Professional Documents
Culture Documents
Dahuluk
(2015)
Atlas
Timor-Leste
ba Labarik
Foho
Planaltu
Bee-
tudak
Foho-leet
Mota-
ulun
To’os
Lagoa
Área rurál
Mota
Bee-manas
Fatuk-kuak
Ai-laran
Illa
Inur
Área
Urbanu
Tasi-sikun
Rai-tetuk
Mota-ain
Nuu
Mota-ninin
Natar
Ai-laran
Bee-lihun Meti
pa
a ra
A i-p Meti-ulun
Atlas Timor-Leste ba Labarik
Edisaun Dahuluk (2015)
Prodús liuhosi kolaborasaun entre Ministériu Edukasaun, nia ekipa Kurrikulu
Siénsia Sosiál nian ba Ensinu Báziku, no kompañia Timor GIS and Mapping
Solutions, Lda (TMap).
Objetivu boot hosi atlas ne’e mak provoka labarik sira-nia gostu atu lee no aprende kona-
ba sira-nia nasaun. Informasaun hirak-ne’ebé hato’o iha atlas laran akompaña ho ninia
dezeñu, fotografia, mapa, gráfiku simples sira ho kór oioin, atu atrai labarik sira-nia
atensaun, no halo fasil ba sira atu komprende. Atlas ne’e apoia aprendizajen integradu,
hodi inkorpora informasaun balu ne’ebé uza iha dixiplina sira hanesan Siénsia Sosiál,
Siénsia Naturál, Arte no Kultura, Literasia no Matemátika.
Atlas ne’e halo hosi kolaborasaun entre Ministériu Edukasaun nia ekipa ne’ebé elabora
kurríkulu siénsia sosiál nian ba Ensinu Báziku, hamutuk ho organizasaun Timor GIS and
Mapping Solutions, Lda (TMap), ho kooperasaun metin ho Ministériu Administrasaun
Estatál no Sekretáriu Estadu Arte Kultura, no mós ho apoiu hosi organizasaun no
internasionál sira. Ami agradese ba informasaun no fotografia sira-ne’ebé ho laran-luak
sira fornese ho gratuita ba atlas ne’e. Ami rekoñese katak atlas ne’e nunka bele atinje ninia
finalidade lahó sira hotu nia kontribuisaun.
Ha’u fiar metin katak konteúdu relevante sira-ne’ebé inklui iha atlas ne’e sei tulun labarik
sira atu dezenvolve sentidu nasionalizmu no patriotizmu maka’as. Ne’e duni, sira bele
hadomi no valoriza Timor-Leste nia rikusoin di’ak liután.
Ministériu Edukasaun mós haree katak importánsia hosi atlas ne’e la’ós de’it fó benefísiu
ba estudante sira maibé fó mós disponibilidade ba família no públiku sira atu hatene no
koñese sira-nia nasaun. Ministériu Edukasaun fiar katak atlas ne’e sei tulun estudante sira
atu hetan matenek no komprensaun kona-ba sira-nia rai dezde ki’ikoan, atu ajuda sira sai
sidadaun sira-ne’ebé hadomi, respeita, no prontu atu dezenvolve sira-nia nasaun.
Jullu 2015
Um objetivo maior deste atlas consiste em suscitar nas crianças o gosto pela leitura e em
levá-las a aprender sobre a sua nação. As informações apresentadas no interior deste atlas são
acompanhadas por desenhos, fotografias, mapas e gráficos simples de cores variadas, de forma a
captar a atenção das crianças e a facilitar a sua compreensão. Este atlas apoia uma aprendizagem
integrada, incorporando algumas informações trabalhadas em disciplinas como Ciências
Sociais, Ciências Naturais, Arte e Cultura, Literacia e Matemática.
O presente atlas foi elaborado a partir de uma colaboração entre a equipa do Ministério da
Educação que elaborou o currículo de Ciências Sociais para o Ensino Básico, em conjunto com
a organização Timor GIS and Mapping Solutions, Lda (TMap), com uma sólida cooperação
com o Ministério Administração Estatal e com a Secretaria de Estado da Arte e Cultura, bem
como com o apoio de organizações locais e internacionais. Agradecemos pelas informações
e pelas fotografias que, de forma generosa, forneceram gratuitamente para este atlas. Nós
reconhecemos ainda que este atlas nunca atingiria a sua finalidade se não contasse com a
contribuição de todos.
Acredito seriamente que os conteúdos relevantes incluídos neste atlas ajudarão as crianças a
desenvolver o seu forte sentido de nacionalismo e patriotismo. Desta forma, eles poderão amar
e valorizar ainda mais as riquezas de Timor-Leste.
O Ministério da Educação também reconhece que a importância deste atlas não trará apenas
benefícios aos alunos, mas também disponibilizará às famílias e ao público em geral o
conhecimento e o entendimento sobre a sua nação. O Minstério da Educação acredita que este
atlas ajudará os alunos a alcançar sabedoria e compreensão sobre o seu país desde a mais tenra
idade, apoiando a sua formação enquanto cidadãos que amem, respeitem, e estejam prontos
para desenvolver a sua nação.
Julho 2015
0 3 6 9 12
Kilometru
Hosi Ponta F
atukama
Vista areabra
nka no Foho
ponta Fatuka Kakusa hosi
ma. (Fotógra
Heile) fu - Heinz-Josef
Fotografia sira mós iha rasik ninia lejenda ka informasaun kona-ba ema
ne’ebé hasai fotografia ne’e.
2
?
Faktu Báziku
Área terrenu 1.376 km2 Foho Loelaku
Porsentu hosi Timor-
Leste-nia área
9,2% horik iha postu
Kosta-nia naruk 35 km administrativu ida
Foho aas-liu 2.312m ne’ebé
Faktu Báziku ne’e katak kuadru Teste ki’ik: Lee no deskobre
ne’ebé hatudu faktu báziku sira informasaun iha Atlas laran atu
kona-ba munisípiu ida, porezemplu hatán ba pergunta ne’ebé fó-sai iha
hanesan munisípiu ninia área, teste sira ne’e.
populasaun, pontu ne’ebé mak aas
liu no seluseluk tan. Kuantidade udan-been ka presipitasaun
(baibain sura ho milímetru) iha Maliana iha
fulan-Fevereiru nian
Bunak Tetun-terik
50% 39%
este iha n
-L e
r
’eb
Timo
é?
4
Deskobre
Timor-Leste iha
Mundu
5
kterístika Fízika
7
Alaska
(Estadus Unidus) Izlándia S
Kanadá Noruega
Dinamarka
Olanda
Reinu
Irlanda Unidu
ña
Alema
Beljika 4
Luxembrugo Fransa 2
1
5
Itáli
TA S I - BO O T Portugál
Amérika A TLA N TI KU T
s
ku
N O R TE
ro
r
Nusar
Arjélia
Ma
Hawaii
Bahamas
Sara
Loromonu
Lí
(Estadus Unidus) Méxiku Haití Repúblika
Dominikana
Kuba Saun Kristovaun Senegál
no Neves Mauritánia
Antígua no Gambia
Jamaika
Belize Saun Visente
Barbuda
Dominika Kabuverde Malí Nijer
Onduras no Granadinas
Guatemala Santa Lusia
Giné- Burkina
TA S I - BO O T
Granada
Elsalvadór Panamá Barbadus Bisau Faso
Nikarágua
ria
Trindade
no Tobagu Giné
jé
Venezuela
n
Kostarrika
P A S Í F I KU
Ni
Siera
roi
Giana
Suriname S
Leone
ma
Kolómbia Libéria Togu
Ka
Benín
Kosta-
Marfín Saun Tomé
Ekuadór Gana no Prínsipe
Giné-
Ekuatoriál
Gabaun
Tahiti
Perú Brazíl Repúblika
Kongu A
(Fransa)
Bolívia
Nam
Paraguai
TA S I - BO O T
Uruguai
Arjentina A TLA N TI KU
Xile
S Ú L
Antártida
8
iha Mundu
Suésia
uega
Finlándia
Estónia
Rúsia
Letónia
rka
Lituánia
a
Belorussia
ña
Polónia
Alema
4 Ukránia
a 1 2 Ungria
3
15 Kazakistaun Mongólia
5 6 14
7 8
9 Uzbekistaun
Itália 1012 13 16 Kirgizistaun
11 Koreia
TA S I - BO O T
17 18
Turkia Turkomenistaun Tajikistaun Norte
Grésia
Japaun
Xina
orra Kaxemira
Malta Koreia
Tunízia Xipre
Líbanu
Síria
Irake Iraun
Afeganistaun Súl
P A S Í F I KU
19 Pakistaun
a Líbia Ejitu 21 20
22
Nepál Butaun
Illa Mariana
(Estadus Unidus)
23
Arábia 24 Bangladexe Taiwán
Saudita Índia Myanmar
Guam
(Estadus Unidus)
Omán Laos
Nijer Sudaun 25 Iemen Tailándia
Xade
Kamboja
26 Filipinas
Nusar Marxál
ria
Vietname
Etiópia
jé
Sudaun
ns
roi
Somália Malázia
Ka
Fotuna
bik
Zámbia
sam
Vanuatu Samoa
Maurísia Fijí
Mo
Loromonu
Zimbábue Madagaskar
Namíbia Kaledónia
Botsuana Foun Tonga
Suazilándia Austrália
Lezotu
Áfrika Súl
Novazelándia
Rejiaun
Ázia Pasífiku
11
Foho Haturabi, Maubisse (Fotógrafu - Fundasaun Haburas)
12
Timor-Leste:
Natureza
13
Topografia
I
(In
Illa
Atauro
Illa Alor
(Indonézia)
Lag oa
Tasitolu
Dili
Liquiçá
Mota
Aileu
Loes
Tasi S av u Ermera
Foho Ramelau
Bobonaro (2.967m)
Foho Kablaki
(2.062m) Ma
Ainaro
Covalima
Oe-cusse
Timór Loromonu
(Indonézia)
Lejenda
Foho Rai-tetuk
Illa Wetar
(Indonézia)
Illa Lira
(Indonézia)
Illa Kisar
(Indonézia)
E streitu W etar
Tasi- F eto
Illa
Lag oa Jaco
I ralalaru
Lautém
ac l
o Baucau
ota L
M
Foho Matebian
(2.376m)
u
Manatuto
Viqueque
Manufahi
Rai-Timór
Rai-Timór parte ida hosi nusa-lubun [arkipélagu]
Malaiu. Iha parte norte, Timór baliza ho Estreitu Wetar,
Tasi- Timó r
iha parte súl, Tasi-Mane mak fahe Timór no Austrália.
