You are on page 1of 14

Strana |1

Morfologija Grada
URBANA MORFOLOGIJA

- morphe (oblik) i logy (nauka) – nauka o postanku i razvitku oblika


- prostorni raspored i međusobni odnos morfoloških elemenata
- Cilj:
- razumevanje fenomena strukture grada
- tipološko sagledavanje gradskih struktura
- morfogeni pristup
- Fenomen strukture grada
- morfološke karakteristike
- funkcionalne karakteristike
- karakteristike kulturnog identiteta

MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE
- položaj
- veličina
- oblik
- Položaj:
- dobar odnos grada sa okruženjem
- dobar položaj donosi određene prednosti
- položaj određuje zaštićenost grada
- Veličina:
- određuje količinu ljudi
- govori o značaju
- Oblik:
- determinanta osobenosti strukture grada
- govori o strukturalnoj ravnopravnosti grada
- nagoveštava način nastanka urbane forme

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE
- Brojnost
- Promenljivost:
- promena funkcije kroz istoriju
- stalnost i povremenost funkcija
- istovremenost i kompaktnost

KARAKTERISTIKE KULTURNOG IDENTITETA


- specifičnost
- tradicija
- običaji

- Specifičnost: identitet kao specifičnost i prepoznatljivost i specifičnost prostora i izgrađenosti

TIPOLOŠKO SAGLEDAVANJE URBANIH STRUKTURA


- cilj
- kriterijumi
- tipovi
Strana |2

MORFOGENETSKI PRISTUP
- nastanak
- promena
- razvoj

Poligon: grad i gradski trg

GRAD I GRADSKI TRG

GRAD

- civitas – grad (okupljanje ljudi zbog različitih interesa)


- urbs – varoš
- Sinoikizam – ritual javnog obreda – početak grada

Geografsko stanovište:
- Za definiciju grada bitne su tri grupe karakteristika:
- demografske karakteristike (broj stanovnika i struktura)
- funkcionalne (značenje naselja u prostoru)
- morfološke (oblik, kompaktnost naselja)

Sociološko stanovište:
- važniji su akteri i institucije nego broj i gustina stanovnika

Ekonomsko stanovište:
- opadanje broja zaposlenih u primarnim delatnostima, a povećanje broja zaposlenih u sekundarnim i
tercijarnim
- razmena robe

Funkcionalno stanovište:
- odnos gradskih četvrti različitih po svom funkcionalnom karakteru
- odnos grada i okoline (u smislu povezanosti)

Stanovište kulture:
- kultura je u prvom planu u gradu

Razvojno stanovište:
- osnovni element je vremenski kontinuitet, grad se konstantno razvija

Pravno stanovište:
- prava i dužnosti građana

Grad je relativno gusto naseljena i izgrađena naseobina koja ima osećaj kontinuiteta u kojoj postoji
mogućnost izbora i koja poseduje svoj identitet.
Strana |3

GRADSKI TRG

- Turgus, terga, terg – mesto na kojem se trguje


- Urbanistički element grada koji je imao značajnu ulogu u ekonomskom i kulturnom životu gradova kroz
istoriju
- Pijaca, trg, pazarište – nekada imale isto značenje, sada ne
- U engleskom jeziku: skver i park
- podela definicija gradskog trga:
- sa stanovišta fizičke strukture
- sa socio-kulturnog stanovišta

Fizička struktura:
- u prvom planu fizička izgrađenost prostora, a funkcija, kultura, socio-ekonomski i politički uslovi su
potisnuti u drugi plan

Socio-kulturno stanovište:
- Definicije:
- estetske
- psihološke
- razvojne
- simboličke

Definicija pojma „gradski trg“


- Karakteristike:
- Struktura – izgrađenost
- Funkcije – sadržaj, aktivnost, svrha
- Kulturni identitet – socio-kulturni uslovi

Trg je deo gradske strukture koji se odlikuje definisanim, adekvatnim i organizovanim odnosom
između otvorenog prostora i građevina koje ga okružuju.

