MOD KAO INDIKATOR POSTOJANJA IZDVOJENOG UTICAJNOG

FAKTORA NA ZAPREMINSKU TEŽINU GABRA

Kenan MANDŽIĆ, Dr sc., dipl.ing., Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Tuzla,

kmandzic@hotmail.com
Adnan IBRAHIMOVIĆ, Dr sc. dipl.ing. Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Tuzla

SAŽETAK

Za definisanje upotrebne vrijednosti stijenskog materijala važno je poznavati njegove fizičko-

mehaničke karakteristike, koje se definišu preko provedenih, standardima definisanih, ispitivanja
uzoraka materijala. Obzirom na heterogenost i anozotropiju stijenskog materijala, tačnost dobivenih
vrijednosti umnogome zavisi od niza uticajnih faktora, koji se kao manje ili više dominantni javljaju u
stijenskom materijalu. Uzorak stijenskog materijala predstavlja samo jedan dio populacije, odnosno
jedan mali dio stijenske mase, tako da je statistička obrada rezultata ispitivanja značajna za definisanje
stvarnih vrijednosti pojedinih parametara stijenskog materijala. U radu su prikazani rezultati
ispitivanja suhe zapreminske težine gabra za ležišta u Jablanici, koja su provedena prema važećim
standardima i normativima. Prikazana je statistička obrada dobivenih rezultata kako bi se, preko jasno
izraženih modova u dijagramu raspodjele, definisao broj uticajnih faktora na zapreminsku težinu
gabra, kao i utvrdila vjerovatnoća pojave srednje vrijednosti zapreminske težine kod budućih
ispitivanja.

Ključne riječi: mod, zapreminska težina, uticajni faktor

SUMMARY

To define the use value of rock material, it is important to understand its physical and mechanical
characteristics, which are defined by standard defined tests, carried out on samples of the materijal.
Given the heterogenety and anisotropy of rock material, accuracy of given value largely depends on a
number of influencing factors, which are a more or less dominant in rock materials.The sample of rock
material is only one part of the population, or a small part of the rock mass, so that the statistical
analysis of test results is significant for defining the actual value of certain rock material parameters.
The paper presents the results of dry gabbro volume weight tests for deposits in Jablanica, which were
carried out according to current standards and norms. Paper also shows the statistical analysis of the
results obtained in order to, through clearly defined modes in the distribution diagram, define the
number of influencing factors on the volume weight of gabbro, and determine the probability of
occurrence of the mean value of volume weight in future tests.

Key words: mode, volume weight, infulencing factor

 1. Uvod

Stijena predstavlja prirodnu supstancu koja posjeduje svoja strukturna i teksturna svojstva na
čije promjene mogu da utiču: uslovi rada u stijeni (bušenje, miniranje, djelovanje alata
mašina, djelovanje podgrade), djelovanje vegetacije, djelovanje klimatskih i temperaturnih
uslova i promijena (kiša, snijeg, led, vjetar, isparavanja) i dr. Definisanje zapreminske težine
stijenskog materijala vrši se pomoću standardizovanih metoda ispitivanja, u okviru kojih se ne
može dozvoliti sloboda u smislu izbora metode, uslova ispitivanja i drugih uticajnih faktora,
jer bi dobiveni rezultati varirali od slučaja do slučaja. Detaljnim definisanjem svake od
metoda ispitivanja stijenskog materijala, broj uticajnih faktora vezanih za način ispitivanja se
svodi na minimum, a kao uticajni faktori na zapreminsku težinu ostaju faktori vezani za
mineralni sastav i strukturnu građu stijenskog materijala.
Na ležištu gabra u Jablanici postoji pet aktivnih majdana na kojima se vrši eksploatacija gabra
kao arhitektonskog kamena. Ispitivanja suhe zapreminske težine gabra, sa pojedinih majdana,
provedena su prema važećim standardima. Nakon provedenih ispitivanja pojavile su se razlike
u vrijednostima zapreminske težine, tako da materijal sa jednog majdana ima različitu
vrijednost zapreminske težine u odnosu na materijal sa drugih majdana. Obzirom da postoje
razlike u strukturnoj građi gabra sa pojedinih majdana, svaki od majdana je posebno
razmatran sa aspekta pojave uticajnih faktora na vrijednost zapreminske težine. Razultati
istraživanja statistički su obrađeni sa prikazom histograma raspodjele. Mod predstavlja stub
na histogramu raspodjele, gdje mjerena veličina ima istu vrijednost.