Tasi- Mane Rai-Timór fahe ba rua: iha sorin loromonu maka nasaun
Indonézia nia provínsia Nusa Tenggara Timur, no iha
sorin lorosa’e maka nasaun Timor-Leste. Timor-Leste
nia luan kuaze 14.920 kilómetru-kuadradu (km2).
Estasaun
Timor-Leste iha estasaun oin rua
de’it, maka udan-boot no bailoro.
Jeralmente, tempu udan hahú hosi
fulan-Novembru to’o fulan-Abríl no
tempu bailoro hahú hosi fulan-Maiu
to’o fulan-Otubru.
Durante tempu udan, ema halo to’os no kuda ai-horis oioin, maibé dalaruma
tempu udan ne’ebé naruk bele halo bee-sa’e ka inundasaun, halo rai-monu, no
kuandu akompaña ho anin-boot, bele estraga sasán barak.
Sientista sira mós sukat temperatura atu buka hatene diferensa temperatura entre
fatin sira iha Timór laran. Jerálmente temperatura sa’e maka’as iha fatin sira
ne’ebé besik tasi hanesan Dili no Manatuto, no menus fali iha área foho nian.
Kalohan taka foho no ai-horis barak. (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
16
Mapa udan média tinan-tinan
Tinan-tinan iha Timór, fatin barak mak
hetan udan barak (kuaze valór 1.500mm
ba-leten). Bazeia ba mapa udan nian,
sidade Manatuto no sidade Dili mak hetan
de’it udan uitoan (menus hosi 1.200mm).
Iha tempu bailoro-naruk, rai nia manas bele kria estragu barak. Bee-matan no lagoa
barak bele sai maran no agrikultór sira labele halo to’os. Problema ida-ne’e akontese
bainhira ema la kuidadu di’ak meiu-ambiente sira maka hanesan tesi ai-horis arbiru.
B a u c a u L a u té m
D ili
L iq u iç á
A ile u M a n a tu to
V iq u e q u e
E rm e ra
B o b o n a ro
A in a r o M a n u fa h i
C o v a lim a
O e -c u s s e N ú meru uma-k ain k ad a suk u ne’ ebé
k ud a Ai-farina
< 100
In d o n é z ia 100- 3 00
3 00- 7 00
0 10 2 0 4 0 6 0 8 0
K iló m e tr u > 7 00
Ai-farina no Batar
Bazeia ba sensus [resenseamentu] tinan 2010 ne’ebé aprezenta iha
mapa, iha Lautém, jerálmente uma-kain barak maka kuda batar no
ai-farina. Iha suku Fuiloro, uma-kain kuaze 700 ba leten maka kuda
ai-farina no batar, nune’e mós iha Oe-cusse, liuliu iha suku Costa,
Naimeco no Bobometo. Iha Suku balu, númeru uma-kain ne’ebé
kuda batar no ai-farina lato’o 100. Suku sira ne’e mak hanesan iha
Manatuto, Manufahi, no Viqueque.
B a u c a u L a u té m
D ili
L iq u iç á
A ile u M a n a tu to
V iq u e q u e
E rm e ra
B o b o n a ro
A in a r o M a n u fa h i
C o v a lim a
O e -c u s s e N ú meru uma-k ain k ad a suk u ne’ ebé
k ud a Batar
< 100
In d o n é z ia 100- 3 00
3 00- 7 00
0 10 2 0 4 0 6 0 8 0
K iló m e tr u > 7 00
20
B a u c a u L a u té m
D ili
L iq u iç á
A ile u M a n a tu to
V iq u e q u e
E rm e ra
B o b o n a ro
A in a r o M a n u fa h i
C o v a lim a
O e -c u s s e N ú meru uma-k ain k ad a suk u ne’ ebé
k ud a H are
< 100
In d o n é z ia
100- 3 00
3 00- 7 00
0 10 2 0 4 0 6 0 8 0
K iló m e tr u > 7 00
Hare no Kafé
Númeru uma-kain ne’ebé kuda hare iha Oe-cusse Ambeno,
Bobonaro, Viqueque no Baucau, aas tebes. Ermera nafatin sai sentru
ba kafé tanba uma-kain barak maka kuda kafé iha ne’ebá, maibé
fatin balu iha Liquiçá, Ainaro, uma-kain barak mós kuda kafé. Iha
Manatuto, postu Laclubar mak iha uma-kain barak ne’ebé kuda kafé.
B a u c a u L a u té m
D ili
L iq u iç á
A ile u M a n a tu to
V iq u e q u e
E rm e ra
B o b o n a ro
A in a r o M a n u fa h i
C o v a lim a
O e -c u s s e N ú meru uma-k ain k ad a suk u ne’ ebé
k ud a K afé
< 100
In d o n é z ia
100- 3 00
3 00- 7 00
0 10 2 0 4 0 6 0 8 0
K iló m e tr u > 7 00
21
Ai-horis no Balada
(animál)
Rai-Timór riku ho biodiversidade mariñu
no terestre oioin. Timór nia Tasi-Feto iha
balada tasi no ai-horis ezótiku hanesan
toniñu, tubaraun, karau-tasi, no mós ahu-
ruin ne’ebé furak.