POLOŽAJ

POLOŽAJ GRADA

Položaj grada:
- vezano za okolinu grada
- Najveći uticaj imaju geografske i topografske pogodnosti terena
- Ostale karakteristike: opšti tok istorijskog razvoja, ekonomske prilike, komunikacije, etnografske prilike

Povoljni uslovi za lokaciju grada:


- privilegovanost (bolje od ostalih)
- protektivnost (zaštita i sigurnost)
- konstitutivnost (kretanje i komunikacija)
Strana |4

KLASIFIKACIJA GRADOVA:

- U relaciji sa vodenom površinom ili tokom


- povoljno zbog snabdevanja vodom, komunikacije, transporta, trgovine,odbrane
- Podela:
- grad uz reku (Beograd, Bern, Nju Orleans)
- grad u zalivu (Đenova, Solun)
- grad poluostrvo (Valeta, Korčula)
- grad ostrvo (Mont San Mišel, Venecija)
- grad okružen kanalima (Amsterdam, Narden)

- U relaciji sa topografijom terena


- povoljno zbog odbrane, vidika, kontrole, orijentacije
- grad u uvali (Urbino, Herenberg)
- grad na linearnom grebenu (Rekanati, Montepulčiano)
- grad na vrhu brda (San Điminjano, Kord)
- grad na padini (Gubio, Asizi)

POLOŽAJ GRADSKOG TRGA


- Bitan jer utiče na morfologiju gradskog tkiva

- U sklopu celovite strukture grada:


- pojedinačni trgovi
- sistemi trgova

- Pojedinačni trgovi:
- u središtu grada (Palmanova, Sijena, Filadelfija)
- na rubu grada (Piza, Berlin, Burgos)
- između središta i ruba grada (Libek, Rišelje, Erlangen)

- Sistemi trgova:
- aksijalni(linearni) sistem (Palermo, Pariz)
- mrežni sistem (Savana, Džefersonvil)
- centrični sistem (Salcburg, Vićenca)

- U sklopu neposrednog okruženja:


- na raskrsnici puteva ili ulica (kvadratni, pravougaoni, trougaoni, kružni - Barselona)
- uz značajni objekat (crkva, palata, pozorište - Rim, Firenca)
- uz vodenu površinu (Lisabon, Venecija)
- na uzvišenom platou (vizure usmerene ka gradu ili ka prirodi - Gubio, Todi)
Strana |5

VELIČINA

VELIČINA GRADA

- Karakteristike koje utiču na veličinu grada:


- geografske (topografija i morfologija terena)
- kulturne (tradicija, način življenja, običaji i navike)
- ekonomske (ekonomska moć, samoodrživost)
- političke (politički sistem, vlast)

- Različiti pristupi sagledavanja veličine:


- demografski (broj stanovnika, broj zaposlenih)
- prostorno-fizički (površina grada)
- socio-ekonomski (ekonomska vrednost proizvodnje, sposobnost ostvarivanja)

- Gustina intergiše demografski i prostorno-fizički pristup sagledavanju veličine grada


- Susedstvo (četvrti ili grupacije) je deo grada koji predstavlja fizički i funkcionalno zaokruženu celinu u kojoj
stanovnici mogu da zadovolje osnovne potrebe za stanovanjem, radom i rekreacijom
- Leon Krimer - sistemi gradova su bolji od preteranog širenja grada
- Optmalna veličina susedstva – do 35 ha, do 15000 stanovnika, do 400 stanovnika po ha

Traganje za optimalnom veličinom grada:


- Argumenti za optimalnu veličinu grada bazirani su na efektima:
- druženja
- političke i socijalne kontrole
- vitalnosti sredine zbog zagađenja
- podnošljivog nivoa socijalnog opažanja
- vremena putovanja
- ekonomske aktivnosti
- cene održavanja gradova

VELIČINA GRADSKOG TRGA

- Određivanje veličine gradskog trga deli se na karakteristike koje su vezane za


- trg kao deo prostorne celine grada (odnosi se na morfologiju grada)
- trg kao celina (odnosi se na formu i funkciju)
- Za karakter grada bitna je količina trgova
- Postoje gradovi sa jednim trgom i gradovi sa više trgova
- Bitne su i topografija terena i oblik gradske strukture

- Načini određivanja veličine trga:


- posredno - definisana je kroz funkciju trga (zasnovana na pojedinačnim potrebama)
- neposredno
- pomoću apsolutnih dimenzija (prema veličini grada)
- pomoću relativnih dimenzija (odnos veličine slobodnog prostora i objekata koji ga okružuju,
odnos širine trga i visine okolnih objekata)
Leon Batista Alberti - 1:3 do 1:6
Kamilo Zite - 1:1 do 1:2
Verner Hegeman i Elbert Pits -1:1 1:2 1:3
Strana |6

- Prema principu Magdemburskog prava, površina glavnog trga jednaka je 1/15 površine grada
- Veličina trga u kontekstu njegove kompozicione zatvorenosti
- Zatvorenost trga se može posmatrati kao:
- horizontalna zatvorenost (odnos širine objekata i otvorenih prostora između njih)
- vertikalna zatvorenost (odnos visine objekata i otvorenog prostora između njih)
- zatvorenost potencijalnog horizonta (količina otvorenosti neba)

- Postupci koji doprinose utisku smanjenja prostora trga


- postavljanje objekata u središte trga
- denivelacija terena

- Osnovni principi koji se odnose na utisak smanjenja predimenzionisanih trgova:


- zatvorenost trga
- uveličano predstavljanje objekata oko trga
- postavljanje reprezentativnog objekta na trgu
- postavljanje pratećih objekata na trg (fontane, spomenici, obelisci, statue, piramide)
- denivelacija terena (prirodno: platoi, kaskade ; veštački: rovovi, kanali, brežuljci)

- Postupci koji doprinose utisku povećanja prostora trga:


- postavljanje objekata pod uglom (trapezasti umesto pravougaonog prostora)
- ostavljanje uglova u dubini trgova otvorenim tj. formiranje vizura
- propuštanje bočnih objekata iza glavnog objekta tj. isturanje glavnog objekta ka prednjem delu trga
- postavljanje portika ili nekog drugog otvorenog dela objekta naspram glavnog objekta (sa uže
strane trga)
- tekstura terena tj postavljanje pravougaonog rastera (šira strana upravna na manju dimenziju trga -
utisak perspektive)

OBLIK

OBLIK GRADA

- Gradovi se, prema načinu nastanka urbane forme, mogu podeliti na:
- spontano nastale (organske,generisane,negeometrijske; nastale na osnovu potreba) – Sijena
- planski nastale (planirani; pravilna forma) – Filadelfija

- Podela gradova prema osnovnom obliku


- Karakteristike koje determinišu oblik gradske strukture:
- kvantitet i kvalitet izgrađenosti (gustina izgradjenosti i fizički bonitet+)
- komunikaciona mreža (vrste i kapaciteti sistema za komunikaciju)
- pozicija javnih objekata i lokacija za stalne sadržaje (aktivnosti)

- Prostorna organizacija grada sagledana na bazi fizičke strukture ispoljava se u sledećim oblicima:
- kompaktan (manji gradovi,gusto izgrađeni - Eg Mort)
- linearan (vezani za glavne transportne pravce,pogodni za širenje - Madrid)
- ortogonalan – „grid“ (najrasprostranjenija, primenjiva, pogodna za širenje - San Francisko)
- radijalan (dobra saobraćajna povezanost, pogodna za širenje,naglašavanje centra - Nikšić)
- prstenast (povoljna komunikacija i odlična pristupačnost, nisu povoljni za širenje - Beč)
- aksijalan (povezane dominantne tačke, upotrebljiv samo kod velikih gradova - Vašington)
Strana |7

- kružan (retka, nepovoljna, prihvatljiva samo za manje gradove - Nordlingen)


- kombinacije (Kanabera)

OBLIK GRADSKOG TRGA

- Gradske trgove po obliku možemo podeliti na:


- trgovi geometrijski nepravilnog oblika – „organski“ (spontano nastali)
- trgovi geometrijski pravilnog oblika – „planski“ (jasno definisani)

- Raskorak između plana trga i izgleda koji se dobija prilikom sagledavanja prostora