2. Pojam zapreminske težine

Zapreminska težina predstavlja jedno od važnih fizičkih svojstava stijenske mase.

Zapreminska težina jednaka je odnosu težine stijene i njene zapremine. U proračun zapremine
stijene ulaze i prazni prostori (pore) koji se nalaze u toj stijeni. Zbog toga je zapreminske
težina usko povezana i sa parametrom poroznosti materijala.
Petrolozi, umjesto pojma zapreminska težina, koriste pojam zapreminska gustina.
Zapreminska težina se, prema standardima izražava u (kN/m³), dok se zapreminska masa
izražava u (g/cm³).
Uticajni faktori na zapreminsku težinu su:
- mineralni sastav (procentualni sastav pojednih minerala u uzorku)
- sklop (struktura i tekstura)
- poroznost

2.1. Mineralni sastav

Mineralni sastav predstavlja prisustvo pojedinih minerala u uzroku stijenske mase. Prisustvo
minerala može da varira, kako u kvanititativnom smislu (procentualni sadržaj minerala u
određenom uzorku stijene), tako i u kvalitativnom smislu (stepen i način alteracije pojedinih
minerala). Svaka promjena u procentualnom sadržaju pojedinih minerala u uzorcima, utiče na
promjenu vrijednosti zapreminske težine između uzoraka istog stijenskog materijala, obzirom
da svaki od minerala ima različitu gustinu.
Glavna masa jablaničkog gabra ima dosta ujednačene karakteristike prema strukturno-
teksturnim karakteristikama i mineralnom sastavu.
Minerali koji grade gabro su; plagioklas, olivin, amfibol, biotit, rompski i monoklinski
pirokseni, a pojavljuju se još i sekundarni sastojci.
U pukotinama se pojavljuje kvarc u malim količinama.
Akcesorni minerali predstavljeni su metalnim mineralima, uz redovito prisustvo apatita.
 2.2. Struktura i tekstura
Obzirom da stijena predstavlja agregat mineralnih zrna, oblik, veličina i međusobni odnos
minerala koji grade stijenu, odnosno njena struktura, predstavlja najznačajnije obilježje
stijene. Tekstura obuhvaća raspored, uređenost, pakovanje i orjentaciju mineralnih
komponenti. Struktura i tekstura stijene direktno utiču na fizičko-mehaničke karakteristike
stijenskog materijala, pa tako i na parametar zapreminske težine. Obzirom da zapreminska
težina predstavlja težinu određene zapremine stijenskog mateijala sa svim porama i
šupljinama, veličina, oblik, uređenost, način pakovanja mineralnih zrna utiču na pojavu
praznih prostora u materijalu što mijenja vrijednosti zapreminske težine stijene. Gušće
pakovanje i dobar rasporedi mineralnih zrna smanjuju količinu praznih prostora u materijalu i
povećavaju vrijednost zapreminske težine.
Svi uzorci stijenskog materijala, čije su vrijednosti zapreminske težine statistički obrađene u
ovom radu, imaju gabrovsku (alotriomorfno zrnastu) strukturu i izgrađeni su od mineralnih
zrna različite veličine, koji su međusobno vezani na različite načine. Razlike između
pojedinih uzoraka sa istog majdana javljaju se u pogledu strukturne građe, odnosno
međusobne raspodjele, oblika i načina srastanja pojedinih minerala koji grade taj uzorak.
Neka od mineralnih zrna se međusobno dodiruju a neka ukrštaju i zalaze jedni u druge.
Razlike se javljaju u različitom stepenu alteracije i dimenzijama zrna plagioklasa. Stepen i
način alteracije bojenih minerala je različit kod pojedinih uzoraka iz istog majdana i utiče na
međusobne veze tih minerala sa okolnim mineralima. U ispucalim zonama plagioklasa ili u
međuprostorima, kao vezivo, mogu se pojaviti bojeni minerali koji utiču na strukturnu građu.
Razlika u strukturnoj građi između pojedinih majdana je, pored prisustva, rasporeda, stepena
alteracije obojenih minerala, i u veličini zrna svih minerala koji grade uzorak. Pojedini uzorci
su u klasificirani kao krupnozrni, a neki kao sitnozrni i srednjezrni gabro.
Sve ove razlike, utiču na vrijednosti zapreminske težine ispitanih uzoraka.