Meda ida ne’e ho naran sientífiku Phalanger
Iha rai-laran, iha balada sira hanesan rusa, maculatus. (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
P a n te M a c a s s a r
F o ro h e m
S u a i K o ta
P a s s a b e
Lejenda
Kakatua Meda
Bibi-rusa Lafaek
Animal-
Golfiñu hakiak
Kakatua ne’e ho naran sientífiku Cacatua galerita
(Fotógrafu - James Eaton)
22
Ai-parapa, Lore, Lautem
(Fotógrafu - Colin Trainor)
L a u té m
Illa
J a c o
B a u c a u
L a c lo L o s p a lo s
B a g u ia
Ilio m a r
U a to la r i
M a u b is s e V iq u e q u e
A la s
N a ta rb o ra
Vista Tasi-okos
Tasi iha Timór riku ho balada, ahu-
ruin, no kór oioin
(Fotógrafu - Daniel J. Groshong/The
Hummingfish Foundation)
23
Komunidade sira partisipa iha serimónia tradisionál
iha Lautém (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
24
Timor-Leste:
Ema no Kultura
25
Estrutura
Administrasaun
Bazeia ba estrutura administrasaun governu, Timor-Leste iha munisípiu
12: Aileu, Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima, Dili, Ermera, Lautém,
Liquiçá, Manatuto, Manufahi, Viqueque, no Rejiaun Administrativa Atauro
Bazartete
Laulara Rem
Railaco
Liqu
Ermera Aileu Vila
Hatolia
Lejenda Atabae Tur
Maubisse
Letefoho
Baliza Suku Cailaco
Atsabe Hatu-builico
Postu Administrativu Balibo
Maliana
Zumalai Hatu-udo
Lolotoe
Fatululic
Fatumean Maukatar Suai
Pante Macasar Forohem
Nitibe
Oesilo Tilomar
Passabe
0 5 10 2 0 3 0 4 0
K iló m e tr u
26
Lautém Tutuala
Baucau Laga
Metinaro Lospalos
Luro
Laclo Laleia Vemasse
Manatuto Quelicai
Baguia
Remexio Venilale
Iliomar
Uatucarbau
Liquidoe
Laclubar Ossu
Watulari
Lacluta
Turiscai
sse Soibada
Barique/natarbora Viqueque
Fatuberliu
ame
Alas
do
Atauro
0 5 10 2 0
K iló m e tr u
Dili
Nain
Feto Metinaro
Dom Aleixo Cristo Rei
Vera Cruz
27
)
Pasajeiru sira sa’e ro-ahi atu ba Oe-cusse
(Fotógrafu - Nicole Seibel)
Transporte
Meiu transporte ne’ebé ema uza iha Timor-Leste hodi halo movimentu hosi fatin
ida ba fatin seluk mak hanesan autokarru, mikrolete, karreta no motorizada. Iha
área rurál, populasaun balu mós sei utiliza balada hodi transporta sasán ba fatin
dook. Timor-Leste iha aeroportu boot rua: Aeroportu Internasionál Prezidente
Nicolau Lobato iha sidade Dili, no aeroportu iha sidade Baucau. Daudaun ne’e
aeroportu Dili de’it maka funsiona hodi serve viajen tama-sai Timor-Leste.
)
!
Lejenda
Kapitál Munisípiu
Rota Ró-ahi
Estrada Prinsipál
! Aeroportu
) Ró-ahi
Baliza Munisípiu
Populasaun
Iha tinan 2010, Timor-Leste halo sensus
hodi sura populasaun iha rai-laran.
Rezultadu hosi sensus ne’e hatudu katak
ema barak iha Timor-Leste hela iha área
rurál. Mapa iha sorin ne’e hatudu katak
ema barak mak hela iha parte norte no
oeste hanesan munisípiu Dili no Ermera.
Estudante sira fó apoiu ba eventu Tour de
Iha parte leste, populasaun barak hela iha Timor 2009 (Fotógrafu - Daniel J. Groshong/
The Hummingfish Foundation)
Baucau no Viqueque.
Munisípiu no
Populasaun
Área Densidade Populasaun Densidade Populasaun
RAE (km )
2
(ema kada km2)
Aileu 44.325 737 60 Densidade populasaun sei sai
Ainaro 59.175 803 74
Baucau 111.694 1.506 74 aas bainhira ema barak-liu
Bobonaro 92.049 1.376 67 hela iha fatin ne’ebé kloot.
Covalima 59.455 1.203 49
Dili 234.026 367 638
Munisípiu sira hanesan
Ermera 117.064 768 152 Dili, Ermera, no Liquiçá iha
Lautém 59.787 1.812 33
Liquiçá 63.403 549 115
densidade populasaun aas tanba
Manatuto 42.742 1.783 24 munisípiu sira ne’e ninia area
Manufahi 48.628 1.323 37 ki’ik maibé populasaun barak
Oe-cusse Ambeno
(RAE)
64.025 814 79 mak hela iha ne’ebá.
Viqueque 70.036 1.879 37
Katuas na’in tolu hosi Lautém ho sira nia hatais
Timor-Leste 1.066.409 14.920 71
tradisionál (Fotógrafu - Heinze-Josef Heile)
30
Lian Inan
Timor-Leste iha lian ofisiál rua: Tetun no Portugés. Tetun maka lian ne’ebé
kuaze ema hotu-hotu ko’alia iha Timór laran no konsidera mós nu’udar
língua nasionál. Aleinde ne’e, Timor-Leste iha mós “lian inan” ka lian lokál
oioin. Bazeia ba sensus 2010 Timór iha lian inan hamutuk 17.
Iha parte lorosa’e, ema barak ko’alia lia-Makasae no iha parte súl hanesan
Viqueque, Manufahi no Covalima, ema ko’alia lian Tetun-terik. Lian
Mambae, ema ko’alia barak iha Timór rai-klaran hanesan Ainaro, Aileu,
Liquiçá no Manatuto. Iha Oe-cusse Ambeno, kuaze populasaun tomak
ko’alia Baikenu. Dili
Mapa iha sorin ne’e hatudu de’it lian inan sira ne’ebé Liquiçá
Aileu
populasaun barak ko’alia iha munisípiu laran, no la-
Ermera
signifika katak lian inan sira ne’e de’it mak eziste iha ne’ebá. Bobonaro
Iha realidade, iha mós lian inan seluk ne’ebé eziste iha Ma
munisípiu laran maske populasaun ne’ebé ko’alia uitoan
de’it.
Manufahi
0 25
± 5 0 7 5
K iló m e tr u
Lejenda
Baikenu Midiki
Bunak Naueti
Fataluku Raklungu
Galole Sa’ani
Makasae Waima’a
Mambae
Baliza Munisípiu
Baucau Lautém
Dili
Liquiçá Manatuto
Aileu
Ermera Viqueque
Bobonaro
Ainaro Manufahi
Oe-cusse Covalima
34
Ita-nia
Munisípiu
no
Rejiaun
Administrativa
Espesiál
35
Faktu Báziku
4,9%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 0 km
Laulara
ti
reka
to’o iha área Manatuto.
Mota Be
L
Loriku
Loriku ida ne’e ho naran
sientífiku Trichoglossus
Aileu Vila Foho Buana
(1.086m) Mo
euteles, eziste barak iha
Timor-Leste. (Fotógrafu - Mota Manolane
James Eaton)
Foho Hatulau
(1.606m)
Aileu hetan presipitasaun ka udan-been
barak tanba horik iha rai-aas. Tinan-
tinan, udan maka’as iha área ne’e hahú
hosi fulan-Novembru to’o fulan-Janeiru. Foho Maubahi
(2.312m)
Mota Berekati
Mota Berekati maka mota ne’ebé suli kedas iha sidade Aileu laran.
Remexio Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Foho Manulete
Lequidoe (1.203m)
a
boot ida naran Lagoa Seloi ne’ebé
ta L
?
Lagoa Seloi
Lagoa Seloi sai hanesan rekursu importante ba setór agrikultura iha Aileu.
Foho ida ne’ebé (Fotógrafu - Colin Trainor)
mak aas to’o metru
1.005 iha Aileu
37
Númeru suku 31
F a tu b o s s a
Númeru aldeia 135
Ponte
Ponte ne’ebé liga suku Hoholau ho Suco Liurai.
(Fotógrafu - Sekretáriu Estadu Arte no Kultura)
38
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi munisípiu Aileu Produtu Lo
kál
Agrikultór
lokál sira lo
iha merkad ri sira-nia m
u. (Fotógra odo atu fa’a
Hummingfi f u - Daniel J n
sh Foundat . Groshong
Suco Liurai ion) /The
Talitu
Aileu iha poténsia di’ak ba área
A c u m a u
Tulataqueo
turizmu tanba ho ninia paizajen
a matak no bee-tiris ne’ebé iha.
Remexio Nune’e, ho ninia distánsia [dadook]
F a h is o i
Betulau Tetun-Prasa
48,6%
i
0 3 6 9 12
Kilómetru
Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Postu Administrativu
Sorumutu
Komunidade sira iha Aileu partisipa iha programa Polisiamentu Komunitáriu
(Fotógrafu - Cesar Gaio)
39
Ainaro nia
terrernu luan
to’o hira
? Maubisse
Foho
Hohonaro
(2.039m)
Hatu-Builico
Foho
Ramelau
(2.967m)
Bee-tudak Ersalib
uti Foho
Bee-tudak Ersalib Kablaki
uti iha
suku Maubisse. (2.062m)
(Fotógrafu -
Fundasaun Habur
as)
?
2.515m
Ainaro
Foho
Surolau
Ainaro
(1.315m)
nia liña kosta
naruk to’o hira
nuno
Mota Buro
0 3 6 9
Kilómetru
Hato-Udo n
U lu
Lejenda
u
Mota Kara
Tasi- Mane
41
Entretantu, turizmu aventura mós iha poténsia boot atu haforsa ekonomia
munisípiu Ainaro. Atividade sira hanesan la’o-ain sa’e foho Ramelau atrai ona
turista no vizitante barak hosi rai-li’ur no mós hosi munisípiu seluk mak iha
Timór laran.