Podela trgova prema dominantnom geometrijskom obliku

- Trgovi u neposrednom odnosu sa osnovnim geometrijskim oblikom


- sa izraženim pravim ivicama
- sa izraženim oblim ivicama
- trgovi čije ivice teže i pravim i oblim

- sa izraženim pravim ivicama


- kvadratnog oblika (retki, nisu primenjivi jer zbog jednakosti stranica ne naglašavaju objekte)
- pravougaonog oblika (najčešći, primenjiv zbog nejednakih veličina stranica)
- dubinskog formata – dominantan objekat sa kraće strane
- širokog formata – dominantan objekat sa šire strane
- trapezastog oblika (nisu česta pojava, formiraju se radi proširenja prostora trga i zbog želje za
fokusiranjem prostora ka dominantnom objektu na trgu)
- trgovi kod kojih je fokus na široj strani trapeza
- trgovi kod kojih je fokus na užoj strani trapeza
- trougaonog oblika (česta pojava, naročito u spontano nastalim gradovima, uglavnom kod raskrsnica)

- „ulični trg“ je krajnji slučaj izduženosti pravougaonog trga, gde je dužina trga mnogo veća od njegove
širine, a nastao je prerastanjem dela puta u široku gradsku ulicu koja po svojoj nameni ima karakter
gradskog trga

- sa izraženim oblim ivicama


- trgovi oblika kruga (javljaju se kao žižna tačka gradskih kompozicionih struktura)
- trgovi oblika elipse (retka pojava, nasledili oblik iz nekog ranijeg perioda)

- trgovi čije ivice teže i pravim i oblim


- poligon sa više jednakih strana (osmougao), prelaz izmedju kruga i kvadrata

- Trgovi u posrednom odnosu sa osnovnim geometrijskim oblikom


- delovi osnovnog geometrijskog oblika (krug, elipsa i osmougao)
- kombinacije više geometrijskih oblika (veliki broj različitih mogućnosti)

- Osobine koje utiču na formiranje oblika trga:


- da li je grad nastao planski ili spontano
- funkcija trga
Strana |8

FUNKCIJA

FUNKCIJA GRADA

- Analizom delatnosti grada došlo se do dva aspekta funkcija:


- obične ljudske funkcije (odvijaju se i na drugim mestima)
- urbane funkcije (produkt istorijskih veza i kompleksne strukture grada)

- Gradske funkcije se mogu posmatrati sa dva stanovišta:


- kao stvaralačka, organizaciona aktivnost jednog dela stanovništva
- kao korišćenje tih stvaralačkih aktivnosti za lične i zajedničke potrebe

- U okviru gradske strukture aktivnosti se svode na dve kategorije funkcija:


- osnovne funkcije (stanovanje, rad, rekreacija)
- integrisane funkcije (saobraćaj, infrastruktura i usluge)

- Funkcionalni aspekt gradskog prostora kao celine može biti sagledan sa dva aspekta:
- socio-političkog
- socio-ekonomskog

- Sociopolitički aspekt se ogleda u povezanosti arhitekture i urbanizma sa političkim uslovima koji vladaju u
vreme izgradnje.

- Po fenomenu socio-političke funkcije grada oni se mogu klasifikovati kao:


- crkveni grad (grad posvećen crkvi - Vezli)
- grad-država (napredovanje grada zbog slabljenja centralne vlasti i porasta stanovništva - Firenca)
- pomorska sila (neposredni kontakt sa vodom, razvoj baziran na kolonijalnim resursima - Venecija)
- imperijalni grad (nastali revoltom građana u odnosu na crkvenu vlast - Nirnberg)
- idealni grad (pravilna geometrijska forma i funkcija - Nojbreisah)
- rezidencijalni grad (prostorno i politički vezani za rezidencije vladara - Krakov)
- grad prestonica (koncentracija političke moći i važnih institucija - Prag)

- Dvojna vlast u gradovima-državama – crkvena i svetovna

- Socio-ekonomski aspekt funkcije gradove deli na:


- trgovački grad (trgovina dominantna funkcija - Libek)
- industrijski grad (osnovni elementi su fabrika, železnica i radnička stambena četvrt - Mančester)
- banjski grad (gradovi bogati kupalištima, toplicama, izvorima - Bat)
- univerzitetski grad (univerzitetski kampus – Univerzitet Južne Kalifornije)
- vrtni grad (osnovni motiv je integrisanje grada i prirode - Lečvort)
- kolonijalni grad (ukazuju lokalnom stanovništvu na prednosti evropskog načina života - Nju Hejvn)
- sveti grad (gradovi iz kojih potiču neke religije i gde kraljevi temelje svoju vladavinu - Jerusalim)

FUNKCIJA GRADSKOG TRGA

- Značaj funkcije ogleda se u tome što ona definiše inicijalni oblik trga, kao i njegov položaj i veličinu.
- Većina trgova ima višestruke funkcije, poput rimskog foruma ili agore koja je predstavljala dinamički
centar svakog grčkog grada.
- Tanard i Puškarev dele trg na četiri funkcije: produktivnu, protektivnu, ukrasnu i rekreacionu.
- Funkcije trga mogu biti konstantne i promenljive i one koje se javljaju samostalno ili zajednički.
Strana |9

- Funkcije se mogu svrstati u dve kategorije:


- funkcije javnog prostora trga
- funkcije građevina koje okružuju prostor trga

- Funkcija javnog prostora trga:


- pijačni trg (Sijena)
- trg-kapija (reprezentativno naznačavanje ulaska u grad - Podjoreale)
- vojni trg (povezani sa palatama i važnim objektima – Sankt Petersburg)
- manifestacioni trg (igre, festivali, takmicenja, trke - Madrid)
- saobraćajni trg (kolski, pešački i kombinovani saobraćaj - London)
- parkovski trg (trg sa zelenilom - London)

- Funkcija građevina koje okružuju prostor trga


- trg društvenog centra (Firenca)
- crkveni trg (crkva ili katedrala glavni objekti - Firenca)
- stambeni trg (okupljanje stambenih objekata u kojima žive ljudi istog statusa - Pariz)

MORFOGENEZA

MORFOGENEZA GRADA

- Morfogeni proces je kontinualni istorijski proces koji predstavlja sintezu svih aktivnosti, koje rezultuju u
promeni morfoloških karakteristika nekog izgrađenog prostora.
- Ukoliko su morfogeni procesi posmatraju sa stanovišta centraliteta njihovog rasta i razvoja, generalno se
mogu svrstati u dve kategorije:
- monocentrični morfogeni procesi
- policentrični morfogeni procesi

- Monocentrični morfogeni procesi podrazumevaju rast i razvoj izgrađenih struktura na bazi samo jednog
centra, u odnosu na koji se struktura širi.
- U zavisnosti od prostornog širenje strukture, monocentrični morfogeni procesi mogu imati:
- koncentrični razvoj (ravnomerno raspoređen u svim pravcima - Bram)
- zvezdasti razvoj (u pojedinim pravcima - Bat)
- ekscentrični razvoj (samo u dva ili u jednom pravcu, uglavnom zbog topografije - Torino)

- Policentrični morfogeni proces podrazumeva rast i razvoj izgrađenih struktura zasnovana na više centara
u odnosu na koje se struktura širi
- Uglavnom je uslovljen prirodnom topografijom i kofiguracijom terena
- U zavisnosti od načina razvoja inicijalnih centara, rezultat policentričnog morfogenog procesa može biti
dvojak:
- ujedinjenje više centara u jedinstvenu celinu (ujedinjenje radi lakšeg funkcionisanja - Drezden)
- separacija pojedinih centara (javlja se kod dvojnih tj. binarnih gradova - Karkason)
S t r a n a | 10

MORFOGENEZA GRADSKOG TRGA

- Morfogeneza na primeru gradskog trga predstavlja seriju transformacija trga, u kojima se njegovo stanje
usklađuje sa novim potrebama
- Promene koje se dešavaju na trgu su rezultat evolucije društva
- Promena je nastala i u kulturnom kontekstu
- Nova uloga koju gradski trg ima u poslednje vreme vezana je za funkcije odmora, razonode, rekreacije,
komunikacije, što direktno utiče na transformaciju njegovog ranijeg oblika koji je bio direktno vezan za
centar gradskog života

