Professional Documents
Culture Documents
Morfologija Grada
URBANA MORFOLOGIJA
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE
- položaj
- veličina
- oblik
- Položaj:
- dobar odnos grada sa okruženjem
- dobar položaj donosi određene prednosti
- položaj određuje zaštićenost grada
- Veličina:
- određuje količinu ljudi
- govori o značaju
- Oblik:
- determinanta osobenosti strukture grada
- govori o strukturalnoj ravnopravnosti grada
- nagoveštava način nastanka urbane forme
FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE
- Brojnost
- Promenljivost:
- promena funkcije kroz istoriju
- stalnost i povremenost funkcija
- istovremenost i kompaktnost
MORFOGENETSKI PRISTUP
- nastanak
- promena
- razvoj
GRAD
Geografsko stanovište:
- Za definiciju grada bitne su tri grupe karakteristika:
- demografske karakteristike (broj stanovnika i struktura)
- funkcionalne (značenje naselja u prostoru)
- morfološke (oblik, kompaktnost naselja)
Sociološko stanovište:
- važniji su akteri i institucije nego broj i gustina stanovnika
Ekonomsko stanovište:
- opadanje broja zaposlenih u primarnim delatnostima, a povećanje broja zaposlenih u sekundarnim i
tercijarnim
- razmena robe
Funkcionalno stanovište:
- odnos gradskih četvrti različitih po svom funkcionalnom karakteru
- odnos grada i okoline (u smislu povezanosti)
Stanovište kulture:
- kultura je u prvom planu u gradu
Razvojno stanovište:
- osnovni element je vremenski kontinuitet, grad se konstantno razvija
Pravno stanovište:
- prava i dužnosti građana
Grad je relativno gusto naseljena i izgrađena naseobina koja ima osećaj kontinuiteta u kojoj postoji
mogućnost izbora i koja poseduje svoj identitet.
Strana |3
GRADSKI TRG
Fizička struktura:
- u prvom planu fizička izgrađenost prostora, a funkcija, kultura, socio-ekonomski i politički uslovi su
potisnuti u drugi plan
Socio-kulturno stanovište:
- Definicije:
- estetske
- psihološke
- razvojne
- simboličke
Trg je deo gradske strukture koji se odlikuje definisanim, adekvatnim i organizovanim odnosom
između otvorenog prostora i građevina koje ga okružuju.
POLOŽAJ
POLOŽAJ GRADA
Položaj grada:
- vezano za okolinu grada
- Najveći uticaj imaju geografske i topografske pogodnosti terena
- Ostale karakteristike: opšti tok istorijskog razvoja, ekonomske prilike, komunikacije, etnografske prilike
KLASIFIKACIJA GRADOVA:
- Pojedinačni trgovi:
- u središtu grada (Palmanova, Sijena, Filadelfija)
- na rubu grada (Piza, Berlin, Burgos)
- između središta i ruba grada (Libek, Rišelje, Erlangen)
- Sistemi trgova:
- aksijalni(linearni) sistem (Palermo, Pariz)
- mrežni sistem (Savana, Džefersonvil)
- centrični sistem (Salcburg, Vićenca)
VELIČINA
VELIČINA GRADA
- Prema principu Magdemburskog prava, površina glavnog trga jednaka je 1/15 površine grada
- Veličina trga u kontekstu njegove kompozicione zatvorenosti
- Zatvorenost trga se može posmatrati kao:
- horizontalna zatvorenost (odnos širine objekata i otvorenih prostora između njih)
- vertikalna zatvorenost (odnos visine objekata i otvorenog prostora između njih)
- zatvorenost potencijalnog horizonta (količina otvorenosti neba)
OBLIK
OBLIK GRADA
- Gradovi se, prema načinu nastanka urbane forme, mogu podeliti na:
- spontano nastale (organske,generisane,negeometrijske; nastale na osnovu potreba) – Sijena
- planski nastale (planirani; pravilna forma) – Filadelfija
- Prostorna organizacija grada sagledana na bazi fizičke strukture ispoljava se u sledećim oblicima:
- kompaktan (manji gradovi,gusto izgrađeni - Eg Mort)
- linearan (vezani za glavne transportne pravce,pogodni za širenje - Madrid)
- ortogonalan – „grid“ (najrasprostranjenija, primenjiva, pogodna za širenje - San Francisko)
- radijalan (dobra saobraćajna povezanost, pogodna za širenje,naglašavanje centra - Nikšić)
- prstenast (povoljna komunikacija i odlična pristupačnost, nisu povoljni za širenje - Beč)
- aksijalan (povezane dominantne tačke, upotrebljiv samo kod velikih gradova - Vašington)
Strana |7
- Raskorak između plana trga i izgleda koji se dobija prilikom sagledavanja prostora
- „ulični trg“ je krajnji slučaj izduženosti pravougaonog trga, gde je dužina trga mnogo veća od njegove
širine, a nastao je prerastanjem dela puta u široku gradsku ulicu koja po svojoj nameni ima karakter
gradskog trga
FUNKCIJA
FUNKCIJA GRADA
- Funkcionalni aspekt gradskog prostora kao celine može biti sagledan sa dva aspekta:
- socio-političkog
- socio-ekonomskog
- Sociopolitički aspekt se ogleda u povezanosti arhitekture i urbanizma sa političkim uslovima koji vladaju u
vreme izgradnje.
