravnopravna: Radioleleviztja Bosne i Hercegovrre (gen. Radio-televizije Bosne i
Hercegovine).
114' Neke od sloienica nemaju spojnog
morfema (interfiks nula: -o-): bragdan,
pe r ka, duh ankes a, stranputica. crven- 122. Ukoliko se dva nesamostalna dijela nadu ispred imenice, izmedu njih se piSe crtica
i osamostaljuju se, tj. pi5u se odvojeno odimenice: Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, auto-
115' Slozenice su i rijedi kao: raspikuia, -moto trka.
viieboi, vucihatina te sraslice tlpa: tlershana,
domazet, duiebriilk, generarbojnik, genirarmaior, havrimahroma,
ku i ev I as ni c a, uglj endiol<s id.
nkijirirra, kuiepaziterj,
123. Nesamostalni dijelovi osamostaljuju se pri nabrajanju: avio i vozne karte (ali vozne
i aviokarte), video i televizijske kasete (ali televizijske I TV i videokasete), iiro i tekuii raiun
116' slozenice su i imenice u kojihje prvi (ali: tekuii i iiroraiun).
dio nepromjenljivi i nesamostalni
noga porijekra morfem stra-
kojise zavrsava samoglasnikom o: aerokrub,
ajrotehnika, aminokiserina, avio-
karta, oviomaterijar, biohenija, eknparazit, je i odvojeno
erehrotehnika, fizioterapeut, hidropotencijar, 124. Osamostaljen se piSe prefiks super- tz imenicu benzin: super benzin
diohiruryija, makropran' mikroorgaiizam, kor_
morokros, motosave,, mototrka,
neuropsihijatar, nit_
(benzin super; super -t znatenju super benzin: trideset litara supera).
rqjedinjenje, pseudonauka, psihoanariza, Takoder se odvojeno pi5e i (osamostaljeni) dio mini (lat. minimum, najmanje) u prim-
socioringvistifu, termoizoracija, videokaseta,
klub, videoteka, iiroraiun. video_
jerima kao: mini linija (genjd. mini linije), mini pauza, mini kostim, mini moda, mini suknja.

,7 ' Zajedno.s. imenicama uz koje se naraze pi.u 125. Pojedine nepromjenljive odredbe za uprarmu imenicu vezuju se crticom, ili se pi5u
se i razni nepromjenljivi i nesamostar_
ni dijelovi furefiksi sufiksi): antiatiohotiiar odvojeno, bez crtice: alfa-zraci I alfa zraci, cikcak-linija I cikcak linija, hulahup-iarape I hula-
.i et<straprofir, hiprr;r;;;;;;;, hiperinfacija,
kimograf, kontrarevorucija, kvazinauinik, nadimajstor,
nazovimavtoa nazovidemokracija, nus- hup iarape, pop-pjevai I pop pjevai, rok-muzika I rok muzika i dr.
prostorija, porupismenost, prorivudar,
veleizdaja.
samoodlrana, t^^"irrtri"-,--*iii,o, urn"orruk, Kao nepromjenljive odredbe ponalaju se i sloZene skaienice: RTV-program I RTV prog-
ram, TV-antena I Tl/ antena,TV-emisija I TV emisija, TV-kaseta I TVkaseta, VKV-stolar I VKV
stolar i sl., dok se spojevi sastavljeni od slova (ili naziva slova) i imenice piSu iskljudivo poluslo-
llg. Kao sloienice piiu se i brqine, uglavnom novije i.enitki: A-bomba, A-mol, C-dur.
posudbenice, koje oznaiavajujedan
pojam i iine izgovomu cjelinu (iako
su sastailjene;, u;s,
bek, rcntakar, rokenrol, sofwer, iperploia,
ir"pornutlila;;;;;nokaur, prej_
toiiroki. 126. Odvojeno pisanje (bez crtice) preporuduje se pri nabrajanju dviju ili vi5e odredbi:
alfa, beta i gama zraci; radio i TV progranr i sl., kao i onda kada upravni dio sadrZi dvije ili viie
Kao sroZenice piSu se i rijedi koje u pwome
dijeru imaju dlanove auro (iuznadenju ijeti: rok pjevaii i pjevaiice.
somo 'g" skaienu
i kao oznaku^za automobir),
foto (i kada oznadava vezu sa sujetromi
kada pred_
sravlja skmienu aznaku zafotografiu),
radio (ikao ornaka pojava vezanih
ment radij i u vezi s.radiom, uredajem): za radioaktivni ere- 127. iesto veze dviju rijedi, ukoliko oznadavaju jedan pojam, imaju obiljeije imenidkih
autoptonret, autobiigrabia;
(1ar' autoput, outostoper, automehani- poluslozenica. Prvi je njihov dlan odredbeni i ostaje bez promjene, makar inade bio promjenlliv:
autoikora, autotabriie, autotrka; "*"ai"Uri,
foroierija, fotohemija, Jotokopija, fo_
tontetrija; fotoalbum, alaj-bajrak, alem-katnen, akiam-cvijet, aiik-pendier bajrak-diamija, bajram-namaz, biser-gra-
fotoapamt, fotoklub, fotomontaio, fotoreporter; ratlioaktivnost;
oporat, radiodi;fuzija, radiospiker, radiostanica, radio_ na, Brusa-bezistan, bjanko-mjenica, cigar-papir, din-duiman, diuma-namaz, dul-baiia, elcs-
radiorerevizija. pres-restoran, gol-razlika, hair-dova, halal-nafaka, kara-akiam, karo-as, klima-uredaj, lvemen-
-kamen, kudret-sahot, Kurban-bajram, lovor-vijenac, mahsuz-selam, mas-mediji, mubarek-noc,
r20. Srozenice su i sastavrjeno se piiu
i sliini spojevi u kojihje drugi dio panel-ploia, ping-pong, pres-centar, rang-lista, rak-rona, remek-djelo, sabah-zora, sibjan-mek-
oerodronr, automobil,.automob_ilizam, nesamostaran:
fotoCrol: /btoteka, imansuz. jezikoznansno, motocik!. teb, ski-lift, sodo-voda, ramazani-ierif(tasnr ramazan), spomen-muzej, sahat-kula,uzor-mojka.
ra d i o/bn ij a. radiologij
a, rad io s kopi j a.

r2r' Rastavljeno se piiu u svim padeZima imena kao: Radio 128. Samostalne su - s obzirom i na naglasak i na promjenu, irrenidke veze u kojih prva
Bttsrtc i He*egottitte (gen.
Rodija rlo.sne i Hercegovine), Radio Tira {gen. noaio Tuzre). (Tako
itnenica ima Sire, a druga uZe znatenle: iot'jek-geni1. totjek-iaba (nom. mn. ljudi-iabe), kamen-
i: r;k;;z"u;';o.tne i Her-
_ t tgot'ine.l -temeljac, nastavnik-pedagog, pilotJoyac. ienn-hercj, !ena-radnica. Stoga one i nemaju narav
polusloZenica, ali je uobidajeno da se spajaju crticorn.
 Dvoilane pojmovne cjerine ovoga tipa (u kojih oba drana duvaju
40 i svoje posebno made- t35. Bezcrticepi5u se i dvodlana imerlrakao:. Arslanagiia most(gen.Arslanagiiamosta\,
nje) opravdano je, medutim, pisati i odvojeno (prema izboru pis"u1:
arirtrn
T
)riprovnik (gen.jd. Babiia baiia (gen. Babiia baiie), Moriia han (gen. Moriia hana).
asistenta pripravnika),jezik sisten, kamen remeljac,
tjudi iabe, iena radnica.
136, Kao sloZenice (dakle sastavljeno) pi5u se nazivi stanovnika naseljenih mjesta, kra-
129. Nisu srozenice i odvojeno se pisu dvodlane pojmovne jeva, drZava, kontinenata - bez obzira na to da li su zemljopisna imena od kojih su ti nazivi izve-
cjerine u kojima prvi dran (ko-
ji je uglavnom stranoga porijekra i nepromjenljiv;
ukorikoje promjenljiv, kao dran ovakvih gru- deni sloZenice, polusloZenice ili dvodlani nazivi: Banjaluianin (obllk Banjoluianin stl:anje je-
pa rijedi ostaje bez promjene)odrerruje drugi: braon
boja, dumdum nink, gara ruiak, gatta odi- zidkome osjeianju samih Zitelja Banje Luke i opdenito je slabije zastupljen u bosanskome jezi-
jelo, jogi du.iek, karate klub, kolor
filn, kolor televizori lveka ugljen, ,o,inting og"rr'fo, ku, te se i ovdje prednost dajellkovimt Banjaluianin, Banjaluianka i sl.), Bjelorus, Carigrada-
usne, minas kahva, parking prostotl roze dimije, solo
akcija, solo prodo^ob pl*injr,"_rrrpo_ ^ori nin, Juinoamerikanac, Kulenvakufljanin, Novotravniianin, Novozelandanin, Novopazarac I
lo savez i sl. Novopazarlija.

130. odridna rijedca ze piie se sastavljeno s opiim 137. Treba razlikovati sloZenicu Angloamerikanci (u madenju Amerikanci engleskoga
imenicama koje negira ili potire nji-
hovo pozitivno malenje: nebriga, neioujek, neljudi, porijekla) od polusloienice Anglo-Amerikanci (u znadenju: Englezi i Amerikanci).
ne arap, nes I aven, netalij an -
ienustiman, neprijaieti, ir*iirrr.iut o i
Treba razlikovati glagorske imenice u primjerima 138. SloZenice su i sastavljeno se pi5u prezimena nastala od 'imena i podasnih naslova uz
kao: nestajanje jedno{a naroda (: aes-
rajati, iiiezavatfl, nemijeianje u njihove odnose, ne imanje
sre(e (: ne imittr idrl od onih kao sto
njih, ili od samih podasnih naslova: Becirbaiit, Gawankapetanovit, Hadiihafabegovii, Hadii-
su: ne stajanje (: stajati), nego trdanje; ne mijeianje,nego efendii, Hasanefendii, Huseinpaiii, Mahnutiehajit, Snailbegovii, Snailhodiii. Tako i druga-
muienje.
ukoliko se rijeiju ne drugi dio rijedi Zeli narodiro istaknuti, ili diji dlanovi u ulozi drugoga prezlmeru':- Avdo Karabegovii Hasanbegou
se ieli izraziti dista odsut-
nost onoga sto imenica oznai,ava, izmedu rijedce
ze i imenice pile se crtica: ne-titat , ,)7a.
u tom se znadenju koriste i drugi prefiksi: l nti-Dilhring (naziv 139. SloZenice su i sastavljeno se piSu osobna imena uz koja su vremenom srasli podasni
djera), pseudo-Kinez.
nasfovi aga, beg i
sl.: Alaga, Avdaga" Beilaga, Dulaga, Mujaga, Suljaga; Alajbeg Dulbeg,
Handibeg, Mustajbeg. Tako i: Hasanaginica, Biserbegovica.
l3l' I pojedina danasjednodrana zemrjopisna imena nastala su srastanjem
dviju rijeti:
Budinpeita, Carigrad, Kneipolje, Novoseoci, podlugovi, Radobolja, Srarigrad
(gen. Starigrada; kod Karlobaga), Bjelorusija. 140. Ovakva zvanja i podasni naslovi upotrijebljeni u svome pravom madenju (tj. uko-
liko dolaze iza imena historijskih lidnosti ili uz imena iz knjiZevnosti), kao i iz poitovanja ili
prisnosti, vezuju se uz ime crticom: Hasan-aga (ali: Hasanaginica - nosilacje titule Hasan-aga),
132. Pojedina zemljopisna imena zadriavaju svojstva porusrozenice,
.
svoj naglasak' a prvi se dran ne mrj enja: Austro-rJgarski (gen.
tj. oba drana duvaju Smail-aga, Siri-baba, Mustafa-baia, Salih-baia, Gazi Husrev-beg, /sa-beg (Ishakovii:), Meh-
Aus,o-(Jgarske), Buturovii_potje med-beg (Kapetanovii), Safuet-beg (Baiagii), Snail-ielebija, Mahnud-iehaja, Semsi-dede,
(gen' Buturovit-porja; nas.\, Han-pijesak (gen.
Han-pijeskn, dat.fiokl Han-pijesku), H"rr"g Ajni-efendija, Nizama-hanuma, Nasrudin-hodia, Husein-kapetan, Ali-paia (fuzvanbegovii),
--Aioui (gen. Herceg-Novog), Ivan-sedlo (gen. Ivan_sedla),
Konjuh-ptanino Konirh-pla-
1gen. M ehmed-paia (Sokolovii), Omer-paia (Latas).
nine), Kotor-varoi (gen. Kotor-varoii), Kramer-sero (gen.
Kramer-Sera), Kulen-Itakrf(gen. Ku- Dakle, i iza imena savremenika slidni se nazivi zvanja pi5u s crticom: Eiref-efendija Ko-
,:::_r"!:!:); (gen. Luici-patanke), Sor-ptanina (gen. Sa'r_p,taninrf,
!::,,.r:!1,Y irlZi_ti," vaievii, Fadil-hodia Sarii, Zaim-kapetan Imamovii.
I gen. Jevoc- NJ iva ; nas.), Tomis lav-Grad (gen. Tomis
lav-Grada)

l4l. Ako se nepromjenljivi podasni naslovi nalaze ispred imena diji su sastavni dio, piSu
l33.zarazliku od imena iz prethodne tacke, sridna se imena iz drugih jezika pisu kao sevclikim poietnim slovom i ne vezuju se crticom za ime niti u nominativu niti u zavisnim pa-
dvije rijedi: Abu Dabi, gen. Abu Dabija, sanh Moritz (sankt
Morica), San Marino, gen. San Marina.
Moric), ern. s;ki u*i,[o1i*k, deLima: Hadii Lojo (gen. Hadii Loje), Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), Uzun Beiir (gen.
Uzun Beiira).

134. U pojedinim srudajevima oba drana zemljopisnih

imena zadriavaju i svoj naglasak 142. Nazivi zvanja i podasni naslovi koji nisu promjenljivi. ukoliko stoje ispred imena ili
i. svoju promjenu, te se pi5u odvojeno: Banja Luka (gen. Bonje Luke,
aur"iloX. noniof irr,, drugoga naslova, ne vezuju se za ime odnosno naslov crticom: hazreti Alija (gen. hazreti Alije),
dvoilanije oblik imena ovoga grada izvomi), Biiero pitje (gen.
Bijetog poyay, noriaio, rua hazreti Fotima (gen. hazreti Fatime), hadii lbrahim (gen. hodii lbrahimo\, don Zvonko, dum
(gen Boljokova Potoka: nas.), Donji r/akuJ (gen
Doniig yirurit), cornji vakuf(gen.
rbvrr' Gontjeg
vrzrrr lvan. elbndi Mira,jra Petar kir Jonia: e.fendi kodija (genjd. efendi kodije\, hadii hafiz (genjd.
tr/akla). stari crad (gen. sktroga Grado:.sarajevska
opi"ina; mjesro nu Huu.ui' hadii haJiza), hadii hanuma (genjd. hadii hanume).
 Abdu'sens(gen'Abdu-semsa)' 4
l43.Prornjenljivi podasni naslovi.zatimoznakezanimanja,srodstvaisl. piSuseunomi- l5l.Dvoilanaarapskaimenapisusekaopolusloienice:
(gen' Ibn-Hiiama)'Zu-Tuva (gen' Zu-Tuve)'
(gen- Ebu'Leheba), Ibn-Hiiam
nativu odvojeno, bez crtice, a u ostalim oblicima dvojako: s crticom (ukoliko gube promjenu) ili Ebu-Leheb
bez crtice (ukoliko zadriavajt promjenu): abdal Mahnud (gen. abdol-Mahnnda I abdala Akotakvaimenaimajuodredenirlan''takodersepiSukaopolusloZenice,stimStoseod-
Mahmuda), sultan Velid (gen. sultan-Velida I suhana Velida), iejh Husein (gen. iejh-Huseina I redenidlanpiSeuzprvidioimena:Abdud-Dar(gen'Abdud-Dara\'Abdul-Muualib(gen'Abdul'
(gen' Ebur-Rebiia)' lbnut-Ekva (gen' lbnul'
fn*i-e'ot' fbur-nini
-Munaliba), Ebul-As (gen'
iejha Huseina), vekil Hari (gen. vekil-Haria / vekila Harta), barba lvo (gen. barbalve I barbe
(gen' Zul-Karneina\' Zur-Rumma (gen' Zur-Rumme\'
Ive), najstor Hasan (gen. majstor-Hasana I majstora Hasana), strina Munira (gen. strina- ii"A, ii x"-ein
-Munirc / strine Munire), tetka Hata (gen. tetka-Hate I tetke Hate).
152'odredenidlanuzarapskaimenavezujesecrticom:EI-Abbas(gen'El.Abbasa)'Er-
144. Isto se postupa i ukoliko je promjenljiva imenica u sluZbi podasnoga naslova, - Rebi (gen. E r-Rebij a)'

nadimka ili prezimena sastavni dio imena'. Hajduk lbrahin (gen. Hajduk-lbrahina / Hajduka
Ibrahina), Mula Mustda (gen. Mula-Mustafe I Mule Mustafe). l53.Akoizmedudvajuarapskihimenadolaziskracenicab.(:ibn,binl-lznadenju:si,l,
b' Abbas {gen Abdullaha b' Abbasa)
ftii), ta se imena piSu rastavljeno: ) bduilah
145. U sastavu Zenskih imena iza podasnoga naslova beg piSe se crtica: Beg-Emina (gen.
Beg-Emine). Ali ako su u sastaw imena dva podasna naslov4 piiu se zajedno: Beghanuma (gen.
B) PRIDJEVI
Beghanume).
l54.Sastavljenosepi5upridjeviprefiksalneNorbe.,.amoralan'anlifo\istiiki,bezglasan'
146. Dvostnrka imena (ime + nadimak; nadimak + ime) pi5u se bez crtice, bez obzira na bezimen,bezosjeiajan,t*tit"',it't'ot'o''itekolik'opiedntineni'optepoznat'omalehan'
prastar' polupismen'
podugatak, prosrjed, p'ofoSi'ti*;' protuustavan' ptebogat' preosietljiv
to da Ii se po padeZima mrjenjaju oba dijela ili samo jedan'. Musa Cazin Catii (gen. Muse i pridjevi u poimenidenoj sl''tlbi Svevideti'
Cazima Catiia), Muhamed Satir Kurtiehajii (gen. Muhameda Satira Kuniehajiia), Mehmeda-
postdiplonski' sulud, supe'mloderon' sveopii;tako
lija Mak Dizdar (gen. Mehmedalije Maka Dizdara), Muhamed Hevai Uskufi (gen. Muhameda Svevii nj i, Sv eznaiut i.

Hevaija Uskufia\, Seid Vehab llhamija (gen. Seida Vehaba llhanije). Mehmed Meia Selimovic
u dijoj tvorbi udeswuje rijedca ne: neduian'
(gen. Mehneda Meie Selimovita), Mehmed Diemaludin Cauievii (gen. Mehmeda Dienaludi- 155' Takotler se sastavljeno piiu i pridjevi
neveseo' nelaknut' neukusan' nerav-
neobrijan, neodreilljiv, n'sh'oitiiu'i""tin'
neusporediv'
na Ca#eviia); Abdulrezak Hifzi Bjelevac (gen. Abdulrezaka Hifzi Bjelevca), Osman Nuri Ha-
n'
diii (gen. Osmana Nuri Hadiiia) i dr. nopronon, nezvanitan, nepromoiiv' nevide

glagolske pridjeve i glagolske priloge, u kojima

koji dolazi iza prezimena: Fadila Odiakovit Zuta (gen.
l47,Bez crtice pi5e se i nadimak 156. Treba razlikovati popridjevljene
se poride ono sto znadi pridjev,
odnosno prilog,
Fadite Odiakovit Zute), Fikret Kavazovil Roki (gen. Filcreta Kavazoviia Rokija). Senahid Bolil prefiks ne_ dolazi kao prvi aio ,roz.nil. u tojim

Bola (gen. Senahida Boliia Bole), Asim Ferhatovit Hase (gen. Asima Ferhatovita Haseta). iliseizridesvojswosupromoodonogaizredenogosnovnomrijedju'kao:nedoreien(npr'pri-
neistruhla(der,ka)'neuvehla
jedlog),neobuveno1"ip"lul,n'toi'ritfittt' n'io'o"oo(djedak)'
(nLa),nezahrdalo(srce)'nehrdajuti(materijal)isl-odzanijekanihglagolskihpridjevai
148. Dvostruka prezimena muikih osoba (ili drugadrji dlanovi u ulozi drugoga prezime-
glagolskih priloga u pridjevskoj tunkciji:
na) takoder se ne povezuju crticom; oba se prezimenamijenjalu: Avdo Karabegovil Hasanbegov
(2) IJ sjeianju ioj je ne uvehla'
(gen. Avde Karabegoviia Hasanbegova), Riza-beg Kapetanovii Ljubuiak (gen. Riza-bega Ka- (l) Bio je doreten, nego tek navijeiien prijedtog -
to ne
ne hrtlaiuii marerijal' nego onoi ito je otporon
petunovilo Ljubuiaka), Andrija Katit Mioiit (gen. Andrije Katiia ltlioiiia). nego sujeia ntia. - (3) Poiebon ^u i"
na vlagu i soli"
149. Kad Zenska osoba ima dva prezimena, izmedu njih pi5e se crtica, i ne mrjenja se
prvo prezime ili oba: Azemino Begit-Muzaferijo (.gen. Azemine Begil-MuzaJbriie), Na.sihu Ka- l5T.oblicisuperlativapridjevatakodersepi5usasravljeno:najiasniji.nailjepia,naislade'
p i di ic - H adli I (gen. N asi h e Kapidii t- H ad: id.
irnena'
pojarn' izvcdeni od dvodlanih zernljopisnih
158. Pridjevi koji oznaiavaju jedan
ili ne. pi5u se sastavljeno: banialuiki
kako domaiih ,^to i ,nunit, iitu tu ir.nu
poiuslozenice
150. Prezirnena (imena, nadirnci i sl.) dvojice ili viie pisaca jednoga djela ili prezirnena (: Bosanska krajina)' isroi-
sudionika kakvoga drugog oblika saradniitva povezuju se (odmaknutom) crtom: r<nnun Osnru- (: Banja Luka), b ororrkon'o''t'ki (: Bosanski Brod) ' hosonsktkraiiSh
g*;. (: srednja lSosna)' kolorvaroiki (: Kotor-Varoi)'
ttu .4:i:u; tladu Cvetkoticu - Ma[eka. nobosonski(: istodna ""'i',t'osnnsl-i
 pisacajednoga djela ili kakvo-
cfiom povezuju prezimena dvojice ili-vise
.to 45
juinoaneriiki (: JuZna Amerika), zapadnoevropski (: zapadna Evropa; Zapadna Evropa), za' 165. Kao se
koji su u tvorbenoj vezi s tim
14 tako se iout'u|u crtom i pridjevi
padnohercegovaiki (: zapadna Hercegovina), novopazarski (: Novi Pazar), nju,,roriki (: New ga drugog oblika saradniSwa,
York), austrougarsln (: Austro-Uguska), hercegnovslci (: Herceg-Novi),velikokladuiti (: Velika imenima:osman-Azizoyroman,Markolit_Ajanovit-Diklitevpravopis,Cvetkovii-Mate.
KladuSa). kova vlada-

159. Iako imaju spojnik -o-, nisu sloZenice, nego polusloZenice spojevi rijedi u kojima
svaki dlan duva svoje posebno znadenje; u njimajedan pridjev nije odredba niti dopuna drugoga,
O ZAMJENICE
pa se stoga povezuju crticom: indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na Kinu), anglo-ameriiki 166'PravesusloZeniceisastavljenosepi5uneodredeneZamjenicenastalezdruZivanjem
koje-' ne-' ni-' po-' sva-' 1to-: gdjeko'
upitnlt lti oanornih zamjenica i
(engleski i ameriiki), austro-ugarski (odnosi se i naAustriju i na Ugarsku). predmetaka Sdje-'
', '
(gei' kajekoga)' kojeita (gen' kojeiega' dat' koieie'
Tako i: Tuzlansko-dobojska kotlina, boinjaiko-hmatski (npr. odnosi), Dosansfto-japanski gdjekaii, gdieita, iko, ikakav iita', koieta
nesto' ne.stl niko' niknkav niita' poneko' po-
(rjednik), bosansko-njemaiko-engleski (4einrk), crno-bijela (ploila), zeleno-iuto-crvena (z^sla- ffil,1i4rit"" koietiji, kaiekoia' nino' n'iotou'
va na kojoj se jasno izdvajaju tri spomenute boje), planinsko-brds&o (podrudje), drufneno- itoi;ta (gen' itotega)' itokoii' itokakav'
;;;,', ;;;, suatoii, siarouu'ivaita'
-ekonomski (odnosi), loliievno-jeziiki (i knjiievni i jezidki).
s i-' ni nade prijedlog' on dolazi izrnedu sastavnih
167. Kada se uz zamjenice sloZene

160. SloZenice su i sastavljeno se pi5u pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s dvjema rijedima
dijelovasloienice'.ioilkoga,iskim'izaita'ioiemu'ipotemu;niodl<oga'nipremakome'
od ita' ni u iemu'
ni, kir, ni od iega' ni za i;to, ni za ita' ni
u odredenome sintaksidkom odnosu (prva odreduje drugu), a koje omadavaju nedjeljiv pojam:
knjiievnojeziiki (: knjiZevnijezik),nautnoistraiivailn (: naudno istraiivanje), ierijatskopravni
(tzv' intenzifikator)' piSe se odvojeno od zam-
(: Serijatsko pravo),lcriviinoprawi (: kividno pravo), politiikoekononski (: politidka ekonomi- 168. Ako i dolazi kao rijet za pojadavanje
ja), l,njiievnoteorijski (: ksjlievna teorija), knjiievnohistorijsln (: knjiZevna historija). i
jenice: Pitaiu i ko je, i ilto ie, diii je, i tukav ie'
i koliki je'
Tako se piSu i pridjevske sloZenice: indokineski (odnosi se na Indokinu), angloameritki,
njeni se dijelovi piSu sastavljeno:
indoevropski i dr., iako ne moraju biti tvorene od zavisnih sintagmi. 169" Kad zamjenica niitaima imenidko znadenje'

- (2) Od niita ne napravi neito'

(l) Prevoren ie u nifita'
161. Takoder su pridjevske sloZenice i sastavljeno se piSu: brzonog, bistrouman, hjelo-
brk. crnokos, dvorog, dvosmjeran, dvosloian, danonoini, dobrocudan, ietverokatan, ieverogo-
l?0" Odvojeno od zamjenice pi5u se i ne' ni kao iletce za odricanje:
diinji, dobronanjeran, istoimen,jugozapadni, lahkokrilo, malodoban, mnogostoljetan, mnogos-
tran, kratkoujeian, punokrtan, samonikao, slatkovodni, srednjoikolski. srednjovjekovan, sjeve- (2) Ne znam ni ko ie' ni glie je'
(l) Ne ko pi3e, nego kako pile - to su pitali' -
roistoini, sedmol<rak, narodnooslobodilaiki, proilogodiinji, ltrivousti, tankoiutan, takozvani,
n"odimenzionalan, troietvrtinski, trotaklni, visokonaponski, vodoolporan i sl. rijedcapo sa zamjenicom dini sloZenicu' te
Kad izgubi svoje distributivno znadenje'
l7l.
se pl\e: pokoii, poneko, poneito, poneki:
162. Sastavljeno se piSu i pridjevi nastali distim slaganjem rijedi u naporednom odnosu:
Susreli su pokojeg kojeg)
se joi pokoji (= tui tamo neki; poneki) /rst' -
(2)
gluhonijem, tamnoplav (nijansa jedne boje), uljanoplav otvorenozelen, zagasitoiut, svijetlocr- (l) Wdi !=
ven, mnogopoitovani. ietata. - (3) Pone'd (= nek medu mnogima) vei
je stigao' - () Cesto im priredi poneko

Ukoliko sastavni dijelovi zadrZavaju svoj naglasak i posebno znadenje, piiu se odvojeno: iznenadenje. - (5) Poneito ie iuo'
vi'lo dbbar vilo zdsluian, mdlo pbznaL j1ko crve.n.
rije&a po piSe se odvojeno od zamjenica:
172. Ako duva svoje distributivno znadenje'
163. Kao i imenice s kojima su u worbenoj vezi, sastavljeno se pi5u pridjevi: aulo- - (3) Svratio bi po
(l) Po koii put sve ovo ponavliam? - (2) Po koji si udibenik doJao?
limarski. autoelektriiarski, autosaobraiajni, fotoamalerski, Jbtoreporterski, radioanaterski.
vodoinstalaterski. neito ito bi mu zatrebalo' po neku sitnicu'

u kojima je prvi dio neka od upitno-od-

164. Crtrcom se povezuju prisvojni pridjevi na -ot, / -ev, -rz kad su u worbenoj vezi s 173. Kao nenagla5eni dio neodredenih zamjenica
god pi5e se sastavljeno s njima: Ako kogod
osobnim imenima koja se piiu kao polusloZenice: Husein-kopetanov. Husrevhegov. Nasrudin- nosnih zamjenic a (*r,' Sto, ioii' kakav)' rlletca
podatak o tont pothvotu'
-hod:in. Onter-paiin. teta-Jasmittin. Sejh-Jujin. (: neko) dode i Stogott(= neSlo) upna' dojte ntu i kojigott (= nekl)
 4i
174. U sluZbi pojaiivada, god duva svoj naglasak i piie se odvojeno od rijedi uz koje stoji: KaopolusloZenicepiSuseislidneveze(iesrosprenesenimznadenjem)imentcena
'46 tjt'*' godinu-dvije' stolje-
dan-dva' miesec-dva' feto-dva'
o*"," i Ur.il ". O.got 'ol'ott-dva'
(l)Ko god (= bilo ko; svako ko) lr ote, neka svrati. - Q) ho god (= sve !to) moiei danas,
ie-dva, riiet-dviie'
ne ostavliaj za sulto.

Tako i: kakav god (: bilo kakav), koji god (= bilo koji), za razllku od kakavgod (= ne- lE3.Multiplikativnibrojevi(ilibrojniprilozi)sastavljeniodrijediputnadrugomi
i
tri) pisu se kao sloZeni-
,j.rtu ioanori se samo na broje ve iedan. dva
kakav) i sl. rlavnog broja na prvom
'n
ariput' tripur-Takoi trikroti sl'
Izmedu zamjenice i pojadivada god mogu doii enklitike:
btojevl: prvi put (ne: prvi pfia), drugi put, treii put,
(1) Upantio ga je ko mu je god svratio. - (2) Spomenula je sve ito mu je god dala. 184. Rijed prrt odvaja se od rednih pttt' Ova rijed
i*'ni* tuolt posebne naglaske: hiljaditi
stoti put,i uopie kad i broj i
'uA'Z"uu1u naviSe: tetiri put'
odvaja i od glavnih brojeva od
ietiri
175. Ako ryetca put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s prito5kim znadenjem duva
;;ffi.; t"
od broja koji mu pr e|hodi dva
puta, pet puta, sto puta'
svoj naglasak i pi5e se odvojeno od zamjenice: koji pu4 svaki put, ovaj put. 185. oblik puto pi5e se rastavljeno
puta i sl'
tisuiu puta-Tako i'. pedesetak puta' oba
176. Zamjenidke enklitike pi5u se odvojeno od prijedloga: za me, za nj, uza nj, poda nj,
glavni brojevi u kojih je na drugome mjestu.stotina'
u se, uza se, poda se, medu se, sa mnom, preda mnom, za te, nada le. lg6. Rastavljeno se pi6u dvodlani milijardi'
l milijun' miliianla:' dviie stotine' Pet stotina' tri tisute' osam
hiliada l tisuia, milion
l7?. Prirodu sintagmi imaju veze zamjenice irijedi bilo, mo, mu tlrago'. bilo koji, bilo iiji,
koji bilo, iiji bilo, mo ko, ma ita, na koji, na iiji, ma kolik, ma koliki, ma kakav, ko mu drago, lsT.IostalidvodlaniiviiedlaniglavniirednibrojevipiSuserastavljeno.Gvakajedinica
(62), sto dvadeset
koii mu drago, ita mu drago, kakav mu drago, iiji mu drago. i dvaduet ietlan.(2|), Sezdeset dva
zadriavasvoj popuni
"urii ".gl*.ti
t'i",ii ii' tsos), tisuiu duiesto osam (1208), dvaileset
prvi (21.),
osam (128), pet stotina pet
178. Treba razlikovati prijedlolko-zamjenidke spojeve kao'. uz lo, za to, s toga, po tom, u hiliadu devei stotina osamdeset
pela (1985')'
iezdeset
brojeva moZe dodi veznik i: milion sedamsto
to. pri tom(e) i dr. od prilo5kih sloZenica nastalih sraidivanjem prijedloga i zamjenice: asro (od: Ispred posljednjeg' efu"t
""tt"ift
tisuia dviesta cetrdeset i iedan (620'241)'
u: + to),zato (= stoga), stoga (= zato) i dr.: UTto zanimanje ima joi jedno : Ustoje svratila i nama. i detiri (1.000.?64),.ieslsto dvadeser

treba pisati
poslovanju (na vrijednosnim papirima)
lgg. Viiedlane brojeve u bankovnom
D) BROJEVI
sastavljeno:
l?9, Od glavnih brojeva sloZenice su i sastavljeno se pi5u brojevi od I I do 19 Qedanaest, (9'935'442'1'
devetmilionadevetstotidesetpettisutaietiristoietrdesetdva
dvqnaest, devenaest) te brojevi od dva (dvije, s oblikom duje-) do devet s brojevima deset i sto:
jedinice stavljaju se u razlomak:
dtarleset, trideset, Sezdeset, devedeset, dujesta I dujesto, ietiristo, petsto,:eststu, devetsto. Stoti dijelovi monetame

tristotetrnaesltisutadujesloosamdesettetiriS5ll00(314,284'85).
180. Od rednih brojeva takoder su sloZenice i sastavljeno se pi5u brojevi od I I . do I 9.
i broja (te brojne.imenice) na
Qedanaesti, dvanaesti, devetnoesti) te spojevi brojeva od dva do devet (i njihovih pojavnih obli- lg9. Rastavljeno se piiu brojni izrazi od s,a.svena prvom
sve pedeset' svih osamdeset
i ietiri'
ka) s rednim broj evima deseti i stoti: dvadeseti, trideseti, iezdeseti. devedeseti, dujestoti, n'istoti, cetiri' ieverica'
drugom mjestu: sva tri, sve sve

ietiristoti. pelstoti, ieststoti, devetsloli.

l8l. Sastavljeno se piSu brojne imenice i brojni pridjevi: ietrdesetpeterica, iezdeseterica, E) GLAG'LI
deyedeseterica; petnaestina, iendesetina; jedna tideseln'efina ( I /33: ali trideset treiina: 30/3). te se ne odvajaju od njeg u plsan;u: l:g('voriti'
190. Prefiksi s glagolom iine sloZenicu
uzdici' uzmoti (prez' uzmognem)'
napisati' presrici, proiiratil' mimokli'
182. PolusloZenice su i piSu se s crticom dva broja (brojne imenice. brojni pridjevi. bro-
jni prilozi) kojima se oznaiavaju pribliZne ili neodredene vrijednosti: dvo-tri. de.ret-dvudeset. (iSdeznutil
piSe u svim oblicima glagola nertoti
dv-triput, dvoje-n'oje, tefi,cro-pctero, pelerico-iesterito. petinu-.iestitru'. tako i: stotinu-dvije. Odritna n;edca ne sastavljcno se
l9l.
(uzmanjkati). nedosrajari (manjkati)' nenavidieti
ti.suL:u-dvije. izgubiri se), nestaiati tise.rurriil. ,ndosu,ri
 (mrziti)' ovi glagoli i nisu odridni,jerje rijedca
G
ima novo, potvrdno znadenje. Navedene glagole
jeno od rijedce ne jer zadriavaju suoje
ze srasla s osnovnim glagolom ujednu rijed
treba razlikovati od glagola koji se pisu
osnouno znadenje:
koja
odvol
(vi) iete reii
(oni, one, ona) ie reii
reii iete
reii ie
T
(l) Ni za trenutak ne stade (= ne zausravi se). _ (2)
Ne staje (= ne zaustavlja se) u toj 200. Od glagola na -ti u sastavu futura I piSe se puni infinitiv samo ako nenaglaieni obli-
slanici.
ci pomodnoga glagola dolaze ispred infinitiva:

192. Rijedca re pise se sastavljeno s enklitidkim (ia) iu iilati (mi) ceno iitati
obricima prezenta gragora htjeti: neiu,
netei, nece, neiemo, neiete, neie. (i) iei iitati (vi) iete titati
u enklitidkim obricima,prezenra gragora biti u urozi negacije javlja (on, ona, ono\ te titati (oni, one, ona\ ie iitati
odridni oblici prezenta gragora Drt pisu sesastavlieno:
se ije.*a ni. 1
nisam, nisi, nije, nismo, nisre, nisu.
201. Ukoliko enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -rf, u pismu se ispuita zavr5no -i
193, fujedca re srasta u jednu rijed i u oblicima nemoj, nemojmo,
nemojte. iitat iu iilatiemo ispastcu ispast iemo
titat iei iitat iete ispast iei ispast tete
194' zanijekani glagol inati javlja se u oblicima u kojimaje rijedca ze srasla u jednu iitat ie iitat te ispast te ispast ie
ije': nenati, nemam, nemai, nema, nemamo, n"^orr, nr^,oiu,'n"rij ;;;;;';, r;;;;r; ,"^"
juii'aliiu oblicima u kojima.se odridna nJedca pise (Oblici kao iitat cu, ispast cu izgovaraju se kaojedna rijed liitacu, ispaicu). Pod uticajem
odvojeno: ne imati, ne imao, ne imara,
imadoh, ne imadah, ne imavii. ne
izgovora razvilo se i sastavljeno pisanje obliki futura I od glagola na -li s enklitikom iza infiniti-
va. Neprihvatljivo je mijeianje ova dva naiina pisanja u istome tekstu.)
I 95. Odridna rije Eca ne tz ostale glagole piie se odvojeno. Npt.: ne iuti (inf.),
ne iujen
(prez.), ne iui (imp.), ne iutl @or,),.ne iulah (imperf.), ne bijah iuo (plperf.),'ne'iri"^ 202. U pjesni5tvu (iz metridkih i ritrnidkih razloga) moZe se upotrijebiti puni oblik infrni-
(tut' II), ne bih iuo (kond.r), ne bih tio iuo 1ioia.ilj', ne iujuii(gr.
,o, tiva glagola na +l i onda kadaje enklitika na drugome mjestu (npr. scryali
pril. sad.), ne iuvii (gr. ia), kao i infinitiv bez
pril- proS.). zavrSnoga -i i onda kada po pravilu dolazi njegov puni oblik (on te sanjat, sve ie proQ.

196' od zanijekanih gragorskih pridjeva glagolskih 203. Kao polusloZenice pi3u se izrazi nastali vezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskog
i priroga u pridjevskoj urozi(npr.:
doreien, nego tek navijxcen prijedlog; ne uvehti" ne
igo sriAa *o, ), irto;uii, n"go'-o,,roro, ili suprotnog znadenja: hoct-neiu, hoiei-neiei, reHa-kazala, povuci-potegni, veii-drijeii i sl.
navlagu),dijisecranovipisurastavljenolup.t. r56),"trebarazrikovatip"prii:."r:."igr"ii*"
pridjeve i glagorske priroge, u kojima prefi ks ne-
dolazikao prvi dio slozenice (npr.: nedorecen 204. Slidni izrazi, ako su im jedan ili oba dijela dvodlani, rastavljaju se odmaknutom
prijedlog, neuvehla ruia, nehrttojudi materija[).
crtom: dri - ne daj, idi mi - dodi mi,lezi - diii se, htio - ne htio i sl., ili se pisu bez (xte; idi mi
dodi mi.
r97' Enklitike se pi.u rastavljenou slozenim gragorskim
obrtcima: pisao sam, pisao si,
pisao je, pisali bismo, pisali biste, pisati
bi qoni1, ne iih"pisao, ne biste pisali.
F) PRILOZI
198' Futur r srozeni je.gJagorski obrik.
Enkritidki prezentski obrici pomoinoga gragora 205. Prerastanje dviju rijedi ili grupe rijedi u sloZenicu hajanje proces ujeziku i upravo
htjeti mog) srajati ispred infinitiva i iza njegi piiu je u pisanju priloga vrlo izraZeno kolebanje pri razgranidavanju prilo5kih sloZenica (koje se piSu
se oduii*o
sastavljeno - poito je dobijeno novo znadenje) od priloikih izraza, u kojih svaka i.je1 zadriava

- -199'ugragolakoji seuinfinitivuzavrsavajuna-lipisesepuni infinitiv, bezobzirana

svoje posebno madenje, i koji se pi3u rastavljeno.
poredak sastavnih dijelova futura:

tu rcdi 206. U tvorbi sloZenih priloga najde5ie u&swu1u prijedlozi (sra5iuju s raznim vrstama
Qa)
reii iu rijedi). Cesti su i spojevi prijedloga i drugih njedi s pridjevima i prilozima: donedavna / done-
(ti) iei reii
reii iei davno, izdaleka, nablizu. nabrzo, nadaleka, nadolje. najposlrye, najprtje, nakoso, nakosutra I
(on. ona, ono) ce reii rctli t:e
(nil (emo reii naksutra, nonisko, naniie, nanovo, naokolo, naopako, naovomo, naproslo, naskroz, natiho, na-
reii ttento trijezno, nafiie, naiao, nedawro. nerado, net'eselo. odnalehna, odozdo I odozdol, odozgo I
 odozgor, odranije, odskoro r odskoro, odswtgda, oduvijek, odviie, pobrizu,
pobriie, pobno, dovraga (otitr): vraga
(ne vidjeti nilta) do na</eszo (skrenuti) : (ne vidi) ra desao (oko)
-s0 pobtie, poiesto, podobrahno / podobrano, poduie, pogdjegdje, pogdjegod,
ptoizbriie, poizdare- onato (=van) : (stigo5e) rc dlor (njcgov)
5 l
ionako (smozakasnili) : (i ovako) i nadt'or
ka, poizdalje, pokasno, poragahno, porahko. porakie, ponqpi4",
pirilr"int), ponaiviie, poneg- izdalje (promatntit) : iz dalje (pro5losti) naglas (= glasno) : na glas (o ntu)
dje, poniie, ponova r ponovo, ponovno, poodavna r poodavno, pipori,
popr4)ko, porano, posi- izglna (zapomagati): iz glasa (e izbijala tuga) ncgolo (oliSm) : na golo (tijelo)
gumo, potihano, potiho, povazdan, pozadugo, prekjuie4 prckosrt
o t jrrtuitro, shjeva, ublizu, i1utra (por^nitl) : iz jutra (t dan dazi se polahko) noizgled (= naoko'1 : na izgled Qe pazila'1
ubno, ubuduce, ucijero, udano, udutwe, uh'arko, ukrivo, ukrupno, uiruto,
urijevo, urudo, uma_ izmalehna (naviknuti se) : (iskodi) iz malehna naoko (= narzgled): na oko (desno slabije vidi)
lo, umnogo, unaokaro, unaokrug, unaprijed, unatrag, unekoriio, uopie,
upoli, uprijeko, urijel_ (kafea) napomet (a \Cili): na pamet (mu pade)
ko, zabadava / zabadihava, zasigurno, zasrarno, zauhar, zauvijek,
pored pridjeva i priroga, u
,iuordo, zdesna dr. i iznova (zapoteti) : iz nova (udibmika) napolje (= vani) : na polje (st se izvezli)
sastav srozenih priloga ulaze i imenice (dogodine,
naglas, izobilja (nagraditi): iz obilja (podataka) naprozno (mljeti'1: na prazno (obe(.anje)
naporje, naporju, napreiac, napretek, naruku, nekidan, nizbrdo,
odoka, podjesen, podnoi, pod- izranije (= ogije): iz ranije (zgode\ naprekid lpitati): na prekid (vea)
statost, podveieti podzimu, predzoru, prekoputa, sveieri,
ugras, uistinu, ujutro, ukoitac, ukovir izreda (= redom): (isnpi6) iz reda napriliku (= vlerovatno) : na priliku (sto ie
lac, unedogled, unepovrat, upuh, ututanj, uvakst, zaias, zaiudo),
zamj,eiice (koiekano, nadas- naloprije (doznah'|: $tile\ malo prije (njih) propala)
ve, porom, sasim, zatim),brojei (drugdje, ispma,
nadesetero, nadvoje, nasto, odsto), gragori nabolje (ktenutl): (sjeimje) ra bolje (dane'1 narijetko (zanijesi) : (prosij) na rijetko (sia)
(stojedke, nehotice).
nabninu (= bno) : na bninu (ne obmia paZnju) naruku (= odnske) : (pao je) na mku
nacmo (prodati): na mo $nlje) nmamo (ostadoie) : (izi<le) nc samo (minut)
207. Priloike su sloienice i sastavljeno se pi5u rijedi u kojih trai4r (= trenutno) : na tas Qe zakasnio)
se jedan ili oba sastavna pomalo (= u nekoj mjei) : po nalo (boljem plmu)
dijela uglavnom ne upotrebljavaju samostalno, potom rijedi nadaleko (ponat) : na daleko (pttovanje) parijetko (posijati) : (swati) po rterto (sito)
diji sastavni dielovi u onome obliku
koji imaju u slozenicijedan uz drugi ne mogu biti upotril.u5rni (odsad) nadalje: na dolje (pteve) prekodan(a) (= svaki drugi dm) : preko dana
izvannjeianote, badava / badi-
hava, bigairihak / nabigairihak (bez opravdana razloga), nadebelo (isjekao) : na debelo (granje)
iiryaktite, ieneronoike, danonoino, (Cita)
donekle, doslovce, dosrovno, dovde / dovdje, iorfue, iorkud, nodeseterc (pocijepao) : (misli) na desetero priron (= pri
iskosa, ispodmukra, ispotiha, isprva, tada, usto) : romfe/ (poslu)
isprvice, istiha' istodobno, istovremeno, istrke, ileksko, iznebuha,'iznenoda, (djece) sasvim (= posve) : sa svim (macima)
iznulra, izokola,
izrijekom, kojegdje, kojekod, mimogred, nadomak, naezber (napamet),
nagravce, naiskap, naiz-
nak, naizmjence / naizmjenice, naizmjenitno, najednoi r najeinot,
noodl^a, naoposren r naa_ Tako je i sa sloZenim prilozima nasigurno, nasilu, nasitno, naskoro, nasmrt, nasreiu,
poslu, napose, napremase (preko puta), nasumice I nasunce,
natenone I na'tenhane, natraike, nastranu, nasuho, nasusret, naiiroko, natajno, nalanko, nalrag, natvrdo, naveter, nazimu, nazlo,
nauznak, nehote. nehotice, neopazice, obdan, obnoi, odarje,
odande, odanre, odarre, otravde, naialost, narijetka, nimalo, nizbrdo, nizdlaku, odmalehna, odreda, odiale, podobro, podosto,
odavle' odavna r odavno, odmah, orkako, otprilike, otprve
/ orprtto, ponaosob, porebarke, por-
puno, prekjuier, prekrani, sneruke, sprva, svagtrainji, swgdji, smjesta, sruke, uioravo, udugo, uinad, ujesen, ukoliko, ukomad, ukorak, ukrug, usitno, ustopu,
tron'oike, unevrat, usput, usto,
usMari, ususret, uiiroko, uto, utom, uloliko, uzbrdo, uzdlahu, uzimu, uzinad, uzujeta4 unodu,
vazdan, zanavijek, zbogom (:bog), zdesna, zdvora, zglave
dr.i
uiivo, zacijelo, zadugo, zaistinu, zamalo i dr. (VSe je ovakvih primjera u havopisnome {edniku.)