- Razlozi za promenu funkcije i forme trga su brojni, ali se generalno mogu svrstati u nekoliko kategorija:
- povećanje teritorije grada
- stagnacija ili izumiranje određene funkcije grada
- naglašavanje vrednosti arhitektonskog okvira trga
- ekspanzija određene funkcije
- tehnološki napredak
- simbolički razlozi

- Povećanje teritorije grada utiče na to da trgovi nisu na ivici gradske sturkture i ne služe kao trgovi-kapije ili
vojni trgovi, već su se transformisali u trgove monumentalnog karaktera (trg Polopo u Rimu)
- Stagnacija ili izumiranje određene funkcije, koju je trg prvobitno imao, poput funkcije skupštine (trg
Navona u Rimu)
- Naglašavanje vrednosti arhitektonskog okvira trga formiranjem reprezentativnog prostora, koji bi svojim
oblikom i veličinom naglasio značaj objekata ispred kojih se nalazi (javni objekti, crkve, palate – Kapitolski
trg u Rimu)
- Ekspanzija određene funkcije, poput ekspanzija trgovine sredinom 60-ih godina (trg Horton u San Dijegu)
- Tehnološki napredak se ogleda u povezanosti i međuzavisnosti tehnologija i oblika arhitektonskih i
urbanističkih prostora (trg Komune u Alkoju)
- Simbolički razlozi radi cilja postizanja određene simbolike interakcijom građenih elemenata i konteksta (trg
Saveznog suda u Mineapolisu)

KULTURNI IDENTITET

KULTURNI IDENTITET GRADA I GRADSKOG TRGA

- Kulturni identitet grada mogao bi se definisati kao samosvest jednog grada (pojedinaca i grupa u njemu)
koji istorijski nastaje i razvija se u zavisnosti od kriterijuma koji taj grad uspostavlja u odnosima sa drugim
gradovima
- Ukoliko se kulturni identitet posmatra na tako globalnom nivou, onda se može govoriti o:
- evropskom kulturnom identitetu
- američkom kulturnom identitetu

- Kulturni identitet „evropskog“ grada prepoznatljiv je i različit u odnosu na „američki“


- Trg i ulice su prirodna mesta za odvijanje različitih aktivosti
- Veliki broj trgova u Engleskoj, Italiji i Francuskoj
S t r a n a | 11

- U Severnoj Americi postoji mišljenje da američkom načinu života trg uopšte nije potreban
- Uvode nove forme gradskih trgova:
- trg u okviru tržnog centra
- trg ispod nivoa zemlje
- trg na krovu visokog objekta
- U Južnoj Americi su istorijski vezani za fenomen trga

SISTEM VREDNOSTI I KULTURNI KONTEKST

- Stari trgovi često izgledaju uzvišeno i lepo, dok novi ređe imaju tu osobinu
- Prilikom formiranja novih trgova postoji tendencija da se pojedini principi direktno preslikavaju, ali često
ispadnu loša kopija originala

SPECIFIČNOSTI FENOMENA GRADSKOG TRGA U GRADOVIMA SRBIJE

- Svaka sredina poseduje određene posebnosti po kojima je prepoznatljiva


- Osnovne karakteristike gradskog trga u gradovima Srbije mogu se sagledati kroz njegovu:
- izražajnost i zaštićenost (objašnjenje osnovnih funkcionalnih i oblikovnih karakteristika trga)
- sadržajnost (položaj gradskog trga u okviru strukture naših gradova)
- prihvatljivost (način na koji se trgovi u Srbiji koriste, i uzroci takvog načina korišćenja)

IZRAŽAJNOST I ZAŠTIĆENOST GRADSKOG TRGA U SRBIJI

- Nesklad između kompozicije gradskog plana i njegovog arhitektonskog okvira je česta pojava na trgovima
u Srbiji
- Veliki uticaj orijentalne arhitekture nasleđene od Turaka, u drugoj polovini 19. veka svi njihovi objekti koji
su vekovima dominirali gradovima u Srbiji su srušeni
- Javljaju se težnje za regionalnim i nacionalnim stilom srpske arhitekture

