Professional Documents
Culture Documents
iz oblasti investicione
potrosnje
Aleksandar Antic
PRIRUCNIK 0 INVESTICIIAMA
IZDANJE
Reeenzent
Izdavac
m",iv",ed"i
.., PREGLED
Beograd 1976.
Di:rektol'
Toma MARKOV[C
SJobod\3ln SINDOLIC
Ul'edl1;itk
Mkoslav MILOSEVIC
Teh-!1JiiQkj ul'edn.iJk
Snezana NEDANOVSKA
(; / ,
Signi:ura
- ' ,>
PRVOM IZDANJU
AUTOR
5
PREDGOVOR
DRUG OM IZDANJU
AUTOR
SAD R :z A J
Strana
PREDGOVOR 5
UVOD -- 13
fudela ,jn'VestiClija - 26
PniirvredJne inves.ticije 26
Nepl'ivl'ed'l1e investi,oi,je 26
GmdeVlilnsk!i radoIVi - - - 28
O,pr;ema - - - - - 29
OSllalle Ii,ruvesiticije 29
o.sni'Vacka uilaganja 30
In'VesitJitor 30
I·nvestli-ci.ollli objekti 30
Gradevilllo;ki objeka-t 31
Rrethodni iJ'ad:ovl - - 33
PtJipremmJi .radovi - - - - 33
Rnilv!remen!i raooVii - - - 34
I n.vooticiIOI!1;i pl'Qgram - - - - - 36
Inves~Lcjono-tehnJilcka ddkumentaoilja 38
rada - - - - - - 51
7
Strana
57
vezj sa zahtevom 59
60
(ll
UslliO'Vii
62
Ja6am:je
sredstava 63
Oeena .
spoSlO!bm)!~i 64
B'lltni elemeThti
okrediltu 66
za investtCli'jle 73
73
75
77
78
78
81
81
82
OBEZBEDENJE
SREDSTAVA ZA INVE8TICIJE 83
Za Ikoje
5e obezbedujlu sred3ltva 84
D()!kaZio
sTedstviima 87
Za,koinIom
obezbedena sredstva 94
od Sluzbe 97
drustvenog
.ra:dcwa 99
OBEZBEDENJE .PLACANJA ZA
INVE8TICIJE 125
Obaveze jnv€,stiboTa Ii izvoaaca
127
U kojnm sl:ucajevima 5e ne
129
Instrumenti obezbedenja placanja 130
Kaida 8e 132
Cek 133
sredJsta,v'3 -n3
racun 135
vwvojenth
sa racuna 136
8
stra.na
baruke 146
menica - - - - 149
supergarantija 156
,d/u,zJllJuka - - - - - - - - - - 165
9
Strwna
186
ilmmst'rulk1iure 189
investiciona 193
lilli ne Qbe?Jbeduje
odobrava kmdilt - 194
7:a lnepdmenj,iNanje o:dredaba Zak:xna 195
uCeSce 196
Ii nepl1Okwodne .1niVes!Ji~
196
za ,iiz,gradmju Sklcmvsta 197
10
OBEZBEDENJE SREDSTAVA I PLACANJA
PRI UREDENJU
GRADSKOG GRADEVINSKOG ZEMLJlSTA
- - - - - 218
ZAKLJUCAK 271
11
UVOD
Jedan od krupnjjih problema koji je pratio 'na.s posleratnj razv'i
tak bi~o je f.in<ll!1si'r anje ,j.llwesti'Ciija, tacnilj e problem obez,bedenja sred
s!ava za i,nvesticije. Taj problem reperkutovaJo se i na niz drugih
problema, koji su jz IJoga ·proizla!zli.J.i, kao Sto su nemogu6n.ost fi8IP1a.te
potnaiivanja za lzvrsene us.luge odnosno za izvedene 1'auove, a u veti
s tim neli.kviunost izvodaekih organizacijai njihova nemog'Ucnost da
odgovaraju obavezama prema d()lbavlja6ima.
Ovi problemi l'esavani su na rMilicrte naCine, zav,ilSno 00 perJ,O'da
i vrste problema. Sve mere koje su preduzimane donoSenjem odgo
vaJl'8Jjucih pa1OIp.iJsa tezHe s'u ka tome da srede ad: TlJOse, pre svega
hmedu investitor'a i izvodtaca, i <cia i,zVlOdackim organJizacijama rtj. gra
devinskim pre<luzecima j proi.zvodacin1.a opreme, kada se ana 'rz,ra
duje po .porudzbini, obezbede bla,govremenu j,spla,tu za izvrseneusluge.
U cilju reguUsa'l1ja ov,ih odnasa donet je kpajem 1961. godane
Os-novni zaikon oilzgradnj!i iJ1V'esUci<Ol1ih objekata, cijirrn odredbama je
billo 'I:m:~d\l'ideno da 'imvestii'tor moze pri.sbpilbj in'i'esti.ranj'u true poiito za
ta ulaganj'a. obezbed.i sredstva pred:videna i'l1vesticiorum .p rogramom.
Kako odredbe pomenutog 'OSOOV1l1JOg z.aU<:cma niisu hUe dovoljno
j~lSne,tnvc.s.ticijallna ,se prjr3'tJupa,lo' Ii, ISa deliJm:leno Qlbezbedenim srejs-tvi
ma, ill sa obezbedenjimu Jwja 'su bi~a fiktivna. U toku prlimene ovog
zakona ukazala sc potreba da se zakonskim pmpisom ppecicziiJ."a 1 to
sta se p<)drazumeva pod obezbedenlim srecistvlma, jel' }e bilo oci<gledno
tia sarna ,jq.java investiotora da raspolaze potrebnim sredstvima ni'je
garantovaJa i stvarno ohezoedenje sredstava.