208. Sastavljeno se pi5u i slozeni prilozi koji naporedojavljaju

se s polretnim samoglas-
nikomai beznjeg: dotud r dotuda, dovijek r dovijeka, itua t i*uaa, *oiodi 210. Prilozi sloZeni od prijedloga do, od ili za i priloga za vrijeme kada, sada, tada pliu
ka*a,aa,nekud/ ne_
kuda, nikad I nikada, nikud I nikuda, niotkud / niotkuda, odnekud se dvojako. Ukolikoje prilog skraien, pi5u se sastavljeno: dokad, odsad, otad, otkad, zasad.Ka-
/ odnekuda, odonud I odonu-
da, odostrag I odostt'dga, odovad r odovuda, odozdor r odozdora, da je prilog neskaien, pi5e se ili sastavljeno: dotada, zasada, odsado, otada i sl., ili rastavljeno
odozgor / odozgom, odsait /
odsada, odspriied / odsprijeda, odstrag I odstraga, odsvakud
/ odsvafwla, odsvud I odsvuda, - ukoliko se drugi dio priloga Zeli narodito naglasitt: do kada, od tada, za sada.
odasvud I odaswda, odvajkad r odvajkada, odzad r odzada,
otkud / otkuda', otrag r otroga, po_
katkad I pokatkada, ponekad / ponekada, svukud / svukuda,
zgoreg / zgorega dn". i 2ll. Dvojako se piiu i prrlozi domaloprije I do naloprije, doonda / do onda, dotomo I do
tamo, odmaloprije I od maloprije, odonda I od onda - ovisno o tome da li im se drugi dio (pri-
209. Treba razlikovati sloiene priloge kao dolroja (=
sasvim), koji se piiu sastavljeno, loSki) Zeli narodito istaknuti.
od spojeva u kojima dvije rijedi (prijedlog + imenica i dr.)
iuvaju 5uoiu .u1n*tuln, znadenja,
npr do krajo (dana), koji se piiu rasravljeno:
212. Takoder se dvojako piiu i prilozi sloZeni s rijedcom god. Ako je rijedca god nenag-
.lodna (shvatiti neiro) : do dza (roniti) donulo (zatin).. do nalo (boljc plaie) laSena. pi5e se sastavljeno s prilogom i tadaje prilog neodredenoga znatenja: doklegod (donek-
dogodine (oti6l : (od godine) do godine tlopola logulitil : do pola lputal
le), gdjegod (negdje)" kadgod (nekad. ponekad), kamogod (nekatno), kolikogod (nekoliko). /rud-
dosrla (se zaduZiri): (zakop(att) ds gyla do.r&s74 1119 7,nati\: .lo -s/toro (kra;a)
god (nekud). otklegod (odnekud):
 (l) Aka kadgod budei mogao, pomozi mu. - (2) Ako budei mogao, pomozi mu kadgod 21?. ukoliko dva prijedloga stoje jedan uz drugi, a svaki dodaje skupu svoje
zasebno ;-
52
znadenje, piSu se rastavljeno:
Inade se naglaSeno god pi5e rastavljeno od priloga: dokle god (daleko, kako dugo), gdTe
god (bilo gdje), kad god (uvijek kad), kamo god (bilo kamo), koliko god, kud god, otkle god. (l) ostata je do u zoru. - (2) Srlg/r sa ilo navrh brda. - (3\ oilvedoie ga do pred lwcu.

(Dvodlani prilozi mogu biti i u ulozi vemika:. Kad god moiei, pomozi mu. Pomozi mu kad gotl - (4) Vreie su oil po pedeset kilograma. - (5) Ntje mu ni do ispotl koliena'
noiei.)

213. Kao polusloZenice piiu

prilo5ki izrazikoje dine dva priloga suprotnog ili suod-
se
H)VEZNICI I RIJECCE
nosnog (korelativnog) znadenja: amo-tamo, danas-sutra, desnoJijevo, gore-dolje, kad-tad, 218. SloZenice su i sastavljeno se pisu veznici kao: ama, eda, iako, ipak, iliti, nada,
kako-tako, koliko-toliko, Iijevo-desno, malo-pomalo, manje-vi|e, skroz-naslvoz, navrat-nanos, premda, po|;to, otknko i dr.
'
ovdje-ondje, poito-poto, tamo-amo, viSe-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik-cak, Treba razlikovati sloieni dopusni vemikiako od veze i + afto u pogodbenom madenju:
dan-danas, non-stop i sl. Doiao je iako ie bilo nevrijeme : Doci ie i ako se ne najavi'
ukoliko vemik ako dode ispred veznika i (veznik i tada postaje pojadivad), oni se pisu
214. Rastavljeno se pi5u (kao dvije rijedi ili vile njih) priloSkiizrazi: do u beskraj, koliko rastavljeno:,4/ro i ne stignemo veieras u ugovareno wijene" doti iemo sutra'
mu drago, kuda mu drago, ma kad(a), ma kako, ma koliko, malo bolje, malo kasnije, mnogo
puta, nekaliko puta, po nekiput, pravo reii, pravo rekavii, ito manje, ito pnje, ito viie, u zao 219. Rijedca ii s nepromjenljivim rijedima ispred sebe obidno tvori sloZeni veznik: a/coli,
ias, viie puta. doli (= do), kndli, kamoli, negoli, nekmoli, nekamoli
Tako se piSu i prilo5ki inazi kao: bog te pitaj (:bog), boie saiuvaj (:bog), Boie saiuvaj
(: Bog) i sf. te pozdravi: dobra veier lahku noi. 220. Do sraiiivanja ne dolazi:

a) kada rijedca /i ima upitno marenje: Je li stigao? - Da li je wijeme za to? - Bi li ona

215. Rastavljeno se pi5u veze prijedloga s wemenskim prilogom: do danas, do jesenas,
doilo? - Kaita ti ie doti? - Koliko li ih ina?
do juier jutros, do ljetos, do sinot, do sutra, do veieras, od danas, od juier; od jutos, od lje-
do

los, od sinot, od zimus, za danas, za sutra, za zimus i dt. b) kada je rijedca /i u pogodbenim redenicama: Naiinii Ii pogreion korak, propast te cio
Tako se piSu i prijedlo$ko-padeLne veze s prilo5kim znadenjem, u kojima se prijedlog i plan. - Naidei Ii rano, poii iemo zajedno.
imenicajoi uvijek osjeiaju kao zasebne rljelil bez sumnje, do guie, do posljetka, do sluianja, -
c) kada je rijedca /i u namjernim reienicama: otiiao sam ne bih li zaboravio. Doiao
do uiiju, iale, na izmaku, na nesreiu, na poietak, na poklon, na pravac, na proljeie, niz vodu,
iz
je u Sarajevo ne bi li susreo dievojku lcratkih pogleda'
niz ujetati od miline, od pamtivijeka, oko podne, po prilici, pred podne, preko volje, pri ruci, s
jeseni,slnaja,smirom,smrakom,smukom,ubescjenje,ubeskraj,uiudu,ukorist,uljeto,u
221. U sluzbi veznika desto su skupovi od dviju ili vise rijedi (vemici, zamjenice,
pdlozi,
nizu,uobzir,uosvit,upamet,upoietku,upodne,uproljete,usvitanje,uiirinu,uzastranu,uz ktnoli, neknoli'
rijedce)- Sastavni dijelovi takvih skupova pisu se rastavljeno a da, ako i, a a
nos,uzimu,uzube.
Treba razlikovati pozdrav dovidenja od prijedloSko-padeZne veze do videnja (*tra).
tiauii do, istom ito, jedino ito, kao da, makar da, pa makar, osim ito, osim toga ito, s obzirom
na to da, samo da, sloga 3lo, lek ilo, nego ito, nakon ilo'

G) PRIJEDLOZI

216. Sastavljeno se pi5u sloZeni prijedlozi nastali sra5iivanjem dvaju prijedloga ili pri-
jedfoga imenice: islcraj, ispred, ispod, iza (< iz + za), izmedu, iznad, izvan, izviie, nadohvat,
i
nakraj, nasred, nasuprot, navrh, pokraj, posred, povrh, skraj. svrh. udno, uoii, ukraj, umjesto,
:aradi.

SloZene prijedloge valja razlikovati od prijedloiko -padeinlh izraza:

(l) Stadion.je nakraj grada : Krenuie na kraj hodnika. - (2) Uoii Bajrama dobiie dijete :

Gledao ga je u oii. - (3\ Umjesto nje tloila.jc drugu '. Sv'atio.je u mjesto rodcn ja.
54 225. Ako su sastavni dijelovi sloZenice neraspoznatljivi, ona se rastavlja kao nesloiena 55
rijed. Takve rijedi poZeljnoje rastavljati na slogove u knjigama, ispravama i opienito u teksto-
IV. RASTAVLJANJE R]JEEI NA KRAJU RBTKA vima koji treba da udovolje zahtjevima lijepoga izgleda i dr.
Neslogotvomi fonemi po pravilu se okupljaju oko slogotvomoga fonema iza sebe: u-ze-
-ti, ra-zum; ovo wijedi i za dvosloZno le nastalo odjata (rastavlja se: i-ie)'. ra-zu-mi-je-va-nie,
sije-va.
U rijedima stranoga porijekla kao 5lo su injekcija, injunktiv imamo glasove r i7, a ne glas
nj; zato se oni na kaju retka razdvajaju: in-jekcija, in-junktiv.

226. Pri rastavljanju rijedi treba izbiegavati prenosenje u naredni red suglasnidkih grupa
koje se, inade, nejavljaju na podetku bilo koje rijedi u nasem jeziku, npr.: bo-rba, bo-mba, bra-
-tski, bralstyo, ma-jka, tra-mvai. Stoga uz prvi dio rastavljene rijedi dolazi fonem koji
222. Ukoliko se cijela rijed ne moZe ispisati, odnosno olisnuti u retku u kojem je zapode-
onemoguiava ulandavanje suglasnidkih fonema na podetku rijedi ili sloga, a uz drugi dio fonem
ta, rastavlja se u dva dijela: dio rijedi prenosi se u sljedeii redak, a na laaju retka uz posljednje
koji to omoguiava: od-sluiati, brat-ski, iz-mlatiti. lziuzetak su rijedi bici-kl imir-gl, masa-kr i
slovo stavlja se crtiea. Ona oznadava da drugi dio rijedi, koji se prenosi u sljedeii redak, heba
sl., u kojima su sonanti / i r u samoglasnidkoj ulozi, tj. slogoworni (, 1). Tako i: niu-tn i dr'
ditati kao cjelinu s prvim dijelom, koji je ispred crtice.

227. Ako poluslozenicu treba rastaviti na mjestu gdje se nalazi crtica, tj. tako da prvaje-
223. Rastavljanje rijedi na kaju retka uglavnomje slobodno. Iako se, u nadelu, rastavlja-
dinica dode na kraj retka, a druga na podetak sljedeieg, na kraju retka stavlja se crtica koja oz-
nje rijeii u dva dijela ne mora podudariti s granicom izmedu slogova, ne valja:
na{ava da se drugi dio rijedi prenosi u sljedeii redak, a ispred drugoga dijela rijedi stavlja se crti-

a) rastavljati jednosloZne rijedi (vok, o-oj, hr-ast, str-ast); ca koja predstavlja spojnicu:

b) u novi redak prenositi jedan samoglasnik (iito-o) Husrev- Kulen- Kurban' Peterica' gore- bosansko-
ili suglasnik (staros-t), kao ni sam
suglasnidki skup (staro-sl). Ispravno je: ii-tao, sta-rost; -beg -Vakuf -bairam -iesterica -dolje lurski

c) rastavljati dvoznake kojima se obiljeZavajedan glas. lj, nj, di (vol-ja, iman-je, Sand-
-lalr)- Ispravno j e'. vo - lj a, i n a - nj e, San-d:iak;

d) rijedi pisane stranim pismom (izvomo) rastavljati prema pismu: Wars,zowa, Miinc-
-hen, Was-hington, Ne-wtonov.lzvomo pisane rijedi na dva dijela rastavljaju se prema izgovoru:
llar-szawa, Miln-chen, Wa-shington, Newtonov Newt-onov;

e) rastavljati rijeti s udvojenim suglasnicima tako da oba suglasnika pripadnu jednome

dijelu: su-nnet, sunn-et, teje-mmum, tejemm-um. Ovakve rijedi rastavljaju se tako da prvi od
udvojenih suglasnika irripadne prethodnom, a drugi sljedeiem dijelu: pod-dijalekt, sun-net,
tejem-rnum.

Imena kao Eto su Boccaccio, Schiller i sl., u kojima je izvorno -cr-, Jl i dr., rastavljaju
se takoder tako dajednome dijelu pripadnejedan, a drugome drugi suglasnik: Boc-caccio, Schil-
-ler, a ne Bo-ccaccio, Bocc-accio, SchiJlen Schill-er

224. Ako se sastavni dijelovi sloienice lahko raspozanju. ona se rastavlja prema tim
dijelovima: pod-dijalekt, Pod-hrastovi, nad-igrati, na-odntet, ii-ieznuti, ders-hann. ptotit udar,
ne-.tretan. pot-predsjednik. pre-gaziti, wn-.jeziiki, vo,t-,tostavn i.
56
A) TAEKA
V. PRAVOPISNI ZNACI 57
232. Tadkom se, kao pravopisnim znakom u uzem smislu, najdesde obiljezava kraj
redenice. Tadka se piSe i iza pojedinih skaienica te rednih brojeva, kao i pri odjeljivanju dlano-
va brojke (Stoje dini pravopisnim znakom u iirem smislu).

233. Tadka se stavlja na kraju jedne ili vise izjavnih (potvrdnih i odridnih) redenica:

(l) Lahkoje ielavu glavu obrijati. - (2) susreti su se nakon tri godine.
- (3) Na tudin
ledima lahka je breme. - (4) Zivu se vuku rep ne mjeri. (5) Budalu ujede i vezano pseto.
-
- (6) Neie ni nii uvijek u jednu rupu. * (7) Nije siromah ko nije nikad niita imao, vet je
siromah koji je imao pa nema.
228. Pravopisni su znaci vrsta pismenih znakova
kojima se postize veiajasnoia i borje
razumijevanje odnosa izmedu pojedinih dijelova
teksta.
234. Tadka se ne stavlja na kaju redenice u kojoj jedinice u nabrajanju (nizane jedna
ispod druge) nisu odijeljene zarezom ili tadkom-zarezom:
229. Pravopisni su znaci: taika (.), upitnik (?),
(l), taika_zarez (;), zarez (,,1,
uzuiinik
dvotaika (:), fi
taike (...), *ta (*), crtica
1_j, raroarirr ( Rjeinik Abdulaha skagtta sadrii blizu 9.000 odrednica (meilu kojima je i
( ), zujezdica (*), sitna brqka (), \,;;;r,r;;"ar,ri t|,.,::l, r"Sr"d"
oko 500
kosa crta e, apostrof (,), ,r*, p*Urlio't),' .5,, boinjaikih imena), a najzastupljenie su rijeii koje
naglaske ('; ^, ')' ,)*, se odnose na:
znaci za duiinu (- iri ^ posioje iirugi pravopisni
)- znaci (up. nize pod ^ a) ujercki iivot i obiiaje (670)
" znaci), a u toj ulozi javlj a se i veliko slovo.
naslovom Ostali b) pravo, driawo uredenje i upravu (453)
c) zanate, alat i sl. (286)
230' Tadka, upitnik, uzvidnik ra6ka-zarez" d) domaiinsno, sude, pokutsNa (234)
, zarez, dvotadka, tri tadke, crta, navodnici,
po-
lunavodnici i zagrade mogu biti pravopisni
znaci u sirem i pravopisni znaci u uiem
smisru. Kao (ukoliko su jedinice u nabrajanju odijeljene zarezom ili tadkom-zarezom, talka se stav-
pravopisni znaei u uaem sm'islu nazivaju
se jo! reieniini iri interpunkcijski znaci. lja na kraju niza.)

231' U bosanskomejeziku upotrebrjava 235. Tadka se ne pi5e iza reienice koja zavriava upitnikom ili uzvidnikom niti iza triju
se srobodno (rogiika) interpunkcija (prema
lu)' Razlika izmedu srobodne i vezane (tzv- gramatiike)interpun-kcije smis- tadaka koje dolaze kao znak nedovriene redenice.
svodi se zapravo na upor- (Imzetak predstavlja navodenje primjera iza kojih slijedi odgovarajuii znak, pa i tadka:
rebu zareza u ogranidenome broju srudajeva.
Nadera vezane interpunkcije p."prG
zareza u odredenim gramatidkim kategorijama,
,""r:-;. Iza izjavnih reienica piie se taika, iza upitnih upirnik, a iza uziinih umiinik: ajdinje
zaspao.,
dok se po srobodnoj ,,..p""riui",s. p-i * Ajdin je zaspao?, Ajdin j e zaspao !.)
logiiki slijed i smisaonu povezanost onoga sto se izride
te se tpotreba zareza testo prepuita
ma_
nje ili viSe slobodnome izboru pisca.
Tako se, npr', prema natelima vezane interpunkcije 236. Tadka se ne stavlja iza imena pisca niti iza naslova (podnaslova, potpisa pod slikom
zarez obaveznostavlja izmedu gravne
reienice na prvom i zavisne redenice na drugom" i sl.), makar naslov bio potpuna redenica:
mjestu: Rekao je, da ie doi. _ tt1effi,
pa m t i. P o slobodnoj interpunkcij
i zarez je tu neporreban.
n
Mak Dizdar Narodno blago
Prednost srobodne interpunkcije odigredna
je iz primlera kao: Njegov sin, koji je
juier, ostat ie stigao
jiier ostat ie ovdje. ti p:*oguprirrr;'* .iU.ai
ovdje. - Njegov sin koji je stigao Stari bosanski tekstovi Sakupio i izdao
da on imajednoga sina' a iz drugoga
dajej;da; od njegovih sinova srigao. ovaknr razriku
moZe osigurati upotreba vezane interpunkcije, ne Ako Boinjanin bude duian i pobjegne M e hmed-be g Kapetanovii Ljubui ak
sin, k ji
prema koloj su zareri obavezni: Njegov
je stigao juter, ostat ie ovdje. - da mu nije ujere ni ruke po
u gospodina bana Bosni, Ilercegovini i susjednim krajevima
Koristeii se pjesnidkom slobodom, u pjesniih'u
i uopie u knjiZevnim djerima, pisci ieslo
odsnrpajuodpravilaouporrebi redenidnih
rnukouu(izostaviajuitriti *aomerui,;;;;;;,;r. Dasmo mu sve ono ito je njegovo bilo
nra pra'opisnoj normi, ne bi trebaro da stoje).
Takua int.rpuntcrja. koja sruii naroditome
istica_
nju pojedinih dijelova leksm i uopie doprinosi Uzdanje nije u nepravdi ni u bilo
umjetniikol vrijednosri rl.iera. naziva se.stir.rkom.
kakvom s uj etov no m go s pods nu
jd 237.Ukoliko slijedejedan iza drugog, iza pojedinih dijelova bibliografskejedinice
stav- (l) Ronan Tvrdava Meie Selimovita ina 19 poglavlja: I je Dnjestarske moivare, a 19.
ljaju se radke (ili zarezi) i svi se dijelovi piiu velikrm podernim slovom:
.

1942.godine.*(3\Wdi6.redodoz-
T
Tw'dava.-(2)ZijaDizdarevilubijenjeuJasenovcu
(1) Atif Purivatra- Jugoslavenska muslimanska organizacija u politiikom go na 14. strani.
iivoru Kralje-
vine srba, Hmata i srovenaca. Drugo izdanje. sarajevo. sujettost.
t977.
246. Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu pi5e se tadka:
(2) Biserje: Antologija muslimanske hliievnosti. Drugo, dopunjeno
izdanje. Odabrao i
priredio Al ij a I s a kovi t. Sarajevo, 3. A 1985.
U Sarajevu 13.9. 1985.
(Izmedu naslova i podnaslova obidno se stavlja dvotadka.)

247. ln arapskih rednih brojeva pi5e se tadka i onda kada iza nje slijedi zarcz, crla s
238. Tadka se stavrja i iza nasrova iza koga srijedi tekst u istome redu:
znaienjemdo, kosa crta, zagrada: :

i
Adekvatno isticanie Svaka misao niz misli razijenih u nekom radu
treba da budu (l) Diplomiraoje (2) Nagradeni su oni kaji su zauzeli 1., 2., 3. i
istaknute prema svojoj vainosti. (M. Samii, Kako nastaje
lg7g./80. godine. - 4.
nauino djelo) mj esto.- (3) hdi na s tr 8.. 1 2., I 5. i I I 4. - (4) Seid Vehab llhamij a ( I 7 7 j.- 1 82 1.), jedan
od najplodnijih pjesnika naie alhamijado knjiievnosti, zadavljen je u Trawiku zato ito
239. Tadka se ne pi5e iza bibliografskih podataka naknadno je osudivao manjkavosti ondainjeg druitvenog poretka. - (5) Prve pjesne objavio je u 7.
navedenih unutar zagrada, a
koji se odnose na prethodno navedene primjere: godini iivota, u I godiitu "Lastavice". - (6) Na stazi je bilo mnogo trkaia (38), a on je
na cilj stigao posljednji (38.). - (1) Agresrja na BiH otpotela je 1992. a nastavljena
(Snail Balic. Kultura Boinjaka: Muslimanska komponenra)
i
1993., 1994. 1995. god. - (8) Hamzo Humo potjeie iz porodice Omer-efendije Hume
(umro I 880.), istaknutoga prosujetitelja, koji se borio za savremeniju nastaw i uvodenje
240. U dramskom tekstu ne piie se tadka iza pi5cevih uputa rediteljima
i glumcima (rzv. narodnoga jezika u ikole (njegovje ilmihal pma lotjiga objavljena u Bosni arebicom, a
didaskalija) - ni onda kad imaju narav objaSnjenja izvan redenice - jer su uvijek tqesno vezane na bosanskome jeziku lbilo je to u Sarajevu godine 1875.1).
s tekstom u kojem se nalaze (ponaiaju se kao naknadno
objasnjenje unutar redenice).
Od ovog nadela moZe se odustati samo onda kada je jasnoca potpuna:
24l.Taika se ne mora pisati ni iza obavijesnih izrazakao Nastavlja (l)Diplomiraoje 1979/80. godine.-(2)Vidi na str 8, 12, 15. i 114.-(3) Pjesmeovefor-
se, Kraj i sl. (koji
unutar zagrada dolaze na kraju teksta Sto se objavljuje u nastavcima).
me su pjevali naii pjesnici Alija Sehovii (1560-1646). Mehned Fevzija (umro 1673), Sa-
bit Iliiianin (umro l7l2), Fadil-paia Serifovii (1802-1888), ArifHikmet-begRizvanbe-
242.Tatka se upotrebrjava iza nekih skraienica: h. (hadhi),i s/. (i sridno), m. r (muiki govit (1839-1903) i drugi. (F. Nametak, Divanska poezija WI i WII stoljeca\ -(4) Me-
rod), npr. (naprimjer), nom. (nominativ), tzv. (takomani). dutim, iz zapisa na svijetnjacimo u diamiji iz I 001 . (I 592/93) godine vidi se da je Kzlar-
-agina diamija mogla nastati i prije I 592. godine, a da je zakladnica za diamiju i dtuge
243.Talka se ne stavlja iza skaienice iza koje dolazi tadka koja obiljeZava dovrienost Kzlar-agine ohjekte napisana 1003. (1595) god (M. Mujezinovii, Islamska epigrafika
redenice: Bosne i Hercegovine, Ill
U Povelji bana Kulina od 94 razlitite rijeii ukupno je 40 imenica, po l 3 glagola
i zomje- 248. U pojedinirn sludajevima brojevi koji su po sinislu redni mogu se izgovarati pri
nica, po 7 pridjeva i priloga, 6 prijedloga, 5 brojeva itd.
iitanju kao osnovni, ovisno o tome da li broj dolazi ispred imenice na koju se odnosi ili iza nje.
Ako broj dolazi ispred imenica ilan, strana, taika i sl., obavezno ie se ditati kao redni,
244.Tadka se ne pi5e iza skraienica koje oznadavajujedinice
mjere i novcanejedinice: te se i tadka iza broja obavezno piie: Objavio.je pne priloge u j. i 5. broju "Lastavice".
n (merar),
c (gram), / (ritar), d (dinar); iza pojedinih skraienica ko.le se pisu verikim srovom: Ukoliko je obmuti poredak, t1. kad je neka od spomenutih imenica ispred broja, moguie
il
(azot)' te iza skraienih naziva: ANUBiH (Akademija
nauka i umjeinosriBosne i Hercegovine), je dvojako ditanje: "U 'Lastavici ' treioj i petqi ..." i " U 'Lastavici' tri i pet ..." , te u skladu s tim
/aa (lndustrija nafie) i dr. (ViSe pojedinosti u poglavlju nije obavezno pisanjc taCke iza broja. Moguie je. dakle. dvojako pisanje:
Skracettite.\

(l\lldi ilanovel5il6na,stronama3li32. (2\Vidi tlanot,el5.il6.nostranamaSl.

245. Tadka se pise iza arapskih rednih brojeva. kako hi
se razrikovari od I -i_'.
-uravnih: i
 249.Ta(ka iza arapskoga rednog broja ne pise
60 se kad iza njega dolazi upitnik, uzvidnik 254. Tadka se pi5e i iza brojki koje oznadavaju kolidinu vremena: Stazu je preiao za wije T'
ili taika kojom se zavr5ava redenica:
me od 3.25.14 i stigao prvi (ovdje brojka 3 madi sate, brojka 25 minute, a 14 sekunde). Na raz-
(l) Koje je godine roden sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baieskija l73l . iti 1732? liditim uredajima (satovima i sl.) umjesto tadke upotrebljava se i dvotadka.
-
- (2) Avdo Karabegovii Hasanbegov roden je kada i Musa cazin catit - lg7g., a umro 255. Na nultom tabaku (s koga se navodi naslov) treba pisati taiku iza rednoga broja:
je 1900. taka mlad, u svojoj 22!
Osamsto godina Povelje
250. Tadka se ne pi5e iza rimskih brojeva (izuzevsi sludajeve spomenute u sljededim bosanskog bana Kulino
dvjema tadkama): 1189.-r 989.
Sarajevo, 1989.
(l) Hamza Humo rodenje u Mostaru 30. xll 1895., a umro u sarajevu 19. I 1970. godine.
- (2) o ikavskoiiakavskim govorima zapadne Bosne pisaoje prof. dr Asim pecoi I i ilI Na koricama krjiga tadka iza rednoga broja ne mora se pisati:
knjizi Bosanskohercegovaikog dijalektoloikog zbornika.
- (3) skender Kulenovit umro
je u Beogradu 25. I 1978. god., a lzabrana djeta l-vil objavrjena su mu r9g3. u Osamsto godina Povefe
Samjevu. bosanskog bana Kulina
II89-1989
Tadka se takoder ne piSe kada je broj dio stalnoga imena: I i sl.
funr Sarajevo 1989

251. Tadka se pide iza rimskih brojeva kojima se oznadava redoslijed poglavlja, odjeda-
256. Tadka se ne pi5e na kraju naslova, naziva i tekstova u dijem je sastavu broj, a koji
ka i sl., nastavljao se tekst u istome retku ili ne:
dolaze u posebnome redu:
I. I. Uvod
Sarajevo 84 Mladi nuslimani 1939
Uvod
II. IL Fonetika
Fonetika
B) UPITNIK
I iza slova koja sluZe za oznaEavanje redoslijeda poglavlja i sl. pise se tadka (ili jednos-
truka zagrada): 257. Kao pravopisni mak u uZem smislu upitnik se stavlja na kraju redenice kojom se
izraiava izravno pitanje. (U govoru se upitnost izraiava intonacijom.)
IL Fonetika
A. Samoglasnici 258. Upitnik se pi5e iza upitnih redenica koje sadrZe neku upitnu rijed (ko7, ito?, zaito?,
B. Suglasnici gdje? i sl.) - izuzimajuii zavisnoupitne objekatske redenice (v. t. 264) - ili su bez nje:
252- TaLka se takoder pi5e iza rimskoga broja ukoliko je tekst riskan velikim slovima (l) Hoteno li joi uvijek inati oti I Kada jabuka u wtu pusti prvi bijeli cvijet? (M.Dizdar,
i
opienito u sludajevima'u kojima bi se bez tadke iza rimskoga broja mogla pojaviti nejasnoca: Jabukov cvtjet) - (2) Duio moja, u bostanu kndo, kako ti je u bostanu samoj? - (3) Ko
I.
GIMNAZIJA, rv. K0RPUS, vL BRIGADA, KNJIGA Lt.; I. gimnazijo u sarajew znatno se rodio pa da je svemu svijetu ugodio? - g) Sto ie glava bez mozga? - (5) Zar mjesec
je
oiteiena. U ovakvim primjerima boljeje napisati broj slovima: prva gimnazija... i sunce nestanu kad zadu? - (6) Koje to zrno ne nikne knd se stai u zernlju? - (7) Zaito
Moie se, medutim, pisati.. ll ginnozija, da sumnjai u zrno ioujekovo?
IV korpus, 14 brigada, knjiga LI i sl.

253. Tadka se upotrebljava za odjeljivanje brojnih mjesta (svaka treia brojka 259. Upitne redenice mogu biti bez upitne rijeii, koju zamjenjuje intonacija. I iza takvih
zdesna
nalijevo): upitnih redenica pi5e se upitnik:

(l) u roj akciji zasadeno je 10.000 stabala oroha, lipe i pitomoga kesrena. (2) I) ovon Sluiao sam s nevjericom. Snje ovo? Ludilo? IJias koji nas obuzimo u leikim snovima?
-
hotelu dosadje noiilo 3.141.596 osoba. Tamna oblast iivota u koju neko nikad ne zaviri? (M. Selimovii, Denii i smrt)

(Ukoliko se duii nizovi arapskih brojki ne odjeljuju taikom na manje

cjeline, radi laksega 260. Kad nekoliko uZe povezanih redenica iine niz u jednoj sloZenoj, one se odjeljuju za-
ditanja preporuduje se osravljanje bjeline na mjestu gdje bi doSla taika.)
rezom ili vezuju veznikom, a upitnik se stavlja na kraju sloiene retenice:
62
(l) A ito mi se h'avnik zamagrio, r iti gori, i| ga kuga mori? (A sto mi
se Travnik 267. Upitnik moZe stajati sam ili zajedno s uzvidnikom kao oznaka upitne Sutnje u raz-
zamaglio) - (2) Govori Ii iz navike, iti da nijra ne kaie, iri se rugo, 63
iti nemo drugih rijeii govoru:
osim nautenih? (M. Selimovii, Dervii i smrt)
- Kome Bosna, lome dosto.
261. rza svake upitne reienice u nizu moze se pisati upitnik, osobito _?
ako su redenice
naglasenije osamostaljene. Prva rijed svake redenice obidno sc piie
velikim podetnim slovom: - Znaii: ko Bosnom vlada - dosta mu je, ko s njom ratuje - dosta mu je.

9o pustiste dva Morita? - Govorili sle o lome?

Stu mi jednog ne oteste, , ?!
ili kako izmoliste?
ti! Zapravo, nisi nikada nasamo bio sa ieforr. (A. Isakovii, Taj ioujek)
- Ah,
Ko ie mene utjeiiti? i

Ko li staru prigledatiZ
268. Uz upitnik moZe biti stavljen i uzvidnik. Ova dva pravopisna znaka upotrijebljena
(Smd braie Moriia) kaj
zajedno obiljeZavaju redenice kojom se uz pitanje izraZava dudenje ili odu5evljenje:

262. Ukoliko se pitajednom rijedju iri dijerom reienice, upitnik (l) Ovo drianie njegovo razjasni mi se u jednom jedinom trenu, kad poslije veiere usta-
se moie pisati iza svako_
ga od tih dijelova, a redenica se nastavlja malim slovom: dosmo da se klanja posljednja dnevna molina, jacija. Pogleda me oito u tjeme, shvatih,
iacnuh se: pa zor cu gologlav pred Boga? ! (S. Kulenovii, Ponornica) - (2\ Nisam, valj-
Kakvo sam ja sujetro? cime sam prosvijetrjen? znanjem? viiom poukom?
tistim srcem? da, ja i za to h'iv? ! - Ql Sro fi je. ito platei. da nije iorba vrela? ! - (41 Otkud odjednom
pravim purem? nesumnjanjem? sve je doilo u pitanje, i sada
sam samo Ahned, ni iejh ni sve ovo? !
Nuntdin. (M. Selimovii, Dervii i snrt)

263' Kada se u zavisnome pitanju nedije rijedi dosrovno navode 269. Upitnik se moZe napisati i unutar redenice. Takav se upitnik stavlja u zagrade i njime
i oznadavaju navodnici_
ma, iza takvoga pitanja stavlja se upitnik: se izraLava sumnja u neki podatak ili neslaganje s onim Sto prethodi:

Prtje nego.ie Gazi Husrev-beg poieo zidati diamiju, pozvao je jednoga

neimara i upitao
Muharned (?) Hevai Uskufi, sastavljai poznatoga tursko-bosanskog rjeinika iz 16j1. i
ga: "sta fteba najprije napraviti,kad se pravi diomilo?" (E. Smairbegovi t,, Nar.otrna najznamenitiji pjesnik naie alhanijado knjiievnosti, rodenje u Gornjoj (?) Tuzli.
prcdaja o Sarajevu)

270.Dva ili viSe upitnikajedan za drugim, te razne veze upitnika i uzvidnika, moguieje
264. Upitnik se ne stavrja na kraju neupravnoga (neizravnog) pitanja, upotrijebiti u tekstovima s veiom piSdevom slobodom (npr. u knjiZewim djelima).
tj. iza zavisnoupit-
ne redenice (kojaje dio sloZene):

(l) Kad iena proie, pitaj je ito hoie. - (2') Kaii mi s kim znan ko si. - (3\ pitata
j1 zaito je ggzio
si, tra c) uzueNrK
ga vodu kajoj ne zna gaza. - (4) Ljudi se pitaju zaito je u iiigieano
iuplje. drugo razdrro. 27l.Kao pravopisni znak u uZem smislu uzvidnik se stavlja na kraju redenice kojom se
istide osobni stav ili osjeianje prema izretenome sadrZaju:
265. u knjigama, dasopisima, novinama i dr. upitnik se po praviru
ne stavrja iza nasrova:
(l) 2.i[o kapi na ielavoj glavi i nogama pod mahnilom glavom! -(2) Kojoi donas nosi
(l\ Koko nastaje nauino djero - (2) A ito nti se Tr"avnik zontagrio pravo ime! Staro, ponalo seljaiko ine. teiko ime na ramenima! (A. lsakovii, Lijeve
- (3) slo nas to ieka
iza modrc rijeke - (4) Moie ri se sjenka izbrisari (r
sro ratti pjesma - (6) Kako iu u prite\ - (3) Svrati nant se. ntila ntajko naia, da mi tebi uiinati dano! (Sto se bJeli u gori
mraku naii svoju desnu sh.anu. zelcnoj u: M. Maglajlic. Usmeno balada Boinjaka)

266. ukoliko se iz naroiitih razrrga Leri istaknuti upirnosl u samome nasrovu. upitnik
se 272. Uzviinik se stavlja iza jate nagla5enoga vokaliva" kao i iza uzvika i imperativa:
piic:
(ll Ilaiko! Ne kuni go Ae *rrri ga, nru1ko! - (2) Sesno! Nc Ijuti se! Ne ljuti se, sestro!
(l) Orici ili o.stati? - (2) Na pomolu nir,) (31 Hci! Sine owmo! I)olu:i!
 i unutar redenice. Takav se uzvidnik stavlja u zagtade t
273. Tekst iza uzvidnika moZe se pisati i malim podetnim slovom ukoliko se taj dio teks- 280. Uzvidnik se moze napisati 65
64
ta nadovezuje na dio teksta koji prethodi uzvidniku kao objalnjenje: njimeseupozoravaiitalacnasadriajkojiprethodi.UkolikosvojeimenadenjepisacZelinaro-
(sic/), koja znati taka!"
djto istaknuti, moZe staviti lat' oznaku
(l)Jest, on! kao ito sam ja ja. (S. Kulenovii, Ponornica) - (2) Kako zemlja miriie! - go-
vorila bi s proljeta, (l)Sudijajedodijelio4cmenakarlona(!)i3iuta..(2)Redovnopiietlole(!)umjesto
dolje, a ciedulja (sic!) umjesto cedalia (: tol' cedola' lat' cetlula)'
Takoder se malo slovo piBe i poslije uzvidnih rijedi:
u
Ako se ieli narodito ukazati na (slovnu) gresku,izaryefkojaje sadrzi moze se staviti
Onda neito snaino i otegnuto dreknu. Cudno! Cekati smo da ponovo poine. I iusmo: tu
zagrade uzvidnik:
- uu - uu! tu - u- u! dva puta. (2. Dizdarcvi(. Majka)
SrednjoujekovnihljetopisaBasna(!)nema,itoneznaiidaihnikadanijeniimala.
2TL.UztnitnikmoZe stajati i upitnik. Ova dva pravopisna maka (upotrijebljena zajed- (M. Dizdar, Stari bosanski telstovi\
no) stavljaju se iza rijedi ili redenica kojima se uz iudenje ili oduSevljenje inaiava i pitanje:

(l) Ponaloje dosadna priia, reie Adi. Dosadna!? Da san tija utiteljica, zadao bih ti
cijelu priiu, od knrica do korica. (A. lsakovii, Lijeve prite) - (2') Zar meni u lice!?
D)TAdKA.ZAREZ
Meni!? Bai tako! Je li, hajduie... bai tako...?! (H. Kikii, Pravincija u pozadini) - (3) duiine, tj. kaiu nego
281.'la1ka-zuezpravopisni je mak koji obiljeZava stanku sretlnje
Kaii, samoio, u prisustw koje (kako mu, valjda, jedino i doliii\ zavriavam ovaj roman jedinica koje bi tadka razdvojila preostro' a
taika, a dulu nego zarez. Obidno se stavlja izmetlu
o ljubavi, koji to otac ne poznaje dobro svoju djecu!? (M. Salihbegovii, Katanitni snovi)
zarez nedovoljno uodljivo'

275.Uzvitnik i upitnik (edan za drugim) mogu stajati isami, kao znaci dudenja i upitne (bile to skupine rijedi ili skupine
282. U nabrajanju skupina istovnnih ili srodnihjedinica
Sutnje u razgovoru: veznikom i, tadkom-Talezom
redenica), osobito kada su te jedinice omedene zarezom ili spojene

- Hajdare, li znai ita si uradio. odjeljuju se tematski medusobno razlidite skupine:

- !? pleme ie svako go'
ja tu () Zivot u obitelji nomadske dojkinie bijaie otito vrlo jednostavan:
- Hajdare, roditi.
diinjedobaprovodiloudrugommjestu;djecasupoiitavedaneiuvalablagoiigralase;
-!?
ieni su skupljale drvo za kuhanje, brinule se o kuti i prele' (M'Hamiddlah'
Muhammed'
(H. Kikit, Provincija pozadini) prcf' Muhsinu Rizviiu (Baiagiieva
u
a.s., kniigi i: hivor; prev. N' Smailagid) - (2) Prema
Zapada), naiiire uzeti poetski motivi Safvet-bega Baiagiia iesu:
poezyi irnedu
-borb-a
Istoka i
276.Dva ili vi5e uzvidnika jedanza drugim, te razneveze uzvidnika i upitnika, moguie reagiranje na sile mra'
izmedu sujetla i tmine; junaitvo, srianosl i brojni mejdani;
je upotrijebiti u tekstovima s veiom pi5ievom slobodom. vafti strasti i domotinska slava ("')
ka i mrainjaitva; pjesma, piie i uzdisanie u ljubavne
(!) Osnivne su odlike Ljubdakovogmaternjeg govora' tj' govora Boinjaka Wtine i sa-
-
277, Uzvitnik se piie iza parola i ustaljenih inaza: mogLjubuikog:ikavizamiitakavizam(mliko,uliile);novijadeklinacijoinovoitokavska
postojanost
akcentuaciia; h i f(hlib, uho' orah; fala' ufati); oblici muikoga roda
fonema
Q) Ziuiela Bosna i Hercegovina! - (2) Bajram mubarek olsun!
doia, biia\; saiuvano nepromiienieno -m u -n
gtagolskoga pridjeva radnog sa -a (ima,
prisut-
(uii*, ,ira^): iesto svodenje dvaju afrikaskih parova na iedan (taia; damija);
278. Upotrebu uzvidnika iza naslova u knjigama, dasopisima, novinama i sl. treba izbje-
no iziednaiavanje palatalnih sonanota lj i nj s i ni(judi; kenac)'
gavati. Ipak, uzvidnik iza naslova moZe doii ukoliko se uzvitna redeniina intonacija Zeli naro-
dito istaknuti: Ovakvi dijelovi umjesto tadkom-zarezom mogu se odvajati
i zarczom'

(l) Pomaiu ubicama! - (2) Granatirano porodiliite!