2.3. Poroznost
Svaki materijal sastoji se od čvrstih čestica. U zavisnosti od toga kakva je struktura materijala
i gustina pakovanja čestica koje ga grade, između čestica se javljaju prazni prostori (pore) koji
mogu biti ispunjeni vodom ili vazduhom. Ukupna zapremina svih pora unutar jedinične
zapremine materijala, bez obzira dali su pore ispunjene vodom ili vazduhom, naziva se
poroznost materijala. Poroznost se izražava kao odnos zapremine svih pora (Vv), prema
ukupnoj zapremini materijala (V-čvrsta faza + pore). Poroznost materijala se izražava u
procentima (%).
Zapremina pora u pojedinim materijalima zavisi od genetičkog i morfološkog tipa nastanka
materijala. Na promjenu poroznosti u materijalu mogu da utiču razni faktori u vremenu kao
npr. naponi koji mogu dovesti do deformacije materijala, pojave mikropukotina u materijalu i
drugi faktori koji su vezani za naponska stanja u stijenskom materijalu. Poroznost direktno
utiče na vrijednost zapreminske težine, jer definiše zapreminu praznog prostora u stijenskom
materijalu. Poroznost utiče i na raspon promjene zapreminske težine stijenskog materijala kod
promjene vlažnosti, odnosno što je veća poroznost veća je razlika između suhe i vlažne
zapreminske težine, u principu. Poroznost gabra kreće se u rasponu do n = 3%, uzimajući u
obzir i uzroke sa izraženim pukotinama. Obično se poroznost gabra kreće oko n = 0,1%. Mala
poroznost gabra ukazuje na dobro slaganje i pakovanje mineralnih zrna koje grade ovu
stijenu. Međutim, i najmanja promjena poroznosti utiče na promjenu zapreminske težine,
obzirom na mineralni sastav gabra.
Svi navedeni faktori uslovljeni su samim procesom nastajanja stijenske mase, koja može, na
primjer, zbog brzog hlađenja magme praćenog širenjem vodene pare dobiti šupljikavu
strukturu i obratno. Promjena naponskog stanja u stijenskoj masi, u dugoj geološkoj istoriji,
uticaj vode i atmosferilija, također dovodi do promjena navedenih uticajnih faktora.
 3. Zapreminska težina Jablaničkog gabra

Za svaki majdan gabra u Jablanici izvršena su ispitivanja zapreminske težine pri čemu su
rezultati ispitivanja podvrgnuti statističkoj obradi sa utvrđivanjem srednje vrijednosti
zapreminske težine, rasipanjem rezultata i statističkom raspodjelom rezultata. Ispitivanja
zapreminske težine Jablaničkog gabra izvršena su na uzorcima dimenzija 5x5x5 cm, koji su
propisani važećim standardima. Uzorci su pripremljeni rezanjem iz blokova stijenske mase,
mokrim postupkom, dijamantskim pilama. Ispitivanja zapreminske težine izvršena su, zbog
međusobnog upoređivanja zapreminskih težina uzoraka za pojedinih majdana i korelacije
dobivenih podataka
U nastavku su prikazani rezultati ispitivanja zapreminske težine za svaki majdan pojedinačno,
gdje γv predstavlja zapreminsku težinu. Pored toga, prikazano je i rasipanje rezultata mjerenja,
kao i statistička raspodjela vrijednosti i koeficijent povjerenja za mjerenja srednje vrijednosti
zapreminske težine.
Rezultati statističke obrade prikazani su na histogramima i u tabelama, gdje su u donjem
dijelu prikazani rasponi +/- u odnosu na dobivenu srednju vrijednost, a iznad njih je naznačen
procenat vjerovatnoće da će se srednja vrijednost naći u tom rasponu

3.1. Majdan „Car“

14

12

10

2 Std. Dev = ,15

Mean = 28,92

0 N = 60,00
28,56 28,69 28,81 28,94 29,06 29,19
28,63 28,75 28,88 29,00 29,13 29,25

Histogram raspodjele zapreminske tezine-majdan"Car"

Slika 1. Prikaz statističke raspodjele rezultata mjerenja zapreminske težine

Tabela 1. Statistički proračun koeficijenta povjerenja

Statistički proračun koeficijenta povjerenja
95% 75% 50%
0,037955 0,022276 0,013061