Hatu-Builico
Sidade Hatu-Builico horik iha foho Ramelau nia okos. (Fotógrafu - Nicole Seibel)
42
Uma Tradisionál
Ezemplu ilusstrasaun uma tradisionál hosi Ainaro
Maulau
0 3 6 9 Fatubessi
Kilómetru
Hili Ai-sunu
Komunidade iha área rurál inklui
Manelobas
Hatu-Builico sei utiliza ai-sunu hodi
te’in. (Fotógrafu - Colin Trainor) Maubisse
Maubisse
Liurai Edi
Horai-Quic Manetú
Aituto
Mulo
Nuno-Mogue
Hatu-Builico
Lejenda
Ainaro Manutaci Mauchiga
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Mau-Ulo
Baliza Suku
Ainaro
Mau-Nuno
Tasi
Hatais Tradisionál
Ezemplu ilusstrasaun hatais tradisionál
hosi Ainaro
Suro-Craic
Cassa Hato-Udo
Foho-Ai-Lico
Leolima
Baucau: Natureza
l
Vemasse aS
t
Planaltu
Mo
ne’e nia iha fatuk-kuak, Baucau
e
rai-okos.
Foho
Foho Urobai
Ariana (939m)
(998m)
Foho Ossoala
(1.096m)
Lejenda Venilale
Sidade Ki’ik Foho
0 5 10 15 2 0
Kilómetru
44
Tempu
Valór média presipitasaun no temperatura iha sítiu
Foho Matebian
rua iha munisípiu Baucau.
Foho Matebian fahe ba parte rua, Matebian-Mane no
Gráfiku iha leten hatudu variasaun Matebian-Feto. Matebian-Feto maka boot no aas liu
Matebian-Mane. (Fotógrafu - Helder da Costa)
presipitasaun ka udan-been iha Baucau.
Presipitasaun ka udan iha munisípiu
Baucau diferente entre rai-fehan no foho.
Iha área tetuk hanesan Vemasse, baibain
udan ladún tau barak. Iha fatin aas sira,
hanesan Venilale, mak hetan udan-been
barak.
Tasi
si Binagua
bó
Pombu Esme
ralda
Pombu Esme
Laga ralda, ka Pom
bu Verde, ka
Matak, ho na Pombu
ran sientífiku
iha Kairabela Chalcophaps
i
indica,
a
, Baucau. (Fo
uhi
au
sa tógrafu - Coli
l
Bor
n Trainor)
Mota U aim
Mota
Quelicai
Foho
Matebian Baguia
(2.376m)
Tasi Uatabó
Tasi iha Baucau barak ho rai-henek mutin no fatuk-ruin.
(Fotógrafu - Sekretáriu Estadu Arte no Kultura)
45
Triloca Buibau
Tuir sensus populasaun 2010
Vemasse
hatudu katak munisípiu Baucau Ostico
Sa
m
maka munisípiu ho populasaun Gariuai Uailili
a
Ca
Uato-Lari
icu
Q
Ulo
Kuaze ema na’in-111.694 mak hela Ico
Le
Bado-
Uailaha Ho'o
la
Fatulia
Uai Oli
Uatu
Haco
0 5 10 15 2 0
Kilómetru
Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Afaçá
Sa
m
i
al
Gu
Nam
Atelari
ar
Lavateri
ru
a
i
o
al
lac
çá
af
ca
Ab
Ma
Baguia
Quelicai Samalari
Ua
Defawasi
ita
Letemumo
Uacala
Bualale
me
Hae
Baguia
Lacoliu Alawa
Laisorolai Coni Leten
De Baixo
Abo
Cim
a Osso Larisula
Le
o ro Alawa si ho di ha lo
Af
Lais be
ai
Tuku fu -
Craik luk tan. (Fotógra
alo
tu di k, no se lu se
ica
Arte no Kultura)
Sekretáriu Estadu
i
Maluro
Merkadu Munisipál Baucau
Merkadu munisipál Baucau nu’udar eransa ne’ebé
Portugés sira harii iha tempu koloniál Portugés nian.
(Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
Kulu
Kulu ma
ka produ
du-liu h tu lokál
osi Bauc koñesi-
Helder D au (Fotó
a Costa) g r afu -
47
I ND ONÉ Z I A
Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Mota
48
?
L IK IS Á
ota Loes
Mota
Ma
r
Foho
Loelaku horik iha
ob
o
postu administrativu
ai
a B eb
idaE ne’ebé
R ME R A
Mot
Cailaco
Foho Loelaku
(1.923m)
alae naro
Lagoa Bee-M e , ih a m u nisípiu Bobo
Maliana oa Bee-Mala otógrafu - C
olin
2,415m
2.415m Bee iha Lag b a il o ro . (F
hira tempu
menus bain
Foho Taralu Trainor)
(1.997m)
P a
Mota
Lolotoe
K OV AL I MA
0 5 10 15
Kilómetru
Foho Loelako
Foho Loelako mak foho aas liu iha postu Cailaco.
(Fotógrafu - Colin Trainor)
49
A
Tasi- F eto
nasaun Indonézia. Postu fronteira Mota-ain ne’ebé Atabae
iha suku Batugade, ne’ebé mós pertense ba postu Aidabaleten
administrativu Balibó, sai nu’udar pontu tama-
sai ida entre Timor-Leste no nasaun Indonézia. Hataz
Sanirin
Leolima Rit
Faktu Báziku
Ta
Balibo Vila po/
Área munisípiu 1.376 km2 Batugade Me
Od
Balibo m
om
Populasaun (2010) 92.049 o
?
Kilómetru G
Porsentu Lejenda L
populasaun Baliza Munisipiu
Tasi
50
Dulas Kabas
Ema uza instrumentu tradisionál hodi halo kabas.
(Fotógrafu - Sekretáriu Estadu Arte no Kultura)
obo
Tetun-Prasa
Atabae Kemak 25%
e Purugua
44%
Bunak
Atudara Dau Udo 23%
taz Cailaco
Meligo Habai Kabas
Ritabou Seluk Bekais Tradisaun halo tais mós sei buras nafatin iha Bobonaro.
Goulolo 4% 4% (Fotógrafu - Sekretariu Estadu Arte no Kultura)
a
dar
Manapa Atu
Bobonaro mós iha fatin barak ne’ebé
Od
m
Raiheu
om
Rai
o fun Ilat-
potensiál duni ba hala’o turizmu. Sítiu sira
au
Laun
Soi
Holsa
hanesan Bee-Manas Marobo no lagoa Bee-
ec
La
Aben
o
ho
Tebabui
m
Cota Bo'ot
Ma
ea
Oeleo
ai
Carabau
t
Bobonaro
Bobonaro
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi muníspiu Bobonaro.
51
Faktu Báziku
8,1%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 58 km
Munisípiu Covalima horik iha kosta súl Timór nian no mós baliza ho
nasaun Indonézia. Iha parte norte no oeste, Covalima iha rai-aas no
foho barak. Ba parte súl, rai-tetuk naruk hosi loromonu to’o lorosa’e no
Covalima ninia tasi-ibun iha kombinasaun entre
rai-henek no fatuk. Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Klima iha Covalima mós kuaze hanesan ho Kapitál Munisípiu Liña Kosta
Fatululic
Foho Sabi Foho Taroman
Fatumean (1.683m) (1.751m) Maucatar
M
ot
a
R a
Foho Mesak
ik
(1.455m)
e
a
ar
Fohorem
af
aT
ot
M Suai
M
Mota aubui
Tilomar
Mota
Ta
f a ra
Manu-fu
ik tífiku
o n a ran sien
ik h afu -
Manu-fu imbata. (Fotógr
al
Lichmer
inor)
Colin Tra Ponta
Tarafa
52
Posu Gás
Posu gás iha Suai Loro ne’ebé eziste dezde tempu Portugés.
(Fotógrafu - João Cardoso)
Mota Mola
M
ot
a
F a
to
ro
Zumalai
ão
Foun. (Fotógrafu - Jo
ota
Lou
Cardoso)
a
me
R a
ik
a
et
a n
Mota Tafara
Mota Tafara iha Suai suli ba Tasi-Mane. (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
Tempu
Valór média presipitasaun no temperatura
iha sidade Suai.