283.Taikom-zarezommoguseodjeljivatiredenicebezvemika(tzv.asindetskeredenice):
279. Uzvidnik moie izostati ukoliko se istide smirenije osjeianje ili stav:
(l)Jauzdilemkadasespomenemlatlinasarajeva;nenejespriilalvalratugezaraslon- I

podudarala u mislima:
(l) Neka se stide. - (2) Dodi, sine. (3) Mir djeco. - (4) Oh, niste bai puiljivi. - (5) kom od Sarajeva. (Mejli' Piesma Sarajevu) (2) Njih su se dva
Molim vas, sjedite. obasuhtjeladasedignegalama,dasebunisvijet(...).(E.Mulabdit'.Zelenohusenje)
 U ovoj sluZbi umjesto tadke-zareza moZe dodi dvotaika, crta i tadka. safvet-beg Baiagi<t jettan .ie od najznamenitijih javnih tlielotnikn medu Bo\njacima u
66 67
prvoj polovici XX st.:
284.Tatkom-zarezom unutar sloZene redenice odjeljuju se pojedine redenice koje treba
- prvo, zajedno s Edhemom Mulabdicem i Osmanom Nuri Hadiicem pokrete l' V
osobito istaknuti: 1900. "Behar";
- drttgo, god. 1903. osniva boinjaiko kulturno-prosujetno druiNo "Gajret";
Ja sam muikarac od koga se Zene na Herdekovcu ne kriju; i misle da nemam moi poima-
- treie, pokrete list "Ogledalo" 1907. god.;
nja, ni moi sagledavanjo drugoga, ni moi ljubavnu, ni bilo koju drugu odliku ioujeka.
(N. Ibri5imovii, Ugursuz) - ietvrto, prevodi s istofnih jezika;
- peto,njegovajeprepot'odnolirikaoznaiilaosnovnepravceurazvoiuboinjaikepoezi-
je novoga doba.
285. Unutar viSestruko sloiene retenice pojedine sloZene redenice mogu biti u izvjesnoj
suprotnosti naspram drugih. Takve se simetridne sloZene redenice odjeljuju tadkom-zarczom:

Prisustvo Kur'ana u "Derviiu i snrti" nije vidfivo samo u ajetima koji su, ponegdje u n)ZAREZ
sl<raienom obliku, slavljeni kao moto dijelovima romana; (...) Kur'an i kur'anska tradici-
2ST.Zarezjepravopisni znak kojim se, radi lakiega ditanja i boljega razumijevanja tek-
ja su u iitavom loliievnon sklopu djela nojizrazitije prisutni i prepoznatljivi u kanstituci-
sta, razgranidavaju odlomci razliditoga karaktera i u razliditoj mjeri samostalni. Opcenito vrije-
ji svojevrsnog oblika netafziikog niiljenja, literarno oliienog u strukturi derviike svi-
di da se medusobno tijesno povezane rijedi, skupovi rijedi i redenice ne odvajaju zafemrn.
jesti Ahmeda Nurudina. (K.Frohie, Ciniti i Biti)
Granicu izmedu pojedinih dijelova vaZno je pravilno obiljeiiti u pismu (u govoru je to
Ako sam ga okom pogledala, pauza),jer o toj granici desto ovisi znadenje:
ja ga nisam srcem sevdisala;
(l) Ne vrijedi raditi! '. Ne, vrijedi raditi! - (2) Molim, lijepo govorite! : Molim liiepo, go-
ako sam ga srcem sevdisala,
vorite! - (3) Strijeljati ne, pomilovati! : Striieliati, ne pomilovati! - (4) To 1to je reieno,
ja ga nisam u dvore uvela;
meni nije jasno : To ito je reteno meni, n|e iasno'
ako sam ga u dvore uvela,
ja mu nisam bijelo lice dala (...) Zarezom se obiljezavaju naporednost, naknadno objainjenje, suprotnost, naroiito istica-
ili izrazi kojima se izraZava subjektivni odnos onoga ko piSe prema sadrZa-
nje, obraianje i rijedi
(Ne dudim se mraku ni oblaku)
ju saopienja.

286, Pojedini odsjedci teksta u nizu mogu zapodinjati brojevima, slovnim znacima, crtom
i sl. Takvi se dlanovi nabrajanja odjeljuju tadkom-zarezom (ili zarezom): l) Zarez unutar reCenice

Uz ovo, na ito je ukazao Maglajlii, pripovijetka o Denelezu nesumnjivo pokazuje do je
Andrii o braii Moriiima i porodici Morica znao i sljedeie: 1 . da je porodica Moriia bila
bogata i ugledna.; 2. daje davala hadiije; 3. daje otac brace Morita bio iuven po bogat-
stvu; 4. da je umro prije njihovog pogubljenja; 5. da su stanovali u svojoj tuvenoi "mo-
riievskoj kuii"; 6. imali su "Veliki han" na Varoii; 7. bili su vlasnici iifluka, imali svoje
kmetove; 8. braia su imala sest,T i mdjku; 9. Moriii su proganjani, ilegalno su prebivali
u Sarajevu, a boravili su i van Sarajeva; I0. Morice su uhvatili ljudi iz paiine svite; I I
u vezi s hvatanjem Morita spominje se viie.fermana; 12. Moriii su age; 13. Morici su
ljubitelji narodne pjesme; 14. postoje izujesne veze Moriia sa sarajevskom sirotinjom;
I 5. Moriti napadaju na imovinu predstavnika vlasti: I 6. uhvaieni su u jednoj kafani; t 7.
kad su uhvaleni, vezani su: 18. odnah po hvotanju su i pogubljeni; t9. najka Moriiaje
umrla bezjauka. (D. Buturovii, Moriii: Od snatnosti do usnene predaje)
Ako se odsjeici teksta veliiine redenice niiu jedni rspod drugih. obidno se odjeljuju
tadkom-zarezom (ili zarezorn):
288. Unutar redenice kao obavijesne jedinice koja je gramatidki, znadenjski i intonacijski
cjelovita pojedini dijelovi (rijedi, sintagme, izrazi, dijelovi koji imaju ulogu zasebne redenice te
ditave redenice) mogu biti u izvjesnoj mjeri samostalni, ili u izravnoj znadenjskoj vezi Samos-
talni dijelovi odvajaju se zarezom, dok se oni koji su u izravnoj vezi ne odvajaju'
289.Zarezomse odvajaju dijelovi koji stoje naporedo (dva ili vise njih) i dijelovi koji se
.
nabrajaju, tj. kad uzastopno slijede tri ili viSe naporednihjedinica. Takvejedinice mogu biti s
veznicima i bez veznika.
290.Zarezorn se odvajaju nezavisni islovrsni drjelovi (t1. naporedne jedinice i jedinice u
nabrajanju) bez veznika:
ito je onda osrolo od mene, Ijuska, me:ar, niian hez oznake/ lM. Selirnovii, Den'r.i
ll) t
i snnt),(2) S,uda tiho. pusto. (E. Mulabdii. zeleno husenje) - 13\ Prvi snijeg, tiha priio.
ludo djerinjstvo. potiinastu sreL:(t. sotl o liiepont. (M. Selimovic. Tv'dat'u) - (4) I u tonte
68 Itrtanju, ujurnjavi, u beznadnu vrludanju, naidem najedntm na omica
iz Railjeva. (A. (H. Humo, Grozianin kikot) - (5) Bilo je to u petak, u predveierje divna ljetnog dano.
Muradbegovii, Robijai) - (5) od zida do zida, od vrata do peti, od ruika 69
do veiere, od (E. Mulabdii. Zeleno busenje) - (6) Iz ko.fera sam izvukao novo bijelo odijelo. (DZ. Alii.
jeseni do proljeia, u zidovima, medu ietiri zida, uzidan, tekao je
nelijep ienski iivot. (2. Detnijurg)
Dizdarevit,, Majko) - 6) Ta su iuprjanska sera rijepo: kute grupisane,
ik rirn",
voinjaci
gusti, r,ode pitome, Ijudi mimi. (c. sijarii, Bihorci) * (7) (t ogradenim
dvoriitima pliva-
ju cjepanice, daske, grada, igraike, priva ono ito nije uspjero preko 295. Treba razlikovati primjere u kojirna se jedna rijed javlja u ulozi obja5njivada prer-
ograde niz savu pob_
jeii. (A. H. Dubotanin, hodne: Ubrao je zrelu, soina, jabuku (gdje soinu sluZi kao objainjivat, ijeti zrelu, odnosno sin-
Poplava)
tagme zrelu jabuta) od primjera u kojirna se ne javlja obja5njivad, kao: Poinjeveno je zrelo
ozimo iito (gdje zrelo ozimo iito stoji nasuprot izrazu zeleno ozimo iito rli zrelo jaro iito) i sl.
291. zarezom se mogu odjeljivatijedinice u nabrajanju koje
se nizu jedne ispod drugih:

Ispred nrdoga nepca tvore se: 296. Zarezom se ne odvajaju podasni naslovi, rijedi koje ma& zznimanje i sl. kad stoje
ispred rijedi koju objainjavaju. Ovakve rijedi imaju sluZbu slidnu atributu:
a) usneni suglasnici (p, b, v, f, m),

b) zubni swglasnici (d, t, n, c, z, s), (l) Muderis Numan je svoj govor zasnovao na nrdnji da je pogreino svako udenje koje-
c) alveolarni suglasnici (1, r). mu ujera nije temelj. (M. Selimovii, Tvrdava) - (2) Vezir Dielaludin bio je samo sluga
mome kalemu i divitu... (N. IbriSimovii, Drcne)- (3) Ja sam pjesnik Behram. (Di. Alii,
Demijurg) * (4) Sn joj sve to treba, toi ruci koja ujerno sluia vojvodu Vukiiia i njegovu
292. elanovi u okomitome nizu ne moraju biti odijeljeni zarezima;rad
se ne stavlja ni sluihu protiv kralja Ostoje izlijeva u kvrgava, poput kuka slova. (l.Horozovic Talhe ili
tadka na kaju niza: Satlnanski vrt) - (5) Znameniti historiiar Handija Kreievljakovii pisao je o Bosni potl
Vokali se po mjestu tvorbe dijele: osmonskom uprovom.

l) prema vodoravnome poloiajujezika (prednji i, e; srednji a; zadnji 297. Rijedi koje znade zanimanje i sl., ako predstavljaju naknadno obja5njenje, odvajaju
o, u)
2) prema stepenu uzdignutostijezika prema nepcu (visoki
i, o; ,r"diji e, o,; niski a) se zarezom s lijeve strane:
3) prema sudjelovanju usana (pri izgovora e, i usne su
u neutralnome poloiaju)
O Bosni pod osnanskom upravam pisao je Hamdrja Kreievljakovii, qameniti his-
toritar.
293. Zarez se stavlja izmedu nezavisnih atributa:
Ukoliko se takve rijedi nalaze unutar teksta, odvajaju se zarezom s obje strane:
(l) oitar blizak pucanj napol7u. (S. Kurenovit, ponornica) (2) Fikret je imao zerene,
-
Inatke, otrcane hraiice. (z- Dizdarevid, Majka) (3) A tek Hamdija Krcievljakovii, znameniti historiiar, pisaoje o Bosni pod osmanskom upravom.
- svibanj i rascvati jorgovani u
baiiama, behar po drveiu btjer, mirisav i njihan ujetriiem.
G.. Citakovit, Lege;da o,ati-
-pa$ - $) Kao da ima rane, sujeze mradosti bez pjesme i muzike-.. (N. 298.Bez zareza se niZu dlanovi smisaone cjeline tje5nje povezani veznicima i, ni, ili, bilo:
SaraJlid, kne)
- (5) onda smo oper raspreri razgovor: onaj iudni, nepoznoti razgovor koga se nikad
uiie ne mogu da sjer,r. (A. Muradbe govit,, Robijai) (6) sad (1) U tlnu smokta sa iirokim liiiem i iipci s crvenim plodovima i velika mw'va... (A.Na-
- se odnekud tuo miis stre-
he (...) iadove, slamnate, stare. (c. stjai{ Bihorci) metak, Sarce) - (2) Siniii mu je ko jabutica, veselje i njemu i ieni i majci. (E. Mulabdii,
- (7) Rasro drvo bademovo, r tanko, Zeleno busenje)
visoko, I pod njim spava Mehmed-aga, r s Fatom ,jevojkon.
(Raslo drvo bademovo,
tanko, visoko)
299. Zarezom se odvajaju dijelovi u nabrajanju izmedu kojih se nalaze rijedi i, ni, ili, bilo
u ulozi pojadivada, tj. radi naroditoga isticanja. Tada se zarezom odvajaju i dva posljednja dlana:
294. zarez se ne stavlja izmedu dvaju iri vise atributa
ukoliko oni sto prethode odreduju
aitavu sinragmarsku cjelinu koja slijedi: (l) Davno nekod bio je iivot, i dan, i sunce. (M. Selimovii, Djevojka crvene kose) - (2)
I nije to samo plamen i iar, i milioni rih iskara, i dim taj... (C. Sijarii, Bihorci) - (3) On
(l)Nekamisanopoiivi mojjadnidobriMahmut.. (M.selimovii,
Tvrdava)-(2)Jedna nema djevojke, ni rodbine, ni nas. (A. lsakovii, Taj [oujek)
j edna mola .fi na kokoiica. (N. Sarajlii, Temel _
ien.s ka,
{3) pred njegovi m irupnir plo_
t'int rstitna u toj magri od duhanskog dima i bjerine (...)
iskr"snu rik njegove verike riu'bavi
300. Ukoliko se u nabrajanju samo pretposljednji i posljednji dlan vezuju sastavnim ili
- Almase. (E. eolakovii, Legenda o Ati-paii) (4) ogromne
- iute nrrrje iaraiu kotrinu. rastavnim veznikom (i. te, ili i sl.). oni se ne odvajaju zarezolm'.
70
(ll Sumnja ima tetiri grane: nerazumnost, stroh, kolebl.jivost i pottinjavanje svemu. (Ali (l\ Najneugodnije je ito znamo da one znaiu viie nego 1to pokazuju... (M. Selimovii, T
ibn Ebi-Talib, Nehdiul-belaga;preu. R. Mahmutiehajii i M. HadZii) - (2) Zato nom se Demii i snrt\ - (2) Ajni-elendiji.ie viie stalo da se ne zamjeri bogatom tastu nego da zo'
iini da su Kulenovii, Humo i Dizdar dovriavoli pjesmu iiji su se pn'i akordi zateli u sti- dii u zavoru nekog jadnika... (M. Selimovii, DerviS i smrt) - (3) Zato ie oitro prekori
hovima Muse Cazima Catila... (E. Durakovii, Rijei i svijet) - (3) I ni razgororamo o da bi bilo botje daje njemu kazala itaie tiiti neSo Sto je svoie ialopojke priiala drugom.
walinama, o lukavosti ribe i o svatemu. (H. Humo, Grozdanin kikot) - (4) Iz poplavlje- (E. Todorovac, Ka zivanje Sefte Bulbula\ - (4) Bolje pnje nego poslije. (H. Humo, Groz-
nih kuia iznose se namirnice, goleni zaveiljaji, djeiija odjeia, kovieiiii i lica puna danin kikot\ - (5) Otpozdravliali slade nego ito su bili pozdravljani. (D' Sttiit, Uhode)
vlage- (A. H. Dubodanin, Poplava) - (5) Ne mogu, jer gubim iast. nir i joi neito viie. - (6) Ali viie no iko nai volim prit'odnort (A. lsakovii , Taj toujek)
(DZ. Karahasan, Istoini diwan\ - (6) Muikarci su neka mjeiavina Slavena, Ilira, Kelta i
Romana. (D. Su5ii, Ulode) 305. Zarezom se odvajaju dijelovi redenice koji se dodaju ili umeiu (apozic4a, apozitiv,
Ako se posljednji dlan ieli narodito istaknuti, moZe se odvojiti zarezom: dlanovi kojima se istide, bliZe odreduje dio koji slijedi, ili naknadno objainjava prethodni
sadrZaj):
(l) Izgledala je bliia, i opasnija. (M. Selimovii, Dervii i smrt) - (2) Pravio ih je i pro-
davaojoi djed njegov, i djedov djed".. (1. Horozovii, Prodavnica noZeva) (l) Tastaica, iena ribara Hasana, draga mi je kao biblioteka. (A. H. Dubodanin,
Okovana ptica) - (2) Dervii-paia Bajezidagii, mostanki piesnik iz XVI viieka' ovaka je
30l.Zaremm se odvajaju dijelovi redenice sa suprotnim znadenjem: pjevao o svom rodnom miestu, o Sradu na Neretevt (.. ) (A. Peco, Izjeziike teoriie i prak'
se) - (3) Za oitru planinsku kosu spuitalo se sunce, sa prostranih polja, site i vesele, vra'
(l) Ista ujera, a druktiji odlazak na onaj svijet. (S. Kulenovii, Po nornica) - (2) IJmoran tale su se iavke. (A. HromadZii, Patuljak iz Zaboravljene kmlje) - (4) Ispred nogu mu
sam od saznanja tla je puno krivaca, a malo okrivljenih. (B. RedZepagii, A rod) - (3) Po prhnu ptiturina, velika, noina, zafruita lcrilima niz kukuruz- (C. Srjarii, Bihorci'1- $'1 I
ciliku kamdZije pogadam da udarac nije namijenjen konju, nego meni. (N.Ibri5imovii, za zapadnu, mehku, demokrasku duiu hilo je previie. (M. Salihbegovii,l(ataniini sno-
Ugursuz) - (4) Bila je to (...) pomalo smijeina slika. ali podnoiljiva. (M. Selimovii, lJvrh sobe sjedi Boiniak, pokunien, ojailen, ali me ne prevari pretvaraniem. (D.
vi\ - (6\
Tiine) - (5) Sam i samotan, ali savrien u poslu koji je obavljao. (A" Isakovid, Taj ioujek) Smrt je jekin, sigurno saptanie, jedino za ito znamo da ie nas stiti.
Su5ii, Kauny'a) - (7'1

(M. Selimovii, Dervii i smrt) - (&) Malo poguren, u dagoj unoj tliubi i s torbom preko
302.Zarez ne dolazi izmedu dijelova vezanih suprolnim veznikom ukolikoje ta suprot- ramena, Ilhamija je polahko odmicao. (R. Kadit,, Ilahamiiin put u smrt) - (9) Tahir-beie
nost formalna te oba dijela predstavljaju jednu cjelinu: Kadunitu, ti si pa1a, plavski paia. Niko ti vlast ne smije oduzeti - hrabrio me kadija,
(l) Rat je surova ali poitena borba, kao medu iivotinjama. (M. Selimovii, Tvrdava\ - (2) Rustemaga. (B. RedZepagii, Pustinjak) - (10) U zaseoku Brdo, na Abazovoj glavici'
nalazi se osamljen steiak u obliku slienenjaka sa posloljem. (S. Be5lagii, Steic;:
Podsmjeiljivo a mirno mu je gledala u oii... (M. Selimovii, Magla i mjeseiina) - (3)
Ka t al oi ko -to po gr afs ki re gl e d)
Svog mirnog ali prijekog brata Murata prim|etio sam ulazeci u diamiju. (S. Kulenovii, P

Ponornica) - (4) Otac muje bio silan a nasmijan bosanski vlasteliiil... (D. Suiii, Uiode)
306.Zarczom se redovno odvaja i naknadno dodati, objasnidbeni dio koji podinje sred-
303. Ne odvajaju se zarezom dijelovi redenice povezani suodnosnim veznrkom ne samo... stvima za objaSnjavanje odnosno, i to, toiest, skraienicom g. i sl :
nego (ili varijante ne samo... no, ne samo... veQ'.
(l) Tako su, recimo, priiepisi lJskuJijeva Makbuli-arda uglavnom ikavski' premda je
(l) Ne sano drhtavim glasom vet i nekim oplim nespokojstvom kazuje tla nije oiekivao tuzlanski, tj. maternji govor pisca, nesumnjivo ijekavski "otkad ijekavski govori posto-
susret sa mnom... (N. Idrizovii, Ikona bez hoga) - (2) Pomognei li mi da uguiin bunu je", pa se osnovano pretposlavlja da.ie i izvornik pisan ijekavicom. - (2) Poznati su takvi
janjiiara, ne samo da iei biti paia od dva tuga nego cei biti kapetan srebreniike kape- iftari koji se godinamo pripremoiu. i to vrlo uspjeino, u Gazi Husrev-begovoj medresi u
tanije. (N. IbriSimovii, Drame) - (3) Neito zlo nanovo se nadvilo nad V. koje je on Sorajevu.
branio iivotom, i nc samo on vei i mnogi dntgr. (DZ. Alii, Dentijurg) - (4) Vir je ttirao
u njeno tijelo, ne samo preko oiiju vei h.oz svaku ostljeienu por.u koie. (1. Musabegovii, 30?. Umetnuti dijelovi redenice redovno se odva.laju zarezrma (ili crtama) kad nisu u
Skrctnice) izravnoj znadenjskoj vezi s redenicom u koju su urnetnuti:
(Ali: Nije samo hio odliian student, nego i uspjeiun .\portist.) (l\ Doprinos datiraniu rukopisa, kao i potkrepu Gesemannovom datiruniu, donio.ie
Mateiit u svojoj sutliii o.je:iku f-rlangenskog ntkopisa. (D. Buturovii, Bosanskomusli-
304. Takoder se zarezom ne odvajaju dijelovi redenice s veznicima ncgo i no. ili iak ciic- (2) 9u .ie ondo. s obziront na ove stavove' .iezik za Wittgenstei-
manska trsntern epika\ -
lc reicnice uvedene veznicima nego kad, nego da i nego !to. kad se nadovczuju na komparatrv: nu. katla i:la:i do sc u niegovol lilonliii (u h'octansu\ r't'li st'e oko slavoro. izrico,tio.
-
 uujeto i znaienja izreienog i alctivnosti oko analize i tumaienjq toga itoje izredeno, dak-
, (l) Huso se, doduie. nije predavao. (M. Selimovi{ Djevojka crvene kose) - (2\ Uzbihu-
le, kada se radi upravo o onome ito je predmet filozojije jezika. (M.Filipovi{ Filozofija /J
zurilo te, bezbeli? (R. Kadi(,,Ilhamijin put u smrt) * (3) Time, naravno, ne ielimo umanji-
jezikn, I) - (3) Muhammed je bio taj koji je svoj narod, dotaila i4van dosega monoteiz-
ti znaiaj njegovog pjesniikog djela. (8. Durakovii, Rijei i svijet) - (4) Istina je, takoiler,
ma, suoiio sa zlom i, odaile, sa grijehom. (N. Smailagii, Klasitna kultura islama, I)
- lijepi privid, u kome muzika, knjiievnost (itd.) postaje sujesna sebe kao bitne spoznaje...
(4) Patnici se, ne bez osnove, smatraju 6triiim, osjetljivrjin, realnijim, pouzdanijim, nau-
(A. Sardevii, Coujek i moderni svijet) - (5) Hasanaginica je, medutim, ostala na tom tlu
ienim da misle razborito i objehivno. (R. Muminovii, Et& os i ljudsko bivsNovanje)
i poiela svoj novi iivot. (A. Peco, Neki problemi "Hasanaginice" sa posebnim osvrtom
na njenu osnovnu varijantu) - $) Staviie, drugi naziv za Konjuh bio je po ovim dovama
308. Zarezima (pa tako ni crtama) ne odvajaju se umetnuti dijelovi ukoliko su u izravnoj
Doviite. (E. Mulahalilovii, Vjerski obiiaji Muslimana u Bosni i Hercegovini) - (7)
znadenjskoj vezi s redenicom ili dijelom reienice u koju su umetnuti:
Moram, dakle, iiniti ito nisam iinio, moram zboriti ito ne smjedoh ni pomiiljati. (A.
(1) Bernard Berenson u zakfuiku svojih pola vijeka itugih studijo likovne umjetnosti Isakovii, Taj toujek) - (8) Napokon joj, zar, dodialo i to... (A. Muradbegovii, Robijai)
kazao je da "umietnost jednog perioda izraiava samo ono ito uspiju da kaiu umjetnici - (9) Red je, eto, takav kad dodu prosci. (S. Kulenovid, Ponornica) * (10\ Jest, iluie mi,
kojije sMaraju". (trd. Begii, Rar[zJia, IIl -e) ondaje gospodin knpetan sosvim raTdra- iula sam. (H. Humo, Grozdanin kikot)
gan brojao goveda. (H.Klki{ Provincija u pozadini) (3) A ona nije marila ito se o njoj
-
govori, pa ni u4a sve oieve prijanje nije htjela promijeniti iivot. (A. Nametak, Trava za- 3ll. Osim Sto mogu biti upotrijebljene kao modalne (tj. za oznadavanje osobnog odnosa
boravka) - (4) Bai defteri pruiaju uujerljive dokaze da su nekoi bogomilski krajevi s prema sadrZaju iskaza), rijedi sigurno, zatsta, najzad, nesumnjivo, zacijelo, upravo, ujerovatno,
mnogobrojnim l<rstjanskim hiiama i posjedima ubrTo s pojavom turske vlasti u potpu- dakaka, naravno i sl. mogu imati prilo5ku sluZbu, tj. mogu dopunjavati i bliie odredivati znade-
nosti izgubili bogomilski znaiaj. (M. HadZijahii, Po rijeklo bosanskih Muslimana) nje glagola uz koji se nalaze. U takvoj ulozi, dolazile na podetku ili unutar redenice, te ako iza
njih shjedi enklitika. ne odvajaju se zarezom:
309. Vokativ se od ostalih redenidnih dijelova odvaja zarezom (ukoliko nije odijeljen uz-
vidnikom). AJcoje vokativ na podetku redenice, zarez se stavlja iza njeg; s obje strane ako;.
*u- (1) I nocu sigurna vozi. - (2) Zaista plaie. - (3) I najzatl m4 sve kazo. - (4) Oboje
tar redenic€, a ispred njeg ako je na kraju redenice: nesumnjivo napreduju. - (5) Naravno do uiest'wje. - (6) Dakako da osjeta.
(1) sve nas su ubili nebrojeno puta, broio moja ubijena, a uiasnuti smo kad pogodi Treba, dakle, razlikovati primjere kao: On, sigurno, pliva (gdje se iznosi modalni stav:
nekog ko nam je najdraii- (M- Selimovid, De,vii i smrt\ - (2) o Hatinaio, o rode moj, govomik je uvjeren da je lice o kome se govori - plivad) od primjera kao: On sigurno pliva (a
da nabavite selu hodiu. Izoti ie selo iz ujere, podivljaie, o Halimaio. (c. sljant,, Bihorci) ne nesigunto).
- (3) Kamo, srce, na cijelom svijetu grad ravan sarajevu! (Mejri, pjesna sarajevu) - (4)
Sn ie istina, reci mi, Bo/e moj? (A. Sidran, Baieskija) - (5) Znanje je snaga, znanie
ie 312. Ukoliko su upotrijebljene u ulozi tekstualnih vemika, rijedi kao dakle, zato, stoga,
moi, / uiimo se, braio, dan i noi! (A. Nametak, llreslo matija bosanske athamijado lotji-
medutim, naime, zbog toga, radi toga, uprkos / usprkos tone i sl. takoder ne odvajamo zarezom:
ievnosti) - (6) I znaj, Amra, oni koji biraju puteve utrte ne pale sujetla onima koji dolaze.
(H. Huno, Hanarin poglefi - (7) Zar se cudii, srce, ito ga ljubin? (D.Bajezidagit,, (1) Zato dodite ranije. - (2) Stoga ne treba iuriti. - (3) Medutim treba sve to imati u vidu.
Ga_
zel o Mostaru) - I nisam ni stoti dio znao ita sada, majko, znan. (z.Toptit, psi i rju-
(8) - (4) U vezi s tin smo ga i pomali. - (5) Uprkos tome ponioje razne osnovne potrepitine.
di) - (9) Dul miriie, mila moja majko, r Dur miriie, omerova duia. (Smrt omera i Mej-
reme) - (10) Drino vodo, iiva ieilo moja, I o moj tlragi, iiva teljo noja! (Drino vodo,
313. Zarezom se ne odvajaju ni rijedi daj, de, deder gledaj, hajde, hodi, idi i sl. koje stoje
iiva Zedo moja)
uz imperativ:
zarezom se ne odvaja vokativ jedino u ustaljeni' izrazima.. Boie saiut'aj, Boi,e pomozt, (1) Idi zatvori cesnrl (S. Kulenovic, Ponornica) (2) Gledaj da ga sklonii, povuci ga...
ne daj Boie.
(E. Mulabdii. Zeleno busenje) (3) Hodi sjedi meni uz koljeno... (N. Ibri5imovii,
Drame) - (4) De ustani. (C. Sijarit, Bih orci)
310" Takoder se odvajaju zarczom modalne rije6 i izrazi, kao i druge rijedi u toj ulozi,
npr. razlitite rijeice, uzvici, zaklewe, uzredice, poitapalice
Qtotluie. bezbeli, itat,iie, nerovno,
dakle, takoden dakako, svakoko, medutim, uprato, zaista, nesumnjivo, bez sumnje, ujerovatno 314. Zarezom se ne odvajaju ni pridjevi koji se u funkciji pojadivada domeiu uz pridjeve
/
vierojatno, moida, valjda, zbilja, nipoiro. neosporno, prirodno. zacijelo. nedt,o.ibeno, jednos_ iste osnove ili uz broj jedan:
rovno, uostalom, noptoriv, prije svega, izmedu ostalog, no h-uju kro.ie,a, i.stct tako,
po svemu (l\ Pravi pravcati iolek. (A. Muradbegovic. Robiioi) (2) (...\ jedno jedina ulica, i
surleci, unotor: tome, uprko,s i usprkos svemu, ttva.j, Boga mi i sL):
jedno krina tnmo i dobar iadov rum koji :oudaru... (A. lsakovic. T.oj ioviekl - (3\
 stavtjajuti nu u usta isri griieh" ' (H Baiic, Tude gnijezilo) - ()) Prodavac slegnu rame- ?5
Ponaiali su se bar ona i djeca,jer nije znala ita se deiava s Nezirom van obitelji, kao
74
stodo u oluji: zbili su se u jedno iedino tiielo. (1. Musabegovii, Skretnice) nimaiodgegaizor|"olaradionice,vukutidesnunogu'(l'Horozovii'Prodavnicanoie-
ua)_(a)svetovidiosamumimohodu,misletidlnezakasnimNorinasastanak.(DL.
Alie Denijutg)
315. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, odvajaju se zarezom u sluZbi

predikatskog apozitiva, d. kad stoje namjesto cijele redenice: (Neodvajasezarezominfinilivodredenicekojojpripada,nalaziosenanjenomepodetku

neobiino
(1) Procujetala, ruia se nudila oku. - (2) Uplakano, dijete mu nije odgovoilo. - (3) rlik.Jaj,.fogniti u ovakvim okolnostima niie neobiino. I Il ovakvim okolnostima nije
poginuti.TakoclerseZarezomneodvajapredikatodsubjekta,atributodimenice'objekatod
llmiljato, janje je skakutalo okolo. - (4) iedan, i nutnu bi vodu pio. - (5) Nije mogla
tje5nje povezana s glagolom')
zaspati, Zedna. itaota, tuo ni prilo5ka odredba

je neSto napisano, tiskano i sl. i datu'

320. Zarczse stavlja izmedu imena mjssta u kome
316. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, ne odvajaju se zarezom kada
ma (er je to nizanje naporednih dijelova):
su upotrijebljeni u atributskoj sluZbi:
Sarajevo, 3- IX 1985.
(1) Procujaala ruia nudila se oku. I Oka se nudila ruia procujetala. - (2) Uplakano
dijete nije mu odgovorilo. - (3) (tnitjato janje dvije majke doji. - $) Zedan konj vode Uredenicisenestavljazmezizmeduimenamjestaidatuma(kaoramovrsnihpriloSkih
ne razabire. - (5) Nije mogla zaspati iedna. odredbi):

je u selu sipovice kod Biielog Polia I 3. IX I 91 3., o umro u saraiew

camil sijarit roden
317. Glagolski prilozi (sada5nji i pro5li), kao i skupovi rijedi s glagolskim prilozima, po
6. XII 1989' godine'
pravilu se odvajaju zarezom kad se nalaze na podetku retenice (u prepoziciji); pona5aju se,
dakle, kao zavisni dijelovi sloZene redenice: Takoder se z^rez te stavlja ukoliko ime mjesta dolazi s prijedlogom u:

(l) I ne gledajuii me viie, pode niza stranu. (H. Humo, Grozdanin kikot) - (2) Sjohujuti Ll Sarajevu 13" IX 1985'
s osamarcnog konjida, prota se podrugljivo ialio. (E. Todorovac, Kazivanje SeJke But-
(To je saZeta redenica, a ne nizanje')
bula) - (3) Ozvuiavajuti nemfirt jezik spavaia ispod kamena, Mak Dizdar je na kraju
potpuno desakralizirao simholiku ornamentalnih predstava sa steiaka. (E. Durakovii,
Rijei i svijet) - $) tekajuii pred kuiom na nogrodu, Alija oianari nekog djeiaka ito 32l.Zarezima(ilitadkama)odvajajusedijelovibibliografskejedinice:
je za dedorn viknuo. (8. Colakovit, Legenda o Ali-paii) - (5) I ne podigavii pogted, osje- l97l'
Mak Dizdar, Srari bosanski letslovr, Sarajevo, Svjetlost'
tio sam da u sobi nema teikog bolesniikog nirisa... (M. Selimovid, Deni| i smrt'|
(O navodenju iz Kur'ana i Biblije v' u odjeljku Dvotaika' t' 357 ')
Ako se glagolski prilog sadaSnji u ovakvu poloZaju upotrijebi samostalno (bez dodataka),
ne mora se odvajati zarczom:
2'S Zarez izmedu prostih reienica u sloienoj
Poskakujuii ponio (je) svoje tromo tijelo, iureli za mtliijom. (M. Selimovid, Dervri i srrrt)
322.opienitovrijedidaseprosteredeniceunezavisnoslolenimredenicamaodvajaju
dok se proste redenice kao
3t8. Glagolski prilog sadainji koji se nalazi na podetku redenice nikad se ne odvaja zare- zarczom,jer iu rnedusobno znadenjski i inlonacijski nezavisne'
zom ako izanjega dolazi enklitika: dijelovizavisnosloZenihreienicapopraviluneodvajajuzaremm,buduiidasenalazeuzavis-
pravila ima odstu-
Trgujuii je osnaiio: Trgujuti te osnaiiti.
nJ*" odnosu (i gramatiiki r znadeniski i inronacijski). od ovoga nadelnog
panja i kod nezavisnosloZenih i kod zavisnosloZenih redenica'

319. Glagolski prilozi (sada5nji i proSli), kao i skupovi rijedi s glagolskim prilozima,
odvajaju se zarezom kada su s desne strane glavnoga dijela (u postpoziciji) ukoliko su priloiki i a) Zarez i nezavisnosloiene retenice
tlavni dio slabrje povezani:
323.Mgdusobnavczaproslihreienicakaodijelovanezavisnos|oZenihredenicanijeur'i-
ll) l/atra na ognji|tu praskalu.je veselo. osvjetljavajuli ku&t i njihova lica nejednakim jekista:upravonaravtevezeur'letujerazlltituupotrcbuzareza'Takoscprosteredeniceuneza-
veznicima po pravilu ne odvaiaju zarc-
titravim sujetlont., (M. Selinrovic, Djevojku cnene kosel , ()l Lb:i'uo mu.ja ruko je:ik, visnosloTenoj rcdenici povezane saslavnimi raslavnim
 zom, izuzev onih koje se nizu jedna za drugom, onih kojima se nesto
76 istiie te onih u kojima (l)Nikad niSta lakie ne bih zasluiio, i ne ujerujem da bi odbio. (M. Selimovii, Demii i
veznici izraZavaju posljedicu i sl. 77
smrt) - (2) Aminina utjeha bijaie nerodeno dijete od umrlog mraa njezinog, pa joj se
zarezom se odvajaju dijerovi nezavisnosrozene redenice povezani olakianje uveiavaie kako se vrijeme porodo primicalo. (M. Lings /Abu-Bak Siraj ad-
tzv. gradacijskim vez_
nicima (a kamoli, a nekamori / a nebnori) te dijerovi sa suprotnim, iskljueiim i zakljudnim -Din/, Muhamned: Zivot njegov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutieha_
veznicima. jii) - (3) Ciga joj je bila zd petama, te nije osjecala ni strah od mraka ni htadnocu. (J.
Musabegovii, skretnice) - (4) Niko taino ne zna koliko ima rukopisnih pnjepisa tJskufi-
jina rjeinika, ni gdje se oni sve nalaze. (1. Smailovii, O IJshtfijinu rjeinilat...) (5) Niti
324' Ne odvajaju se zarezom naporedni dijelovi nezavisnosloZene
redenice povezani sas-
-
mu je kn prilazio, niti ga ko oslovljavao. (R. Kadii, Ilhamijin put u smrt)
tavnim veznicima (i, pa, te, iil, nirr) ukoriko se tim dijerovima
nista osobito ne istide:
(l) zamandalih wata i udoh u kuiu. (s. Kurenovii, ponornica)
(H
- (2) stuiam pjesmu i 329. Takoder se odvajaju zarezom dijelovi nezavisnosloZene redenice povezani rastav-
:::r:.ib.U:!"!" Grozdaninkikot)_(3)Najednoigrani'sjediwaoo'pogoa nim veznicima ukoliko se tim dijelovima neito posebno istide:
(C' Sijarit', Bihorci)
!:Tg:
(4)
- Nisu u pohod dolazile naglo nirt su' si lgetal;,-. 1y.'S.liro-
vit" Dervii i snrt) (l) Ilijenjavaju iz meni nepoznatih razloga, ili se daleko bolje lcriju. (D. Suiii, Uiode)
- (2) Kucu moie da otkupi, ili da je prenesemo... (H. Ba3ii, Tude gnijezdo)

325. Takoder se zarezom ne odvajaju naporedni dijerovi

nezavisnosloiene redenice
povezanirastavnimveznicima(/a iti...ili,bilo...bilo,tas...tas,koje...koje,ito...ito,sad...sad, 330,Zarczom se redovno odvajaju dijelovi nezavisnosloZene redenice vezani suprotnim
volja.., volja) ukoliko se tim dijelovima niita osobiro veznicima (a, ali, nego, no, medutim, veQ:
ne istide:

(l) Je li ono madei u obrvama one koju votii itije to petrja u ruku? g$hadi, Gazet)
(l) Muiko bajagi, a krije se sa ienskinjem! (E. Mulabdii, Zeteno busenje) (2) -
U pne dvije cjeline donio je Ljubuiak veii broj desereraikih - (2)
Razgovarali su ltratko, a rekli su mnogo. (H. Ba5ii, Tude gnijezdo) - (3) Red bi bio da
i osmeraikih izrera G.\ teok
su se odranije osamostarile iri je odem, ali neito mi ne da. (5. Kulenovii, Ponornica) - (4) Slabih ima na svakom koraku,
ih Ljubuiak izdvajao iz pjesana... pr. rra)gra;rie,
Knj iievn a dj elatnos t Mehmed- bega Kapetanoviia Ljubuiaka) no slaba nete. (C.Sijai{ Bihorci\- (5) N/e blago ni srebro ni zlato, I veije blago ito
je srcu drago. (M. K. Ljubuiak, Narodno blogo)
326' zarezom se odvajaju sastavne redenice u nabrajanju (biro
da su s veznicima biro da Takoder se zarezom odvajaju i suprotne redenice koje se u slozenu uvode bez veznika (tj.
su bez vezrika): asindetski):
(l) Neito se naialo' vidi se da se nesto kuha, narod predvidao knaljsk je varljiv, ujeinosr je bolja. (M. Selimovil, Demii i smrt)
neknkav dogadaj. (E. iivot
Mulabdii, Zeleno busenje) - (2) Junak vrisna, stade stenjati,
znojiti ,r, ,rotlu po*oi.
(D' Susii' Koimija) - (3) Ljudi su oko vatre, njiiu
se, rerujaju, nenaju teiine ni poznatih 331. Ne odvajaju se zarezom naoko suprotne ali znadenjski sastavne reCenice (ukoliko se
kose) , (4i Bilo i, ,riir,ro, o,
oblika, samo glas imaju. (M. Selimovit, Djevojka crvene
drugim dijelom ne5to posebno ne istide):
se brijao, erektriini aparatje zujao, a onaje srajara
iza njega niljama dareko, u sobi vei
izlizanoj od upotrebe. (s. Fetahagii, Lona, iasna iena) (5) (l)Ne, vani ie uskoro sumrak a noj vrtjejadan i zbrkan. (Di.Kanhasan, Istoini diwan)
- ostavi ono ito si bio, tu te
nema vi'e, pokori'se, umri, premri, premetni se nekako,
ponizi se, nekajedan noi Zivot - (2) Sve vide a sklonjeni su u tom sjenovitom polukrugtt. (M. Selimovii, Magla i
ostane u praiini, a ti se ponovo drgnt (N. lbrilimovid, mjesetina) - (3) Kad god se jave prvi pijetli, davoli i iejtani se povlaie, demoni lijeiu a
Drame)
dobriduhioujekovosjetismiraj. (Dz.Alii, Denijurg)-(4)sujetlostseusobismanjila
327. Zarezom se odvajaju i rastavne redenice u nabrajanju: s vatra utihnula. (J. Musabegovii, Shetnice')