Kod majdana „Car“ vidljivo je rasipanje rezultata u manjoj mjeri, s tim da postoje dva glavna
moda koja predstavljaju dominantne uticajne faktore na zapreminsku težinu (sl.1). Minimalna
vrijednost zapreminske težine od γv = 28,55 kN/m³ vezana je za jedan uzorak, i vjerovatno je
posljedica pojave pukotine u uzorku koja nije registrovana na površini uzorka. Maksimalna
vrijednost zapreminske težine od γv = 29,25 kN/m³ vezana je za samo dva uzorka. Mod sa
najvećim brojem istih vrijednostti zapreminske težine je kod vrijednosti γv = 28,88 kN/m³.
Pored dva glavna moda postoje još četiri moda koja ukazuju na širok raspon vrijednosti
zapreminske težine za veći broj uzoraka, na osnovu čega se može zaključiti da postoji čitav
niz faktora koji utiču na zapreminsku težinu gabra u majdanu „Car“. Srednja vrijednost
mjerenja dobivena statističkim proračunom javlja se kod većeg broja uzoraka što ukazuje da
postoji veliki procent vjerovatnoće da bi se srednja vrijednost kod daljih ispitivanja našla u
malom rasponu +/- 0,037(Tabela 1). Zanimljiva je pojava pet vrijednosti zapreminske težine
sa istim brojem ponavljanja broja istih vrijednosti. Hemijskom analizom i CIPW proračunom
utvrđeno je da je sastav gabra sa ovog majdana ujednačen sa manjim razlikama u udjelu SiO2,
kao dominantne komponente, i albita i anortita kao mineralnih komponenti. Kod uzoraka sa
većim udjelom navedenih komponenti primjetno je povećanje vrijednosti zapreminske težine.
Mineraloško-petrografskom analizom utvrđeno je da su neki uzorci sitnozrniji od drugih
uzoraka sa ovog majdana i da postoji manje povećanje zapreminske težine sa smanjenjem
veličine zrna u uzorku. Pored navedenih faktora, javljaju se i drugi uticajni faktori u vidu
mikropukotina u uzorcima i njihove ispunjenosti, što u konačnom rezultira ovakvom
raspodjelom vrijednosti zapreminske težine.

3.2. Majdan „Suljo Čilić“

10

2
Std. Dev = ,27
Mean = 29,19
0 N = 58,00
28
28 69
28 5
28 81
28 88
29 4
29 00
29 06
29 13
29 9
29 25
29 31
29 8
29 44
29 50
29 6
29 63
29 69
29 5
29 81
,
,7
,
,
,9
,
,
,
,1
,
,
,3
,
,
,5
,
,
,7
,
,8
8

Histogram raspodjele zapreminske tezine-majdan"Suljo Cilic"

Slika 2. Prikaz statističke raspodjele rezultata mjerenja zapreminske težine

Tabela 2. Statistički proračun koeficijenta povjerenja

Statistički proračun koeficijenta povjerenja
95% 75% 50%
0,069486 0,040783 0,023913