53
Maucatar
a
Dato Tolu
hetan eransa hanesan osan,
Ru
Forohem
Da
Debos C
Beiseuc o
Lor
Tilomar Su
ai
Maudemo
Lalawa Casabauc
0 4 8 12
Kilómetru
Soru Tais
Jerálmente iha Covalima ema soru tais hodi utiliza ba asuntu
partikulár de’it. (Fotógrafu - João Cardoso)
54
Seromónia Tradisionál
Lia-na’in ho lideransa lokál sira enkontru iha serimónia
tradisionál atu kasu ema. (Fotógrafu - Lisa Rogers)
bonaro Zulo
Lepo
Ucecai
Mape
Fatuleto
Lour
Populasaun
hira mak hela
iha munisípiu
Ainaro
Covalima ? Faktu Báziku
Lejenda
Bunak Tetun-terik
Postu Administrativu
2,5%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 115 km
Munisípiu Dili, ne’ebé inklui illa Ataúro, horik iha kosta norte Timór nian.
Kuaze kilómetru 60 hosi fronteira Timór loromonu. Dili nia baliza ho
munisípiu tolu: Aileu, Liquiçá no Manatuto. Iha parte nordeste Ataúro nian
baliza ho estreitu Wetar.
Topografia Dili nian mak iha rai-tetuk hosi parte norte besik tasi-ibun, no foho
iha parte súl. Pontu aas liu maka foho Manukoko (999m) iha illa Ataúro. Lagoa
Tasitolu mós iha área munisípiu Dili nian. Lagoa ne’e forma tanba prosesu
sedimentu (rai-uut) ne’ebé habutuk iha fatin ida no ikusmai sai boot no sai
fatuk. Ho tempu ne’ebé naruk, fatuk ne’e boot ba beibeik no hakfahek tiha tasi
iha fatin ne’e. Lagoa Tasitolu importante tanba sai nu’udar santuáriu ba espésie
manu oioin. Daudaun ne’e, Tasitolu refere ona nu’udar zona importante ne’ebé
presiza hetan protesaun.
Lagoa Tasitolu
Vista hosi Tasitolu hateke ba illa Atauro. (Fotógrafu - Colin Trainor)
56
Toniñu
Toniñu sira nani no haksoit iha tasi klaran entre illa Ataúro no sidade Dili.
(Fotógrafu - Colin Trainor)
Ponta
Manulala
Adara Ponta
Karetatutu
Beloi
Ponta
Tutolo Illa
Atauro
Foho Foho a
Tutonairana Manukoko o s i Po n t a Fatukam oho Kakusa hosi
H F f
(844m) (999m) branka no grafu - Heinz-Jose
Vista area o t ó
ukama. (F
ponta Fat
Heile)
Ponta
Eromauku
E streitu W etar
Tasi- F eto
Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
hi
0 2 4 6 8
Kilómetru
Usuaki
Foho
Ponta Ponta Tuburubu
Fatukama Hatumanulaho (746m)
Fatusidi
Lag oa
Tasitolu Areiabranka Foho Kakusa
(496m) Metinaro
Dili Hera Foho
Baudue
(923m)
K omor o
Fatuahi
Foho
Ornai
a
Mot
(883m)
57
Faktu Báziku
Iha setór polítika nian, Dili hanesan fatin ba edifísiu sira nivel aas nian mak
hanesan Parlamentu Nasionál, Governu no Prezidénsia. Ida-ne’e signifika
katak atividade barak-liu sentraliza iha Dili. Tinan-tinan, númeru movimentu
populasaun hosi munisípiu sira seluk ba sidade kapitál sempre aumenta ba
beibeik. Tuir sensus populasaun 2010, kuaze ema na’in-94.349 mak halo
migrasaun hosi munisípiu oioin iha Timór laran
Tetun-Prasa
ba iha kapitál Dili. 88%
Biqueli
Beloi
Atauro
Vila
Macadade Maumeta
Maquili
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi Dili.
Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Postu Administrativu
0 2 4 6 8 Tasi
Kilometru
E streitu W etar
Tasi- F eto
Bidau
Colmera Mascarenhas Lecidere
Motael Caicoli
Gricenfor Acadiru
Hun
Kampung
Alor Santa
Cruz
Fatuhada Meti Aut
Bemori
Bairro Duyung
Pite
Vila Verde
Cristo Rei Sabuli Metinaro
Bidau
Santana
Balibar Culu
Dare Lahane Hun
Vera Cruz Oriental
Lahane
Ocidental
59
Faktu Báziku
5,1%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 0 km
Mot
aG a
rai
Foho
(1.
A
60
Railaco
Bee-tudak Bandeira
Bee-tudak Bandeira iha Atsabe.
(Fotógrafu - Selma Hayati)
Mo
ta G
l eno
Gleno Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Ermera Kapitál Munisípiu Rai-tetuk
Foho
Manusaelete Rai-aas
(1.574m) Baliza Munisípiu Mota
Foho Manulau
(1.735m)
Letefoho
Foho Daralau
(1.433m) Foho Liabe
(1.885m) Foho Ramelau
(2.967m)
Atsabe
2.415m
0 3 6 9 12
Kilómetru
61
Urahou
?
no iha populasaun barak mak hela iha ne’ebá.
Ida-ne’e signifika katak Ermera iha densidade Mau-Ubo
Lis
populasaun ne’ebé boot. Bazeia ba área no
a
totál populasaun, Ermera nia densidade Aculau Fatubessi
Fat
populasaun mak 152 kada kilómetru
kuadradu. Manusae
Ailelo Hatulia
Gleno maka kapitál munisípiu, maibé
iha mós postu importante seluk Mambae
Tetun-Prasa Hatolia Vila
hanesan Letefoho, Ermera Vila, 47% 36%
Laubono
Batu
La
Obulo
Taraco
Liho Deleso
Samalete
Railaco
Fatuquero Railaco Leten
Matata
Tocoluli Railaco
Ponilala Craic Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi Ermera.
bo
Riheu
Lis
Poetete
Kuaze uma-kain barak iha Ermera (69%) kuda
a
Talimoro
pa
Lauala
t
Faktu Báziku
Let
te-
Haupu
Co
Ducurai
Populasaun (2010) 117.064
Hatugau
Leimea- Letefoho % hosi populasaun
Timor-Leste (2010)
11%
Sorinbalo
Sidade kapitál Gleno
Catraileten
Catrai Caraic
Númeru postu 5
Leimea Leten Lauana Númeru suku 52
Númeru aldeia 277
?
Baboi Leten
Tiarlelo
Laclo
Parami
30% hosi
Atsabe
Batu Mano
Baboi Craic
Malabe populasaun iha
Atara
Ermera ko’alia
Lacao
lian saida
ulo
0 3 6 9 12
Kilómetru
Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Postu Administrativu
Hatais Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun hata’is tradisionál hosi Ermera.
63
Faktu Báziku
12,1%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 182 km
Mo
Mo
Fu
ta M
M
Lautém iha ninia illa ida mak hanaran
ot
ta
a R aum
Foho
alail
Lai
Medaapa
Jaco. Iha 2007, governu Timor-Leste
v ai
ad a
oko
estabelese parke nasionál dahuluk ho
naran Parke Nasionál Nino Konis Luro Lospalos
Santana ne’ebé kobre illa Jaco, lagoa Foho Legumau
Iralalaru, no área balu iha Lautém (1.231m)
Mo
ta N
am
Klima iha Lautém iha variabilidade
alut
Mo
o
ta
oioin. Iha parte Lautém, fatin sira besik
I rabere
V IK E K E
V e
Iliomar
ira
Ponta
Ponta Kamatar Aimoku Menu
Tasi Com
Foho Somoro
(620m)
Tutuala
Illa
Fuiluro Jaco
Lag oa
I ra Lalaru
Foho Paitchau
(909m)
Manu K
ak
Manu K uuk
ak
booboo uuk, ho nara
k fusca n
iha Tut , han h sientifiku Nin
uala. (F el ox
otógraf a toke oan ih
u - Jam a ai-let
es Eato en
n)
Tasi- Timó r
Tasi- Mane
Tasi Timor
Tasi Mane
0 5 10 15 20
Kilómetru
Iralalaru
Lagoa Iralalaru hanesan fatin santuáriu ba balada du iha
(animál) oioin (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile) Illa Jaco h a n e sa n área proteji
i on a grafu
Illa Jaco hil o K o n is S a ntana (Fotó
nál Nin
Parke Nasio o ng/The Hum
mingfish
l J . G ro sh
- Danie
)
Foundation
65
Pa
Maina 1
i
Lautém
ra
ra
maka ko’alia lian Fataluku. Iha 14% Daudere
Baduro
hosi populasaun totál maka ko’alia lian Ililai
Euquisi Serelau Raça
Iliomar 2
Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
0 5 10 15 20
Kilómetru Postu Administrativu
Tasi
nto
Com
Tutuala Tutuala
Bauro Mehara
Lospalos
Fuiloro
Muapitine
Pintura Fa
tuk-kuak
Lore 2 Pintura fa
Tasi- Timó r ne’ebe ez
liubá. (Fot
tuk-kuak
iste ona k
iha Ili ker
uaze tinan
e-kere
Tasi- Mane ógrafu - H
einz-Josef
6000
Heile)
e1
Kail Ikan
Komunidade hakail ikan iha lagoa Iralalaru. (Fotógrafu - Colin Trainor)
Faktu Báziku
3,7%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 64 km
Munisípiu Liquiçá horik iha kosta norte. Liquiçá ninia totál área
mak 549 kilómetru kuadradu (km2), no ida-ne’e hatudu katak
Liquiçá maka munisípiu ki’ik liu daruak iha Timor-Leste. So Dili
de’it mak ki’ik liu hotu.