(l) Ili mu ie grob ga je

uhvotila ieinja 332. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nezavisnosloZene redenice vezani zakljudnim
zo onim V. kog viie nema, iti je
^b::!(r,AIii,
neito dublje, strainiie? (Dz. .i!l
Demijutg) (2) - slo se sjoji nasred sarajeva? r II, je veznicima i vezniikim rijeiima (dakle, stoga, taljda, zato, s obzirom na to):
alen, il' je dragi kamen, r it' je diba medu terzijama,
r il'netiesto nedu trjeverina, r i|
je igla nedu iuriijana, lit, je ia.io medu (l) Djevojka je poitena, dakle od valjane je majke - (2\ Nena sreie bez svoje kuie, stoga
bekrijama? (Sto se sjaji
".rr.d
S;;;;;)' iuvaj svoj toprak (3) On je velika ptelivoda, zato ga se iuvaj.
-
328' odvajaju se zarezom di.ielovi nezavisnosloZene
redenicc'povezani sastavnim vezni-
cirna ukoliko se tirn dijelovima neSto posebno 333, Zarezom se redovno odvajaju drjelovi nezavisnosloZene redenice vezani iskljudnim
isride ili s-e izraiavaposljedica:
veznicima Qedino..jedino ito. osim. osin ito. souo. samo ito. tek. tek ito\..
 a0 (l) Niko ne izade da ih doieka'^samoje Kemar sraiao
ispred dokrata nijem i neponiian.
(N. Ibri5imovii, Ugursuz), (2) Iiiina, samo kotkatj (l)
Svijet se razbjegao kuiama da tu kod svoje djeiice teka zoru i sudbinu svoju. (E.
iujei gdje ," nrko ir*o?q"... 1E. Mufabdii, Zeleno busenje) - {2) Oii su mi svezali da ne vidim kud prolazim. (A. 79
Mulabdid, Zeleno busenje)
Nametak, Sunce) - (3) Seizi izadoie da prihvate konje. (N. Ibri5imovii, IJgursuz) - (4)
Bog mi ih je dao da ujedemo svakoga ko nas naiepi. (H. Ba5ii, Tude gnijezdo) - (5)
b) Zarez i zavisnosloiene reienice
Prebij nu koje rebro da te bolje upamti. (H. Humo, Grozdanin kikot)
334' u
zavisnosloienoj redenici zavisni dio moie
biti s desne strane glavnoga drlela (tj, e) glavna na prvom i uzrolna reienica (podinje veznicima i veznidkim sredstvima:7ei1
u postpoziciji), nofom s lrj13.1rane glavnoga dijela (tj. u anrepoziciji
ili u,n?e,,uri te umetnur buduii da, s obzirom da, ito, zato ito, zbog toga ito, uslijed / usljed toga ito, stoga ito, zahva-
u (tj. u interpozicij i). zarezom se, naielno,
'elavni dio iedovno'odvaja ,uul* aio koji se nalazi ljujuti tome ito, kako, kad/a/, iim, gdje, poito) na drugome mjestu:
s lijeve strane glavnoga dijela (tj. dio u inverziji).
(l) Drago mi je bilo ito me doiekala koiava. (M. Selimovii, fiiine) - (2) Nikakvu dobru
335' Zavisni dio koji se nalazi s desne strane glavnoga nije se nadao jer Travnik se, od Dielalijina dolaska, htlju umivao i strahom spominjao.
dijela ne odvaja se zarezomkada
je u neposrednoj znadenjskoj vezi, tj. (R. Kadi(,, Ilhanijin put u smrt) - (3) On ne ieli nikome da sudi jer tanka je i slaba ljud_
kadaje naglaiena zavisnost zavisnoga dijela
koji dopunja- ska pamet. (8. Todorovac, Kazivanje Selke Butbulal - @) I najka je bila vesela ito se
va iri blize odreduje gravni dio, dok se zarezom
znadenjskoj vezi s gravnim, tj. kadaje u
odvaja zavisni dio kaia ni" n.po.r.onol , vrataju stai dani. (E. Mulabdid, Zeleno busenje)
funkciji naknadne dopune ; gr."noga dijera.
"u:r*:""i1 f) glavna na prvom i pogodbena rebenica (podinje vemicima: ako, ukoliko, kad/a/, da te
336'Zarezse.ne stavrja izmedu glavne redenice rijedcom li iza preznnta ili funxa II) na drugome mjestu:
i zavisne kojaje s njom u neposrednoj
znaienjskoj vezi. Slijede primjeri u kojima
su:
(l) Hoiei li odnijeti moje kundure ako ti watim ruku7 (D. S:ulii, Kaimija) * (2) Bilo bi
a) glar'na na prvom i
poredbeno-nacinska reienica (poiinje
veznicima i veznidkim ti lakie da si najednoj strani. (M. Selimovii, Magla i njeseiina) * (3) caba ie se sruiiti
sredsfvirna: kako' kao da, kao kad, koo ito, ako vi na nju ne odete. (S. Kulenovit,, Ponomica)
nego do, nego t oa."r"go-rio1 nai*go.. - (4) Zaito da ne pridem ako imam to-
,nr.r*,
(l) liko nejasne ielje. (A. Isakovii, Taj ioujek) - (5) Teiko vama ako njegova bude zadnja.
Dopodara se sama sebi i poiero raditi
onako haka se samo njoj dopadato. (N. (DZ. Alii, Demijurg)
sarajrit', Teme) - (2) A oii crne kao da si ih
ugtjenom nontazao. ln. nauraabegovid,
Robijai) - (3) smijati su se kao vei iine supruinici u svojim najsretnijim tasovima. g) glavna na prvom i posljedilnr reienica (podinje veznicima da, tako da) na drugome
(E' Todorovac, Kazivanje selke Burbula,
'to
- (4) Tian.ie *oo ao gLao smrri u oii. (H. mjestu:
Humo, Grozdonin kikot)
(l) Drugi iariijom da se zemlja trula. (E. Mulabdii, Zeleno busenje) - (2)
su se n'kali
b) glavna na prvom i vremenska retenica (potinje je to one veieri
veznicima i vezniikim sredstvima: Bilo je mjesetina bila tako gusta da si je mogao kupiti po zemlji kao
kad
iim dok, prije nego /ito/, dokre gocr, istom, kar/a/,
kaki, poiro, nakon sto, trry gr, snijeg... (A. Muradbegovii, Robtjai) * (3) Vjerovao je do ie kralj biti toliko zadovoljan
orkokol na drugome mjestu: otkad/a/,
da ie mu dopustiti premjeitaj u Dubr.ovnik. (M. Selimovii, Tiiine) - (4) Toliko dugo vei
(l) Bilo joj je dvodeset kad smo se rastari. (M. Serimovii, triim da mi se cini kako stojim na mjestu. (1. Horozovii, Talhe ili Sedrvanski vrt)
Tiiine) - (2) Dode u kutu i
niko.ienevidikadaude.(H.Humo, Grozdaninkikot)_(3)Crnriir,/if,rrr*o*oi"no
h) glavna na prvom i dopusna reienica (podinje veznicim a: ako i, iako, ma, makar /da/,
putu' (D Suiii., Kaimija) (4) Nizama je opiinjena
kada ponr,irrti-ri*ta gras do mado. premdol na drugome mjesru:
rcskosti... (N. rJgur.suz)
.rbrisimovii, - (5) Ibn Tevab me .ie prohud'io p;ij;';ego se iesti-
to razdanilo. (DZ. Karahasan, Lrtoitti diwan) (l) Ona rnene hoie makar da sarn vec sjena. (A. Nametak, Sr nce) (2) To ti zovei prvat-
noil iako neiei da kaiei" (1. Horozovii, Talhe ili Sedrvanski vrt)
c) gravna na prvom i mjesna reienica (podinjc
veznitkinr sredsr'ima: dokre, gdje, kamo.
kudiu/. otkud/a/, odakle) nadrugonre mjestu:
337 . Zarez se moie upotrijebiti izmedu glavne redenice na prvome mjestu i zavisne na
(l) Ostavljen no dugom hodniku, iekao som da glas o nteni tlopre gdje.je potrcbno... (M.
drugom ukoliko zavisna redenica nije u neposrednoj znadenjskoj vezi s glavnom, tj. kada zavis-
Selimovii, Derv.ii i smrt)_ (2) Ost,i,r6ig tonto gdje je ror,.oo.l. na naknadno dopunjava i objainjava glavnu. Slrjede primjeri u kojima su glavna i:
iH. nuS;e, Tutle gni-
ie:do) (3) Budite na' g.st i i,ire otkutla ,p
aoit (i>i Alit. D.n;;,;,,.g; a) poredbeno-naiinska reienira:
d) i namjerna retenica (podinje veznicil na. da,
-rrravna na prvom kako. etro, ne...
_ dnr.qolne ntiestu: ri) na (l) Pruia obje ruke prema nteni. kao da me hoie da dohvati. (S. SaraJlii, Mlijeko) - (2)
Bunto'nici udariie u divlji biies sa st,oje toboinje pobjede i jednim skokom sve pohrlt u
80
skelu, kao da ie prijeko. (E. Mulabdii, Zeleno busenje) - (3) Ljudi su se zgledali, kao da - (4) Varoiani se htdili, mada iindru rezao i kolikaioj je iirina, a
su znali i ko muje koli- U
niita ne razumiju od svega... (H. Ba5ii, Tude gnijado) - (4) Na vrhu je inala nali iiljok, ka debljina. (D. Su5ii, Uhode) - (5) Vjercvatno nije bio ni lovac, premda se prodavat ne
kao ds stremi nekud. (1. Horozovi{ Prodavnica noieva) bi smio zakleti da u iitavoj kupieloj poiavi nema neito od lovca, progonilelja. (1. Horo-
b) vremenska relenica: zovit, Prodavnica noieva)

(l) Batii i Svedanka dugo (su) nosamo rugovdrali pred njegoim istorom, dok su se
338. Izri6ne i zavisnoupitne objekatske reienice ne odvajaju se zarezom:
ono dvoje kupali... (D. Su5ii, Uhode) - (2) Je li lblis vei prije jeo s tog drueta, prije nego
ito gaje Adam okusio. (H.Bjelevac, Hazer)- (3) Njinja samo smiilja zlo, otkako se digla (l) Ali ne bih rekao fu je otiiao uvrijeden. (M. Selimovii, Twdava) - (2) Cuo sam da je
na dvije noge samo smiilja zlo... (A. Isakovii, Pobuna materije) - (4) Tako sam se muiio nedavno doiao u kasabu iz Carigrada. (S. Kulenovii, Ponornica) - (3) Aia sada razumi'
i prevrtao u krevetu svu noc, dok nije cihtula zora. (Di. ltlit, Denijurg) jem ita je bilo rurokom tome salvivenom plaiu. (5. Sar{lid, Mliieko) - (4) Osjeiao sam
u tom iasu kako viie ne upravljam sobom. (A. Muradbegovii, Robija$ - (5) Uvijek bi
c) namjerna relenica:
pitao je li mu iljiva bardakliia joi u iivotu. (R. Kadi(' Ilhamiiin put u smrt) - (6\ Reci mi
(l) Odlucio sam da saieknm dok svi izadu, da se ne guram u uskim watima sa iirokim gdje ieno se milovati kada opadne liSie i zima zaviie kao gladna vuiica. (H. Humo,
ljudima. (M. Selimovii, Tvrdava) - (2) Pjeva svakom ioujeku na uho, da je svako iaje Grozdanin kikot) - (1) Bilo bi zaista glupo da se viie nikad ne vidino. (DL. Karahasan,
na svoj natin. (A. Nametak, Sunce) - (3) Ti soknci i drte ovo staro selo, da se ne otisne Istotni diwan)
dotje u ijeku. (C. Sijarii, Bihorci\ - (4) Poieli smo se svakodnewro waiati u zemlju, da
ispunimo rijeii pjesana pjevovima ptica u drvetu naieg da,mog iivota, da udiiemo zrak 339. Atributske zavisne reEenice takoder se ne odvajaju zarezom, buduii da su u tijes-
otete zemlje, sluiamo kako u naiem krhkon tijelu oiivljava zaboravljeno htcanje, kako noj vezi s glavnom redenicom:
se pokreiu struje umrtvljenog iivola. (R. Mahmutiehajit,Izgnanici)
(1) Ali je luda nada dragocjenija od razbora koji ne pruia utjehu. (D. Su!.it,.Uh9de)
d) uzroina reienica: (2) Ja nijesam sanjar ito u tihoj noti I Po mont bliiede mjesetine pliva. (M. C. Catii,
-
(1) Biljeiin to i iutim, jer svikao sam na iuda. (A. Sidran, Baieskija) - (2) Ne Ja nijesam sanjar) - (3) Za njima idu i oii onih ito iuie tuda oko vatre. (C. Sijairt,
ode Zul-
ni u diamiju, jer su graniiai navikli Bihorci) - (4') Ova iena imala je i neku posebnu snagu koia nije njena vet soja kome je
fkar na kletve, a ne na moliNe. (D. SuSii, Uftode)
(3) Onda je kpriiala, zato joj se uiinilo da je cula pijano vikanje u seln... (M. Se- pripadala. (M. Selimovii, Det'vii i snrt) - (5) Odavno medu njima niie bilo rijeti kaju
- 6ta
limovii, Magla i mjeseiina) su mogli bez goriine poharatiti. (H. Ba5ii, Tude gnijezdo) - (6\ Yarliiva je ta nada koiu
duboko u sebi pothranjujen. (N. Ibri5imovit', Drame) - (7) Lingsova djela koja imate
e) pogodbena reCenica: pred sobom prevedena su na bosanski jezik devedesetih godina XX st.
(l) Oni su teiko pobjedivi, ako sujedinsneni. (D. Su5ii, Uhode) - (2) preda mnom se ne
(U primjerima kakav je i posljednji upoheba zareza dovela bi do promjene znadenja
ustruiava, ako se ikad ustruiava. (M. Selimovii, Deryr.i i snrt) - (3) pa te moida i nas
glavne redenice.)
iuikati nogama, ako vei jednom ne pokrenemo maiinerije svoga iivota... (N. Sarajlii,
Tene) - (4) Moida ie go morati voditi u grad doktoru Svarcu, ako su nir. (J. Musabego-
340. Apozicijske zavisne reienice redovno se odvajaju zarezom, buduii da naknadno
vit,, Skretnice)
objainjavaju vei poznat Pojam:
f) posljeditna reienica:
(l) Bijaie sujesna (hazreti Amina, nap. S.H.) sujetlosti u sebi, kojaiednog dana zasja iz
(l) Cura tije
to bila, da bih glavom bez obzira poiao za njom. (A. Muradbegovit, Robi_ nie tako jako da je mogla vidjeti uttrde Busra u Siriii. (M. Lings /Abu-Bak Sira1 ad-Dir/,
jai) - (2) Jedan ga nekoliko puta dohvati iakom izo vrato, na ito on jeknu i svali se preko Muhammed: hvot njegov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutiehajii) - (2)
prago u avliju. (R. Kadit, Ilhomijin put u smrt) - (3) A privlaiio je i tudu djecu, tako da Povod je naio diamija, koioi se priniterr. (S. Kulenovii, Ponornica) - (3) Obukao ie
su prozori iesto pucali od kamenja kojim su skidali plodove. (J. Musabegovii,,sfrretrrlce) grozniia'vo novu bezli koiulju, koioj ie desno rame joi hilo iitavo... (E. eolakovii, Ie-
genda o Ali-paii) - (4) Aian, koii je prvi iahao, bio je sredoujeian, bogato opremljen tov-
g) dopusna reienica: jek, koji u prolazu baci kratak i odsutan pogled na llhamiju (R. Kadii, Ilhamijin pur u
snrl)-(5) lznaosamdamu.iezetkadijaAjni-efbndija,koiiienapisaonalogdosezat-
(l) Jutro je suniano, iako dan (N. Ibriiimovii. IJgursuz) - (2) A oper
nette dugo n'ojati. t ori moj brat. (M. Selimovic. Deni| i snn't) - (6) Kako mogu da iivint sa ienom koja i:-
ie u meni radost, iako je druga obala daleko... (M. Selimovic. Tiiine) - (3) po sraronr niSlja,kojojnemogutlavierujent? (S.Fetahagii, Lona,iasnaiena\-(7)Krit'ojesjeme
putu ne do ni se ici, / Makar da <:u njime do Edena.r/i(:i. (S. BaSagii. Skroman po:it)
Musc Di:dara. krje.ioi je danintu i:gri:akt rrtmbu. (N. IbriSimovii' Ugursuz)
tl 34r' Ukoliko se u zavisnosrozenoj reienici
zavisni dio narazi s rijeve strane gravnoga
dijela (ti. u antepoziciji ili prepoziciji,
,".ri.iil, se od njeg zarezom: (l) Po navrietkujedne godine poie kuga harati i nedu bogarim svrjeron,
"G, bosanski
iri, kako se to
kaie, 'udri u gospodu'... (M. M. Baseskij a, Ljetopis r 746.-r g04.: prev. 83
(1) Kad ugreda tjih dvojictt. vrisnu
upraieno i potria prento kuii.
(M. Serimovii, D7e'o7._ jezinovii) - Q) Kad je umt.o Mulo lhrahim Hromo, u niegovoj
M. Mu-
ka crvene ko.se) - oporuci sa naili da, kad
imoo ,a;fw ni ,nogucnosri da je stuiam s painjon, mu tijero budu nosiri kroz grod do nezarja, na istoj dasci ponesu i
l)r.:0,^r:::::":
poieo sam s painiom daie po'smatram.
(M.seli"movrc. Derrri i smrt) .
knjige kojeje napisao
(3) Ilkoliko insis_ ili prepisao- (R. Mahmutiehaj it,, Hidr se pojavio, Mustafa nestaol
tit.ate no tome, tvrdimo da nijedan
nai ..
sluibenilt da ne smetamo po kuti, izaii na sokak. (2. Dizdarevtt, Majka) _ (4)
- 1zl raia imo sniai,
nasaradnju.(D.suiii,uni4_f:a\i;ii':;;r;;::r;::;:,,,tr:;:;,:"y:i::,i, hkusro ,,
,rinri'_
je lo, ilo je 7a to potrebno ikokvo iskusno, da svako osjera srrah
u dokorici u oojot,:".i pas dosaduje, prcd onim ito ga ieka.
o ii1r,r,auhne. (R. Muminov ic,rthos'i (M. selimovii' Demii i smrt) - (5\ Ja sam, ako je tvojoj milosti
birstvovanje) - (5) da su ,noi, ao iai pi,,,iom
rjudsko po vorii. goiii devat,
.Malar okoricom. ipak hod im je bio mozgi i ostaloga domaieg braga kojin nas.ie Mirostivi obradovao
ianje oprezno (E Murabdii, Zereno rih, dr- i bragosrovio. (DL. Ka-
busenlei -l'6'1 loko r*rk, niru r ahasan, I s toini diw a n)
iznimka"' (H' Bjerevac, Hazer) (7) ,irohr," aI)", uiore
- Da iu s, )rko ,og ioro ,agredao u rice, vidio
je ozareno smirenjem' (R' Kadit, bi da
Ilhamiiin put u sm.rt) (g) Kako je
njivao se cijepajuti drva po hanovima - go siromah, prehra-
i niseii vodu. Surii, Kuimija) _ (g) Grijeiim F) DVOTACKA
li prema sebi, tek nda.sam drugim" _(D.
pr"r. 1e.i;iiun, Baieskija) _ (10)Buduii
predstovlja unutarnji da suJizan
Kur'ana (T' Burckhardr:ty
yr:ri oi"goro ;"r1, ie i titi'rro,"riti-tlr^ouni, 345. Kao pravopisni znak u uzem smisru dvotadka ukazuje
da tekst koji srijedi sadrzi ob-
/rbrahimlz:zro-iitv, jasnjenje ili zakljuiak teksta kojijoj prerhodi,
no; prev. R. Mahmutiehajii)
i)r* poro unutarnjem tumaienju isra_ a piie se i ispredjedinica u nabrajanl:u, kao
i ispred
teksta koji se navodi- Kao pravopisni znak u 5irem smisru
dvotaika se pise izmedu brfeva t<oji_
ma se iskazuje odnos.
342, Zbog tijesne znadenjske veze
s glavnom reien.
ne moraju. ojvaja'ti izv. subjekahke zwezom (ili cttom) mogu se, ali
'
odnosne ,.i.ni..
kuJtot
la su s lijeve strane glavnoga a) Dvotatka i objaSnjenje reksta
u antepoziciji),ie je moguie pisati: dijela (tj.
346. Dvotadka se slavlja ispred teksta koji je u urozi objainjenja
(l) Ko rano roni, dvije srete grabi. ce ili dijela redenice:
redenidnog niza, redeni-

Ko rano rani dvije sreie grabi.

(2) Ko bno sudi, lahko se vara. (l) Ta su iupljanska sera rijepa: kuie grupisane, okretene, voinjaci gusti,
vode pitome,
Ko bno sudi lahko se vara. ljudi mirni. (c. sijaii, Bihot'ci) - (2) ono naro magije ito pokazah
pred janjiiaron, bilo
je najbolja putna isprava: handiija ne smjede niita
Zarezsenemozeizostaviti ukorikobi da mi napraiuje, tryovicje iz s;uiev-
beznjegabironejasnogdjejegranica jerja stalno nastojoo da udlwtji, a Tale je bio spreman da ,e ustuZi ,""pitoiuti n
visnog i glavnog dijela. Tako, izmeduza_
npr., raztidiro _"dd;:;;; platu. (D. Suiii, (arzya)7i_ (3) (...) od mtikih je iiilo birZolo,
reienice: / iista da dodr'ono^,
(l) Ko na veresiju daje imanje, gubi koji joj je zapisan, / kadifa bijeta i kap rose sabahske I na
i prijatelje. njegov
dlan. (S. Kulenovii, Na
Ko na veresiju daje, imanje gubi ipnlateie. pravi put sam ti. mojko, uiio), (4) Muka poii, joi teie ne poii:
I oko podem _ nagledah
.^
(2) se jada, I ne podem ri
- necu vidjet' dragu! (sadih almu nasred Atmejdan a) - (5)"To nas
Ko ito ima dobo, neka iuva.
Ko ito ima, dobro neka dovodi do pitanja teneljne vainosti za sufizam: ako bi bilo postaryiro
iuta. piiori, kakavie
preduujet nuian za ulazok u neki sufiish red, iri itaje
ro ito nagoni nekog da zatraii uvo-
denie, odgovor ce biti da.ti obraci u noci duie noraju
343' Ne odvajaju se zarezima (niti
crtama) umetnute zavisne biti doitino tanii da aopuste bo
tzravnoj znadenjskoj vezi s recenicom reienice ukoriko su u rem da neki traici sujetra Srca prodru u rminu. (M. Lings
/Abu-Bakr si.aj ua-'oiJ, go
u koju su ;;;;;,"' je sufizam? - prcv. R. Mahrnutiehajii)
(l)Prcd veier bi Sa osklla! da docte iz ictriije, i makar
do je znsla da mu ved ni
s kosti nije xajedno, ne bi zakrjuia,ora kost
o,tijsko r,)o',) uor *
bi poiro njegovo vrijeme.
347' Dvotadka se stavrja ispred sazetoga iskaza ili zakrjudka koji je
(A Nametak' T,ova zaborauko) (2) u urozi objainjenja
- otiii iemo di ie olrori^o na Boraiko prethodnog sadrZaja:
:arriimo ovaj posao. _ (3) ptehranjivao iezerckad
,n or*o*o j" ,ironah cijepaju(i
drva. (l)Nasnpiojedakleodruttanius; hoj iri mir.(E.Murabdii, Zerenobusenje)-(2)ili ne
imao ili ne umio:.jednako_je.
,,,..,r'lll,:Ji|ffifffllijTi:"ffi;d.*u.', umernute reienice kad nisu
u izravnoj
S4 348' Dvotadka se takoder stavlja ispred poslovica, zagonetki. definicija,
, - tvrdnji i sl. koje " Biserje", pmo antologija boinjoike knjiievnosti, sadrii poglavlja:
su uklopljene u redenicu (samostalne redenice u ulozi
objainjenja mogu podeii velikim slovom): BJ
A. Pjesme srca
(l) Ne kaie se uzarud: heniti se mradu rano je, a staru B. Priie
kasno je. - (2) pogodite: u gori_
ci naiednoi - (3) Mati moia: I stabtiika krhka u saksiji. C. Junaike pjesme
.noiici' is. ruienovie,lra praii put
sam ti, majko, iziio) _ () Vjetar: strujanje zraka u atmosferi. D. Isloini Parnas
E. Starija knjiievnost (Alhamij ado)
(U ovakvim primjerima umjesto dvotadke moZe
se upotrijebiti crta.) F. Novija lmjiievnost

349. Dvotadka moze doii ispred objainjenja koje zapravo

sruzi razvijanju teksta: 353. Dvotadka se ne mora stavljati ispredjedinica u nabrajanju ukoliko se tejedinice nor-
(1) sjeiam se: porazio sam "na ikole". (2. Dizdarevi(, malno uklapaju u redenicu:
Majka) - (2) prekorijevam sebe:
miran sam i hradan za sve ito su mi uiiniri, ito iutim,
i
nisan'kriv! (ts. RedZepagii, (l) Na sabiranju, obradi i objavljivanju historijskih izvora za tursko doba uspjeino su sud-
Pobunjmik) jelovali Hatndija Kreievljakovit (unro 1959), Nedim Filipovii, Hazim Sabanovii (unro
1971), Muhamed Hadiijahii, Avdo Sudeska i Adem Handiii. (S.Bali{ Kultura Boinjaka:
Muslimanska komponenta) - (2) Pogledom je obuhvatio Sedrenik, Vratnik, Kovaie,
b) Dvotadka i nabrajanje
Alifakovac i Bistrik. - (3) O pojedinin muslimanskim pjesmama Erlangenskog rukopisa
350. Dvotadka se stavlja ispredjedinica (rijeii, brojeva, pisali Anton Simiik, Petar Grgec, A. Schmaus, Hatidia Knjevit, a na neke od njih se
su
simbora, skupova rijedi, redenica
i dr.) u nabrajanju: uzgred osvrnuo i Salka Nazeiii. (D. Buturovii, Bosanskomuslimanska usmena epika)

(1) Glasno niko ne govori niita, vei toriko

samo da vatru nartjaia - a ita bi imalo da se 354. Dvotadka se obidno ne stavlja ispredjedinica u nabrajanju koje se uvode skraieni-
zbori,jer svrieno je, duian je gotov sa svim onim je
ito tamo biro, o biro je svaita: soti" cama npr. i tj.:
gasa'beza'koia,konopaca('..).(c.srjarii, Bihotri)-{2)zaizdrinanjenojihzaduibi-
na Karadoz-begje ostavio: 42 duiana u mostarskoj (l) Ramazanska su jela npr" kulak-iorba, bamja, sitni ievap, polagani burek, kadaif,
iarirji,6 mrinova u seru Knesporje,
2 stupe, 2 badnja za itavljenje koie, mlinove no ,relo ruiice i dr. * (2) U Bosni se kaie npn peii kahvu, peii lonac, peii halvu, peii pekmez. -
Bune, neito zemlje u Moiaru i
300'000 osmanskih dirhema. (M. Mujezinovii Isramska (3) Obiiao je stari dio Banje Luke, tj. Hiseta, Gonji i Donji Seher.
, epigrafika norne i nerc"g-i-
ne, III - (3) Zubni suglasnici jesu: t!, r, n,
c, z, s.
355. Dvotaika se ne stavlja iza naslova (kao Sto su: SADRZAJ, pOpIS, BIBLIOGMFI-
351" Dvotadka se pise obavezno iza nadredenoga
pojma, a ispredjedinica (hiponima) u JA, LITERATURA) ispod kojih dolazi nabrajanje.
nabrajanju:

(l) Tri su vrste rjudi: znarac o Bogu, traiiterj znanja na putu 356. Dvotadka se obidno stavlja izmedu naslova i podnaslova kao dijelova bibliografske
izbavrjenja i narod obiini
koji prisraje uz pozivaterja svakog i ne traii da jedinice (prva rijed podnaslova pi5e se velikim podetnim slovom):
se prosvijetri sujetrom znanja, niti traii
zaititu oslonca pouzdana. (AIi ibn Ebi-Tarib, Nehdiur-beraga;
pr", R.vatrmuteemlic ; ! Muhamed Hadiijahii, Od tradicije do identiteta: Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
M. Hadzii) - (2) IJzgajao je razliiite vrste cvijeia; ruie, karanfte,
tjiljane. Muslimana. Sarajevo, Sujetlost, 1 974.

352' lza dvotadke, a ispred pojedinih jedinica u nabrajan;u,

.
punske oznake nizanja
mogu se stavljati kakve do- 357. Pri navodenju iz Kur'ana i Biblije dvotadka se stavlja izmedu arapskog broja za
(rijeti. brojevi. slova. crre i sl.). bez obzira na oznaku sure (odjeljka) ibrolaza oznaku ajeta (stavka), npr:
to Ja li sejedinice niZujed_
na iza druge ili jedna ispod druge:
K. l4:24 (znati: Kur'an, sura 14, ajet 24);
Djelonon knjiievnika Mehmed-bega Kapetanotiia Ljubuiaka Pjes. 2:7 (znati: Pjesma nad pjesmama, odjeljak 2, stavak 7).
veoma.ie raznovrsn(t:
prvo. pokretai ie, vrasnik i urednik rista "Boinjak";
rtrugo, prirjeini.je sakuprjai narod-
nih unotvorina; ttece, prevodilat,.je sa isroinih.jezikat. (Zaoznaku sure ili odjeljka mogu koristiti i rimski brqjevi. Tada se umjesto dvotadke
se

tekstovl.
Jen,lno, piro, i,
o)go;ii,,o,ril,
moZe staviti kosa crta izrredu broja koji oznaiava suru ili odjeljak i broja koji oznadava ajet ili
st^vak: Kur'0n. .YI11/24. K. Xll//24 ili satno .YIV/24 /14:24/ ukoliko je odigledno da navod
potjcic iz Kur'ana. )
86
c) Dvotatka i navodenje teksta 364. Tri taike mogu oznadavati da je izostavljena jedna redenica ili viSe njih. Ispred triju
87
358. Dvotadka se stavlja s desne strane teksta u koji se unosi navodeni tekst, a tadaka kao znak kraja redenice pi5e se upitnik ili uzvidnik (ukoliko je prethodna redenica upitna
sam
navodeni tekst (upravni govor) obiljeZenje navodnicima i s lijeve i s desne strane: ili uzvidna), ali ne i tadka:

(l) Kad su pozvali magarca na pir, odgovorio je: "Bezberi nzba vode iri drva." Pa de! ...Ako Bog htjedne! ...Selam ti Omeraga iz Kazandiiluka spremio. (E. Colakovii,
- (2) Legenda o Ali-paii)
G ovorio mu j e : " J ednu rec i, a dvij e iuj. " - (3) Na.iafio se :,, l go, i bos, i
opet mi _ zima !,,

365. Tri tadke obidno se stavljaju umjesro lascivne rijedi ili dijela rijedi:
d) Dvotaika kao pravopisni znak u Sirem smislu
Odletje onaj moj... a mene jadnu ostavi samu!
359, Kao pravopisni znak u sirem smislu dvotadka se stavlja izmedu brojeva kojima Kurvu li ti sestru...!- jeknu on.
se
iskazuje odnos, a Eita se prema: Kud i na prikaze da udarim, p... im materina!(D. Suiii, Kainija)

(l) utakmica je zawiena rezurtatom 2:r (tj. dva prema jedan) - (2) Karta je mjerira
I :500.000. 366. Tri tadke mogu posluZiti piscu za obiljeZavanje naglaienije pauze iznedu dijelova
redenice (uglavnom u knjiZevnoumjetnidkim djelima):

360. Dvotadka se upotrebljava (umjesto tadke) na razrim uredajima (satovima

i sl.) iz- AIi njedra, njedra, drugovi... kao snijeg! Tu na prsima dvije dunje... ovako kao moje
medu broja koji oznadava sat i broja koji oznadava minutu, ili (akoje taika izabrojakoji
oma_
-koji iake... a stas... kao da sije iz drveta izrezao! i tada... tada se istom porodio medu noma...
dava sat) izmedu jedinica niilega reda, tj. izmedu brojeva koji omadavaju minutu
i onih oz- sevdah... (A. Muradbegovi{,, Robijai)
nadavaju sekundu; ovoje osobito desto u oznadavanju vremena u spoffu:
(U istoj ulozi boljeje upotrijebiti crtu.)
za ta stazu trebalo mu je vrijeme od 3 I .29: l a (tj.3l minutu, 29 sekundi i l4 stotih dijelo_
va sekunde).
367. Tri tadke mogu oznadavati isprekidan govor uzrokovan uzbudeno5iu i sl.:

Ona je vrisnula i skoiila prema njemu. Joi je jednom otvorio oti: - Zena... hurija...
G) TRI TACKE sunce... ie... (A. Nametak, .lunce)

361. Tri tadke pi5u se na mjestu gdjeje reksr namjerno prekinur.

368. Tri tadke stavljaju se u zagrade kad se izostavlja dio tudeg teksta (dio jedne redenice
- bilo proste bilo sloZene) pri navodenju:
362. Tri taake stavljaju se na mjestu gdje se prekida nabrajanje:

U Baieskijinu "Ljetopisu" nailazimo na

(l) "On nije znao da su na sve strane krenule potjere (...), da su kroz iune, preko polja,
razliiite tvorbene obrasce za nazive stanovnika:
bijesno jurili i lajali i,opori pasa da mu otkriju trag i da ga sustignu." (A. HromadZii,
Kreievljak, Praio, Oloviil, Gaianin...
Zlatorun\ - (2) O susretima sa Skenderom Kulenoviiem Zulfkar Zuko Diumhur kaie:
"Skenderje kao pravi pjesnik iznad svegavolio svoj maternjijezik, rtjeii togajezika koji-
363. Tri tadke pisac pise na mjesru prekinutoga dijela redenice. obidno se izostavlja
dio ma je pravio svoju poeziju, rijeii koje je so ljubavlju i skoro poitovaniem izgovorao (...\."
teksta koji se podrazumijeva i koji ditalac rnoZe nadopuniti:
(U prvome primjeru izostavljen je dio teksta: "da ga traie i uhvate".)
(l) Teiko kopi na ielat oj glovi i nogama pod mahnitom... (7) Nije kome je reieno...
Ukolikoje izostavljen poderni ili unutamji dio reienice. poslijc rriju tadaka piie se malo 369. Ukoliko se iz teksta koji se prenosi izostavi jedna ili vi5e reienica, ispred triju tadaka
podetno slovo (izuzev ako se prva rijed sama po sebi ne piie velikim u zagradama stavlja se tadka:
slovom):

Notodna: ...ako lonat kanenu, oper jao roncu. Ako komen lon<u..ia. ronttt; "Samo se po sehi ru:umije da dobar nauini rad u.eho da bude gtumotilki i ortograJ.ski
ako ronar.
kanenu, ...joo loncu. pruvilno napisan. (...) Stogo .je neophodno do swki onaj koii piie, ili inn namjeru da
piie. solidnosat'ludo granatiku i pruv4tis.je:ika ttrt korne piie. " (M. Sanrii. Kako nasto-
je nauino djelo\
88
H) CRTA (l\
ku,
IJ tim prilikama naslao
iiji je autor
je Duvanjski arzuhal - svojevrsna molba na bosanskom
do sada bio nepoznat. (A. Isakovic, Biserje) - (2) Ta kula se zove Kanli
jezi-
T
370. Kao pravopisni znak u uZem smislu crta moZe upuiivati na to da tekst koji slijedi
kula - Krvava kula. (2. DZumhur, Putovanje bijelom ladon) - (3) A Nizama je rodila
sadrZi obja5njenje ili zakljudak prethodnog teksta; moie se upotrijebiti za oznaiavanje pauze, a
onaj prelahki cvijet - Dulsu. (N. Ibri5imovii, Ugursuz) - (4) U njemu ioujeku izgleda da
moZe se pisati i ispred jedinica u nabrajanju te onih koje Zelimo narodito istaii, kao i ispred teks-
poiiujeti moie dugo - na hiljadu miesla u Sarajevu leht cesme, vode iivota. (M. Nerkesi,
ta koji se navodi. Crte sluie i za odjeljivanje umetnutih dijelova redenice. Dakle, crta moZe biti
U pohvalu ltjepog grada Sorajeva)
u ulozi zareza, dvotadke, triju ladaka, navodnika, kao i znakova ponavljanja, a dvije crte u ulozi
zareza ili zagrada. Ako se crta ne moZe napisati na kaju reda, stavlja se na podetku sljedeieg.
374. Crta obiljeZava pauzu izmedu dijela teksta koji joj prethodi i onoga koji slijedi.
Njome se narodito naglaSava odnos izmedu dvaju dijelova teksta:
371. Crta u sluibi pravopisnog znaka u uZem smislu uvijek ima bjeline (razmake) s obje
strane; dakle, odmaknuta je od rijedi, brojki, simbola. (Time se u kucanome tekstu jasno razli- (l) Sjeian se: jurili smo po vriajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz dieiije
kuje od crtice, koja se obidno kuca istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne shane.) razigrane prostore, zaboravljajuii otiii pet puta na dan u diamiju i - poslije su oieve ba-
tine bile svrietak radosti. (Z.Dizdtrevit, Maika) - (2) Ima gradova koji imaju svoju du'
Crta u sluZbi pravopisnoga maka u Sirem smislu takoder bi trebalo da ima bjeline s obje
iu. To su gradovi koji inaju svoju proilost -zapisaoje davnoiedan putopisac. (Z.Dinm'
strane (tzv. odmaknuta crta). Jedino je imredu brojeva poZeljno pdmaknuti crtu. (Primaknuta
h\t, Putovanje bijelom ladom) - (3) A malo ie zdravih u gradu duia. I pravo I je ito je
crta u tiskanome tekstu razlikuje se od crtice po duiini: crtica je kraia.)
tako. Jer balest otkuda -jasno mi je, I al otkuda zdravlje. Je li, Boie, zbilia, I otkuda
Npr.'. put Sarajevo - Banja Lukn; put Sarajevo - Goraide; Sahovski susret Novo Sarajevo zdravlje? (A. Sidran, BaSeskija)
- Stari Grad. Ali: Zija Dizdarevii (1916.-1942.).
375. Crta oznadava pauzu izmedu dijela teksta u kome se neito nabraja i dijela u kojemu
372. Dvjema crtama odjeljuju umetnuti dijelovi redenice (rijeii, izrazi, pa i cijele rede-
se slijedi saZeto objainjenje:
nice). Umetnuti dijelovi predstavljaju manje ili vi5e samostalnejedinice, tj. nisu u izravnoj vezi
1) Slobodni stih, disperzivne, irocionalnim impulsima izamane i asocijativno povezane
s redenicom u kojoj Dvije crte (kao dvostruki pravopisni znak) imaju ulogu dvostnrko-
se nalaze.
gazarezAili zagrada, s tim sto su crte izraZajnije, a osobito su podesne u redenicama u kojima slike "pounutrainjenog pejzaia", jaki i jarki kontrasti i snaini namazi osnovnih boja kao
izraz iracionalnih psihiihh sadiaja, dinamiika slikovitost - sve se to u ovim pjesmama
ima viSe zareza:bez njih bi moglo biti dvojbe koji je od dijelova omedenlh zarezima naknadno
javlja sasvim u duhu el<statiine pobune protiv naslijedenih konvencija lirske poaije. (8.
dodat ili umetnut:
Durakovii, Muslinanska poezija XX vijeka) - (2) Sakupljat usmenih umotvorina, pre-
(1) Ja ne znam kako izgledaju hurije, rajske ljepotice- trehalo bi ih vidjeti
- ali na ovom vodilac iz orijentalnih knjiievnosti, publicist, kulturni i polititki poslenik u austrougar-
svijetu prinljene Sarajke kao ljepotice. (M. Nerkesi, IJ pohvalu lijepog grada Saraje-
su skom razdoblju - Mehmed-beg Kapetanovii Ljubuiak bio je za iivota s razlogom priznol
va) - (2) Tokom XYI i WII stoljeia u tada najveiim gradovima i centrima Bosne i Srbije u bosanskohercegovatkoj sredini, pa i iire, a nakan smrti dugo i neopravdano zaborav-
- kao ito su Sarajevo, Priitina, Novi Pazar; Foia, Mostar, Uiice, Beog"ad, Nii, Banja ljen i zapostavljen, ako se izuzme studija Vladimira Corovida, koja je objavliena nepunu
Luka i drugi - osnovanoje viSe orijentalnih biblioteka, vakufskih i privatnih. (K. Dob- deceniju nakon Ljubuiakove smrti. (M. Maglajlii, Knjiiewa djelatnost Mehmed-bega
ra(,a, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i penijskih rukopisa, I) - (3) Ukoliko se pak K ap et an ovi i a Lj ubu i a ka)
neke rijeii - kao neinteresantne, beznaiajne, suviine - ispuitaju iz citala, mora se to oz-
naiiti sa tri taike, stavljene u uglastu zagradu, zadriavajuti pri tone interpunkcijske doii ispred jedinica u nabrajanju:
376. Crta moZe
znake upotrijebljene prije ili poslije ispuitenog dijela teksta. (M. Samii, Kako nastaje
nautno djelo) - (4) lstina o ioujeku - o njegovoj dotnovini, dostojansvu i slobodi - koja (l) Kod kuie ne vrataiu mateve u korice - za poiilo, za ispaiu, za prijek pogled, za ruinu
.ie. naravno, svagda povijesno istino, pretpostavlja istittu o prir.odi koja u bijes tjera onog rijec, (D. Suiii, Ulrode) - (2) (...) crjelog je vijeko za neiim triao, (...) i stalno ga neito
ko iudi zo njenom veliiinont kako je sniva moelerna tehnika. (A. Sardevii, Covjek i mo- ovoko greblo - trnie, ljudi, sujetske klen'e, i eto mu se ni sada ne dd da se sniri i titav
derni st Uet) ostane. (C. Sijarid. Bihorci)

373. Crtom se, kao i ?.arezom i dvotadkorn. odjeliuje dio reienice koji sadrii naknadno 377. lz razloga jasnoie crta se obidno stavlja ispred predikata koji je razliditim redenid-
oh-jain jcnjt': nim dlanovima isuvi5c udal.icn od subjckta:
)0 Bosanski kraljevi, da se ulaskaju velikaiina, po primjeru - dijelili su im razne naslove. 383. Crtom se mogu odjeljivati i naslovi, podnaslovi i sl. ukoliko se navode jedan za
91
(S. BaSagii, Kratka uputa u proilost Bosne i Hercegovine / l 463.- I 850.l) drugim:

Knjiga sadrii sljedeia poglavlja: Uvod - Fonetika - Naglasak - Morfulogija - Sintaksa

378. Crtom se oznadava pauza i u saZetim iskazima, poslovicama, kao i u redenicama bez
- Zakljuiak - Dodatak.
veznika:
U toj ulozi dolazi i taika.
Q) Moj je begluk pred kuiom ledina, moja srma, crno pod noktima, moje toke po prsi-
ma posjekotine, moj rahatluk, tvrde podnice, glava pod pendierom, noge za vratima. (D.
384. Crta se moZe staviti ispred redenice kojaje upravni govor kadaje tekst ustrojen kao
Sliic, Kaimija) - (2) Moja mala izba, moj velih svijet. (M. C. Catii, pred smrt) (3) razgovor. U tom sludaju navodnici izostaju:
lli Risto kovai, ili kovai Risto -jeclno te isto. - (4) Mladost - ludost. (5) Manje znao
manje i patio. - (6) Begja, beg ti - ko ie vodu nositi. - (7) poitenje - pamet, a ujent Napokon je muselim progovorio (...)
obred tuva. (M. K. Ljubu5ak , Narodno blago) - Brat, velii? Zatvoren? (...) - Znai li zaito je zanoren?
- Doiao sam da pitam"
- Eto, ne znai ni zaita je zatvoren. A dolazii da molii, bez obzira ita ie uiinio.
379. Crtom se odvaja i istide dio iskaza koji sadrZi nesto suprotno ili neoiekivano:
- Nisam doiao da molim.
(l) Sa svakim zamahom zalepria rukav od koiulje, bijel - na crnoj ruci Halimaiinoj, odu * Hoiei li da ga opniii?
gore s lopatom i njegove oii, a gore je nebo veiernje, sivo, ponegdje nalegao debeo - Netu.
oblak. (C. Sijari6, Bihorci) - (2) Mlad sa ovoga svijeta odoh - a jedan bijah u majke... - Moiei Ii da navedei sujedoka za njega ili protiv njega? Da ukaiei na druge lvivce? Ili
(M. Dizdar, Stari bosanski tekstov) - (3) I go i bos - i opet mu zima. sauiesnike?
- Ne mogu.
- Sn onda hoiei?
380' Ako se dijelovi teksta niZu jedni ispod drugih, s njihove lijeve strane moze se pisati
crta (umjesto brojki, slova i dr.): (M. Selirnovii, Demii i smrt)

Tomna boja zvuka (tj. gravisnost) osobina je sljedetih naiih glasova:

385. Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nadu i pi5ieve rijedi, upotrebljava se crta
vokala o, u, (lli zarcz). PiSieve rijedi koje slijede za upravnim govorom odvajaju se crtom ili zarezom (ukoli-

sonatwta vr rn, ko je upravni govor medu navodnicima), odnosno iskljudivo crtom (ukoliko su navodnici zami-
pravih konsonanata p, k, jenjeni crtom). Ispred crte (koja odjeljuje piideve rijedi od upravnoga govora) mogu se staviti
b, g, f, h,
upitnik ili uzvidnik, ali ne i tadka, jer se prva piSdeva rijed pi5e malinr slovom (osim ako se sama
po sebi ne pi5e velikim podetnim slovom):
381. Unutar odlomka crta se stavlja izmedu redenica kako bi se oznadila naglaienija stan-
ka. Medutim, veza izmedu redenice s lijeve strane crte i redenice s desne strane crte nije toliko - Sta hoiu? - rekao sam, iudeii se sam sebi i znajuti da nije rlobro ito to govorim. (...)
slaba da bi se pisanje nastavilo u novome retku: - Rijeii su ti teike - rekao je isto onako mirno, samo su mu se suzili kapci na teikim
oiima.
l, konaino, ita.je Grozdanin kkot? Lirski roman, novela, niz pjesama u prozi, eklogu,
pastorolna idila, balada?
(M. Selimovii, Denii i smrt)
- Djelo koje ima poneito od svih ot ih ohlika, reklo bi se, o ipak
Iirska romaneskrta straklura,iije su epizode cjeline koje mogu egzistirati i zasebno rla ne
386. Dvjema crtarra prekida se upravni govor u koji su umetnute piSdeve rijedi (ukoliko
izgube od svoje sNarne vrijednosrl. (M. Rizvii, Iznad i ispod tekta)
je upravni govor oznaten crlom, a ne navodnicima). Ukolikojc upravni govor oznaden navod-
nicima, umetnute pi5deve rijedi odvajaju se ili crtama tli zarezima:
382. crta se stavlja izmedu redenica koje se navodejedna za drugom kao nezavisni prim-
_jeri za neko pravilo:
(l)-To.jelijepo rugaomi sedeflerdar oli niiepametno.(M.Selirnovii,Dervr.iisrrrl)
- (2) "U Kosari i Goriinu" piie dr. Kosint Prohic - "iivotno i ljudsko razrnirje javlja
(1) Ktmo,srce. na cijelom svijeru grad rovan sarajew!(M. K Mejli, pjesnu Sarajet,) se u liktr r,jptne )udnje:a ljubovlju kao ap.rolutnirn idcnrittrom. ' (31 "2ivrtt.je. nedu-
- (2).lle nas .su uhili nebrojeno puta, braco moja ubijena. a uiasnuri sno kod pogodi tim. usjeklinu". nostavlja.filozof Prohii. "koia diieli sle ito 7c hlisko i time vertikalitcr
nckog ko num ja najdraii. (M. Selimovic. Deni.i i smrtl :udttie iini irt.i ui'itiiim.'
 387. Kao pravopisni znak u Sirem smislu crta se upotrebljava za omatavanje odnosa u 393. Crtica se pi5e izmedu sastavnih dijelova polusloLenice: bajram-namaz, Zul-Karnejn,
92 93
znaienju od - do.To se moZe odnositi na wemenski razmak, kolidinu, potom na prostomu uda- Kotor-Varoi, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, reisul-ulema, sahat-kula, bosansko-njemaiko-
ljenost, pravac ketanja i sl.: -engleski (rjednik).