Kod majdana „Suljo Čilić“, vidljivo je značajnije rasipanje rezultata u odnosu na druga
ležišta, a sama raspodjela nije simetrična (sl.2). Ovo rasipanje rezultata može biti posljedica
strukture gabra iz majdana, jer je gabro iz ovog majdana krupnozrniji od gabra iz ostalih
majdana. Mineraloško-petrografskom analizom utvrđeno je da između uzoraka u samom
majdanu postoji manje razlike u veličini zrna. Razlike u veličini zrna i njihov međusobni
raspored direktno utiču na poroznost, a samim tim i na dobivene vrijednosti zapreminske
težine. Provedenom hemijskom analizom i CIPW proračunom utvrđeno je malo odstupanje u
sadržaju dominantnih komponenti, što također utiče na vrijednosti zapreminske težine. Pojava
mikropukotina je također faktor koji utiče na dobivene vrijednosti zapreminske težine.
Rasipanje rezultata je takvo da postoji više modova, zbog čega se ne može izdvojiti niti jedan
uticajni faktor koji je značajno izražen u odnosu na druge uticajne faktore predstavljene
modovima zapreminske težine. Postoji samo jedan uzorak sa minimalnom vrijednošću
zapreminske težine od γv = 28,68 kN/m³, ali većina vrijednosti zapreminske težine varira u
dijelu raspona manjem od srednje vrijednosti. To se može vidjeti iz histograma raspodjele
gdje većina uzoraka ima vrijednost manju od srednje vrijednosti a na dobivenu srednju
vrijednost utiču pojave ekstremnih vrijednosti iznad srednje vrijednosti. Samo dva uzorka, od
ispitanih 58, imaju proračunatu srednju vrijednost zapreminske težine od γv = 29,19 kN/m³,
što ukazuje na to da je manje vjerovatno da će materijal imati tu vrijednost pri budućim
ispitivanjima. Zbog toga je velika vjerovatnoća da će se srednja vrijednost naći u većem
rasponu rezultata (Tabela 2). Na dijagramu raspodjele pojavljuju se dva karakteristična moda i
to kod vrijednosti zapreminske težine γv = 29,00 kN/m³ i γv = 29,13 kN/m³. Iako je mala
razlika u vrijednostima zapreminske težine u zoni od γv = 28,94kN/m³ do γv = 29,13 kN/m³,
postoje dominantni uticajni faktori na zapreminsku težinu gabra. Izvan ovog raspona
vrijednosti, pojavljuju se vrijednosti sa manjim brojem ponavljanja zbog djelovanja nekog
posebno prisutnog uticajnog faktora. Na osnovu ovoga se može zaključiti da će
najvjerovatnija dobivena vrijednost zapreminske težine za majdana „Suljo Čilić“ biti ispod
srednje vrijednosti dobivene ispitivanjima.

3.3. Majdan „Velja stijena“

30

20

10

Std. Dev = ,23

Mean = 28,68

0 N = 60,00
27,88 28,13 28,38 28,63 28,88 29,13 29,38
28,00 28,25 28,50 28,75 29,00 29,25

Histogram raspodjele zapreminske tezine-majdan"Velja stijena"

Slika 3. Prikaz statističke raspodjele rezultata mjerenja zapreminske težine

Tabela 3. Statistički proračun koeficijenta povjerenja

Statistički proračun koeficijenta povjerenja
95% 75% 50%
0,058197 0,034157 0,020028
Na majdanu „Velja stijena“ vidljivo je rasipanje rezultata ali samo za manji broj uzoraka koji
predstavljaju ekstremno niske ili visoke vrijednosti zapreminske težine. Ta odstupanja
ekstremnih vrijednosti vidljiva su i na histogramu raspodjele (sl.3). Ekstremne vrijednosti,
ispod srednje vrijednosti zapreminske težine od γv = 28,68 kN/m³, su vjerovatno posljedica
pojave mikropukotina i diskontinuiteta u uzorcima. Minimalna dobivena vrijednosti
zapreminske težine iznosi γv = 27,90 kN/m³ i registrovana je na samo jednom uzorku kod
kojeg je definisana pukotina sa ispunom. Prema hemijskoj analizi i CIPW proračunu sastav
gabra sa ovog majdana je prilično ujednačen, sa veoma malim promjenama u procentualnom
sadržaju pojedinih komponenti. Mineraloško-petrografskim analizama utvrđena je velika
sličnost u svim nivoima, što umanjuje uticaj mineralnog sastava na rasipanje rezultata
ispitivanja. Međutim, u pojedinačnim uzorcima utvrđena je razlika u nekim morfološkim
odlikama, što može da utiče na pojavu ekstermnih vrijednosti u histogramu raspodjele.
Ukoliko bi se eliminisale ekstremne vrijednosti, iz samog histograma raspodjele je vidljivo da
bi raspodjela poprimila oblik simetrične raspodjele, sa jednim modom kao glavnim uticajnim
faktorom. Dobivena srednja vrijednost zapreminske težine odgovara vrijednostima
izmjerenim na velikom broju uzoraka što ukazuje na to da je velika vjerovatnoća da će dalje
izmjerene vrijednosti zapreminske težine biti blizu srednje dobivene vrijednosti prilikom
budućih istraživanja. To dijagram raspodjele čini monomodalnim tj. postoji jedan dominantan
uticajni faktor koji se može opisati istovetnošću građe stijenskog materijala. Izmjerene
ekstremne vrijednosti zapreminske težine, kao i relativno veliki raspon vrijednosti uticali su i
na dobivene rezultate koeficijenta povjerenja, jer su raspon vrijednosti vjerovatne pojave
srednje vrijednosti, u odnosu na dobivenu srednju vrijednost, nešto veći nego kod majdana
„Car“ (Tabela 3).