Maubara
Maioria liña baliza entre Liquiçá Ponta
ho munisípiu seluk halai tuir mota. Karimbala
?
uv eli
Mota La
Foho aas liu iha Mota Loes
Mot
Liquiçá mak saida aM
ar
ob
no aas to’o metru o
hira
68
Tempu
Valór média presipitasaun no temperatura
iha sidade Liquiçá.
ro
Pilila
omo
Mota K
er
Liquiçá
Foho Manassa
(808)m
Bazartete
Foho Kutulau
(1.392m)
Mot
aG
l e no Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Kotulau
Vista matak iha Kotulau. (Fotógrafu - Jose Teixeira)
69
a
s
Ha
lis
raa
Gugleur
L
ub
Tokodede
62,7%
Tetun-Prasa
Mambae 19,7%
15,6% 0 3 6 9
Kilómetru
Seluk
1,6% Kemak Lejenda
0,4% Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Postu Administrativu
Tasi
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi Liquiçá.
70
Programa Edukasaun
Estudante [maklatak] sira partisipa iha lansamentu programa
edukasaun nian iha Bazartete. (Fotógrafu - USAID Programa
Prevensaun Husik Eskola)
Motaulun
Lauhata
Ulmera
Dato Tibar Eskola
Loidahar
Maumeta
Met Fatumasi
Bazartete Desportu iha
Estudan te si ra e n v o lve iha ativ id
o
ade
tógrafu - USA
ID
e sk o la . (F
desportu iha
ago
u k Eskola)
ro g ra m a P re vensaun Husi
Hatuquessi Luculai P
Fahilebo
12,0%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 55 km
?
Foho Kuri
Foho Kuri maka foho aas liu iha área
Munisípiu Subaun. (Fotógrafu - Nicole Seibel)
Behau Subaun
Boot Ponta
Ilimanu Lakabaha
Foho Kuri
(1.343m)
Manatuto Dere
Laclo Laleia
s se
S uma
ia
Lale
Mota
ta
o
M
c lo
La
ta
o
M
i
a Ko
ot
Foho Ailora
(1.374m)
Foho
Laclubar Kauanaponta
(1.276m)
Foho Sakahi
(1.786m)
Barique
Manu-fuik
Soibada Manu-fuik ne’e ho naran sientífiku
Foho Makfarek Taeniopygia guttata. (Fotógrafu -
(1.115m)
Colin Trainor)
Mo
ta D
ilor
Lejenda M
ota
S a
Sidade Ki’ik Foho he
n
Kapitál Munisípiu Rai-tetuk
Maioria populasaun sira hala’o moris nu’udar Área munisípiu 1.783 km2
mós kafé atu sustenta moris. Iha setór seluk Sidade kapitál Manatuto
Manatuto mós koñesidu ho produsaun Númeru postu 6
Serbisu Grupu
Estudante sira serbisu hamutuk iha Mantane.
(Fotógrafu - USAID Programa Prevensaun Husik Eskola)
74
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi
Manatuto.
Sasán Artefaktu
Grupu feto sira halo vazu,
sanan-rai, no kusi hodi ba Sau
Uma Caduac
fa’an iha merkadu. (Fotógrafu -
Heinz-Josef Heile) Lifau
Ma'abat
Iliheu Manatuto
Ailili Haturalan
Laclo Lacumesac Aiteas
Laleia
Hohorai
Cairui
Cribas
Batara
Lejenda
Funar Fatumaquerec
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Laclubar
Baliza Suku
Orlalan
Postu Administrativu
Manelima 0 3 6 9
Tasi Kilómetru
Fatumaquerec Leo-Hat
Maun-Fahe
Manlala Barique
Soibada
Fatumaquerec
Samoro
Barique
Manehat Fatuwaque
Halo Masin
Masin hanesan produtu lokál koñesidu
hosi Manatuto (Fotógrafu - Daniel J.
Tasi Timó r
Groshong/The Hummingfish Foundation) Tasi- Mane
75
Paizajen
Tipu paizajen iha parte norte Manufahi nian.
(Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
?
Mota
Fatuberlio ne’ebé mak sulin
iha parte lorosa’e
S a
Manufahi nian
he
le
K
rek
Manu-fuik
Manu-fuik
ho naran s
rufulus. (F ientífiku A
otógrafu - nthus
Colin Train
or)
Tasi-ibun Betano
Komunidade peskadór iha tasi-ibun Betano. (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
0 3 6 9 12
Kilómetru
Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Same
Gro
Taitudac
tu
Da
i-S
ua Alas
M ah
aq
uid
an
Betano
Tetun-Prasa
31%
Mambae
33% Tetun-terik
25%
Seluk Lakalei
4% 7%
Akar
Uza kuda hanesan transporte hodi dada akar
ba uma. (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
78
Faktu Báziku
0 5 10 15
Kilómetru
Fatukahi Lejenda
Baliza Munisípiu
Estrada Boot
Baliza Suku
Caicassa
?
Postu
administrativu
ne’ebé mak horik
iha parte norte
Manufahi nian
Kaer Ikan
Komunidade sira kaer ikan iha mota besik Fatuberliu
(Fotógrafu- Nicole Seibel)
79
ota
O
elet
Ema barak konsidera Foho Paineno
si
Nitibe
e
a Be
Foho Manoleo
maka foho aas liu iha Oe-cusse. (1.171m)
M ot
Tempu
Valór média presipitasaun no temperatura iha sítiu
ida iha Oe-cusse Ambeno. Merpari
Noe Fefan
Pante Macassar
Asero
Foho Fatupeno
M
ot
(1.137m)
aT
Foho Paineno
on
(1.251m)
o
Mo
ta A
ba nat
Natar
Mo Feisaun na
K olumu
M Oesilo
ot
a
E k
at
Passabe
Manu-fuik no. Barak
fu ik oi oi n ih a estuáriu Mota To
Manu- gia.
1.562m tífiku Platalea re
liu ho naran sien
in Trainor)
(Fotógrafu - Col
Rai-suut, Oessilo
Rai-suut ka gás ne’ebé fó-sai tahu been. (Fotógrafu - Colin Trainor)
81
Ponte-kais Mahata
Meiu-transporte prinsipál entre Oe-cusse no Dili
maka ró-ahi. (Fotógrafu Heinz-Josef Heile)
82
Faktu Báziku
sai
Traballadór e tu ir tr e inamentu atu
Oe-cu ss
Ema feto hosi fu - U S A ID Prepara Ami
ba
(Fotógra
kanalizadór.
Nipane Servisu)
Lifau
Pante Macassar
Lalisuc Maski horik hanesan enklave iha
Costa
territóriu Indonézia laran, Oe-cusse
Taiboco Bobocasse iha estatutu únika iha Timor-Leste.
Iha tinan 2014, Parlamentu Nasionál
Cunha
Naimeco aprova lei ida hodi estabelese Oe-
cusse nia estatutu sai hanesan Rejiaun
Administrativa Espesiál (RAE) Oe-cusse
Usitasae Bobometo
Ambeno ne’ebé sei implementa projetu
Lelaufe
Oesilo Zona Espesiál ba Ekonomia Sosiál
Merkadu (ZEESM).
Banafi 0 3 6 9
Kilómetru
Lejenda
Malelat
Baliza Rejiaun
Administrativa
Sub Rejiaun
Tasi
Uma Tradisionál
Ezemplu ilustrasaun uma tradisionál hosi
Oe-cusse Ambeno.