(l) Hasan Kikii (1905.-1942.) za svoga lo'atkog iivota napisao je obimno i znaiajno
394. Crtica se stavlja izmedu sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem rijedi btiskog
djelo. - (2) Konj iivi 20*25 godina. - (3) Ustanovljeno je da je u tom tasu vozio 90-95
ilisuprotnog madenja'. hotu-necu, rekla-kazala, gore-dolje, kakav+akav.Tako se pi5u i dva bro-
hn na sat putem Sarajevo - Nahorevo. - (4) Smriaoje 34 kg tokom protekloga mjese-
ja kojima se oznadavaju pribliZne vrijednosti: dvalri, te slidne veze (ljeto-dva).
ca. - (5\ Baiena je raketa zemlja - zrak.
Ukolikoje baremjedan od dijelova ovakvih izraza dvodlan, crtica se ne stavlja, nego se
Biblioteka piSe crta ili se ne stavlja nijedan znak rastavljanja: htio - ne htio I htio ne htio.
Rad s korisnicima:
8-18 sati (od ponedjeljka do petka) 395. Crticom se u cjelinu povezuju dijelovi onomatopejskih rijeii i sl.: ho-ruk, kas-kas-
I0-14 sati (subotom i nedjeljom\ -L,ns, du-du-dun, klipa- Hapa.

388. Ako se ispred prvoga broja napiie prijedlog od, onda izmedu brojeva ne heba stav- 396. lzmedu samostralnih imeniikih veza (samostalnih s obzirom i na naglasak i na
ljati crtu, nego heba napisati prijedlog do'. od 8 do 18 (a ne: od 8-/8); Zija Dizdarevit iivio je promjenu) kaolena-heroj uobilajenoje da se piSe crtica, ali ona moZeiizoslati: iena heroj, iena
od 1916. do 1942. godine (ane: od 1916.-1942. godine). radnica.
Dvojako je moguie pisati i veze nepromjenljive odredbe s imenicom, kao; rok-muzika I
rok muzilu.
389. Crta dolazi i izmedu pojedinih dlanova u nizu, npr. pri oznadavanju pravca kretanja:

(l) U Zvonik moiele putem Sarajevo - Olovo - Kladanj - Vlasenica, ili putem Sarajevo 397. Crtica se pi5e ispred dijela rijedi koji se ieli narodito istaknuti, ili se Zeli posebno
* Sokolac - Vlasenica. - (2) Voz je saobratao uskotatnom prugom Zavidoviii - Olovo obiljeZiti odsutnost onoga Sto omadava imenica: ne-bitak, ne-ja.Tako i: pseudo-Kinez i sl.
- Han-Pijesok.

398. Crtica povezuje dva prezimena Zenskih osob^: Nasiha Kapidiii-Hadiii.

390. Crta se stavlja izmedu dvaju ili viSe imena koja oznadavaju pojmove privremeno ili
trajno povezane u odnos (bilo to suprotstavljanje, bio kakav savez i sl.): 399. Crtica se ne pise izmedu imena i nadimka mu5kih i Zenskih osoba kao ni izmedu
dvostrukih prezimena muSkih osoba: Fatlila Odiakovit Zuta, Asim Ferhatovit Hase, Avdo
(l) Natjecanje iahista zavrieno je susretom Bosna - Preporod - (2\ Slonljen je trojni
Karab e govi i H as anb e gov.
pakt Njemaika - Italia - Japan. - (3) Proiitao je Osman - Azizov roman (ili Proiitao
je roman Osmana Aziza). 400, Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki: DC-9,'takoje i ako se slo-
vo ili brojka nalaze ispred cijele rijedi: A-kolo, A-vitamin, B-ulaz, C-kljui, E-mol, 2)-godiiniica.
(Crta izmedu.dvaju imena /nadimaka i sl./ omoguiava da se obiljeZi saradni5tvo dvojice
Akoje simbol ili brojka s desne strane cijele rijedi, crtica se ne stavlja: vitamin A, Teatar
pisaca, jer se ne stavlja izmedu dvodlanoga prezimena ili prezimena i nadimka jednoga pisca:
55, Renault 5 (reno 5).
Proiitao je knjige Nasihe Kapidiii-Hadiii i Seitla Vehaba llhamije.)
Tako se crticom odvajaju i nastavci iza brojke koja se pi5e umjesto rijedi: 90-ih godina.

39l.Crta se (poput dvotadke) moZe stavljati ako se brojkama iskazuje odnos u znadenju 401. Crticom se vezuju oblidki i tvorbeni nastavci uz sloZene skraienice dije sujedinice
prenta: Utalonico je zavriena rezuhalom 4-2 (lj. 4 prema 2). napisane velikim podetnim slovima: u ANIJB|H-:, od CIA-e. iz IJNICEF-a, iz ZTP-a, od
UNESCO-a, iz MUP-a. UNIS-ov
Crticorn se takoder moie vezivati sloZena skraienica uz drugi dio polusloZenice'. TV-pro-
r) cRTrcA gran (ali i: W prog'am).

392. Crtica kao pravopisni znak stavlja se ialedu sastavnih diielova rijedi. Kad se u novi 402, Crtica se piSe pri rastavljanju rijedi na glasove (;-e-n-i-oal, morfeme (ien-ic-al i
red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg se piie crtica (tj. novi red podinje crticom). slogove (;e-ri-ca).
 403. Crtica se stavlja na kaju retka kad se dio rijedi prenosi u novi redak (up. Rastuvlja- (l) Vozioje 80 km/h (osamdeset kilometora na sat) - (2) IJ prosjekuje palo 5 l/m2 (pet
95
94
nje rijeti na kraju retka). litara po metru kvadratnom).

404, Crrica se stavlja izmedu brojki koje znade tekuii radun i sl.: Kosa crta sluZi za ta1no odredenje adrese (stavlja se izmedu broja kuie, odnosno
4ll.
ulaza, i kata): Ferhaitija 9/lV (tj. Ferhadtja ulica, broj devet, detvrti kat)-
l 0195-840-077-5023.
(Kosa crta moZe se upotrijebiti i pri navodenju iz Kur'ana i Biblije' v' t' 357')
Crticom se odjeljuju i posljednje tri znamenke u telefonskome broju: 4l-837, 210-578.

K) NAVODNICI
J) KOSA CRTA i swsetku
412. Navodnici su dvostruki pravopisni znak koji se stavlja na poietku onoga

405. Kosom crtom oznadava se kraj jedinice teksta (npr. stiha) kada sejedinice prenose Sto se doslovno navodi ili mu se daje drugi smisao.

iz vertikalnoga u horizontalni slijed:

413. Navodnici imaju trojak oblik: ,, ..- ", " ... " ili " ... " i D .'. <. Sva tri oblika upotreb-
Na trainicu gla,u / djeiak polaie. I Osluikuje: / voz dolazi! I Od radosti, I gdje mu je
ljavaju se u tiskanom tekstu, a u pisanom prvi i drugi.
glava I zaboravlja, I a voz dolazi! (A. H. Dubodanin, Djetak\
Kad god se otvore navodnici (kad se stave sprijeda), reba ih i zatvoriti (staviti straga).

406. Kosa crta upotrebljava se kao omaka da su ipodatak (rijed, oblik, simbol i sl.) ispred
nye i onaj iza nje iste (upotrebne) vrijednosti. Dakle, kosa crta koristi se umjesto rijedi odnosno:
(1) Baieskijin Ljetopis I Medimua, pored ostalog, vanredno je vrijedna antroponimijska
zbirka, u kojoj su zapisana imena oko 4.000 umrlih osoba, mahom odraslih muikaraca
Boinjaka. - (2) Prispjeli su na Iskop I Hendek. - (3) UskuJijev bosanskoturski rjeinik
Makbuli-arif I Potur-Sahidija potjeie iz t63l. godine. - (4) Mekn je oslobodena 6i0.
god. I L god po H.
414. Navodnici se stavljaju kada se neSto tude navodi doslovno, onako kakoje izgovore-
no ili napisano.Akoje tudi tekst velidine redenice ili viSe redenica, taj tekst navodi se iza dvo-
tadke, koja se stavlja s desne strane redenice iza koje se navodi, a navodnici se zatvaraju poslije
pravopisnoga maka kojim se obiljeZava kaj redenice:
(l)Na dan smrti lbrahimove, nedugo poslije ukopa njegovog, dogodi se pomraienje
"Sunce i Miuec
Swrca, a kad to neki ljudi pripisaie ialosti Yjeroujesnikovoj, on rede:
j€x;u dva znaka od znakova Boiijih. Sujetlost njihova ne lamni od smrti iiednog iouieka.

Ako ih vidite pomratene, molite dok ne postanu svijetli." (M. Lings /Abu-Bakr Siraj ad-
lll0,ll5 -Dinl, Muhanmed: Zivor niego, osnovan na vrelima najstarijim; prev' R' Mahmutieha-
407. Kosa crta sluii u matematici kao znak razlomka: tr, *,i l,
jit) - (2) svoj nezavrieni roman Krug M. Selimovit poteo ie pisati ekavski, da bi u pelo-
me poglavlju preSao na ijekavicu, o temu je u rukopisu oslavio sliedecu biljeiku:
"Do
Na ono ito napajaju rijeke i oblaci daje se l/10 (jedna desetina) zekala, a na ono 3lo se
ovog mjesla mislio sam tla radnja bude locirana u Beogradu, zato liinosti govore ekav-
natapa crpAenjem vode iz zemlje ima se dati 1/5 $edna petina).
ski. AIi mi je sve neito smetalo. retenica je bila nrda, sve je izgledalo tude. zato som od'
luiio da radnju prenesem u sarajevo, a govor tla bude ijekavski. To je zaista moje, mada
408. Kosa crta stavlja se izmedu brojnika i nazivnika (npr. na vrijednosnim papirima) "
priznajem daje ekavski ekonomiiniji i moderniji
kada se u svoti koja seizraLava nalaze stoti dijelovi novianejedinice: dujestoosamnaest 35/100
(= 2r8,35). U pohotle kotkad dolePria
od reza na Ielvica sunca,
lopovski se uiulia kroz Prozot;
409. Kosa crta sluZi za oznatavanje razdoblja koje se proteZe izmedu dvije kalendarske
i :act'rkula:
jedinice (najdeSie izmedu dvije godine, ali i izmedu dva dana. dva stoljeia i dr.):
"Tu ste,:noii? A ja dan
(l) Mehned Meia Selimovict hio.je gimnazijski prolesor u Ttcli 1936./37. ikolske godine. protralila tra:eli vts! "
- (2) Not 26./2 T..lbbruara I 995. ( I 4 I 5. po H.) hilu.je uoil Lejlenl-kadro.
(Di. Lati(..lu i sri moii priiotelii\

410. Kosa crta izmedu dviju oznaka rnjcre stavlja sc u znaicnju prijedloga nn i po:
 (l) u "muikoj" avliji stare kuie poiiteliskih kapetana begovo Gavrankapeta-
(Kadsenavoditudipisanitekst/rijed,dioredenice,redenica,viseredenical,niStanetreba
Tog dana F
noviia, Hamza nije bio pritljiv. (Z.DLtsmhur, Putovanje bijelom ladom)- (2) Svijetu do-
96 i greske /izuzetno' u tekstovima koji se navode
u njemu mijenjati; dak se prepisuju 5ta;parske jaililo pa je prcnaie "klepetalom" i ona se poie povlatiti u se, kao da je mudrola. $'1.
je prilagoditi pravopis i ispraviti slovne greSke/. Ako se, npr.' na
Swajlii, Teme\ * (3) Kao ito vidiesmo, "iista" lingvistika sa svoje tri grane pomalo liii
,, .rnulumile svrhe, dopusteno

ilil;';;i,ilito ut-uti, u zagrade se stavlja uzvidnik. Ako se izostavlja dio tudega teksta,
/u na tradicionalnu gramatiku sa iljenomfonetikom, norfologijom i sintaksom. (M. Ridano-
i" -:*i" se rako ito sJunutar zagrada stavljaju tri tadke. Ako se mijenja tip slova
"iiU.zava vi6, Jezik i njegova stntktura)
,u,t.ui.ti,un3u,npr./,unutarzagradastavljaseobavijestotome/npr.:isticanjanoja;podvlaie4je
u navodu/ mijenjaju u polunavodnike.)
,rs"i. r.aino ,. n*odnici unutir navedenog teksta /navod
419. Navodnicima se najdesie ne obiljeZavaju poznate tude rijedi (opiepomate poslovi-
umetnute rijedi pisca, i lijevi i desni dio ce, ineke i sl.):
415. Ako su u navedeni tekst velidine redenice
medu navodnike, a pisdeve se rijedi odvajaju lli zarezima
ili crtama
tua.gu i.krtu stavljaju se (1) Za upotrebu stranihrijeii mogla bi se postaviti kao princip ona stara latinska izreka:
crtama ako je u dijalogu crta umjesto navodnika). Zwezt(ili crte) stav-
ioa""u.iur" se isklju3ivo pi5deve
Uti, non abuti! (M. Sami6, Kafto nastaie nauino dielo) - (2) IJ bogataia su i voloi pa-
Lijevi dio tuoega teksta podinje velikim po6etnim slovom, a
;;j; ;;;;odnika. same po sebi ne pisu velikim
metni, kaie narodna posloica. - (3) Nle bez osnova narod rekao: Ko se mlad oieni i
riieii i desni dio navedenoga teksta malim (izuzev ako se te rijedi rano ruia ne kaie se.
pi5deve-rijedi biti i na kaju redenice. Na kaju navedene upihe rede-
.ri"""r). mogu
"li.-rr, na kraju uzvicnc uzvidnik, a na kaju navedene izjavne
redenice ne stav-
Ii* ,""ri" * "oitnik. 420. Medu navodnicima treba pisati skraiena imena ustanova i sl. koja su, zapravo,
lja se tadka:
i dr.), osobito ako se bez njih (navodnika) ne bi
preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna
"A, efendya", opet te sveienik, "nogu li se izbrojiti dlake na magarcu?"
("') "Zaito'
moglo prepoznati novo znadenje:
hodia,jedeisapetprsta?'''upitaodmahuiuduon.',Zatoitonemamiest,',odgovori
Odsjeli su u "Tuzli" (hotelu).
mu hodia. (Nasrudin-hodia; prir' A' Isakovii)

416.Kadseunutarredenicenavodedijelovitudihreienica,onipodinjumalimslovom, 421. Navodnicima se mogu (a ne moraju) oznaiavati naslovi knjiga, dasopisa i dr., kao i
stavljaju se iza navodnika unutar kojih
je
a pravopisni znaci kojima se obiljeiava kraj rieenice uZa imena ustanova, druStava:

mdi tekst: (1) Ahmet Hrcmadiii (roden 192j. u selu Bjelai kraj Bosanskoga Petrovca), najveti pri-
Taino ie za niih (prininike, nap' O'R') reieno
da "koncentriiu u jednoj knjizi infor- poujedai boinjatke djeiije hiiievnosti, pokretai i urednik dieiiie biblioteke "Lastavi-
"biblioteke u miniiaturi"' "klju'
macije razas*e po tisutama sve)aka", i da su to iitave ca", napisao je, pored ostaloga, i sljedeia diela: "Patuljak vam priio ", "Panljak iz Za'
kroz uiekove"' (M' Samii' Kaka nastaje borovljene Zemlje", "Okamenjeni vukovi", "Zlalorun", "klengor", "Bistri potoci",
ievi kaji oVaroiu wata znanja nagomilanog
nauino dielo) " Bijeli slavuj ", " Djetakiaie konja", " Bijeli cvijet ", " Lahudova poljana" ' - (2) U "Opi-

su mostarskog mosta od Mediaziie" luk Staroga mosta uporeden ie sa svodom vasione.

4lT.NavodnicimaseoznadavajupojeclinetuderijeEi,potomnestandardniobliciisl.
Takoder se navodnicima mogu (a ne moraju) oznadavati za5tiiena imena razliditih proiz-
uklopljeni u redenicu:
voda: "Marlboro" I Marlboro, "Gillete" I Gilleteitd.
uuierena da zna kako se to radi. (M. selimovii'
(l) (Jiili suje "da misti", i onaje mislila,
(Z) polazio sam "na ikote"' (Z Dizdarevii' Majka) - Q) Biiaie
{Xt ro1 - Sirto^ se:
422. Ukoliko se Zeli naglasiti zvanidni naziv pojmova koji imaju Sire i uZe ime, medu na-
"guiav" i tepeli nosa, ili, kako se to bosanski kaie' "gunikav" (" )'(M' M' Baieskija'
vodnicima se pile uZe ime: Osnovna ikols "Alija Nametak", Gradevinsko preduzeie "l/ranica".
pismu' napisanom bosanti'
tlaopis lilA.-1804.; prev. M' Mujezinovii) - (4) I'/ tome U nezvanidnoj upotrebi navodnici mogu izostati: tiskano u "Glasu" I Glasu u Banioj Luci.
com'Hodiaspominjedaodnjega,kao''ioujekaknjiievna,',nikontezlabilinemoie,te
n aii da mu se ukradeno uroii i-prorda uiini.
(R. Mahmutiehaji6, Herceg-Novi: opsje-
_ (i) u tolniotnm narodnim govorima cesto se tuje "tol- 423. Medu navodnike se ne stavljaju narodito oznaieni (vrstom pisma i sl.) naslovi i
danja spram palmina mira)
jezika' nazivi:
nrni". u ko^e ,o obliku ogleda uticaj njematkoga i madarskoga
(l) Najljepie ito je napisano u pt'ozi n alhanrijado knjiiet'nosti jest Molitva Muhameda
4lS.Navodniciseupotrebljavajuzaoznatavaryerijediuzetihudrugadijemznadenju. Hevaije lJskufije. (M. Hukovii. Muhamed Hevai u horizontima alhamijado knjiievnosti\
t--r'" u pretvaranju' ruganju' potom
neprinlereno upotrijebljenih. sa suprotnim smislom' umjesto
- (2) Salko Nazedii VI poglavlje svoje srudije Halike borhe oko Duhrovnika i noia na-
kada se Zeli istaknuti kako ie neito sumnjivo i sl :
 rodna pjesmalemelji na primjerima Erlangenskog rukopisa, kao najstarijeg zbomika na5ih ska lotjigu 'Sarajevska zbirka'dijeli nagradu izdavaike kute 'Suietlosr'sa M. Veiovitem
98 99
deseteradkih narodnih pjesama... (D. Buturovii, Bosanskomwlimanska usmena epika) i I. Ladinom. Ovo Sidranovo djelo dobilo je i godiinju nagradu Udruienja knjiievnika
-(3)Zbirku l0l s e v d a I inka objavioje dr. M. Maglajlit u lzdavaikom knjiiarskom BiH 1980. godine. " (A. Isakovic, Blserye; u odnosu na izvomik u 2. i 3. primjeru samo su
preduzeiu Prva knjiievna komuna iz Mostara 1978. godine. navodnicizamijenjenipolunavodnicima)-(4) Rekla je: "Lahko je pruiiti tahu 'pomoi'."

424. Navodnici takoder mogu izostati ukoliko se tudi tekst (velidine redenice ili viSe re-
denica) narodito izdvaja (u novome redu; wstom pisma i sl.): M) ZAGRADE

U Starim bosanskim tekstovima Mak Dizdar piSe: 429.Zagrade su dvostruki znak kojim se, kao pravopisnim znakom u uZem smislu, ozna-
dava umetnuto naknadno kao i sporedno objainjenje koje se odnosi na dio redenice, redenicu ili
O toj temi, o sudiitima i sucima izretena je drewa viSe njih:
mudrost na kamenoj sudaikoj ploti u Hodovu:
Mnoga danas neznatna naselja Bosne i Hercegovine (Prusac, Livno, Cajniie, Potitelj,
Pogledaj Nevesinje, Stolac, Teianj, Zvomik) bila su od XVI do XVIII stoljeia znaiajni centri islam-
ovaj kamen - ske prosujete. (K. Dobraia, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i penijskih rukopisa, I)
Ciit tt 1e bio?
(.)
430. Po obliku razlikuju se oble O,uglaste [],kose I I i vitiiaste {} zagrade.
Ciji ti neie biti?
Akoje potrebno u tekstu koji se nalazi unutar zagrada neki njegov dio takoder odijeliti
zagradama, uporebljavaju se razliditi njihovi oblici:
425. Medu navodnike se ne stavljaju sloZene skraienice u kojih su sva slova velika:
UNICEF (a ne "UNICEF"), NAMA (a ne'Nelte'). Razlika u znaienju obiljeiena je u ovome sluiaju odsusvom (odnosno prisusvom) crtice
- Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga porijekla lpridjev angloameriikil)'. Anglo-
426. Dvostruke navodnike u redenici treba izbjegavati. Za omaEavanje navoda u navodu
-Amerikanci (Englezi i Aaerikanci Ipridjev anglo-aneriikil).
sluZe polunavodnici.
(Ukoliko se, pak, u navedenome tekstu nalazi navod, a ne Zele se navodnici zamijeniti po- 431, Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kaju redenice. Iza njih dolazi redenidni znak
lunavodnicima /kako bi prenio i bez te izmjenei, treba upotrijebiti za navedeni tekst jedan
se tekst koji pripada dijelu redenice u kojem se nalaze, odnosno redenici unutar koje su zagrade:
oblik, a za navod u navedenome tekstu drugi oblik navodnika.)
Da bi djelovao Stojaie i tnjerljivije na sluiaoce, govor mora biti kratak, a tok misli preg-
ledan, dokazi jasni, a zakljuici logiini; mora udovoljiti naroiitim akustickim zahtjevlma

L) POLUNAVODNICI (izbjegavati teike skupine glasova i rijeii); mora biti argumentiran pristupainim prim-
jerima, jasan i konkretan; zatim, uujerljiv i slikovit - stoga se sluii prikladnim Jigurama
427. Ako se unutar navedenoga teksta nade rijed, dio redenice, redenica ili vi5e redenica I tzv. govo rn i i ke f gu re).
ili im dati drugi smisao, upotrijebit ie se polunavodnici.
koje takoder treba doslovno navesti

432. lspred prvoga dijela zagrada unutar reienice stoji pravopisni znak koji inade pripa-
428. Polunavodnici su dvostruki pravopisni znak ('... ') kojim se, dakle, obiljeZava navod da dijelu redenice ispred zagradai sa zagradama nije u izravnoj vezi:
unutar veie navedene cjeline, obiljeZene navodnicima. Polunavodnici se s drugim pravopisnim
znacima zdruZuju kao i navodnici: Enver Colakovii, pisac romanu "Legenda o Ali-paii'' " (buduci.je t"oden i rastoo u Budim-
peiti) prve stihove objavio je
na madarskome je:iku; pisoo je i na njemaikonte, a od
(l) "l joi vaiih rijeii: 'Od jednog dugog iivota s jednom ljubfenom ienom
se sjeiam I 9 39. iskljuiivo na bosanskome jeziku.
ostala je samo uspomena: raiieiljana kosa na mjesetmi i izblijedjela haljina neodredene
boje'..." (H.Bjelevac, Hazer; u izvomiku su takoder polunavodnici) - (2) Prisjelojuii se
433. Kadaje, medutim, lekst unutar zagrada u tijesnoj vczi s dijelorn redenice ispred zag-
susreto sa Skenderom Kulenoviiem, u Putovonju hijelom lailon Zuko Diumhur je zapi-
rada, pravopisni znak koji inade pripada dijelu ispred zagrada stavlja se iza zagrada:
soo; "Cesb bi poslije duge stanke bez nekog neposrednog povoda rekao: 'Vralom se.
dragi moj prijatelju, iesto u mislima onom iistont smaragdu one Une moga gradu dje- Ent,er Colakoyii, pisac romana "Legendo a Ati-puii" (rudnja romana vezana.ie :n Su-
tittjsno."'^ (3) "Za zbirku !irike 'Sahbo:u'dobioje nagradu lista'Mludosr', o 2u pod- rajevt), roden.je l9)3. u Budimpe.iti. a unro u Zagrehu 1976. godine.
t00
434. Unutar zagrada moZe biti umetnut tekst velidine redenice; takav se tekst pravopisno 439. Luk nije potrebno stavljati iza njezdice ili sitne brojke koja upuiuje na dodatnu I,j
organizira kao da je dio redenice (prva rijed podinje malim slovom - osim ako se sama po sebi napomenu ili obja5njenje.
ne piie velikim slovom; na kraju takve redenice ne pi5e se tadka, ali se stavljaju ostali pravopis-
ni znaci koji inade pripadaju zagradenome dijelu): 440. U tekstovima posebne namjene zagrade sluZe za ozna(avanje dvostrukih likova
(l) pojedinih rijedi i oblika: akcen(a)t, lijepog(a), sto(l)ni (Io znaEi da se ove rijedi i oblici upotre-
Jedini pjesnikov razlog da u trete izdanje (da je Dizdar poiivio, da li bi i ono bilo
definitivno?) ne ukljuii Slovo o Slovu nalazimo u intenzivnoj potrebi zs saiimanjem bljavaju u likovima akcenat i akcent, lijepog i hjepoga, stolni i stoni).
poetskog teksta, koje se nikaka ne smije shvatiti samo kao formalni korektiv. (K. Prohii,
Apokrifnost poetskog govora) - (2) Spremao sam se za videnje sa starcem, samrtnikam, 441, U tekstovima posebne namjene u navedenome tekstu unutar zagrada (najde56e ug-
pritisnut i sdm mrainim mislima, a naiao se pred njegovom kcerkom (nikad je nisam lastih) mogu se navesti slova koja nedostaju:
vidio a znao sam da je ona!). (M. Selimovii, Dervii i smrt)
(l) Paraklit, D[u]h s[ve]ti, koga ie O[ta]c moj u ime moje poslati, nauiit 6e vas svemu
i spomenut ie vam sve ito vam rekoh. (Hvalov zbomik, Evan<lelje po lvanu, 14:26) - (2)
435. Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tudi, uz napomenu da umetnuti dio ne U Uskujijinome rjeinilu navedene su i sljedeie rijeti: dvo[s]truk, grlit[i], hodat[i],
pripada navodu: izbitfi], karat[i], kihat[i], kobil[a], kuhat[i], oput[a], peiur[kn], pfilan, [p]ienica.
(1) A kada dode Paraklit (tj. ujeroujesnik Muhawned, nap" naia), koga cu vam poslati
od Oca, Duh istine, koji od Oca izlazi, on ie posujedoiiti za mene. (Hvalov zbornik,
N)APOSTROF
Evandelje po Ivanu, 15:26) * (2'1 Hasanaginica je, medutim, ostala na tom tlu Qtoslije
progona Boinjaka iz Imotske krajine, nap. naia) i poiela svoj novi iivot. (A. Peco, Neki 442. Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela rijedi (u knjiZevnoumjetnidkim
problemi "Hasanaginice" sa posebnim osvrtom na njenu osnovnu varijantu) tekstovima). Njime se oznaduje da takvi likovi nisu uobidajeni u standardnome jeziku:

(1) Je I'ti tvrdo, Ibro, bez duieka? I (...) jesu I' teike tahte javorove? - (2) Je I' Saraj'vo
436, Ako se u zagradama nade skraienica koja inade zawiava tadkom, tadka se piie i
gdjeje nekad bilo? - (3) Malehnoje zrno biserovo, al'ga nose gospode na vratu. - (4) Od
ispred drugoga dijela zagrade:
zla roda nek'nije poroda. - (5) Telko vr'jeme obiiaje kvari. - (6) (...) da s'oienii, bih se
Sloiene skratenice mogu se mijenjati po padeiima (npr Nama, Name itd.) i ukljuiivati u otrovala. - (7) Ciia j'ono kiiena djevojka? - (S) Da sam mlada derdan izgubila, ne b'
tvorbeni proces (Namin i sl.)" on'liko preda se gledala. * (9) Majkn Fatu kroz tri gore viie: " Jesi l', kteri, ub'jelila plat-
no?" (Majka Fatu koz tri gore vide)
437. Ako se u zagradama izvan redenice nalazi tekst velidinejedne ili viSe redenica, unu-
tar zagrada pi3u se svi pravopisni maci koji bi pripadali tom tekstu i da nije u zagradama: 443, Apostrof se ne pi5e na kraju krnjega infinitiva i glagolskoga priloga sadainjeg (u
poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihvaieni u standardnomejeziku:
Te iste godine [1879.] naiao se u delegaciji kojaje iila u Bei da Caru i Carici iestita
srebreni pir i tom zgodom upoznao se sa biskupom Josipom Jurjem Strossmoyerom, sa (1) S hronim putujuc mora se posrnut. - (2) Vrelo gvoide kovat treba. (3) Treba rodit
kojim te odriau.ati prijateljske veze do kraja iivota. (U dva maha, 1889. i 1896. godine, pa ime nadjet. - (4) I/alja bacit udicu, pa uhvatit ribicu.
susreo se Ljubuiak sa Strossmoyerom, prigodom njegovih posjeta Sarajevu, a bio je i
biskupov gost u Dakovu, takoder u dva navrata.) U augustu I B79. postao je Ljubuiak po- 444. Apostrofse ne pi5e na kraju kmjeg infinitiva u sastaw futura I: iiteznut ie, pisat te,
tasni vladin saujetnik. (M. Maglajlii, Knjiievna djelatnost Mehmed-bega Kapetanovlta propasl ie.
Liubusaka)

445. Akoje u standardnomejeziku neka rijed prihvaiena i u kraiem i u duZem liku, a

438. Luk (jednostruka zagrada - po obliku drugi dio oblih zagrada) upotrebljava se umjes- upotrijebi se kraii lik, apostrof se ne pi5e: k (ka), kad (kada), mladog (mladoga), onom (onome),
to taike kada se hoie izraziti redoslijedjedinica u nabrajanju. Luk se stavlja iza brojke ili slova: svuhd (srukuda).
(l)S obzirom na pregradu zratnoj struji, medu pravim suglasnicima razlikuju se: a) preg-
radni (b, p, C, k. d, t), b) polupregradni (c, i, i, di. A, Q lesnaini (s. z, i, 3, f, h). * (2)
Akustitne osobine glasova jesu: 1) vokalnost, 2) konsonontnost, 3) nazalnost, 4) kom-
poktnost, 5) dijtznost, 6) neprekidnost, 7) stridentnost, S) zwinost i 9) gravisnost.
 t-.
I
I
i
I
I

t02 O\ ZVJEZDICA (2) Iz Diide smo prispjeli u kasabu Hidde, o iduii odatle, u sretni ias, u petak u zoru,
r03
poietkom blagoslovljenog mjeseca ramazana stigli smo u iasnu Meku (Mekei-ierife).et )

,146. U strudnoj literaturi zvjezdica se stavlja povi5eno ispred rijedi diji oblik u pisanim (HadZi JusufLivnjak, Odazivam Ti se, Boie: Putopis sa hadia 1615. godine;pijevods
izvorima nije potvrden: *derti > drdti > drijeti; *gorcht > grah; *-ilnica > -ionica; *jLgra > turskog, uvod ikomentar: M. Mujezinovii)
*mgkt kt > mehak. Up. i:
igra. * astrgbb > jastreb; a ezt'kt > iezik;
es
Hadii Jusufovdie nije precizirao datum svog doluko u Meku, ali u zaglavlju putopisa kaie da je to bilo
Ime Bosna poMrdeno je polovicom 10. st. kod Porfirogeneta kao Bosona, "gdje je polu- 3. ranazana, ito odgovaro 26.1X I 61 5. Prema tone je Hadii Jusuf od s,oje kuie u Duvnu do Meke proveo
*Bost'na, ali na pulovanju pilna lri mj6eca,
glas izmedu s i n oznaten sa o, pa bi se", piSe P. Skok, " moglo suponirati
se poslije piie Bosina u Dubrovniku (...). Ta grafija pretpostavlja b:
*BosLna", ito znadi

da se poluvokal ne moie sa sigurnoicu odrediti. 451. Pri navodenju knjiga, dlanaka i dr. uobidajeni podaci imaju sljedeii redoslijed: ime
pisca, naslov djela (knjige, rasprave, dlanka), broj izdanja (ako ih ima viSe), naslov dasopisa
(zbornika, novina i sl.), mjesto izdanja, naziv izdavada, godina izdanja, broj sveska (ukoliko irna
447. U rjednicima iopienito u strudnoj literaturi mjezdica se moZe staviti ispred rijedi
vi5e svezaka), broj stranice (odnosno stranica):
(rjede iza rijedi) ili oblika koji su neobidni, stilski obiljeZeni, ali moguii: *Biiie> Bihai;llinisu
prihvaieni u stilski neobiljeZenom rjednidkom fondu standardnogajezika: *obezbijediti> osigu- a) knjige: Midhat Samii, Kako nastaje nauino djelo, Vtl izdanje, Sarajevo, Sujetlost,
rati, * sol > so, * vijorili > vihoriti. r988.90-96.

b) dlanci: Teufik Muftii, O arebici i njenom pravopisu, Prilozi za orijentalnu jilologiju,

XIV-XI4 Sarajevo, Orijentalni instilut, 1969, 101-121.
P) ZNAC| ZA BILJESKE

448, Zvjezdicom i sitnom brojkom stavljenom poviSeno (kao eksponent) iza pojedinih
rijedi moZe se upuiivati na biljelke ispod ili iza teksta. Kad se upuiujejedanput, stavlja sejedna
zvjezdica. Ako se na istoj strani drugi put upuiuje na biljeiku, stavljaju se dvije zvjezdice.
Ukoliko je na istoj strani potrebno uputiti viSe od dvaput, bolje je umjesto zvjezdice stavljati
sitne brojke (koje se niZu odjedan nadalje).
449, Kad se dodatna napomena, odnosno tumadenje, odnosi na pojedinu rijet, zvjezdica
i sitna brojka stavljaju se s desne strane rijedi (a ispred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav mak
dolazi neposredno iza te rijedi):
U govorima ispitivanogo podrutja umjesto vokala a imamo vokal i samo u rijeiima
slavenskoga porijekla: dosti, dvijesti, gudilo, gundilo. U pmome primjeru imamo trag
starijego obrazovgnjo: oblik dosta dohili smo od do qila, a dosti od tlo sytfs; u drugom
imamo ikavizam: starie dtvd sud > dvijestfa, a u gudilo, gundilo imamo morfem -ilo.
81
Peco, lstotnohercegovac'ki.35. Lik dosli susreiemo u mogim Stokavskim govorima. V.: Reictar, D?r
itolafische. l0l:Pcco. lkuvskoittukawki. I, 96: Brabec, Twla, 9.
8a
U zapadnobosanskirr ikavskoidakavskim govorima imamo: dv)btl. Up. Peco, lkavskoiiukovski, 1,97.
R) ZNACI ZA DUZINU
452. Nenagla3eni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i kratki. Dugi samoglas-
nici u standardnome jeziku mogu biti iskljudivo u slogovima iza naglaska.
Znak za duiinu (-) piSe se imad dugoga samoglasnika (kojije bez uzlaznoga ili silaznoga
tona). Duiina nenagla5enoga samoglasnika takoder moie biti nosilac madenjske razlike. Zato se
znak za duZinu stavlja onda kada na osnow konteksta ne bi bilo jasno koje je znadenje nekoga
oblika. U reienici Cijelidankupisijeno!moguiajedvoznadnost:l<ilpi(2. l.jd. imp. gl.kitpit|'
skupljaj) i kilpi (3. l. jd. prez. gl. kitpili; skuplja). Dakle, duZinu je potrebno omaditi u redenici
kao: Cijeli dan kupi (= skuplja) sijeno,ali ne i u redenici kao: Cijeli dan ona kupi sijeno.Takoi
(1) Dobro vidi ita se radi (imp.) : Dobro vidi ita se radi (prez.). - (2\ Niz Krivaju lovili
smo dobre rihe (ak- mn.) : Niz Krivaju lovili smo dobrE rihE (gen. jd.\.
453. Genitivni znak (^) moZe se pisati (umjesto znaka za duZinu) na kraju genitiva
mnoZine nekih imenica, i to kada o pravilnome iitanju te rijedi ovisi jasnoia redenice, a sam se
oblik ne moZe odrediti na osnow konteksta: glavd ili glava (ali: pantetnih glava. a ne: pametnih
glavd I -a):

450. Kada se biljeika odnosi na dio teksta kojije orneden kakvim pravopisnim znakom, (1) Tomo nije imao poznani*a (gen. jd.\: Tamo nije imao poinanikd (gen. mn.) - (2) U
zvjczdica ili sitna brojka stavljaju se s desne strane pravopisnoga maka: jagodi (gen. mn.). - (3) Dii jd.) : Drii
ruci jagoda (nom.jd.) : U ruci se ugovora (gen.

(1\ I upo:nat iete nte nakon 3lo miesto moje ostane pra:no i drugi ga zauzme umjeskt se ugotord (gen. rnn.).
ntctte_*

* Ali ibn Ebi-1alib. Adr./j/r/-6rlrrtd {lrer R. Mrhnrutichairc r M llatlZii}. rtr: i lll

104
S) ZNACI ZA NAGLASKE ne ostavlja se bjelina slijeva i zdesna (iime se razlikuje od upotrebe u matematidkoj radnji
454.Znaci za naglaske pi5u se iznad samoglasnika i oznadavaju ton i duiinu naglaSenoga mnoZenja, gdje su bjeline uobidajene). -)
sloga. lzvan strudnih djela upotrebljavaju se samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je
znadenju ili obliku rijed. Npr.. ukoliko se znadenje ne razaznaje iz konteksta, u rci.enici Kupi to! 462. Znak ponavljanja,koji je po obliku jednak prvome dijelu navodnika ( " ), pi5e se

moguca je dvomadnost: Kilpi to (skrpi to) i K)pi to (pazari to). Ili: Pds ga je spasio (pojas) : ispod rijedi koje se u istome stupcu ponavljaju.
Piis ga je spasio (pseto\.
463. Paragraf ($ kao mak upohebljava se umjesto ryeti ilan (skra6.: i/.) ili taiko
455. Znaci n naglaske u bosanskome standardnom jeziku jesu: (skrad.: /.): V. $3. i 4.; Up. u $-ima 3. i 4.

"
- lvatkosilazni (npr.: kirta, ptica), 464, Postoje i drugi znaci za isticanje pojedinih dijelova teksta: tipovi slova (razmaknuta,
'
- lratkouzlazni (npr.: 6tac, sistra), kurziv, polumasna, masna, velika slova), red uta ili taiaka, uvaieni redak i dr.
| dugosilazni (npr.: m€so, bdjka),
-
'
- dugouzlazni (npr.: gldva, trdva)-

T) ZNACI PORJJEKLA

456. Znak> znali daje, ramilo se u, tj. upohebljava se kada se Zeli oznaiiti da se rijed
(oblik) ispred toga makarazvlla u rijed (oblik) iza togaznaka; *betgt> brdgt> brijeg; smijati
sp > smijati se; sol > s6; mojega > moga.i o > u.

Znakcmadipostalo od,tj. od rijedi (oblika) izatogazrnka postala je rijed (oblik) ispred

toga znaka: brijeg < brdgt < *bergt; smijati se < smdjati sg; sd < so/; m6ga < mdjdga.

457.Znacima> i < moZe se upuiivati na rijedi koje se preporuduju u standardnomejeziku

kao stilski neobiljeZene ili opcenito na rijedi i oblike kojima se iz kojih drugih razloga ieli dati
prednost: ietvoro > tefvero; minarel > munora; ko < tko.

u) OSTALI ZNACr
458. Znak jednakosti (=) pripada matematici: 4 r- x = 6. Taj se znak moZe staviti i izmedu
rijedi koje su po nedemujednake: sad = sada; phone= glas; Iogos: rijei, govor.

459. Znak viie (plus) takoder se najde5ie koristi u matematici. Taj se znak, medutim,
upotrebljava i izvan matematike u primjerima kao: Danas je +/8 0C (plus osamnaest stepeni
Celzijevih).

460. Znak manje (ninus) izvan matematike upotrebljava se za oznadavanje stepeni tem-
perature ispod nule: -15 0C (minus petnaest stepeni Celzijevih).

461. Znak mnotenja (x) upotrebljava se za oznadavanje duZine, Sirine ili visine neiega:
krc:u 8x6 (kuca osam metara duga. a Scst Siroka). Kadaje u ovakvoj upotrebi, znaku mnoZcnja
106 o. c. opus citatum (navedeno djelo) r. ,: srednji rod; svojom rukorn
107
o, g. ove godine s. v. sub voce (kod rijedi, pod rijedju)
o. i. osnovna Skola v. d. vr5ilac duZnosti
s. d. sine anno (bez oznake godine) v, r vlastitom rukom
s. i. sinc loco (bez oznake mjesta) i. r. ienski rod

Ukoliko se piSu, unutar reienice stavlja se zarez ispred i iza skla(,enica di. i. (: dielle ia-
nuhu= uzviienaje narav Njegova; dolaziizaBoLijega imena), a. s. (: alejhisselam = nekaje mir
s njim: dolazi iza imena svakoga vjerovjesnika), a. i. (: azimuian = uzviSeni, velidajni; odnosi
se na Kur'an) i sl.