3.4. Majdan „Padešnica“

12

10

2 Std. Dev = ,12

Mean = 28,781

0 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 N 2 = 61,00
,5 ,5 ,5 ,5 ,6 ,6 ,6 ,6 ,7 ,7 ,7 ,7 ,8 ,8 ,8 ,8 ,9 ,9 ,9 8,9
00 25 50 75 00 25 50 75 00 25 50 75 00 25 50 75 00 25 50 75

Histogram raspodjele zapreminske tezine-majdan"Padesnica"

Slika 4. Prikaz statističke raspodjele rezultata mjerenja zapreminske težine

Tabela 4. Statistički proračun koeficijenta povjerenja

Statistički proračun koeficijenta povjerenja
95% 75% 50%
0,030114 0,017674 0,010363
Kod majdana „Padešnica“, registrovano je veće rasipanje rezultata, ali u manjem rasponu
vrijednosti, što ukazuje na to da postoji veliki broj uticajnih faktora na zapreminsku težinu
(sl.7). Mineralno-petrografska analiza uzoraka pokazala je da postoje vrlo male razlike u
kvantitativno-kvalitativnom odnosu minerala u uzorcima, ali se kod nekih uzoraka pojavljuje
više bojenih minerala ili dimenzionalna ujednačenost između salske u femske komponente.
Dimezinonalna ujednačenosti između minerala i njena promjena direktno mijenjaju poroznost
materijala, što predstavlja jedan od značajnijih uticajnih faktora na zapreminsku težinu.
Hemijska analiza i CIPW proraču pokazuju manja odstupanja u procentualnom sadržaju
pojedninih komponenti. Mali raspon vrijednosti dobivenih podataka pokazuje da navedeni
uticajni faktori ne mijenjaju značajno vrijednost zapreminske težine, ali dovode do toga da
samo četiri uzorka imaju srednju vrijednost zapreminske težine. Najizraženiji uticajni faktor
ima vrijednost manju od srednje vrijednosti zapreminske težine od γv = 28,78 kN/m³, ali je
broj uzoraka u sa tom vrijednošću mali u odnosu na broj ispitanih uzoraka (sl.4). Dijagram
raspodjele pokazuje tipičan dijagram sa multimodalnim vrijednostima (28,70; 28,75; 28,875;
28,925). To pokazuje da u ispitanim uzorcima postoji razlika u građi, mineralnom sastavu,
poroznosti, prisustvu minerala ne tipičnih za građu gabra i dr. Zbog ovoga je malo vjerovatno
da će dalje mjerenje zapreminske težine biti jednako dobivenoj srednjoj vrijednosti, ali isto
tako je značajno da će odstupanja od srednje biti relativno mala. Zbog malog raspona
vrijednosti rezultata, koeficijent povjerenja za srednju vrijednost varira u manjem rasponu, za
visok stepen vjerovatnoće, u odnosu na druge sa manjim rasipanjem rezultata u širem rasponu
vrijednosti (Tabela 4).

3.5. Majdan „Padešnica crna“

20

10

Std. Dev = ,17

Mean = 28,98
0 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 29 29 29 29 29 29 29 29 29 2N9 = 61,00
,3 ,4 ,5 ,5 ,6 ,6 ,7 ,8 ,8 ,9 ,0 ,0 ,1 ,1 ,2 ,3 ,3 ,4 ,5 ,5
8 4 0 6 3 9 5 1 8 4 0 6 3 9 5 1 8 4 0 6

Histogram raspodjele zapreminske tezine-majdan"Padesnica crna"

