Vrste aktivnosti:-spontane situacije-šetnje, igre, razgovor

-slobodne aktivnosti-davanje određenog materijala,usmjerava mu se dječija pažnja na uočavanje

matematičkih sadržaja.
-planirane (usmjerene) aktivnosti-proces se nastavlja planskim odabiranjem materijala,metoda,rada i
razgovora.
Dobra organizacija aktivnosti za razvijanje mat.pojmova podrazumijeva:
-vaspitačevo poznavanje osnovnih matematičkih sadržaja
-planiranje i pripremu aktivnosti
-obilje didaktičkog materijala i sredstava
-pokretanje dječije radoznalosti i inicijative
-usmjeravanje igre i praktičnih radnji
-analiza održane aktivnosti i ostvarenih ciljeva
Ciljevi predškolske matematike:
-da posebno doprinosi razvijanju opštih osobina ličnosti djeteta;radoznalost,samostalnost...
-da utiče na opšti saznajni razvoj djece,razvoj mišljenja...
-da kod djece izgrađuje sposobnost uočavanja kvantitativnih odnosa u problemima iz njihove okoline
-da podrži i dalje razvija spontanu dječiju radoznalost za kvantitativne odnose iz okoline
Zadaci predškolske matematike:
-razvijanje sposobnosti kod djece za izdvajanje karakterističnih svojstava predmeta i pojava,njihovog
upoređivanja po tim svojstvima
-da kroz praktične i perceptivne aktivnosti razvija pojmove(veličina,boja,oblik)
-da djeca ovladaju operacijama klasifikovanja i serijacije premeta
-da djeca upoznaju pojam skupa i pojam broja od 1-5,1-10
-da djeca ovladaju osnovnim veličinama:dužinom,masom,zapreminom,vremenom
-da djeca upoznaju pojam mjere i mjerenja
-da djeca upoznaju i prepoznaju geometrijske figure
Matematički sadržaji za srednju i stariju grupu:
1.logičke operacije sa konkretnim predmetima
2.skupovi
3.brojevi
4.geometrijske figure i oblici predmeta
5. mjerenje veličina i mjere
Osnovni metodički principi:
-princip očiglednosti
-princip naučnosti
-princip postupnosti i sistematičnosti
-princip aktivnosti,individualizacije,samostalnosti
-princip vaspitne usmjerenosti
-princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu
-princip trajnosti znanja
-princip zabave i zadovoljstva
Oblici rada na aktivnostima razvijanja matematičkih pojmova:
1.frontalni ili kolektivni: sva djeca iz vaspitne grupe bave se određenom aktivnošću samostalno
2.grupni ili timski: podjela djece na više grupa koje se bave samostalnom aktivnošću uz nadzor vasp.
3.individualni ili pojedinačni: velika samostalnost djece bez neposrednog usmjeravanja vaspitača
Metode rada na aktivnostima razvijanja matematičkih pojmova:
Pod metodom rada u vaspitno-obrazovnom procesu podrazumijeva se sistem postupaka vaspitača
kojim se podstiče, usmjerava, organizuje i čini efikasnijim učenje i razvoj djece.
Metode mogu biti:
- verbalno-tekstualne (to su metode usmenog izlaganja,metoda razgovora,rad sa tekstom i priručnom
literaturom primjereno uzrastu)
-ilustrativno-demonstrativne ( u cilju potpune očiglednosti djeci se često mora demonstrirati
postupak,način igre,modeli,slike,crteži uz aktivno učešće djece kako u pripremi sredstava za
demonstraciju tako i u toku demonstracije)
-laboratorijsko-eksperimentalne (primjenjuje se u vidu neke didaktičke igre,ona je pogodna u
istraživačkim i otkrivačkim aktivnostima gdje dijete manipulacijom sa određenim predmetima i
materijalom stiče fizičko iskustvo u nekim predmetima,gdje se stvara logičko-matematičko saznanje)
Po E.Kamenovu načini na koje vaspitač podstiče,usmjerava,organizuje mogu biti:
-posredni (djelovanje putem specijalno pripremljene sredine u vrtiću)
-neposredni (informacije koje prenosi vaspitač pokazivanjem predmeta, pojava,procjena..)
-posredovani (uz pomoć sredstava masovne komunikacije, radija,TV,filma, slika..)
Metoda problemskih situacija:
Izuzetno je značajna metoda problemskih situacija,koja djecu podstiče na otkrivanje i
istraživanje,angažujući sve njihove intelektualne snage, naročito se preporučuju zadaci koji se
rješavaju putem vizuelne analize niza figura kao i tangrami koji su značajni za ispoljavanje
snalažljivosti,sposobnosti i kreativnosti.
Igra i njen značaj u razvijanju matematičkih pojmova:
Igra je osnovna potreba i svojevrsna aktivnost djeteta,kroz igru dijete upoznaje svijet oko sebe,uči se
ponašanju,redu i radu,razvija razne vještine kao i intelektualne sposobnosti.
Igre mogu biti: 1.funkcionalne
2.simboličke (igre mašte,igre uloga,imitacije)
3.igre po pravilima (regularne igre)
4.konstruktivne
Didaktičike igre: igra mora da ima sadržaj,cilj i izvjesna opterećenja,teška igra dijete obeshrabruje, a
isuviše laka ne motiviše,mora da pruži djeci radost ''igra bez radosti, nije igra''.
Didaktičke igre mogu se podijeliti na:jezičko-literarne,igre upoznavanja okoline,igre razvijanja
matematičkih pojmova,muzičke, likovne i motoričke.
Didaktička sredstva i materijali:Moraju da budu bezbjedne,privlačne,atraktivne,da pobuđuju djecu
na istraživanje,otkrivanje na intelektualne i fizičke aktivnosti i da kod djece izazivaju prijatne emocije i
potrebu za druženjem. Igračke pomažu djetetu da razvija svoju psihomotoriku,stiče
sigurnost,izražava svoje emocije,oslobađa od strahova i napetosti,razvija maštu.
U aktivnostima razvijanja matematičkih pojmova koriste se:
-specijalizovana didaktička sredstva: žetoni,logički blokovi,obojeni štapići,računaljke,brojevni nizovi.
-predmeti iz dječijeg okruženja: igračke,''lego kocke'',flomasteri,bojice,olovke,klikeri.
-prirodni materijali: cvjetovi,lišće,plodovi voća i povrća,kamenčići.
-neoblikovan materijal: plastelin,tijesto,voda,pijesak.
Didaktički materijal:
-predmeti iz neposredne okoline koji su djeci poznati ili bliski;
-specijalizovana didaktička sredstva;
-slike,aplikacije,ilustracije,grafički prikazi.