468. Neke od ovako tvorenih skraienica piSu se velikim slovima:

465' skadenice mogu biti usrarjene, koje su opienito poznate, uobidajene, tvorene
u
skladu s utvrdenim nadelima, i prigodne, kojima se prema potrebi sluie pojedinci
i koje nisu A.D. anno Domini (poslije Krista /vjerovjesnika Isaa/)
opienito prihvaiene, premda su ekonomidne i lahko razumljive. A.H. anno Hagire (po Hidzri)
Skraienice se pisu s tadkom i bez tadke, velikim i malim slovom ovisno po H. po HidZri (prema musl. novoj godini; raduna se od l6.VIl 622. po vjerovjes-
- o njihovol
prirodi i strukturi. Skaienice koje su, zapravo, sinboli redovno se pisu niku Isau)
bez tadke
K. Kur'an
466. Ustaljene su skraienice dvojake. Obitne su skraienice skraieni dijelovi I. S. locus sigilli (mjesto pedata)
rijedi
(prostih, slozenica i polusloienica) ili skupova rijeii. Upotrebljavaju M. P. mjesto pedata
se samo u pisanju, a pri
ditanju izgovaraju se u neskraienome obliku, kao da su pune rijedi. za razliki N. B. nota bene (pazi dobro)
oo ou;enin,
sloiene sksacenice, nastale kraienjem rijedi u sastavu vi5edlanih vlastitih imena, upotrebljavaju N. ,V. nomen nescio (ne znam imena; neko nepoznat)
seiupisanjuiugovoru. P S. post scriptum (poslije napisanoga)

469. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njeg se stavi taika. Tako se
A) OBIENE SKRACENICE postupa i onda kada je prvi glas irrena predstavljen dvoznakom ili troznakom: H. (Hasan) K.
(K.jojijo\ Ptuiiak, E (Franz) Schubert, C. (Chorles) Dickens, T. (Theodor) S,edbery.
a) Skradenice s taikom na kraju

467. Skraienice tvorene uzimanjem prvoga slova rijeii pisu se s tadkom na kraju. 470. Pojedine skraienice tvore se tako ito se u rijedi koja se krati uzimaju podetna slova
Akoje na ovaj naiin skraien skup'jedi,jedinice skracenice piiu se odvojeno, do prvoga sarnoglasnika, a iza njih stavlia se tadka:
u tudku *.
stavlja iza svake skraiene rijedi:
br. broj pr. primjer
(i. ditaj (uz: tit.)' r. vidi; vijek al. tlan pr n. e. Vile nove ere (po kriianskonr
.f. femininum (2. r.) o. a. ad acta (medu spise) i dr. i drugo radunanju vremena)
S. godina (o. g. i ik. g.; uz: god.); a. d. akcionarsko druitvo f: francuski 11. stoljeie
gospodin (uz: gosp.) k. g. kao gost gl. glagol (i izvedenice;trz: glag.) .r/r: strana
h. hadL|ltadiija L c. loco citato (na navedcnorne mjestu) i s1. i sliino su svezak
i d. i dalje nt. p. manu propria (vlastitom rukom) m.i. (u)mjeslo ik. Skolski (ik. g. - Skolska godina)
li. kur'anski n. r. mu5ki rod mn. nrnoiina zb. im. zbimainenica
1. lice m. s. medu spise
nt. masculinum (m. r.) n. d. navedeno djelo 471. Ccsto se skraienice tvore tako Sto se u rijeii koja se krati uzimaju pn,i sloe i potetni
n. neutrum (s. r.) n. e. nove ere (po krSianskont dio drugoga sloga (do sarnoglasnika). Iza njih piSc se tadka:
r. razred: rahmctli (umrli) kalendaru )
/. tilaka oI. akuzativ ulh. albanski
ufu. akccn(a)l ur arapski
108
arh. arhitekt(onski); arhaizam ls/. islamski Ove skaienice podasnih naslova (kao i ostale skaienice) ditaju se kao pune rijeii: dr.
I

bibl. bibhjski isp. isporedi Begii (tit: doktor Begic), dr. Begita (Eil.: doktora Begiia) i ne dobijaju padeZne nastavke: dr
10t\
bos. bosanski komp komparativ Begitu (a ne: dr-u Begitu, dru Begidu)'
boi. boinjadki lat. latinski
iit. ditaj (uz: i.) lok. lokativ
ili
475. Ta1ka se stavlja iza skaienica tvorenih i na druge nadine, npr. uzimanjem dvaju
dem. deminutiv musl. muslimanski
i
din. dinar (uz: d) vi5e slova rijedi koja se kati ili skupa rijedi. Odabrana slova dine kratku lahko razumljiw
perz. perzijski
ef. efendija prev. prevodilac
skradenicu:

engl. engleski prez. prezenl bh. bosanskohercegovadki npr. napnmjer

.fok. fakultet prir. priredivad cf. confer (isporedi) sg singular
gen. genitiv prof. profesor etc. et cetera (i tako dalje) s/s/. staroslavenski
gimn. gimnazija razr raned(uz: r) gppuk. generalpotpukovnik svr swieni glagol
CkC glagol[ski] (uz: g/.) skrai. skraienica itd. i tako dalje tj. to jest
god. godina (uz: g") slav. slavenski jd jednina tzv. takozvani
gosp. gospodin (uz: g.) stud. student(ski) kv. kvalificirani vkv. visokolcvalificirani
hip. hipokoristik itok. Stokavski
hist. historijski tal. talijanski
im. imenica ui. udenik
tng. inienjer (medunarodna slaai. za b) Skraienice bez taike na kraiu
ul. ulica
fr. inginieur) up. uporedi 476. Bez tadke na kaju piiu se skraienice koje su najdeSie, zz'pravo, simboli (maci
insft instrumental usp. usporedi mjemih jedinica, novdanih jedinica i sl., oznake za nazive dasopisa, strane svijeta, hemijske ele-
ini. iniinjer (skai. prema naiem zast. zastarjelo mente). Jedne od njih piSu se malim, a druge velikim podetnim slovom.
izgovoru)

477. Malim podetnim slovom i bez tadke na kaju pi5u se skaienice (simboli) mjernih
472. Skaienice se mogu tvoriti i tako 5to se od rijeii koja se krati uzimaju prva dva sloga jedinica:
i podetni dio treiega - do treieg samoglasnika:

aor. aorist geogr. geografrja;geografski

cm centlmetar km kilometar
augm. augmentativ imperf. imperfekt
dg decigram q kvintal
dijal. dijalekatski; dijalektizam metaf. metaforidki
dkS dekagram / litar
etim. etimolo5ki univ. univerzitet(ski)
dkl dekalitar m metar
dl decilitar ml mililitar
473. Skaieniee se tvore i na taj nadin sto se od rijedi koja se dm decimetar mm milimetar
kati pise podetni dio do
.r
drugoga suglasnika iza samoglasnika u podetnom slogu: hl hektolitar sekund(a)
kg kilogram / tona
iei. de3ki rus. ruski
Tako i mh (metar u sekundi), kg/m2 (kilogram po kvadratnome rnetru) i sl.
gri. grdki tur. turski

474' Skaienice se mogu tvoriti uzimanjem poeemog i zadnjeg srova rijedi. 478. Bez tadke na kraju piSu se i pojedine medunarodno prihvaiene oznake za mjeme i
kao i uzi- jedinice:
rnanjem podetnog suglasnika" jednog suglasnika iz sredine rijedi srodne
i zadnjeg suglasnika. I iza
takr ih skraienica piie se taika:
oar I sat (hora)
dr. doktor d dan (dies) ha hektar
mr. magistar
Tako i: e/ elektront'olt, Wh-- vatsat, mmHg milimetar iivino stupco: e-mol, C-kljuc:
h[:. hafiz
l0 stepen. I'- minut(o). I "- sekundla).
 I

tr0
1179. Bez tadke na kraju piSu se u medunarodnom prometu omake novdanihjedinica: BHD Upotrebljavaju se i u pisanju i u govoru; mogu biti promjenljive (npr.: MUP-a, GZM-a), a ledne
ll
(bosanskohercegovadkidinar;domaiesuskaieniced-dinar,p para),CHF(Svicarskifranak), od njih mogu dalje udesfvovati u tvorbenome procesu (npr. mupovac). Sve se pi5u bez tadke iza
DfM (njemaika marka; u Njemadkoj i u nas uobidajeno je i DM), USD (ameridki dolar). pojedinih slova. Sva se slova piSu sastavljeno (npr.: RTVBiH, a ne RTY BilI).

480. Velikim slovom i bez tadke piiu se i simboli (oznake, skaienice): 484. U sloZenih skraienica sva su slova velika (izuzev veznika l) bez obzira na naiin nas-
tanka te neovisno o tome pi5u li se sve rijedi koje ulaze u sloieni naziv velikim podetnim slovom
a) hemijskih elemenata: ili se lako piSe samo prva rijet:
Al aluminij Fe gvoZde
AMSBiH Aulo-molo savez Bosne i Hercegovine
Ca kalcij K kalij ANUBiH Akadenija nauka i umjetnosti Basne i Hercegovine
Cd kadmij ,S sumpor
BBC skai.: engl. British Broadcasting Corporation (Britansko radiodruiwo)
Cu bakar
BiH Bosna i Hercegovina

b) iahovskih figura: BMW skai.: njem. Bayerische Motorenwerke (Bavanka tvomica motora)
CIA skai.: engl. Central Intelligence Agency (Cenhalna obavjeStajna sluiba)
D dama / lovac DDT skai. prema hem. sastaw: dihlor-difenil-trihlormetil-metan (sredstvo za
K kalj I top uniStavanje gamadi)
FAMOS Fabrika molora Sarajevo
c) strano svijeta:
GZM Glasnik Zemalj s kog muzej a
1 istok ,S sjever HE hidroelektrana
J jug Z zapad HTZ H i gij ens ko- t ehni t ka z ai tita
KDB Kulturno druino Boinjakn ('"Preporod")
Tako i: JI - jugoistok, AZ - zapad-jugozapad. Na isti nadin piiu se i medunarodne ozna- MUP Ministarstvo unutrainj ih poslova
ke: llt - zapad, Sll - jugozopad. ltSYl/ - zapatl-.jugozapad i dr. NAMA Narodni magacin
OI.JN Oryanizaci i a ui edini enih naroda
rl) poierlinih mjernih jedinica: PA Pedagoikn akademija
,r amper V volt PL Patrioxka liga
PTT Poita, telegraf i telefon
"c celzijev stepen VA voltamper
Hz herc W vat RBiH Republika Bosna i Hercegovina

J dLul RIVBiH Radiolelevizijo Bosne i Hercegovine

SAD edinj ene A merii ke Dri av e
Sj
Bez taike i velikim podetnim slovorn pi5u se i oznake jednodlanih naziva dasopisa: /.- so Skupitina optine
lzroz. O - Odjek. P - Pregled, Z - Zivot. SUP Sekretarij at unutrainj ih poslova
ULUBiH Udruienje likovnih umjetnikn Bosne i Hercegovine
481. Bez tadke se pi5u medunarodne skraienice doir (: dominus) i.lia (: frater; fratar). ttN Ujedinjeni narodi
(lzgovaraju se kako su napisane i ne mijenjaju se po padeZima.) UNESCO skrai.: engl. Uniled Nations Educational, ScientiJic and Cultural
Organization (Medunarodna organizaclja za prosvjefu. nauku i kulturu)
UNHCR skrai.: engl. United Nations High Commissionerfor Re/uges (Visoki kome-
482. Bez, taike se pi5u i skracenice gda (gospoda) i gdica (go.spodico).
sarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UPI Ujedinjena poljoprivreda, promet i industriio
USA skrai.: engl. United States of America (bos.: SAD)
B) SI.,OZENE SKRACENICE
ZAVNOBiII Zemaljsko antifaiistiiko vijeie narodnog oslobodenja Bosne i Hertegovine

4ll-1. Siozcnc skracicnice uobitajene su kako u nascm tako i u druginr jezicima. one se
Zfp Zeliezniiko tronsportno preduzece
tvore od nckoliko rileii kao c'lanova slozenoganaziva tako ito se od svakoga ilana uzirna ili
poielno sloro ili poierni slou. a mosu predstarljati i kombinaciiu poietnih slova i slogova.
 L

485. Navedene i slidne sloZene skaienice razlikuju se medusobno u nadinu ditanja. Jedne
t12 113
se ditaju onako kako su napisane (npr. ANUBiH, NAMA, UPI; neke se od njih mogu pisati i kao
vlastite imenice: Nama, Upi, Unesko). U drugih se pojedina slova ditaju onako kako glase nji-
VII. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
hovi nazivi u abecedi (HTZ - Eita se: hat€ze; PTT - iita se: petet€; SAD - dita se: dside). PiSu
se iskljudivo velikim slovima. Neke od njih svojim oblikom odgovaraju rijedima bosanskogaje-
zika i mogu se mijenjati po padeZima (iz Name, u Upiju, od Fde, iz Unicefu\ te udestvovati u
daljnjoj worbi (Famosov motor, Mupova sluibenica, Opresina prodavnica), dok su druge
nepromjenljive.

486. Ako se skaienica ne mijenja, dita se onako kako zahtijeva njen glasovni sastav: ,z
BiH (tit.: izbih), u HE (tit.: u hae), na PA (Eit.: na pea), ili se, Sto je poZeljnije, pri ditanju slo-
Zenica razdelava: u BiH (t Bosni i Hercegovini), u HE "Gacko" (dit.: u Hidroelektrani 'Gac-
ko"), na PA u Zenici (Eit: na Pedagoikoj akademiji u Zenici). A)cLASOvrcrc
487. U pojedinim troinjaikim narodnim govorima potrvenaje razlika izmedu aliikata i i
i U standardnome bosanskomjeziku, medutim, treba razlikovati glasove i i i (ovo se odnosi i
na izgovor i na pisanje).

i
488. Glasovi i i dva su razlidita fonema, 5to znadi da mogu sudjelovati u razlikovanju
rijedi i njihovih matenja (tj. biti u fonoloikoj opreci):

iar (: tarali; dral) ior (dobit)

iarlrali (pomalo darati) i ar ka t i (pomalo trgovati )
ielo (dio glave) ielo (ielav dovjek)
temer (1ed, otrov, gordina) iemer (pojaszanovac)
forda (kdo, dopor) iorda (sablja)
iup (duperak) lzp (zemljana posuda)
gluhai (biljka) g/ulrai (gluh dovjek)
jahaiica (ona koja jaie) jahatica (npr. mazga)
koienje (gl. im.: koditi) kotenje (gl. im.: kotiti)
lroienje (gl. im.: kroditi) kroienje (gl. im.: krotiti)
tuiica (dem.: kuka) izirca (dem.: kuda)
mlaienje (gl. im.: mladiti) mlaienje (gl. im.: mlatiti)
muienje (gl. im.: muditi) muienje (gl. im.: mutiti)
napuien (gl. prid. trp": napuditi) napuien (gl. prid. trp.: naputiti; napuiiti)
posjecen (gl. prid. trp.: posjeii) posjeien (gl. prid. trp.: posjetiti)
spavaiica (Zena koja spava) spavaiica (ko5ulja za spavanje)
vratati (gatati) vralati (nesvr5.: watili)
vratii (billka) vrdlic (dem.: vrat)
zaprijeien (gl. prid. trp.: zaprijediti) zaprijeten (gl. pnd. trp.: zaprijetiti)

489. Pojedine rijedi govore se i piSu i s glasom i i s glasom cr' sto se objainjava razliditim
osnovama ili razliditim sufiksima.
I14
Tako se od komparativa kraii, pliii izvode imenice kraiina, pliiina, a u istom se znade- i)uimperfektuglagolakojimainfinitivnaosnovazavrSavanak..peiah(<peklti]+jah), tls
njuupotrebljavajuimenicekraiina,pliiina,izvedeneodpridjevskeosnove: kratak,plitok(kratk peiahu (pored: pecijah, pecijahu); vuiah (pored: vucijah);
+ ina > krattina > kadina; plitk + ina > plitdina > plidina). miii, mitimo, miiite,
g) u imperativu glagola kojima prezentska osnova zavrsava na c i k:
Takoder su naporedne imenice boleiiurina, ko|iurina, moiiurina (sa sufiksom -irlnna)
skaii, viii, Plaii;
i boleiturina. koiiurina, maiturina (izvedene sufiksom -jurina)te pridjevi /to'iiat (sufiks -iat)
i fto.i/zr (sufiks -jat).Kao naporedni prihvaieni su i sljedeii llkovi: ierpii (izvomillk) I ierpit, h) u glagolskom prilogu sadasnjem glagola kojima prezentska osnova zavriava na c
i ft:
inoia I inoia, jednoi I jednoi, liutii I ljutii (brljka), teklit I teiiic (glasnik). tlotiiuti, mituii, plaiuti' skaiuii;
peien,
i) u glagolskom pridjeru trpnom glagola kojima infinitivna osnova zavrsava na k:
l

490. Kajkavska osobna i zemljopisna imena piSu se uglavnom s glasom i. Tako se pi5u takvih glagola: pecenje, sleienie'
isjeien. a tako i u glagolskih imenica
imena na -ii (Habdelii, lvekovii, ZapreiiQ. Zemljopisna imena u kojima je kajkavsko pi5u ii
se sa ii
(Medveiiak, Dvoriite), ali je v
Medveiicft i sl. moguie pisati i Medveiiat (vei odo-
dolazi prema osnovnim gla-
maieni lik u standardu u samoj Hrvatskoj). Prezimena se pi3u onako kako su usvojena, te uz kaj- 494. U izvedenim rijedima (i njihovim oblicima) glas cr

kavsko BudiSiak postoji i.Budliiat i sl.

sovima c i t
Tako je, npr., u rijedima izvedenim sufrksima -alt (tratak : trak)''an (srian : srce;
: lice;junaian : junak), -anik (zupianik'. zubac), -atifu (triiaria trica\,
litan
'. -etina (rutetina
'. ruka), -evii (striievii : stric), -iea (wiica : vuk; djevojiica : dievojka), 'i6 (kontii : konac;
a) Glas d vatii ..
vuk), -ina (momtina
..
momak; loniina '. tonac), -iti (mlaiiti : mlak; zraiiti '. zrak), -janin
(Banjaluianin Banja Luka; Dubiianin : Dubica; Jelaiianin : Jelaike; Samianin : lBosanskil
..

491. Pri izgovoru glasa i najdjelatniji je vrh jezika, koji je uzdignut i usko prislonjen uz ..
Samac; Saptanin Sabac; Uiitanin : Uiice; Zvorniianin Zvornik),-jati
'. (iaiati :jak), -ka (znai'
prednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupiene i zaobljene. (lstovjetneje tvorbe i sloZeni ..
ruka), (staraiki '. storac; znalaiki : znalac; junatki : junak; vranduikl '.

ka : znak; rutka Is)ki

suglasnik dl - razlikuju se utoliko 5to je i bezvudna, a di mutna afrikata.)
Vranduk; tako i: jajaiki : Jajce; poiarevaiki : Poiarevac; iahaiki
'. Sabac; tadiitki : Tadiik;

vinaiki : vinac), -ura (djevojtura: djevoika), -urda Quiurda : ruka; ptiiurda : ptica), -urina
492. Glas ijavlja se u osnovama rijedi u kojima njegov nastanak nije vidljiv (ovakve (pticurina : ptica), -urliia (djecurliia : djeca).
rijedi popisane su u Pravopisnome rjedniku): iabar, cador iada, tamac, iardak, tas, iaia, iav'
ka, iarapa, iekati, Celebija, ielo, tetka, ieialj, cetiri, iibuk, iudan; baiva, baiia, dapate, Dra' 495. Glas i nalazi se u nekoliko (viSe ili manje plodnih) sufiksa, i to u:
ievo, Foia, hlate, jetam, juier mat'ka, palata, piela. peiurka, poietak, ratunica, ruiak, taikn,
Zepie, teier; bii, kljui, lui, Malkoi, Otui, sendvii, telbrii, iui itd. a) imeniikim:

-at: orai, rogai, Ivojai, jahai, skakai, skitai" skupljai, iaptai, nosai, brisai,
493. Glas i stoji u oblicima prema osnovnirn c i ft. Tako je: ogrlai, uiac, zafvarat, pokrivai, upaljai;
-ata: cujetaia, glupaia, krtolaia, pregaia, pribadaia, rudata' udavata;
a) u vokativu jednine imenica mu5koga roda kojima osnova zavriava na c i k: striie
-aiina: prem e t aii n a, s prd a t i na;
(< stric + e), mieseie, zeie, starie; vojniie (< vojnik + e), junaie, mraie, vuie;
-ainica: brijainica;
b) u norninativLr, akuzatir.u i vokativu mnoZine imenica mu5koga roda kojima osnova -iaga: rupiaga;
zavriava na c'. stt'iievi (< stric + ev + i), striieve, zecevi, zeteve; -ianin: Dmarianin, Dubrovianirt, Prijedortanin, Zagrepianin,
-ie: Arapie, nahoie, paiie, sirote;
c) u komparativu izvedenome nastavkom 7l od pridjeva kojima osnova zavriava na k;
-tica: cjevtica, grantica, slrsrtiica, stvarlica' trtniica;
7ar'i (< jak + ji). gort\i, mlaii; -tit: baloncii, korjeniii. oraiiit, prozoriit, obraiiii, sirtt'it, ttpiid;
d) u prezentu glagola kojima infinitivna osnova zavriava na t te glagola kojima prezent- -iija: aiiija;
-tina: Iaiovtina, Iiieniina, somiina, iantariino -
t
ska osnova zavrSava na i k: peiem (< pekfti] + jem), miiem (< mic[ati] + jem), skacem
-iurina: bol eittu'ina, koiito'ina (poted: holeiturina' koiiurino):
(< skak[ati] + jcm); peiei. peie, peiemo. peiete. dotiiem. kliiem, platem. poriiem, sijeiem,
-etak: grmeiak, plamecak;
.sriiem, vitem.
-enjata: krpeniata,
e) u aonstu (2. i 3. 1..1d.) glagola kojima infinitivna osnova zavrSava na k: rete, ispeie, -evata: treSnjeva(ai
i.s iict'e. -ii branii. gonit, ri6ii(ribolovac). votlii liutii {porcd: /liirir:):
n -iiak.
-iiar:
plamiiak, pramiiak, grumiiak, kamiiak, krajitak;
antia lko holiiar epileptiiar, hemiiar historiiar;
500. Glas i dolazi u izvedenicama prema osnovnom r. Tako je:
t 17
-iiii: sestriiii; a) instrumentalu jednine s nastavkom -7u imenica Zenskoga roda u kojih osnova
u
-iiino dobriiina; zavrlava na t i st smriu (< smrt + ju), boleiiu (<bolest + jtr), ovlasiu, pakoiiu, radoiiu. Tako
-iinu: bratiina, dj everiina, sestriina; i: zluradoicu i sl.;
-j aia (-nj aia): parnj aia, kukuruinj ata, sj evernj aia, s lamnj aia;
b) u komparatiw i superlativu pridjeva u kojih osnova zavriava na t: ljuCi (< ljut + ji),
-ovaia: brezovaia,dudovaia,jabukovaia,treinjovata,iljivovaia;
najfuii, I'tac| najkruii, kraii, nail'raii, iuii, najiuii;
-ovnjaia: makovnjaia;
c) u prezentu glagola na -oli u kojih prezentska osnova zavrlava na t'. metem (< met[ati]
b) pridjevskim:
+ jem), kreiem, hropie, grakiemo. Tako i: premeiem, premetemo i sl.;
-aiak: dugaiak, punaiak, slabaiak;
d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti dija prezentska osnova zavr5ava na t: poiiah
-uian: ubitaian;
(< post[iti] + jah), pamiah,planiah, iaiiah;
-aiki: dub rova t ki, zagrebaiki;
-iiv: prij em i iv, prilj epiiv; e) u glagolskom prilogu sada3njem s nastavcima -eii (dolazeii, noseii, sjedeti), -juii
-iian: elegiian, ekanomiian, energiian, harmaniian, ironiian" realistiian, sebiian, (pitajuii, vaptjuii), -uii (iduii, tekuii). Tako i: pri.dolazeti, propitkujuti i sl.;
straitan;
f) u glagolskom pridjeru trpnom pojedinih glagola u kojih prezentska osnova zavr5ava
-iiast: bjeliiast, plaviiast;
na t: iaiten (iast[iti] +
jen), potaiien, oialoiien, ugoiien, upamten (ali: dopustiti - dapuiten,
-iiav: plaviiav;
namjestiti - namjeilen i sl.; naporedo je: iskoriiien I iskoriiten, ovlaiien I ovlaiten);
-iEki: budistiiki, turis tiiki, urbanis tiih;
g) u glagolskoj imenici glagola na -ltl u kojih prezentska osnova zavr5ava na t: iaiienje
c) te u priloikom -aike: glavaike.
(< dast[iti] + jenle), pamtenje, zapamtenje, poitenje;
t
(Razumljivo je da glas zadtlavaju i sve daljnje izvedenice od spomenutih i slidnih
h) u nesw5enom glagolu izvedenom iz svdenog kojem osnova zavr5ava na t 1li st: plaiati
rije(,i: najjaii l< naj + ja1il, l,rojatica /< kojad + ica/,jahaiico, lwpaiica, skupljaiica, siroiad
(< plat[iti] + jati), shvaiati, osjeiati, zapamlivati (< zapamt[iti] + jivati), ugoiiivati (< ugost[iti]
/< siroi[e] + adl,paiiad, kljuiar l< kljud + arl, kljuini;te njihovi oblici: krojaiicu, siroiadima,
+ jivati), ovlaiiivati.
kljuiarev... Tako i: lvojaiicin itd.)

501. Glas i dolazi u oblicima rijedi u kojih osnova zavrSava na t a koje su izvedene sufik-
496" Glas i dolazi umjesto zvudnoga suglasnika dZ (J) ispred bezwdnih glasova, npr.: sima 1a: braia (< brat + ja); -janin: Egipianin (< Egip[a]t + janin), Osatanin (< Osat + janin);
kembri iki (< kembridZ[s]ki). -je: biie (< bit + je), krvoprolite, nadahnuie, liite, plaiie, pruie, svanute; -ji: pileii (< pll +
elet + jt), teleti.
497. Pojedina slavenska prezimena imaju kajnje i, i to: slovenska (Gregoriii,
Zupaniid,slovadka (/urkovi[), bugarska (MiletiS,de5ka (Bdlri), ruska (Sergej evi{. 502. Glas i nalazi se u nekoliko (viSe ili manje plodnih) imenskih sufiksa:
-at: gluhai, golat, Bihai;
b) Glas i -ata: mokrata; tako i: nedaia, zadaia;

498. Pri izgovoru glasa c vrh jezika opire se o donje sjekutiie, a pregradu i uski prolaz
-bat. zelembai (< zelen + bai);

zradnoj struji pravi hrbat, tj. srednji dio jezika, koji se Siroko prislanja uz prednji i srednji dio
-iii: balontii, kameniii, oraiiii, prozoriit, zupiii;
n'rdoga nepca, a usne nisu zaobljene, nego se razvlade i ohlabavljuju. (Na istome mjestu
-dal: cnendni, srndai;

kojem nastaje bezwina afrikata c tvori se i zvudna afrikata zL)

na -evii: kraljevii;
-itii. sestriiit:
-ii: cnii, golubil, grabii, Iabudii, konjii,
brodic, ilaniii, cvjetii, Ijutit (bot.; uz:
499' Clas cjavlja se u osnovama rijedi u kojima njegov nastanak nije vidljiv (ovakve
Ijutii). Begii. A h nt i t:.
rijedi popisane su u Pravopisnome rjedniku): iaskori, cehotina, celav, ieltja, iutl, iuk; gace, kci,
-oia: iisktta, krhkota, lahkoia, mehkoia, somoia. skupoca, trudnoca. truhloca, nrdoia;
kuia, leL1a, marteha, naive, pleta, rrec:a; moi, noi. vet. vruc i dr.
-ovit: dragovil. Mujezinoil (< mujezin + ov + id):
I
 te u pridjevskim: 5ll, Glasovi di i d dva su razliiita fonema, Sto znadi da mogu biti suprotstavljeni jedan 6
118
drugome pri razlikovanju rijeii i njihovih znadenja (tj. mogu biti u fonoloSkoj opreci):
-uii: domaci,jahaci, kupaii, pisaii, spovaii, iivaii;
-eii: srnet:i, ovneii. diok (vreta) dat (udenik)
diem (marmelada) dem (Lvala)
503. Glas crnalazi se u infinitivu glagola koji nemaju -ti; doti, nati, poii, rcii, sjeti, hodia (inam) hoda (: hod, hodanle)
tuii. vuii.
512. Naporedni su u bosanskomejeziku oblici Madiarska (prema turskome izgovoru) i
i
504. Glas dolazi umjesto zvudnoga suglasnika d (j) ispred bezvudnih glasova, npr: Madarska (prema izvomome izgovoru), a tako i Madiar I Madar Madiarica I Madarica,
ietca (< Zed + ca), riikast (< rid + kast), rollro (< rod[o] + ko; hip.: rodak), omeika (: omedak), madiarski I madarski.
smetkast (: smed). Nadimci Madiar i Madar pllu se onako kako ih pi5u njihovi nosioci.
t
(Razumljivo je da glas zadrLavaju i sve daljnje izvedenice od spomenutih i slidnih
rtjeti: ielavko, lwiepazitelj, noiainji, noiili, vrccetina, waiina, gluhatev, hihaiki, mokracni,
Begitev, roikov te njihovi oblici:. ovlaiiivanje, od polubrate, halkonciiem, kraljeviiem, crvi- a; Glas di (J)
iem, domaiici, anetim, riikasta.)
513. Zrudna afikata di (J) wori se na istovjetan nadin i na istome mjestu na kojem i
bezwdna afrikata f (v. t. 491).
505" U bosanskomejeziku samoje: opii, oplina, optenito, uopie i sl. (crkvenoslavenski
su likovi opiti, opitina i sl.). Oblici steitmiki sveienik (i izvedenice) mzliditoga su znadenja:
prvi se odnosi na osobu koja obavlja sluZbu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja 514. Glas di javlja se u osnovama rijedi (uglavnom u posudbenicama) u kojima njegov
obavlja sluZbu u bilo kojoj crkvi osim spomenute. nastanak nije vidljiv (ovakve rijedi popisane su u Pravopisnome rjedniku): diamija, Dieda,
Diemal, Diemo (hip.: DZemal), Dienana, Diennet, dientlmen, diep, diezva, Diibril, diin, diip,
506. Od glagola rskoti naporedni su oblici s gruporn ii i 5l (< sk + j): i|iem I iirem, iiiemo diokej, diungla; budiet, daidia, Dedial, Hadiera, hadiija, hidiab, Hidiaz, Hidira, Indiil,
I iiremo. iiiuii I istuti, iiti t ii,i. hodia, maharadia, mesdiid, Nadia (hip.: NadZija), Nedid (zem.), patlidian. pidiama, Sandiak;
Samo je: biiiem, biiiuii isl. Tako iprema glagolimapljeskati, pritiskati, s/,sldri isl. hadi, iladi.
imamo odnos ii I sk:pljeiiem I pljeskam (: pljeskati),prltdcem I pritiskam (: pritiskati).
515. Glas di dolazi umjesto bezvudnoga suglasnika r: ispred zvudnoga glasa, npr.: jed-
nadiba (< jednad[iti] + ba), narudiba (< narud + ba), narudibenica (< narud + benica), pre-
507. Skupinu ic prema skupini s* imamo i u oblicima kao ltjeiie : Iijeska, trijeice :
dodiba (< predod + ba), udibenik (< ud + benik) i dr.
trijeska.

516, Glas di dolazi u sufiksima -diija, -diinica'. hostondiija (bostan + dLlja), bundiyu.
508. U rijedima arapskoga porijekla koje imaju velami okluziv t ftaf, kef) i u onima
buregdiija (< burek + dZija), levabdiija, galamdiija, govordirja, hvaldiija, miraidiijtt,
i
turskog porijekla s palatalnim okluzivom k'imamo ili glas ili t. Medutim, postoje irijedi u
raimdiija, ialdiija, ialjivdiija, provodatliija (< provod + [a]dlrja), kahvediijn (< kahv[a] +
kojima se naporedo javljaju jedan ili drugi glas (ovakve rijedi popisane su u Pravopisnome
rjeiniku): Caba I Kab{i (alije samo: iabenski), ieike I keike, cesim I kesim, iitoh I kirab (kryi- [e]dzija), buregdiinica (< burek + dZinica), tevabdiinica (< ievap + dZinica).
(Razumije se da glas di dolazi i u izvedenicarra i oblicima rijedi iz prethodnih triju tadaka:
gal, hitaja / hikoja (pnta).
Diemalovica, Dienanin, diepiien, sandZaiki, narudihenicom, prcdodiheni. udibeniiki. razgo-
t ordiiji, ialjivdiijir; tako i: miraidiijko /nasljednica/. pxrvodadiiko -)
509. Imena Becir i Bekir. Cerim i Kerim, Satu'i Sakir. Zaiir i Zokir. Cineta i Kintetu i
dr. piSu se onako kako su usvo-jena, tj. kako ih izgovaraju njihovi nosiocr.

b) Glas d (j)
B)GLASOVI Di ID 5lT,Zvu1na afrikata d(j) tvori se na istorne mjestu i na istovjetan nadin kao i bezvudni
510. U pojedinim boinjadkim narodnim govorima polrvenaje razlika izrnedu afrikata sloZeni suglasnik r:(r'. t. 498).
dj
ir/. Ustandardnorncbosanskornjeziku.nredutim.trebarazlikovati glasoved:i/(ovoseodnosi
i na izgovor i na pisanle). (O rasravljanju ri.jeii s afrikatom di.npr. ho-dio, San-d:uk. i onih sa 518. Glas ddolazi u osnovanra rijeir u kojinra n_jcuov nastanak niic vidljiv (ovakve njeii
skuptrnt r/ + :. npr. nud-iiyjeti. Pul-ieplie, ttp. Rostuyljonje rijeii no kruju rctku I popisane su u Pruvopisnome rjciniku): dttk duvt dcrdel. dipiti. dogat. ion. duhre. tfil.
 Eulizara, dumruk, duture, duvegija; andeo, iada, hrda, lada, leda, madioniiar meda, Nidara,
t20
orude, punda, ujeda; gled, rid, smed, smud.
519. GIas d stoji prema osnovnom d u oblicima u kojima se glas d udruZuje s glasom
Tako je:
a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ienskoga roda kojima osnova
zavr5ava na d: gladu (< glad + jt), zapovijedu;
b) u komparatirru i superlatiru pridjeva kojima osnova zavrSava na d: grdi (< grd + ji),
najgrdi, ludi, najludi, mladi, najmladi, sladi, najsladi, nrdi, najnrdi. Tako je i u komparativu i
superlatiw piloga: bljede, najbljede, lude, najlude, mlade, najmlade, slade, najslade;
c) u prezentu nekih glagola na -ati kojima osnova zawBava na d (onih koji u I . l. jd. dobi-
jaju nastavak -jem): glodem (< glod[ati] + jem), glodemo, preglodem, zidem (pored: zidam);
d) u glagolskom prilogu sada5njem takvih glagola: gloduti, ziduii (pored: zidajuii);
e) u imperativu takvih glagola: glodi, zidi (pored'. zidaj);
fl u imperfektu glagola na -iti i -jeti kojima osnova zawiava na d: braidah (< brazd[iti]
+ jah), vodah, vodahu, vidah (< vidfieti] + jah), vidasmo;
g) u glagolskom pridjeru trpnom takvih glagola: voden (< vod[iti] + jen), predvoden, iz-
raden, nagraden, viden (< vidffeti] + jen);
h) u glagolskoj imenici takvih glagola'. cijedenje (< erjed[iti] + jenje), vodenje, naredenje,
videnje (< vidfieti] +jenje);
i) u imperfektu glagola iii: idah, idaie (2. i 3. l. jd.), idasmo, idaste, idahu.
520. Glas d nalazi se:
a) u oblicima prezenta, aorista i imperativa glagola izvedenih od glagola izici'. izidem,
izidoh, izidi;
b) u nesvrienim glagolirna izvedenim sufiksima -jati i -jivati od osnovnih glagola na -ili
i Teti u kojih osnova zavriava na d: dogadati se (< dog[o/a]d[iti] +jati se), oslobadati, obradi-
vali (< obradlitil + jivati), iscjedivati (< isc[ije/je]d[iti] + jivati), vidati (< vidfieti] + jati);
c) u rijedima izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: ja (grada), -jaj (uvidal, -jak
(tnladak). Tanin (brdanin; Brodanin), -je (zabrde;Zagrade),7enift (sudenik), 1i (medvjedi).
(Razumljivo je da glas d imaju rijedi i oblici kao: iadavost, dulsija, hrdarye, nehrdajuci,
orudnik, ridokosa. predvodenje, hrdaninov i dr.)
C) GLAS 11
521. Glas fr nalazi se u osnovnim i izvedenim rijedima u kojima mu je po postanku (eti-
mologiji) mjesto, kao i u rijedima u kojirnaje naknadno razvijen (ovakve rijedi popisane su u
j.
Pravopisnome rjedniku): adhezija, aidaha, buha, iahura, dah, dahnuti, drhtati' duh, duhan, du'
hati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, Hajber (zem.), haben haiiz, hajat, hajde, Ha'
tid, halka, haljina, hangar havan, Hebron, helij, hendek, herbar' Hercegovina, hergela, hiljada,
Hira, historija, hitar hizmet, hodia, horoz, hotel, hlad, hlieb, Honoriie (papa), hrana, hrapav,
hrast, hrpa, Hunejn (zem.), hurma, Husnija, htsuz, hrskavica, hrium, hutba, Isfahan, kahva, ki-
hati, krhkost,lcrah, kuhati, kuhaa lijeha, mahana, mahmuran' mahnuti, mehlem, Mersiha, muha,
muhati se, Muharem, Muhsin, nahraniti, natruha, orah, Orhan, otprhnuti, ovrha, pehar, prah,
prhut, protuha, proha, promaha, pihtije, rahatloktm, ruho, rahlost, sabah' serhat, snaha, stih,
streha, suh, svrha, iah, iejh, Suhreta, tahan-halva, tarhana, tih, truhleZ, truhlosL truhnuti,
Tuholj, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti, vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtjev, zauhar,
Zulejha, iohar.
522. Clas /l pi5e se i u pojedinim rijedima i njihovim izvedenicama iako mu tu po posta-
nju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaienim u bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno
h: hastal, hora, horma, sahat-kula, sevdah.
523. U bosanskome jeziku (kako u boSnjadkim narodnim govorima tako i u boinjadkoj
knjiZevnosti) uobidajeni su oblici: hrda, hrdati, hrdav, hnai, hnati se, hnanje, hrzati' lahak,
Iahko, odlahnuti, olahkotni, ophruati, mehak, mehkoia, zahrdalost.
U standardnome bosanskomjeziku ovakve oblike i izvedenice od njih nepravilnoje pisati
bez glasa h.
524. Glas i piSe se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvaL hvatati, Hvar uhvaien.
525. Glas ir piSe se:
a) u genitiw mnoZine zamjenica, pridjeva i promjenfivih brojeva: mojih, njihovih, ovih,
uojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osigw'anih, ruiiiastih, snirenih, uienih; prvih' ietvr'
tih, ietrdesetih;
b) u l. l. jd. aorista dodoh, eglenisah, htjeh I htjedoh, rekoh;
c) u l. l.jd. imperfekta: gotorah, hoiah I hotijah I htiiah' miiljah, poitah, vodah;
d) u l. I.jd. kondicionala: govorio blh, htio bih, mislio bih, postio bih, vodio bih
526.Zbogdvojake upotrebe u bo5njadkoi pisanoj baitini pojedine rijedi mogu se pisati u
I
obliku s glasom (izvornim ili naknadno uspostar'ljenirn) kao i u obliku bez toga glasa ili s
l
nekim drugirn glasorn urrjesto (ovakve riiedi popisane su u Pravopisnome rledniku): hametn'e
 t (nlcticc, hlabuvo I lobayo, hlupati I lupari, hurlik I urlik, hudovica I udovica, mahrama / mara- e) izmedu samoglasnika i i u.. u Azijtt, cijuk, kolegiju
(: kolegij)' Pliniju (: Plinije); rudi- ;
I l2 v prezefiu'. piiu, smiju; umece se medusamoglasnidkoi na granici morfe-
nu, nuhutliri I nauditi, ohlupina I olupitra, sahot I sat. huhor I uho4 zijehati / zijevati. jus, studiju(: studija);
'ma:
hobiiu (: hobi +
j
u),iiriju; medusamoglasnidko umeie se takoder ikod imenica na -io:
Tokrju
527. U standardnome bosanskom jcziku samo je'. adet, Ajka, Ajkuna, alat, at (konj),
A:erna. istnijavoti (se), lopta, marva i sl.
532. GlasT pise se u pridjeva izvedenih od imenica na -td sufiksima -in i -ski: deliiin,
Hamdijin, Hurmijin, komSijin, Rabiitu, samijin; aziiski, gimnazijski. historiiski,
528. Razlidita su imena: Bahir i Bakir Meliha i Melika, Sahib i Sakib, Suhreta i Sukreta,
Fazlijin,
komiijski, sudij ski, teorij ski, varij acijski.
Zahir i Zakir
Imena (osobna i zemljopisna) piSu se onako kako ih pi5u i izgovaraju njihovi nosioci,
533. Takoder se glas.i pise u pridjeva izvedenih od imenica na -y,
-ye sufiksima -ev i -ski:
odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle potjedu (bez obzirana to Sto su u bosanskome
(: studlj),ovidijevrri i dr',
jeziku prisutni dvojaki likovi): Hronii i Romii, Riza i Rizah, Zija i Zijah, Zekerija i Zekerijah. aluminijev (: ai1rrminrj),bariieu celziiev, ovidijev;oluminiiski, studijski
a medusamoglasnidkoT ume6e se u pridjeva izvedenih od imenica
na'i, -io ispred sufiksa -ev i
PiSe se samo: Grahovo, Hodovo, Hrasnico, Hrenovica, Hutovo, Mihaloviti, Orahovica;
-ski: Arebijei (: Arebi), Gazalijev (: Gazali), uskuiijev (: Uskufi),
Venlijev (: Verdi); radfsh
O ri ovoc, Relj evo, Re novi ca.
(: radio), studiiski (: studio), lokys,tr (: Tokio)'

D) GLAS,/ 534. Glasj pise Se u imperativu pojedinih glagola: /y' lijmo, zalij, polij,
prolij, prolijte'
prl, ptjte, popti, popijmo, razumij, razumiinro, razumijte, smii se, smijmo se' ne smiite se'
mij se'
529. Izgovor glasaj ovisi o njegow poloZaju u rijedi kao i o torne koji su mu glasovi sus-
umij se, umijmo se, ne ubij.
jedni. Najizrazitijegje izgovora podetni glasjkojemu slijedi samoglasnik u(iuierjutro),dokje
sredi3nje i krajnjej manje ili vi5e oslabljeno odnosnojedva dujno - ovisno o tome u kakvome
535. GlasT pise se rakoder u svim oblicima rijedi (i izvedenicama od
njih) u kojih osno-
se doticaju s drugim glasovima u glasovnome nizunalazi. Zbog nepostojanoga izgovora ponc-
kad nije jasno kad glasl treba pisati, a kad ne treba. va zavrsava ta samoglasnik + j(bez obzira na to koji samoglasnik slijedi u nastavku rijeii):

Atija, Bahrija, Behija, brojiti, bruji' bruie. tije, iiji. iujem, tuiu, daiem, daju' esejistiiki' Fazlija"
gnoinr, gniiidba, gojiliite, Hakija. Himalaja (dat./lok. Himalaji), izdajica, kalaiisati, koja, koje.
530" GlasT pi5e se na podetku rijedi ispred samoglasnika (iason, .iediti, jod, juier; ijetko:
iriiiri, troir, liiajiv, mojega, moii, mojim, Mujo, Mttjii, Muiin (:Mujo's,oboiica' odgajivai' piie'
i+i jidiS): tako i u sloZenicama nastalim od ovakvih rijedi s prefiksom koji zavr5ava na samo-
piju, Rabija' Razija, sjajiti, sjaje' Snaje, Snajin (: Smajo), s/o7lrn, udvojiti, usvojili, Vehbija.
glasnik polui aso n. naj editi, nejodiran, dojuierainj i.
Zekij a, znij olik, Zuhdij a.