Sakralna arhitektura na gradskom trgu


- Crkve su trebale da simbolizuju duhovnu slobodu potiskivanu viševekovnom orijentalnom dominacijom
- Crkveni objekti na gradskom trgu, u odnosu na period nastanka, mogu se podeliti na:
- crkve nastale u prvoj polovini 19. veka
- crkve nastale sredinom 19. veka
- crkve nastale krajem 19. i početkom 20. veka
- Principi koji su postojali prilikom izgradnje crkvi koje su vezane za prostor gradskog trga:
- crkva je uvek postavljena kao slobodnostojeći objekat na prostoru trga
- crkva je povučena od regulacione linije trga (izuzetak crkva Sv. Georgija u Smederevu)
- crkva je orijentisana u pravcu istok-zapad
- prostor oko crkve je uvek ogradjen
- okruženje crkve zasađeno je gustim zelenilom
- crkve ne poseduju naglašene izražajne elemente (izuzetak predstavnici Hanzenove škole)
S t r a n a | 12

Profana arhitektura na gradskom trgu


- Cilj postavljanja javnih objekata u prostor gradskog trga bio je da svojom funkcijom i kompozicijom
povećaju značaj trga
- Podizanje profanih objekata na gradskom trgu srpskih gradova može se posmatrati kroz nekoliko etapa:
- period druge polovine 19. veka
- period prve polovine 20. veka
- period druge polovine 20. veka
- Prvi objekti koji su se pojavili na trgu bili su administrativni objekti
- U nekim slučajevima ti objekti su bili dominantni, a u nekim ne, ali su doprineli kontinuitetu razvoja trga i
učestvovali u konačnom uobličavanju trgova

SADRŽAJNOST GRADSKOG TRGA U SRBIJI

- Većina gradova u Srbiji poseduje samo jedan trg koji predstavlja središte grada (osim Beograda i Niša,
koji imaju više različitih trgova)
- Orijentalni gradovi na području Srbije su imali tri različite oformljene celine: kilije, čaršije i mahale
- Orijentalne karakteristike su počele da se gube odlaskom Turaka, i tada je počela transformacija naših
gradova sa orijentalnog tipa urbanizma na zapadnoevropski
- U periodu od 30-ih godina 19. veka do početka 20. veka, mogu se uočiti dva osnovna pravca u planiranju
srpskih gradova i gradskih trgova:
- pravac koji se kretao ka osnivanju novih gradova
- pravac koji se kretao ka transformaciji postojećih gradova

Gradski trg u periodu osnivanja novih gradova


- Vezano za period prve polovine 19. veka
- Razlog za osnivanje novih gradova je odlazak turskog stanovništva, i dolazak srpskog iz okolnih zemalja,
kao i želja da se počne sa razvojem gradova koji neće imati veze sa ostacima orijentalne strukture
- Gradovi formirani posle odlaska Turaka su: Požega, Loznica, Gornji Milanovac, Raška, Bajina Bašta
- Usvojeni principi korišćeni kod formiranja trgova u novim gradovima:
- planska kompozicija grada poseduje samo jedan trg
- trg je ključni element sadržajnosti planske kompozicije i čini njegovu prostorno-fizičku dominantu
- trg je pravilnog geometrijskog oblika koji je vezan za ortogonalnu plansku kompoziciju
- trg je uvek postavljen na preseku ili uz glavne saobraćajne tokove
- površina trga je izrazito velika u odnosu na površinu grada

Gradski trg u periodu transformacije postojećih gradova


- Vezano za period od 70-ih godina 19. veka do početka Prvog svetskog rata, vrhunac dostigao u drugoj
polovini 20. veka
- Nepravilne, nasleđene gradske strukture su se rekonstruisale, odnosno regulisale
- Transformacija postojećih gradova i njihovih trgova odvijala se u dva pravca:
- radikalna transformacija - potpuno menjanje nasleđenih urbanističkih struktura
- retko primenjivana, jer je bilo potrebno rešiti probleme vezane za otkup zemljišta i vlasničke
odnose, a i vrednost lokacije se razlikovala
- umerena transformacija - unapređenje postojećih ulica i trgova, a zadržavanje osnovne teksture
- korišćena na mestima gde radikalna transformacija nije mogla da se primeni
- primenjivana u dve planske koncepcije:
- u linearnoj planskoj koncepciji (kompletna gradska struktura formirana duž određenih
tranzitnih pravaca, trg se pojavljuje u vidu proširenja na jednom delu tog pravca)
- u radijalnoj planskoj koncepciji (gradska struktura formirana u središtu pravaca, koji su se
slivali u jedno centralno čvorište, obično u sam trg)
S t r a n a | 13