Slika 5. Prikaz statističke raspodjele rezultata mjerenja zapreminske težine

Tabela 5. Statistički proračun koeficijenta povjerenja

Statistički proračun koeficijenta povjerenja

95% 75% 50%
0,042661 0,025039 0,014681
Kod majdana „ Padešnica crna“, raspon rezultata je veći nego za majdan „Padešnica“ (sl.5).
Mineraloško- petrografskom analizom utvrđeno je da postoji mala razlika u sastavu između
pojedinih uzoraka gabra sa ovog majdana, dok je gabro definisan kao srednjezrni. Razlike u
sastavu se pojavljuju u pogledu kvantitativnog sadržaja pojedinih komponenti. Većina
mikropukotina ispunjena je bojenim mineralima ili naknadnom silifikacijom. Ovo direktno
utiče na poroznost, a samim tim i na vrijednost zapreminske težine. Hemijska analiza i CIPW
proračun su pokazali ujednačen sastav uzoraka sa ovog majdana. Zbog svega navedenog na
histogramu raspodjele javlja se manji broj ekstremnih vrijednosti koje ne utiču na dobivenu
srednju vrijednost mjerenja. Najveći broj uzoraka ima vrijednost zapreminske težine jednaku
dobivenoj srednjoj vrijednosti. Raspodjela rezultata je simetrična, što se vidi i iz datog
histograma, tako da je najveća vjerovatnoća da će materijal imati proračunatu srednju
vrijednost zapreminske težine. Histogram je tipičan monomodalni sa jednim dominantnim
uticajnim faktorom kod vrijednosti zapreminske težine γv = 29,00 kN/m³. Najveći broj
uzoraka ima zapreminsku težinu u uskom rasponu od γv = 28,94 kN/m³ do γv = 29,06 kN/m³.
Raspon rezultata uticao je na proračun koeficijenta povjerenja, koji varira u nešto većem
rasponu nego kod „Padešnice“, ali i je taj raspon manji u odnosu na druga ležišta, za isti
stepen vjerovatnoće (Tabela 5).

4. Zaključak

Prikazani podaci mjerenja zapreminske težine pokazuju razlike u raspodjeli i srednjim

vrijednostima zapreminske težine. Kod svih majdana rasipanje rezultata je u malim
granicama, a razlika između srednjih vrijednosti je vrlo mala, što je i očekivano za grupu
magmatskih stijena kojoj pripada i gabro. Međutim, razlike su vidljive u raspodjeli vrijednosti
zapreminske težine u odnosu na srednju vrijednost koja je dobivena proračunom. Rasipanje
rezultata vidi se i iz broja modova koji se javljaju u raspodjeli, jer što se više modova
pojavljuje u istom rasponu vrijednosti to je rasipanje rezultata unutar utvrđenih vrijednosti
veće. Na osnovu provedenih mjerenja zapreminske težine, može se zaključiti da je svaki
majdan gabra specifičan sa aspekta vrijednosti zapreminske težine. Svi dati rezultati imaju
vrijednosti u granicama normalnim za tip stijena kojima gabro pripada. Između samih ležišta
gabro masiva vidljiva je razlika u raspodjeli zapreminske težine, što je posljedica pojave i
zastupljenosti uticajnih faktora na ovaj parametar svakog od varijeteta gabra. Razlika u broju i
rasporedu modova koji se javljaju na histogramima ukazuje da kod nekih majdana postoji veći
broj uticajnih faktora koji u podjednakoj mjeri utiču na vrijednosti zapreminske težine, dok se
na nekim histogramima izdvaja jedan dominantan uticajnih fatkor. Analizom histograma
dobivenih rezultata može se jasno definisati koliko uticajnih faktora na zapreminsku težinu
postoji i koliko su dominantni, ali je vrlo teško odrediti koji od navedenih uticajnih faktora
predstavlja onaj dominantni za taj majdan. Pored prikaza raspodjele, izvršena su i ispitivanja
koeficijenta povjerenja da će se buduće ispitane vrijednosti zapreminske težine naći u
određenom rasponu vrijednosti. Ovakav pristup analizi rezultata ispitivanja omogućava nam
da što bliže odredimo i analiziramo koliko i kako pojedinih faktori utiču na tačnost dobivenih
maksimalnih, srednjih i minimalnih vrijednosti fizičko-mehaničkih parametara materijala.

5. Literatura

1. B.B. Standardi, B.B8.012/1987., B.B8.121/1990., B.B8.032/1980

2. Bilbija N., (1984): Tehnička petrografija, Svojstva i primjene kamena, Beograd
3. Jovović M., Jovović N., (2008): Personalna komunikacija, Beograd, Tuzla
4. Mandžić K., (2008), Uticaj strukturne građe na čvrstoću gabra, Doktorska disertacija, RGGF
Univerziteta u Tuzli, Tuzla
5. Mandžić E., (1999), “Mehanika stijena” Autorizovana predavanja, RGGF, Tuzla