531. GlasT piSe se: pojedinih imena stra-

i i a: Alija, Azija, ailija, brijati,
a) iznredu sarnoglasnika
rasprava): umede se medusamoglasnidko j
na granici morfema: hobija (: hobi
medusamoglasnidko i umeie se i u genitivu imenica na -io'. Tokija (: Tokio);
536. GlasT umeie se na granici osnove i nastavka u opiih imenica i
jd. irnaju na a: alineja,
noga porijekla u kojih osnova zavriava samoglasnikom e a koje nom.
fia4 pijaca, studija (nautna p/e-
+ iit'ijo; aliele, epopej+ epopeji, Gvineja, Odiseja, orhideja, Koreja, natineja, turneia i sl'l tako i:
^), jado (: grd. Plejade).

b) izmedu samoglasnika i i e: Alije, iz Azije, Bakije, druktije, dvije, orijentocija, nrrijeti, 537. Glas i piSe se takoder u rijedima stranoga porijekla s predmetkom dijo.
(< gr:' dia;
srnrl9c (studija); umeie se medusamoglasnidko,i na granici morfema: hobije (: hobi + e), lirij e'. dui, zo). diiagonala, drjaJragmo, dijahroniia, diialekt, diializa, dija-
sa znadenjem lvoz, u, na.
metar, dijapazon, diapozitiv, dijasistem, dijasporo'
c) izmedu dvaju samoglasnika i: Aliji, Alijin, avlijica, po Aziji, iiji, drukt\iji, hadi.iiin, u
.rrrrriiii: u kolrparativu: hladniji. sfetliii;u bosanskomejeziku redovno su prisvojni pridjevi na
538. Glasj ne PiSe se izmedu i i o:
-rii (u stilski neobiljeienonre tekstu): dleiit (a ne: dje[ji\, koziji;
a) u rijcdima domaicga porijekla u kojirna o altemira sa /: Dio
(ali: bilo).cio. iinio, dio.
d) izrredu sarroglasnika i io: u vokativu i instrumentalu jednine imenica koje ispred -a govorio, hladio, mislio' ntislioti, radio' rudioni<'a' ielio;
dioha. tlioni, dionik,
inra.lu -17-: dcli.jo. kuvgudiiio. Muketlonijo, sudijo. :mi.jo; delijom. Husnijom, kavgadiijom.
b) u rijeiirna stranoga porrjekla: avion, bibiliotektt. hiologiia..lioku. kamion'
milion' mari-
.l4uketlonijun. .sudijom, :mi1on le u hipokoristicirna koji imaju glas.7 u osnovi: 7,ijo (nom. t
(gen. jd. studlia),
vok.). lako.jc i u nekoliko po.ledinadnih sludajcva: galiior (zlotinac. nevaljalac). t'ijoglor, onetu. na<"ionnla, (ali: nacija), patt'iotLanl" pion, suiohgiju. stadion..vrzlio
rijonry l: r iti. vijcnr). :nilogluv. :ni.jolik. ali: vihoriri /sc/, a ne vijoriti [.se] (: vrhor): iolinu.
 c) u sloZenicama u kojima prvi dio zavrSava na r, a drugi podinje samoglasnikom o: drbl-
t24
srd (: grd. di :
dva + oksiil, iole, priobalni, prionuti.
539. U sloZenica u kojih prvi dio zavr5ava na i
a i drugi dio podinje samoglasnikom,
takoder se ne pi5e j: antialkoholizam, biandrija, bianualan, biatlon, diarhija (dvovlaiie),
nadriefendij a, an tiislams ki, kvaziumj etniiki, priuiiti.
540. GlasT takotler se ne piie izmedu dvaju samoglasnika (izuzev5i prethodno spomenute
sludajeve kao Dru7i, zmijolik, alineja, dijagonala) ako prvi samoglasnik nije l. Ovo vrijedi kako
za proste tako i za sloZene rijedi, bilo domaiega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom.
jd.: kakao); detrnaest, izraelski, maestralno; daidia, daire, Faik, Hevai, Isnait, kail, Kaimija,
kaii, kokain, Nail, naime, zaista; naokolo, kakao; jauk, pauiina; deflea (: defile), itlealan,
kupea, rezimea, Sead, Shakespearea; neelastiian, dekoltee (ak. mn.; nom. jd.:
dekolte); Husein,
neimar olein, onomatopeitan, reisul-ulema, Seid, Seida, seiz, teist; andeo, preokupiran; eunuh,
dekolteu; memoarski, oboa; depoe (ak. mn.; nom.jd.: depo),poezija, zapadnoevropski; alkaloid,
doista, heroina, nivoi ('. nivo), paranoiian, paranoik, poizdalje; plavooka, poodavno; prouiiti,
depou; intelehualac, tabua ('. tabt); intluencija, silueta, Suec; altntist, beduin, obuimljem, inter-
ujui; suotenje, uopie; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.: kakadu), meduuliini.
541. Osobna imena pi5u se onako kako ih pilu (i izgovaraju) njihovi nosioci: Aiia i Ajia
(: AiSa), Naila i Najla, Rada i Rajfu, Saina i Sajna, Snailovil i Smajlovii (ali samo: Srnaf).
Samoje: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidajeta, Mejaz, Tajib, Tajiba.
E) PRAVTLA IJEKAVSKOGA IZGOVORA
542. Nekada5njijat (d) u ijekavskim govorima, koji su osno'a bosanskoga standardnog
jezika, ima refleks ije I je I e I i (svijet I sujetovi I mreia I vidio).
Refleks jata ovisan je o duZini sloga: u dugim slogovima po pravilu se nalazi ije, a u
kratkim je (e i i).
543. U standardnome bosanskom jeziku refleks ye dvosloZan je ne samo u pisanju nego
i u izgovoru (bi!elo),dok je refleksTe jednoslolan (bjelina\.
544. U rijedima iste osnove dugi slogovi mogu postati kratki, a kratki slogovi mogu pos-
tati dugi. Pri kraienju odnosno duljenju korijenskog sloga dolazi do smjene altemanti: u prvom
sluiaju alternanta koja se nalazi u dugim slogovima (ye) najdeiie biva zanrijenjena altemantom
7e (rjede alternantom e), u drugom altemante koje dolaze u katkim slogovima (ye, e, i) uglavnom
bivaju zamijenjene dvosloinim skupom ye (ili dolazi do duljenjajednosloZne alrernanre).
545. Altemanra i dolazi umjesto ije i j e samo ispred o. a umjestoTe isprcd.T i
/7:
a) cro (mj. c.ijeo od cijel), dio, donio: bdio (mj hdjeo od bdjell. hrio. kopnio. razdio, trpio,
vidio. iivio. Naporcdni su oblici t'io I cijel, dio I dijel. odio I odjel. ra:dio i ra:d.lel i sl.
Samo je: o d sj e o (ne: odsio), .yeo (ne: sio), za podj eo, zapo sj e o.
Naporedni su oblici sjediti I sjedjeti, vrijediti I vrijedjeti,a dvojstvo imamo i u glagol- I 25
skom pridjevu radnom i. r.: sjedila I siedjela, vrijedila I wijedjela.
Glagolski pridjev radni od vreti glasi vrio / vreo, a od zreti zrio i zreo. Pridjevi su samo
vreo, zreo:
b) grijati se (mj. grjejati se), razunijem Qn1. razumjejem odrazunjeti), sijati (mj. sjejati),
smijati se (n1. smjejati se),umijemo (mj. umjejemo odunjeti);
c) biljeika, biljeiiti, biljeinik, zabiljeikn i sl.
546. U kratkim slogovima altemanta e dolazi umjesto alternanteTe iza suglasnidke sku-
pine u kojoj je posljednji suglasnik r: bregovi (< b{egovi :bijeg), tepovi (< crjepovi : crijep),
crepii (< crjepii : crijep), napredan (< naprjedan : naprijed), sredina (< srjedina : srijeda), rre-
bati, upotreba (< trjebati, upodeba : upotrijebiti) , tezven (< t{ezven : njezan), usred (< us{ed
: srijeda), vremena (< wjemena : vijeme), idrebela (< idrjebeta : Zdrijebe).
Na osnovu danainjeg uvida u (nedovoljno proudene) bo5njadke ijekavske govore, kao i
u pisane tekstove koji pripadaju raaim stilovima bosanskogajezika, moZe se zakljuditi da Bo5-
njaci i u govoru i u pisanju pokazuju prilidnu neujednadenost u izboru altemantiTe odnosno e iza
skupine snglasnrk+ r. Drugo, bo5njadki ijekavski govori, 6ak i oni koji su pretrpjeli tek neznatan
uticaj novije dosadaSnje norme, kojaje propisivala likove bezj (uz rijetke izuzetke,kao ogrjev)
*a pogotovo pisani izvori (u kojimaje, razumljivo, taj uticaj odigledan) - pokazuju da ovdje nije
pohebno temeljito mijenjati normu tako Sto bi se, npr., bez izuzetka kao standardni prihvatili
dvojni obfici: sryedrza I sredina, upotrjeba I upotreba, trjebati I trebati, vrjemena I vremena i sl.
Altemanta e u odredenim poloiajima u rijedi uvjetovanaje fonetski (ili drugadije) i izvor-
na je odlika bo5njadkih narodnih govora, te je kao takva mogla biti prihvaiena i u bolnjadkim
pisanim izvorima; veiina boinjaikih ijekavskih govora ima: breza, mreia, sreia, weta, ali i
druge ekavizme (izvan poloiaja suglasnik + r + je < d): nekoliko, neknd, neito, repa, rezati,
slaena, Slaveni i sl.
Medutim, i govoma i pisana praksa Bo5njaka nedvojbeno pokazuju daje opravdano prih-
vatiti dvojstvo u porodici rijedi izvedenih od imenice gnTeh'. grjehota I grehota, grjeinik I grei-
nik, pogrjeika I pogreika i dr., te u nekim pojedinadnim sludajevima:mrjestiliite I mrestiliite,
pomodrjeti I pomodreti, pomodrjela / pomodrela (svi takvi oblici navedeni su u Pravopisnome
rjedniku).
Kako ima pisaca koji u svojim tekstovima dosljednije piSuTe (od jata) iza skupinesrig-
lasnik + r i izvan spomenutih izvedenica prema imenici grijeh, takve oblike ne bi trebalo sma-
trati pogre5nim, iako se svi oni ne nalaze u Pravopisnome rjedniku. Ukoliko oblici kao 5to su:
brjegovi, brjegovit, brjeiuljak, crjepovi, dozrjeti, drjemljiv, drjemljivost, lerjeitalica, ol<rjeplji-
vati, okrjepljivanje, povrjeda, sprjetavati, st4elica, trjebiteljica, trjaniji, uvrjeda, uwjedljiv,
uvrjedljivost, wjedniji, vrjednota, zaprjekn, idrjebad i sl. budu deiie upotrebljavani, oni ce naii
svoje mjesto u pravopisnome rjedniku bosanskoga jezika.
Ako suglasnik koji je ispred r pripada prefiksu, redovno imamoTe, a ne e: odrjeiit,
odrjeienje, protivrjetnost, protivrieiiti, proti'rieije, razrjedivati, razrjedivanje. razrjeiavati,
razrjeienje i dr.
 a) Kradenje dugoga sloga ti pobjeda, primijeniti - primjena, primjenfiv I primjenji4 powijediti - povreda, povrediv ,
t26 - ;
547. Kraienje dugoga sloga, tj.7e (ili e) umjesto te, inamo u promjeni nejednakosloZnih povredljiv; rijeiiti rjeienie, rjei^,.
irrenica: bijeg (bljega) - bjegovi, bijes - bjesovi, cvijet - qljetovi, korijen korjenovi, svijet,
srjetovi,tijek-ujekovi.GlasoviniluvezisglasornT(odje)dajunj(n) ilj(i):sntjeg-snjego- 55t. Kraienje sloga imamo i u komparativu i superlativu: bijel - bjelji, bjelje, najbjelji,
vi. lijevak - ljevkovi, ilijeb - lljebovi. najbjelje; blijed- bljedi, najbljedi; lijen - ljeniji I ljenji, najljeniji I najfenji; nijem - njemiji,
Tako i: dijete (prema dvosloZnom dite) - djeteta, tijelo - tjelesa. najnjemiji; prijek - preii, najpreii; razgovijetan - razgoujetniji, najrazgoujetniji; smijeian -
Fonetski uvjetovana altemanta e umjestoje dolazi iza skupine szglasnik r: vrijeme * smjeiniji, najsmjeiniji; svijetao - sujetliji. najsujetliji; tijesan - tjesniji I tjeinji, najtjesniji I naj-
(: vrdrne) - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvrijeme - poluwemena, idrijebe (: idr6be) - tjeinji; trijezan - trezniji, najtrezniji; vrijedan - vredniji, najvredniji.
idrcbeta.
Pojedine imenice muikoga roda (npr. Iijek) ne krate dugi slog u dugoj mnoZini, tj. 552. Takoje i u sloZenih pridjeva naglasnoga tipa ljevdrul; lcatkdujek (bez obzira na to da

- brijestovi, dio - dijela - dijelovi, grijeh - grijehovi, lijek- Iijekovi, pije-

zadriavaju ije'. brijest liseslogsajenalazi ispredili izanaglaska): bjeloput,bljedolik, ljeporjek, ljevoruk,sjedoglav,
too - pijetlovi, trijem - lrijemovi, vijek - vijekovi (rtz: ujekovi). sujetlokos; debelostjen, dragocjen, dugoujek, kratkorjek, shtpocjen.
Oblici kratke mnoZine redovno imaju ye: brijezi, grijesi, korijeni, snijezi.
U genitiw mnoZine nekih viSesloinih imenica pored oblika s tri uzastopna duga sloga 553. Isto je i u prvome dijelu sloZenih imenica kao bjelokost, cjevovod, zujerokradica
prisutni su i oblici s dva duga sloga, u kojima umjesto ye dolazije: dvocijevaka I dvocjevaka i sf.; u drugome je slogu u imenica i.je (zarazlikl od pridjeva, u kojih imamoje): kolosijek,
(pored dvocijevki; prema dvocijevka), popijevaka I popjevaka (porcd popijevk; prema popijev- ljeporijek.
ka), pripovijedakn I pripoujedako Qmed pipovijetki; prema pripovijetka).
554. Umjesto ije imamo je, odnosno e u rijedima (imenicama i pridjevima) izvedenim
548. Kraienje dugoga sloga u osnovi javlja se kada se naglasak prenese na tvorbeni mor- sufiksima: -di (cjepai, mjenjai, poljevai, pripoujedai, snabdjevai, zjevat), -aia (cujetaia,
fem izvedenice: snabdjevaia), -dtnica (ljevainica, mjenjainica\, -ad (zujerad, idrebad), -ahan (bljedahan, lje-
pahan), -dj (izujeitaj, nagoujeitaj), -dk (ljevak, njenak), -an(i) (pjeiian[i], zujezdan[i], iljez-
a) tako je u nesvdenirn glagolima na -ava(ti), -iva(ti)imedenim od svrtenih (i u svim nji-
dan[i]), -ana (crepana), -anica (cjevanica), -anjil (bjelanjak), -frr (crevar cujeta4 ljekan nfe-
hovim oblicima): obavijestiti - obaujeitavati, osvijetliti - ost'jetljavati, otriezniti se - otrei.nja- kar sujeiar mjezdar), -ara (crevara, cujeiara, mljekara, zujezdara), -arija (ljekarija, sljepari-
voti se, sprijeiiti spreiavati; dodijeliti - dodjeljivati, isnijebiti - istrebljivati, ocijeniti - ocje- ja\, -arka (cujetarka), -drno (ljekarna), -drnica (cujeiarnica), -drnik (cujeiarnik), -ast (cjevast,
nji'ati, odlijepiti - odljepljivoti, pobijediti pobjedivati, povrijediti - povredivati, primijeniti - gnjezdast, ljevkast, strelasl, zujezdast), -ai (bjelai, cjevai, zujezdai), -ov (tjestav\, -avina (mje-
pri nj enj ivo t i, ra sc ij epi t i - rascj eplj iva I i, za m ij en i t i - zamj e nj ivati; iavina), -ba (prinjedba. sljedba, zanjedba), -cat (bjelcat, cjelcat), -iict (cjeviico), -iid (bjeiiii,

b) tako je u izvedenicama s naglaskom na sufiksu, a takve su imenice na; -ance (hijel

breiiic, grjeiiii, korjeniii, njeiiil, ujentiQ,-iino (cjeviina), -enica (tjestenica), -eim (vreme-
- ian), -etina (mjeietina), -ica (bjelica, ljeiica, ljevica, Njemica, rjetica, snjeinica, sujeiica, mjez-
bjelance), -aice (gnijeulo - gnjezdaice), -ence (tijelo - tjelence), -eice (dijete - djetiice I dji-
dica),:1isl< (djeliiak), -iiast (bjeliiast), -ii (brcstii, breiii. cujetit, djelii, greiii. mjeiii, pjetliQ,
tefice), -ina (bijel - bjelina. cijel - cjelina; up. niie i primjerekao cujitina), -oia (blijed , bljedo-
-idba (bjelidba, djelidba, pljenidba\, -ik (cjenik, sjenik\, -iljka (cjediljka), -ina (breiina, cujetina,
ta, slijep - sljepoca), -ota (lijep - Ijepota, grijeh - grjehota I grehota), re pridjevi na -ovit (cijel
crepina, greiina, iscjedina, mjeiina, rjeiina, sujetina), -inji (zujerinji), -Iitel-li\te (cjediite, aje-
- jelovit, lijek - ljekovit, mijeiati * mjeiovit, stieno - stjenovit, brijeg - bregovit), -unjav (bli-
jed - bljedunjav), -uriia (cjevurina, mjeiurina, smfehurina, zujezdurina) i sl. (O kraienju dugog tiite, gnjezdiliite, ljeiiliite, m,estiliite I mrjestiliite, streliite), -it (korjenil, rjeiit, ujenil), -ivl-jivl
sloga u imenicama i pridjevirna sufiksalne tvorbe v. i t. 554.)
-ljiv (djeljiu izljeiiv, iskorjenjiu liepljiv, neprocjenjiv, neizbjeiiv primjenjiv I prinjenljiv, prom-
jenjiv I promjenljiu pogreiiv / pogrjeiiv, pljesniv. rjeii4 upotrebljiv, uvredljiv), -kast (bjelkast\,
-lac (bjelilac, izujestilac, pljenilac\, -lo (bjelilo), -ni (cujetni, tjelesni), -nica (naljepnica), -nik
549. Prerna altemanti ye (umjesto jata u dugim slogovima) u svim oblicima svr5enih gla-
(grjeinik I greinik, rieinik, vjesnik, zapoujednik), -njak (ljeinjak), -onica (ispoujedaonica, lje-
gola: obuvijestiti, pllaltijestirn, ohovijestii, obavijesti, obat,ijestivii, obavijeiten i sl. stoji alter-
vaonica), -ov (bjelov, hrcstov, drenov, Ijeskov), -ovata (ljeskovaia), -ovan (sujetovan), -ovinal
nanta./? (odnosno e) u svim oblicirna nesvr3enih glagola: obaujeitavam, obaujeitavai, obaujei-
-evina (brestovina, cjedetino\, -telj (dielitelj. iskorjenitelj, istrebitelj, izujestitelj, poweditelj,
tavh, ohaujeitotttj, obarjeilavao, obaujeitovajui i. ohauj eitavan.
procjenitelj, n,rcditelj\, -ulja (ctjenlja. mljekulja). -uljak (hreiuljok), -frrda (cjevurda). -uio
Kao Sto jc ryc u glagolskorn pridjevu trpnon svrienih glagola (obavijeiten, potrijeden),
(bjeluia, ttjenda), -uian (ljepuiar), -aiasr (bjeluiast), -uikast (ljepuikast\, -utak (bjelutak).
takojc i u izvcdenicama od njih sa sufiksonr "osr (ohavijeilenost, povrijedenost).

555. Do kraicnja ija u ic lili c) ne dolazi:

550. l)o kraicnja slo-ea dolazi i u inrenrcanra i pridjevima izvedenim od glagola: ltjepiri
Iitpljivtsr. liepliir. ohuvije.stiti, obajairenje. otijeniti otjena. ttdli.jevati. od!.jet, pohijedi- a)udu.utl.jnrnoZiniimenicakao/iieli(Iiickoti|.otemujenaprijedbilorijedi:
128
b) u zbimih imenica izvedenih od imenica sufiksom 1e: brijeide (: brijest), cvyeie (: cvi-
jet),lijeice (: lijeska), tijeite (: trijeska);
sjekoste, sjekoie; presjekoh...),u glagolskorn pridjevu radnom (s7eftao; presjekao)' u glagolskom
pridjevu tpnom (sjeien; presjeien) i glagolskom prilogu proilom (sjekavii; presjekavii).
i;
Altemantu ijeinau prezentu (sijeiem;presijeiem),u2. i3. l. jd. aorista (sijeie),u imperfektu
c) u imenica izvedenih od imenica sufiksima -ak, -ce, -ka: cvijerak (: cvijet), dijelak
(srjecijah), imperativu (sijeci;presijeci) i u glagolskom prilogu sadainjem (sijefuni).
(: dljel / dio), grijeiak (: gijeh), snijeiak (: smijeh); dlijece (: dl4eto), odijelce (: odtjelo), idri-
jelce (: Ldijelo), cijevka (: crjev);
559. U imenica tvorenih od glagola koji podinju s pre- imamo likove s prije-, kao i one
d) u apstraktnih imenica izvedenih od pridjeva sufiksom -ost cielost (: cijel / cio), s dugim pre- (rijetko je prefiks pre- s katkim naglaskom, npr.'. pregrada, prepreka).
lijenost (: lijen), vrijednost (: wijedan);
a) DvosloZni prefiks imaju ove imenice:
e) u prisvojnib pridjeva izvedenih od imenica sufiksima -ovl-ev, -in'. pijetlov (: pijetao),
slijepiev (: slijepac), idrijepiev (: Ldijebac); mijezdin (: mijezda); prijeboj prijelom
prijeinica prijenos
f) u glagola izvedenih od imenica i pridjeva: bijeliti i bijeljeti (:bijel), grijeiiti (: gnleh),
prij einik (popretna daska) prijepor
lieiiti (: lijek), snijeiiti (: snijeg) i sl. (Rjede dolazi do kaienja korijenskoga sloga: rjeikati se
prijesad
prijeinjak
f: ijedl, bjesnjeti [: bijesan].) prijedlog prijesto
prijedor prijetop
b) Duljenje kratkoga sloga prijeglas prijenor
pijegor prtjeujes
556. Ako se kratki slog dulji, u jednim kategorijama rijeii imamo altemantu y? a u prijehod pnjevod
drugim ostaje produljena alternantaTe (e), ti. jA @. pnjeklad pnjevoj
UmjestoTe (e) imamo ye u neswsenim glagolima (i u svim njihovim oblicima) i glagol- pnjekop prrjevor
skim imenicama tvorenim od sw5enih sufiksom -va(i): dogorjeti - dogorijevati, dogorijevanje; prijekar prijevoz
dospjeti - dospijevati, nadjeti - nadijevati, nasjeii - nasijecati, oboljeti - obolijevati, odoljeti -
odolijevati, podsjeii * podsijecati, pregorjeti - pregorijevati, rozumjeti - razumijevati, sogorjeti b) Naporedo sejavljaju likovi s dvosloZnim i oni sjednosloZnim prefiksom u imenica:
- sagorijevati, uspjeti - uspijevati, zagorjeti - zagorijevati, zapoujediti - zapovijedati, zasjeti - prijetnik I pretnri (promjer) prijepis I prepis
zasijecali, zastarjeti - zastarijevati.
prijegled / pregled prijepjev I prepjev
Altemantu te imaju glagolske imenice na -ie od glagola u kojih osnova zavrlava na 1e-:
prijegon I pregon prijeplet I prcplet
dospijeie (: dospjeti), pnspleie (: prispjeti), umijeie (: umjeti).
prijekid I prekid prijerez I prerez
(lzuzetak su nesw5eni glagoli i glagolske imenice u dijoj su osnovi imenice mjera i
prrjeklop I preklop prijesjek I presjek
mjesto te glagol sjesli; v. t. 561.)
prijekup I prefup prijeskok I preskok
prijelaz I prelaz prijestup I prestup
557. Prema e i i iz osnove glagola leii, letjeti, lili, te njihovih sloZenica, kao i sloZenica
prij elaznica I prelaznica prijevara I prcvara
sa -zreti, imamo ye u nesvrienih glagola i glagolskih imenica: leii - lijegati, lijeganje; podleii
* podlijegati, podlijeganje; zaleii - zalijegatt, zalijeganje; letjeti prijelet I prelet prijezir I prezir
- lijetati, hjetanje; doletjeti - prijemaz I premaz
dolijetoti, dolrjetanje; naletjeti - nalijetati, nal|etanje; zaletjeti se - zalijetati se, zalijetanje; liti
- lijevati, lijevanje; naliti - nalijevati, nalijevanje; proliti - prolijevati, pt'olijevanje; zaliti - zali- c) Samo sjednosloZnim prefiksom dolaze ove rtledt:
jevati, zalijevanje; dozreti * dozrijevati, dozrijevanje; nazreti - nazrijevati, nazrijevanje; sazreti -
sazrij evati, sazrijevanj e. pr'tbol premler
U upotrebi su u bosanskome jeziku i oblici: nalivati, nalivanje; pt'olivati, prolivanje; zali- prtgib pritres
vati, zalivanje i sl.
(Ovakve rijedi popisane su u Pravopisnome rjedniku. Pri kolebanju izrnedu likova sprye-
Imenice vezane za prethodne glagole takoder imaju dvojake oblike: naljev I naliv, proljev
I proliv. zaljev / zalit. i onih s pre- bolje je upotrijebiti likove s prije-.)

558. Glagol sTeli (i njegove sloienrce) u jednim oblicima ima.je. a u drugima rle. Alrer- 560. Altemantu iie takoder irnanto u po.iedinadnim riiedima: htijenje (: htjeti), nmiienit'
nantu.Te ima u infinitivu (sjeti:prcsjeti), u l. l.id., 1.,).i3.1. mn. aorista (siekoh, sjekosmo, (: nrniti), odiielo (: odjeti). pilelcr'. piieroo (: picvati). silelo (: sjesti).
 561. Duljenjem korijenskog sloga u ostalim kategorijama rijedi altemanta 7e ostaje (l) Natjecatelji se natjetu, a mestve se na noge natiiu. - 12) Uskufi potjeie iz okolice n
130
nepromijenjena (ona dobija duZinu, ali umjesto nje ne dolazi ije);takoje: rjeinik iz 163 ) . potiie i danas na istraiivanja bosanskoga jezika.
Tuzle, a njegov - {3)
( Drinjaia utjede u Drinu, a konac se u iglu utiie.
a) u genitiru mnoZine: dj AIa djelo), kblj ena (: koljeno), mdduj ida (: medvjed), sTZnd
(
(: sjena), ilujAtu ( wjet), ujdra vjera);
563. Pojedini glagoli od iste osnove rmaju-jeti (u kojih je -je- od jala) s jednim, a -ili s
b) kada se altemantaje nade ispred dva suglasnika od kojih j e pr.vi l, lj, m, n, nj, r v: btz- drugim znadenjem:
ujdrje (: vjera), indujdrca (: inovjerac),6djiljka (: odjeljak),ponddjAfta ( ponedjeljak), primjer-
/ra (: primjerak), rdvnomjirno, ravnomjdrndst (: mjera), sjAnka (: sjena), zisjenka (: zasjenak); bijeljeti - postajati bijel bijelili - diniti bijelim
tako i u glagolskome prilogu pro5lom: ddspjevii, ispjivii, vidjevii; crnjeti - postajati cm cniti - diniti cmim
cnenjeti - poslajati crven cmenili - Einiti crvenim
c) u hipokoristicima i izvedenicama od njih: djido, djidin (: djdd; u bosanskome jeziku opustjeti - poslali pu'st opistiti - uiiniti pustim
ije( dido nije ekavizam, nego turcizam - tur. dede = djed), djilce (: djelo), djiva, djivtn oiiujeti - postati Ziv oiiviti - udiniti Zivim
(: djevojka), koljdnce (: koljeno);

d) u sloZenicama kao plinomjd4 ilglonjir tbplomjer; 564. Odriini oblici prezenta glagola biti (jesam) glase:. nisam, nisi, nije, nismo, niste,
nisu.Ovi su (analo5ki) oblici stilski neobiljeZeni. Pored ovih oblika postoje i stilski obiljeieni
e) u nesvrSenih glagola i glagolskih imenica u dijoj su osnovi imenice mjera i mjesto te hkovi nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu.
glagol sTesri: zanjirati, zdmjdram, zamjirdnje (: zamjeiti), premjdrati, prdmjeram, premjiranje
(: premjeriti), izmjiitati, izmj€itan, izmjditanje (: izmjestiti), nanjiitati, ndnjeitan, namjilita-
565. Standardni su mnoiinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih, -im(a), npr.: naiih, na-
nje (: namjestiti), premjiitati, primjeitam, premjditanje (: premjestiti), pri$edati, prisjedan,
iin(a), tih, dobrih, a ne oni na -ijeh (naiijeh), -ijem (dohrijem).
prisjedanje (: presjestl), zasjtdati, za:jddAn, zasjidanje (: zasjesti);

f) u pojedinadnim rijedima: bdjinje (: bdjeti), imjeite (uz: izvijeiie), pj6v (: pjevati), 566. U bosanskome jeziku standardni su oblici blijesak, naslijede (im.).
pokoljtnj e (: koljeno). Samoje: redoslijed, poslijepodne, poslijeratni, hjepak, plijaan, obolijevati, odolijevati i sl.

567. Naporedni su u standardnornejeziku likovi slijedeii I sljediii (prid.; gl. pril. sad. od
c) Ostala pravila glagola slijediti glasi slijedeii), svijetldii I sujetldii (pid.); uslijed I usljed (pnj.).
Samo je: cvijetnjak, sazvijeide, zvijeide (im.); bijelosiv, blijedoplav, mlijetnobijel (pid.).
562. Prema osnovnom glagolu teti glagoli i izvedenice rmaJu -tjecati, a prema taii,
taknuti stoji ticati'.
568. Glagoli bdjeti, vreti, zreti i njthove izvedenice u prezentu imaju dvojake standardne
doteci - dotjecati dotati - doticati likove: bdim I bdijem, vri I vrije, zri I zrije, sazri I sazrije.
isteti - istjecati istaii - isticati
nateii - natjecati nalaii - naticati
569. Glagoli drijeti i mrijeti te njihove izvedenice altemantu ije imaju samo u infinitivu
poteti - potjecati potaii - poticati (prodrijeti), aorisfit (prodrijeh; unrijetmo) i glagolskom prilogu proilom (prodriievii;umrijevii,
priteii - pritjecati pritaii * priticoti
rrz: prodrvii; umrvii).
proteti - pro|ecati protaii - proticati
steii -' stiecati sloii - sticoti
uteti - utjecati 570. Zemljopisna imena, osobna imena (i prezimena) i druge vlastite imenice pi5u se (i
utoii - uticati
izgovaraju) u obliku u kojem su uobidajeni u sredini u kojoj su nastali.
zatetti - zaljecati zataii - zaticali
Samo je: Beograd, Bijelo Polje, Bijeljina, Biog'ad na Moru, Deliblatska peiiara, Dre-
Razlikuju se i imenice: dotjecanje (: dotjecati), istjecanje (: istjecati), natjecanje (: narje- novci, Drinovci, Lidki Osik, Livno, Osijek, Pljevlja, Prijepolje, Prijedor. Rijeka, Sjenica, Split.
cati).potjet'onje(: potjecati)idr.odimenica: doticonje (: doricari), isticanie(:isticati},natiu- Tako i: '.Svjellost", "Prosveta" (izdavatka preduzeia).
njc (: naticatl). poticonje (: poticati) i dr. Naporedni su u standardnome jeziku oblici Srijern I Srcm, Srijemac I Sremac, srijemski I
sremski. lmena i prezimena piiu se onako kako ih pi5u njihovi nosioci: Belitt, Bilii, Bilobrk,
Valja. dakle, paziti na tu razliku:
Bijelitt. Bielobrk. Nijemievitt, N.jemict'itt i dr.
 t- I

F) ALTERNACIJE SUGLASNIKA
132 a) u pojedinim rijedima slavenskoga porijekla: bijel, bijelac - bijelca, bol, bolnica, gla-
t33
gol, kolski, molba, mulac - nrulca, nevoljalac - nevoljalca, ogledalce. ohol. okolni, palac - pal-
a)Promjena/ua ca-palci(ali:palac-paoci,nato(ku),pomol,prelac prelca.silna,solnica,solnjak,spol,stal-

571. Dosljedna altemacija / u o javlja se:

na, stolnjak, stt'ijelac - strijelca, tkalac - tknlca, val, zahvalni, znalac - znalca, ialba, idral;

b) u rijeiima stranoga porijekla i njihovim izvedenicama: apel, apostol, bal, baltak, bo-
a) u obliku jednine muskog roda glagolskog pridjeva radnog: iitao (< titar),
nosio (< no-
sil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topil), riro (< udil). u oblicima kao r
ka| bokaliit. bulbul, du[ festival,.fudbal,.fudbakki, general, go1 (sport.), halal, hamal, hamal-
bo, probo dolazi
do saZimanja (-ol > -oo > -o); sk, ilmihal, kabul, kana[ konzul, mal, marial, metal, moral, original, palnta, skanda!, ikolski,
telal, zumbul, iurnal.
b) u oblicima imenica izvedenih od glagolskog pridjeva radnog sufiksom -onica (< -l+
nica): iitaonica (< iitallnica), praonica (< pral/nica), radionica (< radil/nica), topionica (< (O altemaciji //o u ostalih rijedi v. i u Pravopisnome rjeiniku.)
to-
pil/nica), i ted i o n i ca (< StediVnica);

c) u nominarivu jednine (kao i u padeiima koji imaju isti oblik) imenica muikog
i zen- b) Jednaienje po zvudnosti
skog roda s nepostojanim a.. kotao (< kotal, gen. jd. kotla), p ijetao (< pijetal, gen.
10. p1etf al, 576. Jednadenjem po zvudnosti obuhvaieni su tzv. pravi suglasnici, i to zwdni b, g, d, d,
posao (< posal, gen. jd. posla), nrsao (< misal, gen. jd. misli);
i, z, di i bezvudni p, k, t, i, i, s, i, f,
h, c. Zbog ograniienjd u raspodjeli fonema, prema kojima
d) u veiine imenica izvedenih od dvosloZnih i viSesloZnih glagolskih osnova
sufiksom se ispred zrudnog iz ove skupine suglasnika moZe ostvariti samo zwdni, i obratno, ispred
-lac (< -l + ac), a koje oznadavaju wiioca radnje, u svim padeZima osim u bezrudnog iz ove skupine samo bezwdni, alterniraju u jeziku b sa p, g sa k, d sa t, d sa i, i sa i,
nominatiw jednine i
i
genitiw mnozine (u kojima glas i nije na kaju sloga): iitaoca (< dital/ca),
ali: iitalac : sa s. di sa i. pa se to biljeii i u pismu.
(< iita/lac), titalaca (< titallaca); inriioca (< izvrsivca), ali: izvriilac (< Svi pravi suglasniei s obiljeZjem zvudnosti imaju svoje bezvudne parnjake; svoje zvudne
izvrsi/lac), inriilaca
(< izvrsi/laca); nosiocu (< nosil/cu), ali: nosilac (< nosi/lac), nosilacq (< nosi/laca); pamjake nemaju bezvudni iumni suglasnici/ /r, c.
pratioci
(< pratil/ci), ali: pratilac (< prati/lac), pratilaca (< prati/laca), tuiioca (< Podjela pravih suglasnika s obzirom na zvuinost vidi se iz ove tabele:
fiilllca), ah: tuiilac
(< tuzi/lac), tuiilaca (< tuzillaca); ieteoci (< Letel/cl), ali: ietelac (<. Letelac), ieteloca
(< Zete/laca); zvucnt: b, g, d, d, i, z, di, -,
e) u pojedinih imenica Qtepeo, seoba)
hezwini p,k,t, i,i,s, i, f, h,c
i pidjeva (tio, debeo, kiseo, veseo i dr.).

577. Dakle, ispred bezwdnog Sumnog suglasnika zvudni Sumni suglasnik mijenja se u
572. U standardnome bosanskom jeziku u stilski neobiljezenome tekstu sarno je:
do svojbezvudni pamjak: -b>p:gipka (gib+ka), hljepiii(hljeb+tj(),ophrvati (ob+hrvati),
(< doo < dol), go, so, sro, vo i sl.
optldba (ob + tuZba), vrapca (vrab + ca); - g >k: drukiiji (drug + diji); d> t: natpoloviian

573. Naporedni su oblici pridjeva i imenica s glasom o i oni s nepromijenjenim

(nad + polovidan), othroniti (od + hraniti), porprs (pod + pis), s/alta (slad + ka); d> t omeika
l: andeo (omed+ka), smeikast (smed+kas0,ieica(Led+ ca); -i>*biljeika(biljeZ+ka), drika(dri
I ondel, cio I cijel, nagao I nagal, obao I obal, otlio / odjel, podao I podar, raziio
I razdier, topuo +ka), laica (lai + ca), teika (teL+ka); z> s. bespravan (bez + pravan), dolasci (dolaz+ cr),
I topal; andeoski I andelski, stoni / stolni (prema stilski obiljezenome liku srof, groce I grlce
(12 + hitriti), iskopati (iz + kopati), raskinuti (raz + kinuti); , di > i: kenbriiki
ishitriti
(gen- mn. grlaca / grlca), doca I dolca, koco I korca, kocem / kolcem,
koci I kolci, koievi I kolievi, (Cambridge [kembridZl + [slki).
koiirtl koliii. koiiiem I koliiiem, krioce I krilce (gen. mn. krilaca),pogorioca I pogorjelca,
p,- Zvudni suglasnik koji se u ostalim padeZinra mijenja u svoj bezvudni pamjak u genitiw
jestonica I prrjestolnica, seoce I selce (gen. mn. selaca),
s/oca I srolca, stradaoca I straclalca.
mnoZine (ispred samoglasnika a) ostaje neizmrjenjen: bilie:oka (vz: hiljeiki), vrahoca.
ustaoca I ustolco, vlasteoski I vlastelski, vreoce I vrelce (gen. mn. vrelaca).

578. Takoder se ispred zvuinog Surnnog suglasnika bezvuini suglasnik mijenja u zvuini
574' Imena mjesta (i izvedenice od njih) pisu se u obliku kojije uobiiajen
u kraju odak-
le potjciu. Dtu'okovica Do (nas.), Doca (ari: Dolac), Novoseoci, novoseoiki (ali:
pamjak: - p>b:oklohdiija (oklop+ dirja).tobd:ijo (top+dZUa)' -k>g'.huregdiiia(burek+
Novosclaca). dLija), svagdainji (svak + da5nj i);
Sctkota (ali: Sokoiac). u Stocu (ali: Srolac); Delnh,e (u Hrvatskoj). - t > d: prosidho (prosit + b21" 7i7'; n jedho (prirryel + ba), .rvzd-
ba (svat + ba). ienidbo (Zenit + [21; \ > L: :aduihina (za + 6x31u1 + bina): s > z: gla;ha (glas
+ ba), zbiti (s + biti), :hrotimiti (s + bratimiti). zdruiiti (s + druT-iti). zgurati (s + gurati): i >
575. (il:rs / osraje ncprornijenjen.
dL: narudi.lto (narud + bal. svjedod-ho (sviedoa + bal. rrutllhina (vrad + bina).
 Zwdni suglasnik dobr.len od bezv'dnog ostaje nepromijenjen (ispred samoglasnika a;
134 b) suglasnik z altemira sa i: groide (< grozde : grozd), isprainjer (< ispraznjen : isprazni-
pod uticajem ostalih oblika) i u genitiw mnozine pojedinih imenica: primjedaba, sujedodiaba,
ti), kainjiv (< kaznjiv : kazniti), mrinja (< mrznja : mrziti), miraidiija (< mirazdZija : miraz),
7i
i e n i d a b a (uz: pr i nj e d b i, suj e d o dibi, i enidbi).
mlainjak (< mlamjak : mlazni), pailjiv (< pazljiv : pazitl), painja (<paznja : pazitl), voinja
i
Kako bezvudni suglasnici/ i c nernaju zvudnih pamjaka, ispred zvudnih suglasnika os-
(<voznja: voziti); tako i: beiitan (< bez+ iidan), beiivotan (< bez + Zivotan), raZalostiti (<ftz
tvaruju se kao .f, h i c: lafdiija, ahbab, pincgauer; tako je i s imenima: Vrhbosna, Mehdija, Vah-
+ Zatostiti) i sl., poslijejednadenja z u I po mjestu tvorbe i stapanja dvaju istih suglasnika ujedan.
deta, Veh b ij a, Sehzada, Nuhbe govii.
Kada se suglasnik z nade ispred bezwdnoga suglasnika, dolazi do jednadenja po znrd-
a s altemira sa i: iiieznuti (preko isieznuti od izieznuti), iiiupati (preko isiupati
nosti, tj. daje s,
579. Altemiranje se ne biljeZi u pisanju u nekoliko sludajeva:
od iziupati), iituikoti (preko isiuikati od izcaskatl, kneiiii (preko hestii od kneziiC), obei-
a) suglasnik d ispred s i i: gradski, ljudswo, odsad, podstana4 predsjednik, iehidski; oil- iastiti (preko obestastiti od obeziastiti), obraiiit (preko obrasiii od obraziiQ, raiieiljati (pre-
ietati, odikrinuti, podiiiati; ko rasieiljati od razieiljati);

b) u sloZenicama (iz razloga jasnoce): adhezija, jurisdikcija, podterrst, podtip, postdip- c) suglasnik I alternira sa .i (ispred i i i): Biiianin (< Bihianin : BthaQ, njeiiit (< mjeh-
lomski, predtakmiienje, predtursk, subpolaran" nadtiati (drugo je natriati); tako'i: tit, : mijeh), oraiiii (< orahdid : oruh), trbuiiii (< trbuhdii : hbuh), vrJiic (< vrhdii : vrh); skup
obhoda,
Podhranj en, Podhrastovi, Podtekii a; &l moZejednadenjem po mjestu tvorbe prijeii u.ii a moZe ostati nepromijenjen: daiiem (uz:.
dahtem), daicuti (tu: dahcaii), dricen (n: drhien), driiuci (tn: drhduti\;
c) suglasnik dpi5e se ispred nastavka -svo vodsNo (: voda; uz: vodswo);
d) suglasnik n altemira sa rr ispred D ip. Ova se altemacija biljeii na granici osnovne ri-
d) u pojedinacnim prostim i
srozenim rijedima stranoga porijekla: dragstot;
fesdzija, jedi i sufiksa: crmpurast (< cmpurast : crn), odbrambeni (< odbranbeni : odbraniti), prehrambe-
gangster, hadiski (: hadi), hutba, plebs, tekbin teidid i sl.;
li (< prehranbeni : prehraniti), stambeni (< stanbeni : stan), zelemhai (< zelen + bad). Tako i:
e) u pojedinim stranim imenima odstupa se od fonetskoga pisanja i kada se bombon (: fr. bonbon).
ne piiu izvor-
no; tako i u pridjevima od njth: Habsburg, habsburih, Musorgski, Rentgen (R6ntgin),
Tbilisi,
I/aii n gton (IYas hington), vaiingtonski; 582. Alternacije se ne prenose u pismu:

f) u skraienicama: d,tg (dekagram), *g (kilogram), rDc (tuberkuroza), rzv. (takozvani), a) kada suglasnici s i z dodu ispred suglasnika lj i nj koji stoje na podetku drugoga dijela
KDB (Kulturno druStvo Bosnjaka), ZTp (Leljemrfko transportno preduzeie). sloZenice: izljubiti (< iz + ljubiti), iznjihari (< iz + njihati), sljubiti, razljutiti, raznjihati, uzlju-
ljati i sl., kao i ispred Ij i nj koji su nastali ijekavskim jotovanjem (1, n + j[e] < E): bjesnjeti, iz-
njedrrti, ozljeda, razbjesnjeti, sljeme, sljepilo, sljepoia, sljez, snjeian, snjetljiv (: sntleI);
580' Uobidajeno je u nasoj tradiciji da se boinjaika imena pisu izvomo (desto
su bez
promjenei u samome izgovoru): Beghanuma, Edhem, Ezhe4 Hifzija, Midhat,
Midhata, Medhija, b) u sloZenicama diji prvi dio zavr5ava suglasnikom tt, a drugi podinje suglasnicima p ili
Subhija, Seftet, SeJkija; Grabianovii. Derviibegovii, Zubievit. b. Tada se piSe skupina np, nh iako se izgovara mp, mb: crvenperka, iztanblokovski, jedanput,
lmena se, medutim, piiu onako kako ih piiu njihovi nosioci, rako imamo i: Fethija (t je stranpulica, vanbraini, vanparti ski.
izvomo), Hivzija, Magbul, Mithat, Mugdin, Sevket, Sevkija; Grapianovii, Zupievii
i sI.
Hipokoristike. piSemo s promijenjenim sugrasnikom: Dutka (: Duda, Dudrja), Rapka
583. Suglasnik h moie ostati neizmijenjen ispred c u spomenutim primjerima kao
(: Rabija), Sa&a (: Sadeta), Srrta (: Suada).
dahiem, drhten (uz: daiiem, driiem).