83
Faktu Báziku
12,6%
Leste-nia área
Kosta-nia naruk 78 km
Foho aas liu iha Viqueque maka foho Beremata ho metru 2.158, maibé foho
seluk ne’ebé koñesidu liu maka foho Mundu-Perdidu. Turista aventura sira
dalabarak ba vizita no sa’e foho Mundu-Perdidu.
Foho
Aleinde ne’e, Viqueque mós iha Mundu Perdidu
(1.748m)
fatuk-kuak barak ne’ebé koñesidu Aitana
(1.248m)
hanesan subar-fatin ba gerrilleiru sira Ossu
durante tempu rezisténsia.
Lacluta
Tempu udan hahú hosi fulan-
Dezembru to’o fulan-Juñu no
temperatura baibain maka 30 grau
uko Viqueque
Celsius.
aT
Tempu
Valór média presipitasuan no temperatura iha sidade Viqueque.
Fatuk-kuak Loi-Huno
Durante tempu rezisténsia, fatuk-kuak barak, inklui fatuk-kuak
Loi-Huno mak gerrilleiru sira uza hodi subar hosi forsa inimigu.
(Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
Foho
Beremata
(2.158m)
Uatu-Lari
Manu-fuik chmera
-f u ik h o n a ra n sientífiku Li
Manu idu.
rea Mundu Perd
flavicans iha á
lin Trainor)
(Fotógrafu - Co
0 5 10 15
Kilometru
Lejenda
Sidade Ki’ik Foho
Mota Loi-Huno
Bee suli liu fatuk iha mota Loi-Huno (Fotógrafu - Heinz-Josef Heile)
85
(5%). Ossu
Lacluta Ossu De Cima
Uag
Tetun-terik
26% Dilor Loi
Naueti
Makasae 20%
40% Uai-Mori Car
Ahic Bahalarauain
Uma Uma
Tolu Uain Craic
Seluk
Kairui
5%
Viqueque
Uma Quic Fa
9% Luca
Maluru
Bibileo
Programa Edukasaun
Estudante sira estuda hamutuk iha Bubulita. (Fotógrafu - Martin Canter)
86
Faktu Báziku
Loi Ulo
Uabubo
Uani
Vessoru Uma
De Cima
Irabin
ne’ebé sei prosesa gás.
Os
Babulo De Baixo
so
Uato-Lari
ru
a
Uaguia Lejenda
Ua
Mat ita Baliza Munisípiu
Loi-Huno aho m
i e Estrada Boot
Ma Baliza Suku
ca
Caraubalo di
qu Postu Administrativu
e 0 5 10 15
Tasi
Uma Uain Kilometru
aic
Leten
e Serimónia Lisan
Fatudere Komunidade iha Uatucarbau hala’o
serimónia lisan. (Fotógrafu - Colin
uru
Trainor)
87
Índise Munisípiu no
Rejiaun Administrativa
Espesiál, Postu
Administrativu no Sub
Rejiaun, no Suku
89
Suku
Suku Pájina Suku Pájina Suku Pájina Suku Pájina
Abafala 46 Aissirimou 37 Bahalarauain 85 Betulau 38
Abani 82 Aiteas 74 Bahatata 86 Bibileo 85
Abo 46 Aitemua 77 Bahu 45 Bidau Lecidere 58
Acadiru Hun 58 Aituha 77 Bairro Pite 58 Bidau Santana 58
Acubilitoho 38 Aituto 42 Balibar 58 Biqueli 58
Aculau 61 Alawa Craik 46 Balibo Vila 49 Bobocasse 82
Açumanu 70 Alawa Leten 46 Banafi 82 Bobometo 82
Acumau 38 Atabae 50 Bandudato 37 Bobonaro 50
Aelebere 65 Atara 62 Baricafa 65 Bualale 46
Afabubu 65 Atelari 46 Barique 74 Bubussuso 77
Afaçà 46 Atu-Aben 50 Batara 74 Bucoli 45
Afaloicai Atudara 50 Batu Mano 62 Buibau 45
(Baguia, 46 Aubeon 74 Batugade 49 Builale 85
Baucau) Bauro 66 Buruma 45
Afaloicai Baboi Craic 62 Beco 54
(Uatucarbau, 86
Baboi Leten 62 Becora 58 Cacavei 65
Viqueque)
Babulo Beiseuc 53 Caenlio 65
Afaloicai
(Same, 77 Belecasac 53 Caibada 45, 46
(Uatu-Lari, 86
Manufahi)
Viqueque) Beloi 58 Caicassa 77
Babulo
Ahic 85 Belulic Leten 53 Caicoli 58
(Uatu-Lari, 86
Ai-Assa 50 Viqueque) Bemori 58 Caicua 45
Aidabaleten 49 Bado-Ho'o 45 Beneufe 81 Caimauc 77
Ailelo 61 Baduro 65 Bereleu 38 Cairui 74
Ailili 74 Baguia 46 Beremana 77 Camea 58
Ainaro 42 Baha Mori 45 Betano 77 Camenaça 54
91
Glosáriu
Terminolojia Jeográfiku no
Kartográfiku
Termu Deskrisaun
Ai-horis (substantivu) Buat-moris iha rai leten hanesan ai no du’ut.
Ai-laran (substantivu) Fatin luan boot ida-ne’ebé ai-horis oioin no buat-
moris seluk moris bá.
Ai-parapa (substantivu) Ai-horis ho abut barak ne’ebé baibain moris barak
iha tasi ninin.
Área protejida (substantivu) Fatin sira-ne’ebé hetan protesaun husi estadu ka
komunidade tanba iha rikusoin naturál, animál, no
eransa kulturál nian.
Área terrenu (substantivu) Rai ka fatin ida ninia luan no naruk, inklui ninia
feisaun ka formasaun.
Arkipélagu (substantivu) Grupu illa ka nusar sira (illa lubuk ida) ne’ebé besik
malu.
Atlas (substantivu) Livru ne’ebé uza mapa ka figura sira ho informasaun
balu kona-ba tópiku oioin hanesan meiu-ambiente,
istória, kultura, ne’ebé eziste iha fatin ka nasaun ida.
Baliza (substantivu) Liña fronteira ka rai-ketan ne’ebé haketak área ida
ho área seluk. N.e. Uza baliza atu haketak área husi
aldeia, suku, postu-administrativu, munisípiu ka
nasaun ida ho sira seluk.
Bee-lihun (substantivu) Bee ne’ebé nalihun iha rai-kuak ka kle’an boot ida
hanesan debun no kolan.
Bee-manas (substantivu) Bee-matan manas ne’ebé sai husi rai-okos
naturalmente.
Bee-tudak (substantivu) Bee ne’ebé monu/sulin tun mai kraik husi fatuk ka
foho lolon.
Biodiversidade (substantivu) Variedade ai-horis no balada ne’ebé moris iha rai-
klaran, inklui sira ne’ebé moris iha rai-maran no iha
tasi laran.
Búsola (substantivu) Símbolu diresaun anin nian iha mapa ne’ebé baibain
indika loloos diresaun norte (N).
Densidade populasaun (substantivu) Kuantidade ema ne’ebé hela iha kada área ka fatin
ida.
Dezertu (substantivu) Fatin ne’ebé maran-dekor no susar atu hetan ai-horis
tanba udan ladún tau iha fatin ne’e. SIN. rai-fuik
maran.
94
Termu Deskrisaun
Distribuisaun (substantivu) Alokasaun ema ka sasán iha área ida hanesan
populasaun no umakain.
Eskala (substantivu) Sasukat ne’ebé uza atu sukat medida ka distánsia
fatin ida ninia luan ka naruk, ne’ebé dala barak uza
ba mapa.
Estasaun (substantivu) Períodu tinan ida nian ho ninia karakterístika
klimátika rasik hanesan manas no malirin.
Estreitu (substantivu) Tasi-leet ida ne’ebé eziste iha illa ka rai rua ninia
klaran ka leet. N.e. Estreitu Wetar.
Fatuk-kuak (substantivu) Kuak boot iha rai-lolon ka rai okos ne’ebé dala barak
forma naturalmente.
Fatuk-ruin (substantivu) Fatuk ne’ebé forma husi restu ka ruin balada tasi
nian ne’ebé mate ona no fatuk ne’e ema bele uza atu
halo simentu.
Foho (substantivu) Elevasaun naturál hosi parte ruma iha rai-leten hodi
sai aas liu fali rai iha nia sorisorin; Rai ka laletek
ne’ebé aas liu.
Foho-leet (substantivu) Rai ne’ebé horik iha foho rua ka liu ninia klaran.