PRIHVATLJIVOST GRADSKOG TRGA U SRBIJI

- Odsustvo kontinuiteta je moguće posmatrati na dva načina:


- odsustvo kontinuiteta u razvoju gradova
- odsustvo kontinuiteta u razvoju građanstva (građanske kulture i građanske svesti)

SMERNICE ZA RAZVOJ GRADSKOG TRGA U GRADOVIMA SRBIJE

VREDNOSNA ANALIZA POLAZNIH KARAKTERISTIKA

- Vrednosna analiza odnosi se na objašnjenja vrednosti elemenata poput izražajnosti i zaštićenosti, kao i
sadržajnosti u okviru gradske kompozicije, osnosno prihvatljivosti prostora od strane korisnika

RAZVOJ GRADSKOG TRGA U SRBIJI

- Aktivnosti usmerena ka razvoju gradskog trga, u zavisnosti od neposrednog postojećeg okruženja, mogu
se posmatrati kao:
- proces transformacije postojećih trgova
- proces transformacije novih trgova
- Forme pomoću kojih se pravila planiranja ispoljavaju:
- restrikcije – šta se ne sme ili ne može raditi
- preskripcije – šta sve treba i mora da se uradi
- smernice – služe za usmeravanje

Transformacija postojećih trgova

- Zaključci koji se odnose na položaj trga:


- postoji izrazita neusklađenost između arhitektonskog okvira trga i njegovog položaja u sklopu
urbane matrice u kojoj se nalazi
- oblik urbane matrice grada utiče na povoljnost položaja gradskog trga
- broj trgova u okviru gradske strukture, kao ni karakter gradske matrice nemaju uticaja na centralni
položaj glavnog gradskog trga
- oblik i veličina trga ne igraju nikakvu ulogu prilikom lociranja njegovog položaja u okviru gradske
strukture
- položaj gradskog trga nije uvek u skladu sa matricom u kojoj se nalazi
- Zaključci koji se odnose na veličinu trga:
- povećanjem veličine trga gubi se osećaj njegovih dimenzija
- postavljanjem objekta u neizgrađeni (središnji) deo trga dobija se utisak da je njegova veličina
mala
- kružna forma sprečava povećanje veličine gradskog trga
- povećanjem veličine trga gubi se osećaj za broj i veličinu elemenata od kojih se sastoji
- povećanjem veličine trga gubi se osećaj za njegovu nivelaciju
- Zaključci koji se odnose na oblik trga:
- što je oblik trga bliži pravougaonoj formi to je oijentacija na njemu lakša
- kružna forma u odnosu na druge dominira u sećanjima
- oblik trga utiče na statičnost, odnosno dinamičnost aktera u prostoru
- identitet prostora ne mora da budeu skladu sa njegovim urbanitetom i kvalitetom
- kružna forma ima najjasniji centralitet
S t r a n a | 14

- Izvedene smernice koje bi se mogle primeniti prilikom transformacije trgova u Srbiji:


- smanjivanje raskoraka između vrednosti arhitektonskog okvira trga i kompozicije gradskog plana u
kome se trg nalazi
- povećanje stepena urbane razvijenosti gradskog trga
- razdvajanje funkcije parka od prostora gradskog trga
- smanjenje površine trga
- stvaranje preduslova za bolju prihvatljivost gradskog trga

Formiranje novih trgova


- U Srbiji ih nije napravljeno mnogo, više se radilo na transformaciji postojećih
- Sa lokacionog aspekta, novi trg može da bude formiran:
- u okviru nove gradske strukture
- u okviru već postojeće gradske strukture

You might also like