584. U imenima: Rizvanbegovii, Sinanpaiii i sl. takoder se piie (ali i izgovara) skupina
c) Jednaienje po mjestu tvorbe nb, np.

581. Jednadenjem po mjestu tvorbe obuhvaieni su suglasnici s, z, h i n.

Zubni suglasnici .r i z te zadnjonepdani i altemiraju sa i i l kada se nadu ispred pred- d) Gubljenje suglasnika
njonepianrh suglasnika i,;, c, d, i, di, lj, nj:
585. U bosanskome jeziku glasovi mogu altemirati s nula vrijedno3iu (o). Takve alter-
a) suglasnik s alternira sa i: danainji (< danasnji), donoiie (< donosde),
/<o.iie (< kosde nacije na povrtini vide sekao gubljenje lli stapanie suglasnika.
: kosac). /r.it'e (< lisie : list), ,raila (< masiu : masr),
miirju (< mislju : misao). no,inja (< nos-
n.ja : nositi), paic'e (< pasde : pas). pr.ir:ev (< pisdev pisac),
: podnoirjiv (< podnosljiv) proinla
. 586. U suglasnidkoj skupini ne mogu se osrvariti dva rsta suglasnika. Kada se u rijeii
(< prosnja : prosiri), snoiljiv (<. snosljiv
: snositi). jr:epari (< siepati). i<uprrr (< siapiri): nadu dva ista suglasnika. jedan od njih alternira s nulom (o). tc se piie: odahnuti (< odoahnuti
 < od + dahnuti), odijeliti (< od + dijeliti), predvorje (< pred +
36 dvorje); besraman (< bessraman
I
< bez + sraman), hinduski (<Hindus + ski), r,,sfi (< Rus +
ski), vrbaslri (< Vrbas + skr\; beiuman
(< be55uman < bessuman < bez + suman); otad (< ofiad < od + tad),
otud (< ottud,< od + tud);
590. Suglasnici d i t altemiraju s nulom, tj. ne pi5u se ni kada se nadu izmedu s i z, na
jednoj, i nekog drugog suglasnika (izuzev r i v), na drugoj strani: bolesna (< bolestna : bolest),
F
bezakonje (<bez+ pysnisl, bezub (<bez+ anbl, bezwian (< bez + zvudan); beiiian (<beLii_ godKnji (< godiStnji : godiSte), gozba (< gostba : gost), grozni (< grozdni : grozd). nuina
dan < bez + Zidan), raiariti (< rrtLariti < raz + iariti) itd. (< nuZdna : nuLda), ialosno (< Zalostno : Zalost) i dr.

591. Zamjenict tko (i sloZenice s njom) stilski je obiljeZena; u bosanskome standardnom

587. od navedenoga pravila (prema kome se u suglasnidkoj skupini ne mogu ostvariti
jeziku stilski su neobiljeiene i uobidajene zamjenice /ro, neko, niko, svako.
dva ista suglasnika) postoje izuzeci. Tako se piSu udvojeni suglasnici/ usuperlatiw pridjeva
u
kojih komparativ podinje suglasnikomT i u nekim pojedinadnim rijedima, te drugi udvojeni
sug-
lasnici u sloZenicama (radi lakSega razumijevanja) i nekim pojedinadnim rijedima.
592. Suglasnik s iz sufiksa -sti altemira s nulom, tj. ne pi3e se kada se nade iza suglas-
Udvojeni sug-
Iasnici desto se izgovaraju kao jedan produZeni suglasnik (npr.7J ili kao dva (tzv. geminacijaj: nlka i, I i k: beiki
(< bedski : Bet), bihaiki (< bihadski : Bihai), djevojaiki (< djevojadski :
djevojka), izaiitki (< izadiiski : Izatil),junatki (< junadski : jtnak), konjiiki (< konjidski : ko-
a) -dd-: poddioba, poddijalekt, preildiplomski, naddiawi, Dienaluddin (ali i: DZema- njic, Konjic), oraiki (< oradski : oral), plemiiki (< plemiiski : plemii), vrsoik (< visodski :
ludin); Visoko); a tako i iz sufiksa -stvo u imenicd s promjenom i > .i ispred tog sufiksa: djevojaitvo
(< djevojaistvo < djevojadswo : djevojka),jmaJrvo (< junaistvo < junadstvo : junak).
b) -dZdI-: zul-hididie (rn: zul-hidie);

c) -jj-: najjaii, najjasniji, najjednostawiji, najjuiniji; 593, Suglasnik v altemira s nulom, tj. ne piSe se u rijedima: Neretljanin (< Neretvljanin :

Neretva), Neretljanka, neretljanski (uz; Neretvanin, Neretvanka, nerewanski), kao i u pridjevi-

d) -ll-: Allah, Abdutlah (ari: Abdurah, boinjadko ime), birtahi, maiailah, muailim (uz:
ma breskov (<breskvov : breskva), bu&ov (< bukvov : bukva), snol<ov (< smokvov : smokva) i sl.
nualin), muallima (tz: mualima), musallo (rn: musala), salla (uz: sala);

e) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik BoZiji; ali: Muhamed, bo5njadko ime), rejemmun 594.lnnetno se pi5u (a desto i izgovaraju) suglasnici d i l:
(uz: tejemum), ummet / ummo;
a) ispred c, i, t, di, d u rijedima u kojima su d i t zavrlni suglasnici prefiksa: otcvrknuti
f1 -nn-: vannaslavni, sunnet; (<od+gwknuti),potcrtati(<pod+crtatl),potiiniti(<pod+diniti), otiuinuti(<od+iusnuti),
g) -pp-: kreppapir; preddaiki (< pred + dadki);

h) -rr-: hiperradikolan, superrevizijo; muderris (uz; nuderis); b) iza suglasnika s ili z a ispred nekog drugog suglasnika ako suglasnikom s odnosno z
zavriava preftks: bezdmnost, istkati, sl/airll i sl.;
i) -ss-: nrlessrr (uz: mufesirl;
c) ispred sufiksa -sh i -stvo: gradski, ljudski, bratski; bratsNo, ljudsno.
)l -tt-: tridesettretina, postturski;

k) -w-: rebiul-ewel (uz: rcbiul-evet), iewal (uz: ieval), tesawr(.(uz: tesavu/); 595. Suglasnik d piSe se i u sloienicama na -ito: hudito, kadito.
l) -zz-: nuzzarada, nuzzanimanje; muezzin (uz: mujezin).
596. Sugf asnik t piSe se joi i u pridjevima worenim od imenica na -st, -sta'. aorishi, az-
Do ispadanja istorjetnih sugrasnika iz sugrasnidkih skupina ne dolazi ni u onomatopeja-
hestni, prctestni, prstni (: Wsl:, drugojeprsni : prsa); ftaslni (: kasta): potom u skupini -stl- u
ma kaopssl i sl.
imenica Zenskoga roda izvedenih prema imenicama muikoga roda na -rsl: antifaiisthnja, artist-
kinja, avanturistkinja, komunistkinja, kao i u skupini -st/7- u pridjevupopustljiv (i njegovim iz-
588. Kada se u rijeii suglasnici d i t naduispred afrikata, oni arremiraju
s nulom (ispatla- v edenicama: po pus t lj ivos t).
ju). pa se pi5e: Drci (< bitci : birka), goveie (< govedie : govedo),
Iabucir (< rabuddid : r:rbud), Suglasnik I pi5e se (ali se ne izgovara) u futuru I glagola na {i (ako je enklitika na dru-
napici (< napitci : napitak). oco (< orca: otac), oder, (< ordev : orac),
siroi'e (< sirotde : sirota), gome mjestu): gledat iu, jest tu, pisat iu. Izgovara se: gledaiu, jeiiu, pisaiu.
.rrci (< sudci : sudac), suie (< sudie : sudac). zaduci (< zadatci : zadatak);
tako i: hurntudziju
(< burmutdiija : burmut).
597. Suglasnik s piSe se u sufiksu -sn'o u izvedenica koje imaju c ispred tog sufiksa:
589' Suglasnici ri i r altemiraju s nulorn. tl. ne priu se ispred sufiksa -.irrira: pl cn i cs tro, prc i nut:stvo. pokuistto.
hrvairinu
(< hrvatslina : llrvat). (O pojedinainim altemacijarra suglasnika na granicanra morfenra r,. u Pravopisnome
rjedniku.)
t38 prema kom stoji lik aktualan); francuski uticaj ogleda se i u liku ofanzivo (fr. offensive), iako bi 17
VIII. PISANJE RIJEEI STRANOGA PORIJEKLA se prema izvomome latinskom glagolu ofibndere odekivalo ofenziva. Ranije pnmljene strane n-
jeti na -on imalu -un: sapun, kordun, limun, ipijun; u rijedi stranoga porijekla primljenih u novj-
je vrijeme -on ostaje: feljton, kupon, vagon.
Dalje, brojne hebrejske i aramejske rijedi prispjele su, posredstvom grdkog i latinskog, u
bosanskijezik (a tako i u ostale evropske jezlke): Abraham, Adam, aleluja, Babilon, Bal, bara-
ba, eden, Emanuel, Gabrijel, Gog, Golijat, Isus, Jiimael, Jahve I Jehova, Jona, Josip, kanon, La-
zar, Marija, Matija, Mesija, Mihailo, Mojsije, Pavao I Pavle, satana I sotona, Stjepan, subota,
Tomai itd.
Veiina navedenih imena i rijedi prispjelaje u bosanski jezik preko grdkih i latinskih pri-
jevoda BoZijih poslanica pomatih pod zajednidkim imenom Biblija. U bosanskome jeziku daje
se prednost onim oblicima tih imena koje nalazimo u Kur'anu, posljednjoj BoZrjoj objavil. Adem
598. Slavenska {ednidka osnovica bosanskogajezika obogaienaje od najstarijih
weme- (Adam), Davud (David), Dialut (Gohjat), Aibril (Gabijel), E/D Qob), Habil (Abel), Harun
na do danas(zahvaljujuii raznim kultumim i civilizacijskim susretima) brojnim turcizmima,
ara- (Aron), ilavc (Eva), Ibrahim (Abraham), /snail (Ji5mael), lslralc (lsak), 1sa (lsus), 1/Jas (Elijas /
bizmima, grecizmima, romanizmima, germanizmima te rijedima razliditola porijekla.
ll1a), Jakub (Jakob), Jahja (lvan / Jovan), Jediudi (Gog), Jehuda (Iuda), Junus (lona'1, Jusuf
Treba teziri tome da se rijedi stranoga porijekla upotrebljavaju ,u,,'o ondu (Josip / Jozef), Kabil (Y:ain), Lut (Lot), Mediudi (Magog), Merjen (Mutja), Meslr (Mesija),
kada za poj-
move kojise njima oznaiavaju nemamo dobrih zamjena u svome jeziku.
Mikail (Mihael I Mikael), Musa (Mojsije), Nai (Noa / Noe), Sulejman (Solomon), Ievrar (Tora),
Medu rijedima stranoga porijekla imamo: kkerij a (Zaharije) itd.
a) posudbenice koje su se prilagodile naiem jeziku, tako da ih i ne osjeiamo
kao tude;
najtesie ih ne mozemo zamijeniti drugima: azimut, bazen" boja, breskva, 601, fujedi iz arapskog, penijskogi turskagjezika najbrojnije su posudbenice u bosan-
car, iak, iarapa,
diemper, hartija, kaput, koiulja, livada, limun, majmun, majstor, miris" papir skome jeziku (po brojnosti slijede romanizmi, potom germanizmi), a najvi5e ih je u nai jezik
pjan, iah, ronlir,
vagon.". i prispjefo posredswom turskoga jezika. Mnoge od njih doZivjele su glasovno, oblitko i tvorbeno
prilagodavanje zakonitostimajezika primaoca. Neke od tih promjena odite su i iz sljedeiih prirn-
b) tudice koje se jo5 nisu dovorjno priragodile naSem jeziku i pravopisu, re se utvr<ruju jera (unutar zagrada navodimo izvome obllke): feredia (: ferace; ale); mosur (: masura; a/o);
dodatna pravila za njihovo prilagodavanje. samor (: semer; e/a); berilet (: bereket; eli); kadar (: kadir; rla); dever (: devir; ile); derdan ('. ger-
dan; g/d); iebe (: kebe;Wt);fitilj (: fitil; lllj); tiganj (: tigan; n/nj); bedem (:beden; n/m); sufara
599. opienito vrijedi da se vlastita imena iz drugihjezika, kad se pisu latinicom, (: supara; plf); zanat (: sanat; s/z); hajduk (: haydu! tik); nalet (: ldnet; metateza); ahmedija
prenose
izvorno,tj. onako kako se pisu ujeziku iz koga potjedu (ukoliko potjedu izjezikd (: ahmediye; ela); delija (: deli; -o: -ja).
koji se ne sruze
Iatinicom, takva imena podlijeZu transliteraciji,
d. prenoienju iz drugih grafidkih sistava u lati_
nidko pismo bosanskoga jezika); s druge strane, nasim dirilidkim pismom 602. Medunarodni muzidki termini u strudnoj literaturi z^drtavaiu izvomi obllk: allegro
vlastita imena iz dru-
gih jezika pisu se iskljuiivo (alegro), intermezzo (intermeco), .sofegio (solfedo), soprano (sopran), ^rtaccato (stakato), tenore
fonetski. za rijeli stranoga porijekla koje nisu vlastita imena (opce
imenice, pridjevi, prilozi i dr.y nadelno vrijedi au r. pisu (tenor).
1or"rrft, rj. onako kako se izgovaraju.
U medunarodnome opienju moZe se pisati:f"r finj ,fafts), teleJiu, teler. Takoder na auto-
600. Mnoge rijedi stranoga porijekla nisu neposredno doire iz izvomogajezika, mobilima moie stajati medunarodno prihvaiena oznaka taxi (mj. ponaiene oznake taksi).
nego su
u na5-1ezik prispjele prekojezika posrednika; toje desto Iz posebnih razloga pisac moZe neke rijedi ili izraze pisati u izvornome obliku, dime jaie
ostavilo traga na njihovom glasou'no,
obliku- Tako su, npr.. brojne grdke i ratinske rijedi primljene preko tarijanskog, fiancuskog, istiCe njihovo porijeklo: grond-prix (gran pri), lady (ledi), leader (lider), nns (mis), rnrslcai
njemadkog i engleskog; mno_ee arapske i pcrzijske rijedi preko (mjuzikl), restauranl (resloran), nilette (toaleta), vrs-ri-vrs (vizavi). U ovome, medutim, ne valja
turskogjezika.
otuda, npr', u bosanskome jeziku rijedi tegra i cigra (objeod rat. tegura; pretjerivati.
druga uz njemad-
ko posredovanje), ili tro.yni znadenjski razliiitj oblici kao
stutlij, studija, sludio.lli, pre,na izvor-
nom izgovoru imano Madar'. Madarska. madurski (: Magyar).
a pod uticajem izgovora u tur-
603. Odvojeno demo posmatrati: a) rijeii iz grdkoga i latinskoga jezika, b) imena iz jezi-
skonrt- jeziku piserno i: .riutriur. Motl:at''ko. mndiar.tki. pod ka koji se sluZe latinicorn; c) imena izlezika koji se sluZe iirilicom i d) imena izjezika koji se
uticajem njernaekoga izgovora
pritnrli srnorrjeii katr.iT.rrrlli:.tttttupu,apoduticajemcngleskogaizgovora slu7.e drugim pismima.
imamo,.rplrrrt..rl,rrrtai,
a tako i: datcnliott, d:udo.prcna francuskonre iztovoru I

inianro lik aktuelun (< lat. actualis. I

 A) PTSANJE RrJEet tZ GRcKOGA I LATTNSKOGAJEZTKA
t() 615. Grdke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u bosanski jeztk prenose E
se bez tih nastavaka: Homer, organ, Aristotel, Plaut, pasiv"
604. Grdki dvoglasnik ar i latinski de prenose sekao e: pedagog (gri. paidagogos, lat.
paedagogus), Ezop (grt. Aisopos). Medutim, brojni su latinizmi saduvali -um: album, forum, koloseum, minimum, impre-
sum, referendum.
Imenice na -iarn prenose se s analo5kim nastavkom -ij: aluminij, barij, auditorij, akvarij,
605. Grdki i latinski dvoglasnici au, eu u nai jezlk prenose se dvojako:
delirij, kriterij, magister|, medij, milenij, prezidij, sanatorij, simpozij.
a) najde5ie ostaju samoglasnici a + u, e + Lt: august, August, autonomija, autoritet, inau-
pyrocija, kaucija, Iaureat. Klaudije; eufemizant, neutralan, pseudo, pneumonija, Europa (mitsko
616. Ako se poslije gubljenja grdkih i latinskih nastavaka na kraju rijedi nade suglasnidki
lice), Zeus;
skup, desto se izmedu dvaju suglasnika umeie nepostojano d; samo je.. arhaizam, heroizum,
b) u pojedinim rijedima imamo u umjesro u: Kavkaz (: grd. Kaukasos); Evropa (konti- organizam, ritam; Alel<sandar Egipat, Kipar.
nent), evropeizam, evath; tako i lovor. Suglasnidki skup -h u pojedinim rijedima (uglavnom terminima) moZe, ali ne mora biti
razbijen nepostojanim a, te su naporedni oblici dijalekat I dialekt, objekat I objekt, perfekat I
perfekt, subjekat I subjekt. Tako i suglasnidki skup -nlu akcenat I akcent.
606. suglasnik D ostaje nepromijenjen u nekim rijedima grdkoga porijekla (ili u rijedima
Suglasnidki skupovi ostaju u mnogim rijedima: indeks, doktorand, kobalt, Olimp, diftong,
preuzetim posredstvom grdkog): barbarizam, biblioteka, labirint, simbol; Babilon, gizant,
Teba. asistenl, dokument, prezenl, lalent, kolaps, recept, apsurd, revers, jogurt.

607. lzmedu samoglasnika r. na prvom. i a, e, u,na drugome mjestu, domeie se suglas-

Veiina ovih imenica u genitivu mnoZine ima nepostojano a.. subjeh I subjekat - sub-

nikj: dijalektika (gri. dialektike), orijent (lat. oriens), n"ijumf(lat. triumphus).

jekata, patent - patenata i sl"
lzuzetak predstavljaju imenice koje se zavriavaju suglasnidkom skupinom u kojoj je
jedan od suglasnika s: indel<s - indeksd, obelisk - obeliski, sufil<s sujiksd te imenice kao:
608. Umjesto gri. i lat. ph prie se f. jilozo/: umjesto /, t: Talija; umjesto grd. ili lat. ch
-
- apsurd - apsurdd, diftong - diftongd.
imamo h u rijedima: arhiv, dijahronia".haos, henija, hirurgrja, hlor, hor, hronika, hronologijo,
hrizanrenta, melanholija, rehnika, a k u: cikorija, karakter kamilica, kalera, karto, kameleon.
617. Imenice na -ist i -t ne dobijaju vokal a na kaju: kapitolist, telegrafist, arhitekt. asket,
diplomat, estet.
609. Prema latinskom I imamo h u: historija; Home4 Hektor.

610' Prema gri. l- ispred i, obidno imarno c (centar, cista, ciklus), ali u pojedinim ri-
e, -r, 618. Imenice grikoga porijekla na -ma I -matos (s. r.) u bosanskome jezil-u Zenskoga su
jeiima ostaje k'. kentaur, okean; Kipar, Kiktop.
roda: shema, poema, panorama, paradigma, teorema, ili muskoga: dyagra m, problem, progrnm;
lako i: aksiom, sistem.
6ll.Prenra suglasniku s izmedu dvaju samoglasnika imamo z u rijetima grdkoga i latin- Oba roda ima imenica rcum (m. r.) I reuma (i. r.)
skoga porijekla: /iiozo/', Jilozofija. hereza, kriza, pauza, prozodija; Cezar, sizif, ali oduvano
s
ostaje u imenr.r l/esiod. 619. Preovladavaju oblici sa samoglasnikom a umjesto izvomog e u rijeiima latinskoga
porijekla: arbitar,.fratar, magistar, ministar i sl., ali izvomo e ostaje u:.filter (uz: fltar), Jupiter
612. umjesto suglasnika .s iza l, n, r a ispred samoglasnika u pojedinim rijedima imamo
emtrlzijo, rec'enzija. ver:iju. Per:ej, perzija; t takvoj kornbinaciji suglasnik s desto
z'.
ostaje i
ncizrrrjenjen: /a/s ifikot, arsen, pers am. B) PISANJE IMBNA IZ JEZIKA KOJI SE SLUZE LATINICOM
620. Vlastita imena izjezika koji se sluZe latinicom mogu se u bosanski jezik prenositi u
613. suglasnidki skup snr na poietku rijedi ostajc neizrnr.;enjen: snnragcl, a u latinicu i iirilicu- Ako se prenose u latinicu, pi5u se bvonro; ako se prenose u ilrilrcl, piiu se
sredini
rrjedi moZe datt ztn: kosmos i ko:nto.s.
fonetski (tj. onako kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajuiinr transliteracijsko-transkripcij-
skim pravilima).
614. Pored -1r- irranto i <r- u grdkirn irnenicama na-tio itt svirn rijeiima
latinskoga pgri-
;ekla: ra-r.rtri'izr.i.io i ari.strkruti.ju. tlcnokratija I demokrariju, rehttokratija I tehnokratija lalt
1e 621. Akoje imc manje poznato. pri prvomenavodenju (u srednjo5kolskint i visokoSkol-
sarno. rrud i c i.j a. I I ora c i j t J.
skim udZbenicrrra, pa i u Stampi, te u znanstvenim djelirna i dr.) uz izvomi lik unutar zagrada
inar'c griko -lr- ostaje ncfrt,nti.jcn-lcrrtr hr(\tttntdtiltt, pt,r.ipcfiitt: Ileotiio.
treba navcstr i fonetski.
t42 U udibenicima i prirudnicima namijenjenim osnovnome obrazovanju vlastita imena iz Samoglasnik -e pi5e se i onda kada predstavlja samo pravopisni znak: Cambridge.
jezika koji se koriste latinicom mogu se pisati fonetski, s tim da se uz prvo navodenje tih imena 143
C ambridgea ; Laplace, Laplacea, Laplaceov.
u zagradama daje i izvomi lik (u nominatiw). Tako ie se postepeno stuarati uvjeti za iiru prim-
jenu nadela da se ta imena piSu onako kako se pi5u u jezicima iz kojih dolaze.
630. Francuska imena Zenskoga roda koja zavr5avaju na muklo -e ne zadrLavaju to -e u
promjeni i tvorbi pridjeva; t6 se imena mijenjaju i tvore prisvojne pridjeve kao da u nominatiw
622. opie je nadelo da se vlastita imena iz drugih jezika i onda kada se pisu izvomo pri
imaju -a: Champagne, gen. Champagne, dat./lok. Champagni; Jannette, gen. Jannette, prid.
promjeni po padeiima i pri tvorbi prisvojnih pridjeva prilagodavaju obrascima bosanskogajezi-
J an ne I t in; J a c qu el ine, J a c q ueline, J acqu e linin.
ka. Ovo znadi da se izvomo pisanje u cijelosti odnosi samo na nominativni lik.
Tako se pi5u i njemaika Zenska imena na -e; Mathilde, Mathilde, Mathililin.
Kao pona5ena, takva imena u nominatiru zavr5avaju na -a: Sampanja, Sampanje.
623' Zemljopisna imena (imena kontinenata, zemalja, otoka" poluotoka, gradova i sl.) tre-
ba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvadena, tj. ne treba ih podvrgavati drugom nadinu
prenosenja, odnosno transkribiranja: Evropa, Australija, C*ta, Italiia, Liban, saudijska Arabi- 631. U vlastitih imena koja zavrSavaju na -i, -y (u vrijednosti i) ili (u engleskom) na -ee
ja, Rumunija, Spanija, Grenland, Hinataja, Kavkaz, Bei, Doriol, Kairo, Kartum, Moskva, po- umeie se izmedu osnove i nastavka -j-: Petdfi, gen. Petofija,pid. Petifijev; Wgny, hgnyja, W-
riz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Tokio, Venecija (i Mlecil, Zbneva. gnyjev; Attlee, Anleej a, Auleej ev.
Ako -y sluZi kao pravopisni mak ili ako se -i, -y ditaju kaon ne domeie se novo -7-:

624.lmena koja zavrsavaju na nenaglaieno -a ili -o mijenjaju se kao i nasa imena s tim
zavrSecima. Na isti nadin kao i od naiih imena tvore se od tih stranih imena prisvojni pri-djevi na
-ovl-ev i -in:
a) Spinoza, gen. Spinoze, pid,. Spinozin; Gioconda, Gioconde, Giocondin; Gina Lollobri_
gitla. Gine Lollobrigide, Ginin;
b'1 Borneo, Bornea; Chicago, Chicaga; Nicola, Nicole; Tbsso, Tassa, Tassov.
K al ay, Kal ay a, Kalayev.
632, Ostala vlastita imena dobijaju padeZni ili pridjevski nastavak na oblik nominativa:
Chile, gen. Chilea; Dante, gen. Dantea, pid. Danteov; Camus, Camusa, Camusov; Diderot, Di-
derota, Diderotov; Dumas, Dumasa, Dumasov; Petrescu, Petrescua, Petrescuov; Rousseau,
Rousseaua, Rousseauov; Liverpool, Liverpoola; Marx, Marxa, Marxov; Swift, Swifta, Swiftov;
John, Johna, Johnov; Suppt, Suppia, Supp6ov.

625. lmena u kojima je -o naglaieno zadriavaju -o u cijeloj promjeni i u tvorbi pridjeva:

Itugo, gen.Hugoa, dat.llok. Hugou; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov.
626. Samoglasnidki skupovi ia i ie razbijaju se u promjeni (kao i u nasim rijedima) umet-
nutim j-; tako prema nom. Tokio, Columbia u gen. piiemo Tokija, Columbije.
Takoder pisemol u deklinaciji zenskih imena na -ia:
Soliiin.
Ukoliko je i u takvim imenima samo pravopisni mak kojim
prethodnoga suglasnika, ne umeie sej'. Boccaccio. Boccaccia.
633. Zenska imena na nulti morfem (koja zavr5avaju na suglasnik) ili ostaju nepromije-
njena ili
se mijenjaju kao da zavrSavaju na -d: Carmen, gen. Carmen I Carmene, dat.llok.
Carmen I Carmeni, pnd. Carmenin; Ingrid, Ingrid I Ingride, Ingrid I Ingridi, Ingridin; Nives,
Nives I Nivese, Nivesin.
sofa Loren, sofiie Loren, prid.
634. Ako se uz muiko ime upotrijebi i prezime, redovno se mijenjaju ijedno i drugo:
William Shakespeare, gen. Willinma Shakespearea; Adam Mickiewicz, Adama Mickiewicza,
se obiljeZava izgovor
Antonin Dwoidk, Antonina Dwoirika; Johann Wolfgang Goethe, Johanna Wolfganga Goethea.

627. u promjeni romanskih osobnih imena na -ca i -co, a tako i u prisvojnim pridjevima 635. Ako muika imena zavr5avaju na nenagla5eno -e (koje se dita) a potjedu iz slavenskih
izvedenim od njih, zadrLava se izvorni izgovor i piie se /< umjeslo c: petrarca, gen. petrarke, jezika, mogu pripasti jednom od sljedeia tri deklinacijska tipa'. a) Petre Prliiko, gen. Petra Pr-
prid. Pen'arkin; Capahlanca, Capablanke; Tosca, Toske, Toskin; Tbodoresco, Teodoreska, liika; b) Goce Deliev, Goce Delieva; c\ Tone Seliikar, Toneta Seliikara.
Teodoreskov.

636. Ako su dva dlana imena povezana crticom, mijenja se samo drugi dlan: Jean-Paul
628. Zenska imena na o mijenjaju se kao i ona na a-. Sapfo, gen. SapJb, pid. Sapfin; KIio, Sartre, gen. Jean-Paulo Sorn"eo.
Kliie. Kliiin.

637. Odredbeni dijelovi uz imena izjezika koji se koriste latinicom ostaju nepromijenjeni:
629' U prornjeni muikih irnena koja zavrsavaju na mukro -e (-e koje sc ne dita), kao i u
prisvo.inirn pridjevirna rvorenrm od niih, piie selo -e: Molidre, gen. Moliirea,prid. Moliereov;
a) uz prezirtena: Leonardo da Vinci. gen. Leonorda da Vintija: Ardelio Della Bella.
Sh a k es p ca re.,\ha ke.s peu rcu. S h a ke.tpea ret n .
,4rdeliia Dello Belle: Ludu,ig van Beethoycn. Luduiga von Beethovenu.
l
144 b) tako i razne oznake uz osobna imena'. Ben Hur, gen. Ben Hura; Don
Juan, Don Juana;
mister Donald, mister Donalda; ledi Lollobrigida, ledi Loilobrigide; Transkripcija izgleda ovako: e (na podetku rijedi i iza vokala)
-je (Enroxn;n , E,rgccer E
- Jevdokim, Jelisejev); p + jo (tDe,rop $odor), .rr * b + lj (l'or.o:u
- - Gogolj), 11 +s e lje
c) u zemljopisnim imenima (rijedi kao bad, sao, saint, san, sankt, neu, (-[epuouror-Ljermontov),:r+r,r-lji(Cra;rr,lH-Staljin),H+r,+nj(Pnearlb-Rjazanj),
new, rio, pon,
mont i dr'\: san Marino, iz san Marina; Neu (Jrm, iz Neu urma; New york,
u New yorku; Rio de 1+c+nje(OuelraH-Onjegin), l+t4+nji(liaxvuun-Bakunjin),u-ii(llle;rpnu-
Janeito, u Rio de Janeiru.
Siedrin; Cc.rr,rrues-Seli5iev),r,-s(O6lnsul-Objavin), lr-i(Kpr,r"-Krim), I+s
(Acrparia ur, + Astrahan; O6l' 66;, e - e (3iteHu,rreilu + [j7sn51r.i.), ro + ju ( Iocyrron
638. Pojedine su imeniike oznake uz imena toliko osamostaljene Jusupov), r - ja (Hacrn - Nastja).
Byron, s lordom Byronom; sinjorina pavorini, sa sinjorinom pavoriniipai:
da se mijenjaju: /ord -
Donitd, s nir_
terom Donaldom. ^iste, Nastavak -uii (-ij) + -i (flrv6r,lrol.rii, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski), a nasta-
ostaju nepromijenjena ienska imena s odredbom koja zavriava
na suglasnik ili na samo_
vak -ar (-aja) - -a ( locloeac1an + Dostojevska).
glasnik osim na -a: mis Buttler od mis Buttler; ledi Bergman,
od ledi Beryman.
645. Bugarska iirilica transliterira se kao i ruska, s tim sto se bugarsko ru prenosi kao jt
639" U sloZenih stranih naziva mijenja se samo posrjednji (Cnrauror, hansl. i transk: SviStov).
Eran: s Mount Mac Kinreya
(nom. Mount Mac Kinrey); u British Museumu (British
Museum), iri svi dlanovi ostaju nepromi.
jenjeni: iz Puerta del sol (puertadel sor), u Neue
Freie Fresse (Neue Freie presse). 646. Tako se prenose i makedonska slova, s tim ito se f transliterira kao g a transkibira
kao d(fvp'ilru, transl.: Gurdin, transk:Durdin); ( se transliterira kao l, a transkribira kao y'
640. Imena stanovnika napravrjena od shanih imena naseljenih (Kyp'ilren, transl.: Kurdijev, transkr.: curdijev); dok se c transliterira kao dz, a transkribira kao z
mjesta pisu se fonetski:
Bohumljanin (: Bochum), DaDrinac (:Dubrin), Grazgovrjanin (:Grasgow), (Cunlapor, transl.: Dzivgarov, transk: Zivgaro r).
sevrl7'arra (: Seviila).
Makedonskaslovar'irispredsamoglasnikaiiepiiusekaogik(kaoiumakedonskom:
641. Pridjevi na -si'r izvedeni od osobnih imena iz drugih jezika r
pisu se ponaseno, tj. r'. ): Sagin (mak. Callru ), Krro (mak. Knpo).
malim slovom i fonetski:.iertprrsti (: shakespeare),rajpciihi (:Leipzig),
njujoriki(: New york),
minhenski ('. Miinchen), itokholmski (: Stockholm).
D) PISANJE IMf,NA TZ JEZIKAKOJI SE SLUZE DRUGIM PISMIMA
642. Pridjevi kojima se izridu svojstva i osobine kakve
imaju nosioci tib imena pisu se 647. Rijedi koje nisu vlasrita imena a porijeklom su iz jezika koji se sluze drugim pismi-
takoder fonetski: bodlerovski stih (: Baudelaire).
ma pi5u se fonetski.
Tako se pisu i opie imenice tip a: ieget arist (: che Guevara),
rir arksovac, marktist, mark- Imena iz jezika koji se sluie drugim pismima dolaze u bosanski jezik najdesie posredno,
si:an (: Marx),fulbrajtovac (: Fulbright).
i to preko transliteracijsko-transkripcijskih sistema pojedinih svjetskih jezika.
Kako su sloZene probleme transliteracije i transkripcije lingvisti pojedinih naroda rjeia-
vali na razne nadine. u duhu svojih jezika, razumljivo je da i u nasem jeziku i drugdje vla<la ve-
c) prsANJE rMENA tZ JEZTKAKOJT SE SLUZB CTRTLICOM
liko Sarenilo u pisanju imena iz jezika koji se ne sluze latinicom ili iirilicom. Tako, npr., Englezi
643' Vlastita imena koja potjedu iz slavenskih jezika s imaju barem pet usvojenih transkripcija kineskoga jezika, Francuzi takoder nekoliko, Nijemci
iirilidkim pismorn takoder treba
pisati izvorno. I ovdje vrijede opia pravila kao i za pisanje svoju, Rusi svoju. U nastojanju da izbjegnu neujednadenosti prouzrokovane mnoitvom neodgo-
i promjenu imena izjezika s latinii_
kim alfabetima. varajuiih transliteracija i transkripcija te doprinesu boljem razumijevanju svogajezika i kulture,
Pri transliteraciji tinlidkih pisama u naie latinidko vrijedi Kinezi su se 1979. obratili svim narodima svijeta, pozvavsi ih da se pridrzavaju njihove stan-
nadelo da se slova onih glaso_
va koji su isti kao i u bosanskorne jr.ziku prenose lariniikirn dardne pinvin-transliteracije prillkom prenosenja rijedi iz kineskoga j ezlka. prema pinyinlrons-
slovima za te glasove, dok se ia os-
tala iirilidka slova u strudnoj literatun propisuju posebna literacijipiSe se, npr.: Mao Zedong (ime politidara), Lu Xun (ime pisca), Derg Xiaoping
pravila. (ine
politidara), Taiwan (ime provincije).
644.Tako se rusko pismo transrirerira u boinjadku rarinicu U dornaioj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji, u ikolama, u popularnoj literaruri)
na srjedcti natin:
ovakva irnena mogu se pisati onako kako su vei usvojena (npr. Hsinhua, Mao Ce Ttutg, gen.
ut'a.6 - b. u- r,. | + g,,l + d. e - e. it- e, x
\l+m. ll+n,()+o.il+p. l)+t,r.+5, 1 et,\ _)u.0-1.\+h,
-L.:t-z,u- j,it* j, r, + k,.t-1, Mao ce Tunga.prid. tr4oo ce Tungov: tako je i s bumanskim, vijetnamskirn i drugirn imenima:
ll+c.,t _d,ilr+S,ilf jSi, u rant. gen. u ranta, prid. Ll rantov). ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisanje prerna slui-
I, -:1. l,l -. i. r,.- { , e. tr, *.11r. rr , ja
benoj transkripciji naroda iz koga porjciu.
t46 Opie nadelo koga
iirilicom glasi: takva
se valja drZati u pisanju imena izjezika koji se ne sluZe ni latinicom ni
se imena pi5u onako kako se piSu u sluZbenoj latinidkoj transkipciji u na- fr
roda iz kojeg potjedu. ovo nadelo vrijedi u medunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na
Transkripcija arapskih suglasnika i samoglasnika
zemljopisnim kartama te u znanstvenoj literaturi i sl.
Suglasnici Dugi samoglasnici

648. lmena iz arapskogjezika u domaioj javnoj upotrebi piiu se na nadin Arapsko Naziv Znanstvena Praktidna Arapska Znanstvena Praktidna
vei uobidajen slovo transkrip- trarskrip- gratUa transkip- transkip-
u bosanskomejeziku. (O tome up. i t. l5l-153.)
cija DMG cija ciia ciia
Dvodlana imena arapskoga porijekla pisu se polusloLenitki Ebu-Leheb, gen. Ebu-Leheba.
odredeni dlan uz takva imena piie se zajedno s prvim dijelom imena, a drugi dio imena
L
vezuje se crticom. Kao i u ostalih polusloZenica, prvi dio ne dobija oblidke nastavke: t:
I bdul-Mut-
talib (gen. Abdul-Muttalibo), Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna).
ukoliko se odredeni dlan upotrijebi samo uz prezime, odnosnojednodlano ime (kako na
podetku tako i unutar redenice), pi5e se velikim podetnim slovom i uz ime vezuje crticom:
E/-
-Arebi (gen. El-Arebija), Et-Taberi (gen. Et-Taberija). lim
Ukoliko izrnedu dvaju tlanova u imena arapskoga porijekla dolazi skaienica b. (: bint, Kratki samoglasnici
be
ibn - u matenju: kii, sin), oba su dlana promjenljiva: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b.
ha Arapski Znanstvena Prakti6na
c
Abbasa). mak i transkip- transkip-
naziv ciia ciia
J
649. Pojedine islamske termine,iz naroditih razloga, potrebnoje pisati tako da se moze dal
- fatlra
sto lakse prepoznati njihov izvorni lik. otuda se u njima, kao i u arapskim imenima (osobito
u 3- {amma
strudnim djelima), susreiu i znakovi kao: henze ('), ajn (,), labijal waw (w) i sl.
; kasra
Grleni poluglas koji se naziva hemzetom pise se kao apostrof(podignuti zarez). Hemze
(') imamo, npr., u sljedeiim rijedima: kira'et, Kur'an, mu,min i sl.
ostri grleni poluglas reda a naziva se a7n i piie se kao obmuti podignuti zarez (,). Ajn
irnamo,npr.,usljedeiimrijeiima: diema'at,mu'diiza,ni,met,ruht',ia,ban,zul-ka,de.
$ad
Labljal waw oznatava se kao ul Imamo ga, npr., u rijedima: rewha, mewlud, sewab, Iz tabele se vidi da transkripciji ne podli-
tewba, tewhid. ,)- jeZu suglasnici b, d,f, k, l, nt, n, r, s, !, t, z.
lzvan strudnih djela veiina ovakvih rijeii piie se bez posebnih znakova: kiraet, mumin,
diemar, mudiiza, nimet, ruku, iaban, zul-kade, Ievha, mevlud, sevab I sevap, tevba. tevhid.

650. Sva otvorena pitanja prakticne transkripcije za siroku upotrebu

- kada su npr. pos-
rijedi arapska vlastita irnena (antroponimi i toponimi) - treba rjesavati u strudnim ,urpruuurnu.
U dodatku donosimo tabelami prijegled znanstvene transkripcije prema ZDMG-sistemu
(nazvan prema dasopisu Njemaikog orijentalistiikog druitva zeitschrift der qef
Detrschen Mor_
genldndischen Gesellschaft:. i narodita transkripcija za porrebe bibliotekantva u velikoj
mjeri kif
oslanja se na znanstvenu transkripciju) i praktitne transkripcije arapskih suglasnika i
samoglas-
nika, namijenjene za 5iroku upotrebu.
t48
DODATAK IZ HISTORIJE PISAMA 6

Tokom minulih deset stoljeia pis-

t*him . r;*lni^ XV i XVI
;: knJrgma
Od st. bosandica postepeno
menosti bosanski jezik koristio se i drugim knllgma ptsana
velika mala
pisana
ustupa mjesto arebici (arapskome pismu pri-
Aretrica Latinica Arebica Latinica
pismima. $ vehka mah .N

Aa 1,4)/^'c cc.( ll
s
lagodenome glasovnom sistemu bosanskoga \ aA J-.llI-
Od XII pa sve do XX stoljeda u Bos- jezika). U na5oj kulturnoj povijesti zabiljeie-
Ul tt ?.to,o, 1' , s,,,, t
i
bB J J r.i ri
ni je koriSiena bosaniica, narodita wsta iiri- je viSe
Iiikoga pisma. Bosandicaje stilizirani vid ii-
fi.o r,#,$av 5 t y,"BI u
no pok-uSaja oblikovanja postojanoga
e? 2tmM
l'r nltlE4*{,r. arebidkog sistema. Najuspjeinije rje5enje po- I
riliikoga brzopisa. Njene elemente imamo
{a I
f nudioje Mehmed DZemaludin Cauievii po-
e:. de OrnN
vei u Kulinovoj povelji iz I I 89. godine. Naj-
viSe bosanskih srednjovjekovnih spomenika
€e
Ax
t:tt't:#;:r:!
.*4,
h
o
ol
detkom XX stoljeia. Njegov naiin pisanja
arebicom po raiirenoj upotrebi u Skolama na-
7> CLdJ nj Nj
pisanoje bosandicom- Boinjaci suje osobito
zr :,.* n y lr . si
St zivan je mektebicom. Fosljednja knjiga tiska- J a i ,,3 ? o0
njegovali na dvorovima (vlastela, bosanske
3r c na arebicom jeste djelo M. Seida Serdareviia L: ot oz
,.? i pP
vojvode i kajiSnici) - otuda je ovo pismo
inenovano i kao begovica. Upotrebljavanaje
H'r
-t
':;;i :,Ii:?," c

s
Fikhul-ibadat (1941.), ali je u osobnoj upot-
rebi i u prrjepisci koriiiena i kasnije.
7> d D )J rR
i na sultanovom dvoru u Carigradu. Cesto su ilr lvlr at - :bo eEd"r)
l
sS
se njome sluZile Zene u prijepisci. Satuvana
Kx ft.((.tL I J f F il ,:' -- ss
je do na5ih dana.
AA -7.^ - {.€6
I
L .t gC.-:)t tT
|fln J^.rr
NN t(,/
'( n - a n n;J , uU
oo ).0' " |J\ ,1 iIJg
Hn o,fi,,! P - -
ff q j J :

zZ
l.c,u r - - ,,)i
ci 3 K N )J L)
DO.S0nCtu a
Prilagodena arebica