N.e. vale ne’ebé eziste iha sidade Aileu ka iha Ossu.
Fronteira (substantivu) Liña ida ne’ebé haketak nasaun rua. SIN. rai-ketan.
Grau Celsius (Sentígradu) (substantivu) Unidade sasukat nian ba temperatura.
Illa (substantivu) Rai ne’ebé ketak husi rai sira seluk no tasi mak hale’u
tomak hanesan Illa Atauro, Illa Timór, Illa Kisar, no
Illa Flores. SIN. Nusa.
Inur (rai-inur) (substantivu) Rai ne’ebé nia rohan naruk tama ba tasi laran.
Jeolojia (substantivu) Parte husi siénsia ida-ne’ebé estuda kona-ba rai no
materiál ne’ebé forma rai.
Kilómetru-kuadradu (Km2) (substantivu) Unidade sasukat área nian. Ezemplu rai retángulu
ida ho ninia naruk 4 km no luan 2 km ne’e nia área
maka 8 km2.
Klima (substantivu) Kondisaun tempu nian ba períodu naruk ne’ebé
típiku ba área ida.
Kontinente (substantivu) Rai ne’ebé luan tebetebes no bele akomoda nasaun
barak hanesan Kontinente Áfrika, Kontinente Ázia,
no Kontinente Europa.
Kosta (substantivu) Tasi-ibun no rai ne’ebé rabat ba tasi-ibun.
Lagoa (substantivu) Bee-nalihun ne’ebé eziste iha rai laran no haketak
husi tasi. N.e. Lagoa Tasitolu, Lagoa Bee-Malae, no
Lagoa Iralalaru.
Le’un Polár Antártiku (substantivu) Rai iha liu polu súl ka rai-Antártida ne’ebé malirin
tebetebes, ne’ebé dalaruma iha tinan ida nia laran
loro-matan nunka sa’e iha loron ida tomak, no
dalaruma mós iha tinan ida nia laran loro-matan
nunka tun iha loron ida tomak. Le’un Polár
Antártiku ne’e iha 66,5 grau parte súl husi liña
ekuadór.
95
Termu Deskrisaun
Le’un Polár Ártiku (substantivu) Rai iha liu polu norte ne’ebé malirin tebetebes
ne’ebé iha tempu balun ita bele hetan loro-matan iha
tempu kalan no iha tempu balun ita la bele hetan
loro-matan iha tempu loron. Le’un Polár Ártiku ne’e
iha 66,5 grau parte norte husi liña ekuadór.
Lejenda (substantivu) Kuadru-xave ne’ebé esplika kona ba símbolu sira-
ne’ebé uza iha mapa laran.
Lian inan (substantivu) Lian ne’ebé ema aprende dahuluk atu ko’alia iha
uma dezde ki’ik.
Liña Ekuadór (substantivu) Liña imajináriu ne’ebé fahe mundu ba emisfériu
norte no emisfériu súl.
Liña kosta (substantivu) Liña ne’ebé forma fronteira entre rai no tasi.
Mapa (substantivu) Dezeñu ne’ebé reprezenta rai nia ilas iha surat-tahan
nia leten, iha tela komputadór, ka tela telefone.
Meti (substantivu) Parte iha tasi-ibun ne’ebé ai-horis no ahu-ruin tasi
nian barak moris bá no bele haree bainhira tasi
maran durante metin-tun ka metin-maran.
Meti-ulun (substantivu) Parte iha meti ne’ebé tasi to’o bá bainhira tasi maran.
Migrasaun (substantivu) Prosesu ema ka animál muda husi fatin ida ba fatin
seluk atu hela ba nafatin (permanente) ka ba loron
balu de’it (temporáriu).
Mota (substantivu) Bee-dalan ne’ebé boot no luan, ne’ebé suli husi rai-
aas ba rai-tetuk no dala barak to’o tasi.
Mota-ibun (substantivu) Mota nia ninin ka mota nia sorin-sorin.
Mota-ulun (substantivu) Bee mosu fatin iha mota nia ulun ne’ebé sai fonte
bee ba mota ida.
Mota-ain (substantivu) Fatin ne’ebé bee husi mota sulin sai ba tasi ka hasoru
malu ho tasi.
Munisípiu (substantivu) Área administrativu (distritu) ida-ne’ebé
hanaran governu lokál, kompostu husi postu
administrativu rua ka liu, no halo jerénsia ba sira-nia
administrasaun rasik.
Natureza (substantivu) Buat hotu iha rai leten hanesan balada ka ai-horis
sira ne’ebé la’ós ema mak halo.
Parke Nasionál (substantivu) Fatin ida-ne’ebé estadu hili no kria hodi salva
biodiversidade no ninia ábitat sira atu labele hetan
estragu husi ema. N.e. Parke Nasionál Nino Konis
Santana ne’ebé iha munisípiu Lautém.
Planaltu (substantivu) Rai-tetuk aas iha parte husi nivel tasi nian maibé
tetuk. Ezemplu ida mak Aeroportu Baucau nian
ne’ebé horik iha planaltu ida nia leten.
Ponta (substantivu) Rai rohan badak ne’ebé tama ba tasi laran hanesan
Ponta Fatukama, Ponta Lakabaha, no Ponta
Eromauku.
Postu administrativu (substantivu) Divizaun sistema administrativu ida iha munisípiu
ninia okos. Uluk bolu ho naran subdistritu.
96
Termu Deskrisaun
Postu fronteira (substantivu) Fatin ida iha baliza entre nasaun rua ne’ebé
autoridade sira halo inspesaun ba ema ka sasán sira
ne’ebé tama husi nasaun ida ba nasaun seluk.
Presipitasaun (substantivu) Refere ba udan-been ne’ebé ita hetan.
Presipitasaun média (tinan-tinan) Udan-been ninia volume monu mai rai ne’ebé
(substantivu) akontese tinan-tinan.
Rai-suut (substantivu) Foho ne’ebé dalaruma tuda sai tahu, lava, ahi-
kadesan, ka gás husi rai-okos mai rai-leten.
Rai-tetuk (substantivu) Área ne’ebé tetuk de’it no laiha foho-oan sira iha
laran.
Santuáriu manu (substantivu) Fatin ne’ebé manu oioin hela ka moris bá no hetan
protesaun husi estadu.
Sensus populasaun (substantivu) Prosesu rekolla, halibur, avalia, analiza, no publika
dadus demográfiku, ekonómiku, no sosiál nasaun
ida nian iha tempu ne’ebé espesífiku.
Suku (substantivu) Divizaun sistema administrativu ida-ne’ebé
kompostu husi aldeia barabarak.
Tasi-Feto (substantivu) Tasi ne’ebé ita hetan iha parte norte husi illa Timór.
Tasi-ibun (substantivu) Tasi nia ninin ka área ne’ebé tasi no rai hasoru malu
no dalabarak hetan rai-henek barak.
Tasi-sikun [Tasi-dilan] (substantivu) Tasi ne’ebé halai tama mai rai laran.
Tasi-Mane (substantivu) Tasi ne’ebé ita hetan iha parte súl husi rai-Timór.
Temperatura média (tinan-tinan) Sasukat manas no malirin nian ne’ebé akontese
(substantivu) tinan-tinan iha área ka fatin ida.
Tempu-bailoro (substantivu) Tempu ne’ebé udan la tau iha rai no ikusmai kria
manas.
Tempu-udan (substantivu) Tempu ne’ebé udan tau barak iha rai ida.
Topografia (substantivu) Formasaun rai-leten nian ne’ebé define ho foho,
planaltu, foho-leet, no rai-tetuk.
Trópiku Bibi-Dikur (substantivu) Rai iha parte súl husi liña ekuadór nian ne’ebé loro-
matan bele hamriik loos iha ulun leten iha tempu
meiudia. Trópiku Bibi-Dikur ne’e iha 23,5 graus
parte súl husi liña ekuadór.
Trópiku Kadiuk (substantivu) Rai iha parte norte husi liña ekuadór nian ne’ebé
loro-matan bele hamriik loos iha ulun leten iha
tempu meiudia. Trópiku kadiuk ne’e iha 23,5 grau
parte norte husi liña ekuadór.
Udan-been (substantivu) Bee ne’ebé monu husi kalohan tun mai rai.
Uma-kain (substantivu) Uma ida ho ema sira-ne’ebé hela hamutuk iha laran.
Dala barak refere ba inan-aman ho ninia oan sira-
ne’ebé hela iha uma ida.
97
Ai-farina
Batar
Ai-manas
Fehuk-midar Fehuk-ropa
98
Talas
Hare
Fore-rai
Fore-tali
99