- Značaj funkcije ogleda se u tome što ona definiše inicijalni oblik trga, kao i njegov položaj i veličinu.
- Većina trgova ima višestruke funkcije, poput rimskog foruma ili agore koja je predstavljala dinamički
centar svakog grčkog grada.
- Tanard i Puškarev dele trg na četiri funkcije: produktivnu, protektivnu, ukrasnu i rekreacionu.
- Funkcije trga mogu biti konstantne i promenljive i one koje se javljaju samostalno ili zajednički.
Strana |9
MORFOGENEZA
MORFOGENEZA GRADA
- Morfogeni proces je kontinualni istorijski proces koji predstavlja sintezu svih aktivnosti, koje rezultuju u
promeni morfoloških karakteristika nekog izgrađenog prostora.
- Ukoliko su morfogeni procesi posmatraju sa stanovišta centraliteta njihovog rasta i razvoja, generalno se
mogu svrstati u dve kategorije:
- monocentrični morfogeni procesi
- policentrični morfogeni procesi
- Monocentrični morfogeni procesi podrazumevaju rast i razvoj izgrađenih struktura na bazi samo jednog
centra, u odnosu na koji se struktura širi.
- U zavisnosti od prostornog širenje strukture, monocentrični morfogeni procesi mogu imati:
- koncentrični razvoj (ravnomerno raspoređen u svim pravcima - Bram)
- zvezdasti razvoj (u pojedinim pravcima - Bat)
- ekscentrični razvoj (samo u dva ili u jednom pravcu, uglavnom zbog topografije - Torino)
- Policentrični morfogeni proces podrazumeva rast i razvoj izgrađenih struktura zasnovana na više centara
u odnosu na koje se struktura širi
- Uglavnom je uslovljen prirodnom topografijom i kofiguracijom terena
- U zavisnosti od načina razvoja inicijalnih centara, rezultat policentričnog morfogenog procesa može biti
dvojak:
- ujedinjenje više centara u jedinstvenu celinu (ujedinjenje radi lakšeg funkcionisanja - Drezden)
- separacija pojedinih centara (javlja se kod dvojnih tj. binarnih gradova - Karkason)
S t r a n a | 10
- Morfogeneza na primeru gradskog trga predstavlja seriju transformacija trga, u kojima se njegovo stanje
usklađuje sa novim potrebama
- Promene koje se dešavaju na trgu su rezultat evolucije društva
- Promena je nastala i u kulturnom kontekstu
- Nova uloga koju gradski trg ima u poslednje vreme vezana je za funkcije odmora, razonode, rekreacije,
komunikacije, što direktno utiče na transformaciju njegovog ranijeg oblika koji je bio direktno vezan za
centar gradskog života
- Razlozi za promenu funkcije i forme trga su brojni, ali se generalno mogu svrstati u nekoliko kategorija:
- povećanje teritorije grada
- stagnacija ili izumiranje određene funkcije grada
- naglašavanje vrednosti arhitektonskog okvira trga
- ekspanzija određene funkcije
- tehnološki napredak
- simbolički razlozi
- Povećanje teritorije grada utiče na to da trgovi nisu na ivici gradske sturkture i ne služe kao trgovi-kapije ili
vojni trgovi, već su se transformisali u trgove monumentalnog karaktera (trg Polopo u Rimu)
- Stagnacija ili izumiranje određene funkcije, koju je trg prvobitno imao, poput funkcije skupštine (trg
Navona u Rimu)
- Naglašavanje vrednosti arhitektonskog okvira trga formiranjem reprezentativnog prostora, koji bi svojim
oblikom i veličinom naglasio značaj objekata ispred kojih se nalazi (javni objekti, crkve, palate – Kapitolski
trg u Rimu)
- Ekspanzija određene funkcije, poput ekspanzija trgovine sredinom 60-ih godina (trg Horton u San Dijegu)
- Tehnološki napredak se ogleda u povezanosti i međuzavisnosti tehnologija i oblika arhitektonskih i
urbanističkih prostora (trg Komune u Alkoju)
- Simbolički razlozi radi cilja postizanja određene simbolike interakcijom građenih elemenata i konteksta (trg
Saveznog suda u Mineapolisu)
KULTURNI IDENTITET
- Kulturni identitet grada mogao bi se definisati kao samosvest jednog grada (pojedinaca i grupa u njemu)
koji istorijski nastaje i razvija se u zavisnosti od kriterijuma koji taj grad uspostavlja u odnosima sa drugim
gradovima
- Ukoliko se kulturni identitet posmatra na tako globalnom nivou, onda se može govoriti o:
- evropskom kulturnom identitetu
- američkom kulturnom identitetu
- U Severnoj Americi postoji mišljenje da američkom načinu života trg uopšte nije potreban
- Uvode nove forme gradskih trgova:
- trg u okviru tržnog centra
- trg ispod nivoa zemlje
- trg na krovu visokog objekta
- U Južnoj Americi su istorijski vezani za fenomen trga
- Stari trgovi često izgledaju uzvišeno i lepo, dok novi ređe imaju tu osobinu
- Prilikom formiranja novih trgova postoji tendencija da se pojedini principi direktno preslikavaju, ali često
ispadnu loša kopija originala
- Nesklad između kompozicije gradskog plana i njegovog arhitektonskog okvira je česta pojava na trgovima
u Srbiji
- Veliki uticaj orijentalne arhitekture nasleđene od Turaka, u drugoj polovini 19. veka svi njihovi objekti koji
su vekovima dominirali gradovima u Srbiji su srušeni
- Javljaju se težnje za regionalnim i nacionalnim stilom srpske arhitekture
- Većina gradova u Srbiji poseduje samo jedan trg koji predstavlja središte grada (osim Beograda i Niša,
koji imaju više različitih trgova)
- Orijentalni gradovi na području Srbije su imali tri različite oformljene celine: kilije, čaršije i mahale
- Orijentalne karakteristike su počele da se gube odlaskom Turaka, i tada je počela transformacija naših
gradova sa orijentalnog tipa urbanizma na zapadnoevropski
- U periodu od 30-ih godina 19. veka do početka 20. veka, mogu se uočiti dva osnovna pravca u planiranju
srpskih gradova i gradskih trgova:
- pravac koji se kretao ka osnivanju novih gradova
- pravac koji se kretao ka transformaciji postojećih gradova
- Vrednosna analiza odnosi se na objašnjenja vrednosti elemenata poput izražajnosti i zaštićenosti, kao i
sadržajnosti u okviru gradske kompozicije, osnosno prihvatljivosti prostora od strane korisnika
- Aktivnosti usmerena ka razvoju gradskog trga, u zavisnosti od neposrednog postojećeg okruženja, mogu
se posmatrati kao:
- proces transformacije postojećih trgova
- proces transformacije novih trgova
- Forme pomoću kojih se pravila planiranja ispoljavaju:
- restrikcije – šta se ne sme ili ne može raditi
- preskripcije – šta sve treba i mora da se uradi
- smernice – služe za usmeravanje