Zibog nejas..no6e !i nepreoic.mos1ti I\l ovomzatkJcmu bilo je r~hic'iVih
shvatanja sta sc smatra Otbezbedenim sl'edstvi.ma a 'sta ne, i to ka:ko
od strano i'nvestibora tako 1 od strane nadleznih za izdavanja odobre
nja za gradenje. prj izdava.nju ovog oc1obrenja na;dlezni organ; su se
13
zaDovoljal'a,li formalnom izJavom investi,to,a da su sredstva obez
bcc:tena, odnosno da ce orti obezb€dena 'U pel'iodu u kome investiciona
izgradnja traje. Cad, se u ne-kim sJucajevima ulazilo u invesbicije Ia da
nadlelnim organJ.:ma za davanje otiobrenja za grade.nje nisu ipl1llZ.alni
nl .ovli iorml8;lni dotka,zL. Po:sled!~a ovakvog mH2'i"13 uJazenj8 u inves~i
cionu izgradnju bila je veliikli broj zapocetih a nedoV'rsenlh objeka:ta,to
je na kra,ju nan-osilo veliJke stete kako lnvestl,toDiJma tako i zajedni!ci,
jer se gradenje vrlo cesto obUJstavljalo odnosno radovi su konzer\'i
rani, od cega je, pre svega, trpela privreda eele zajednice a 1 svl
uces-niel u takvoj investicionoj izgiradnji.
Ulazenje u investicionu lzgradnju bez obezbedanih sredstava ima
10 je teski,h posledica, pre svega, za izvodaee radova i i&po.ntCioce
proizvodace (}preme, koja je :radena po pol'udzbl'ni. Noobezbedenje
sredstava neizbezno je dovodit1o <dO' kreditiramja odsilrane ilzvodaca,
odnosno isporucioea opreme za i,zlIDS izvrsenih radova koje ilnvestitol'i
zbog mrlostatka srodstava .nisu mogli da plate. Zbog ovakvog poloZa
jn izvodaca radova 1 .i&pOJ'ocilaca .porucene opreme u &1ucajevlma kada
su z",1lOcinjanl radov:i bez obe:obede.nU1 donel;a je krajem
1961. godine Uredba <0 obezb€d€Jljima za pla6anja ,1zmedu lwrlsniika
druStvene imovine. Prellnatoj unedbi svaki ifnvesbbbor je bio duzan da
priLikom ugoYaranja ;invesilicionill radova obezbedi placanje, tj. pruZii
izvoctaeu .raldova, odnosno ,isporuciocu opremekloja seizraduje pO' po
rudzbiUIi, garantiju da co 5e i,zw1!lerlJi radov:i j platlrti. Uredbom su, koo
instl'umenl:ti obezbedenja placanja, bilj propisaru avans, akrediliv i ga
ranUja banke ka.o p.laca, s tirm sto je blainka mogla Ida dtaje ove garantije
dO' otiredenog iznosa, Osim ovih uredba nije predvidala neke druge
mogucnosti za obezbedenJe plaeanja po Zlaikljuce.n·1m ugO'vol'lima.
Davanjem avansa ,ilnvestiior je prenos.iJoodreCleni la:nos sredstava
na ziJl:o-raeUfl izvodaiSa raooVla, pa je na taj ,naCim ii. obezbedenje po
ugovorenim radovima bilo polipuniJe i slgurnije. Otvaranjem akredl'11ilva
u seddstu SDK !\,de je k.o11isnrk akrediilti,va - izvodae radova, (JIdnosno
isporuOilac opreme lmao ziro-raCWl,izvodac je b10 obezbeden i mogoo
jt:' da naJ:)la'ti izvrsene mdove oonosno ucitnjenu usLugu, Gara.ntija ban
j,e kao placa je takode bl,o na6im obezbedenjaplaeanja, jel· je banka
bila IObavezna da ,ilSpla'ti pocLnete sirtuaoije odnosno falkture ako dh i!Il
vestiltor ne hi plill!JilO. MedUlbiJrn, i pored ovaikvog nalSilna obeZib€danja
placanja po ugovori,ma, u praksi je bi~o slU'cajeva odre
daba ,pomenute U'redbe. TO' se pre svega cinllo 'lLgO'varanje-m radova
pO' delovima, tj. parcijaJ.ino, a banke su davale eak i uslovne gar8ll1tije,
tj. uz obavezu izvodaca da nece tr8!ZHli naplatupo osnovu garantiije,
pa u pral!:Si i nije blJo slucajeva da je bainka ,izvrSJ11a isplatu po da
toj garantiJi.
14
Mere za obezbedenje sredstava do 1967. godine
15
Zatose to j negaJti:Vno odra.oolvalo na stanje, pre svega, 11 gran!
gradeVlinal"Stva.
I pored jasnih sLavova u zakonu sta je obezbedenje sredstava a
sta o'bezbedenje placanja,gnadwilJ1811",91;vo je 11 ovom perioo'll belezilo
stalan porast 'nenaplatJi'Vooti svojih potl.'aZi va;nja za j,zvl'sene l'adO'Ve,
Gradevjnan:'stvo je baS zahvaljujuCi OVQ!Y\ zakol1u u naJpoVlOlj,nijempo
lozaju U odnosu na osta·le grane prWrede. Zakol1 je dcmet da se gra
devin.arstvu omoguci skore potpuna 'l1aJpla'ta izv:rs€lnih radwa.
Oil da je Ii pared ovi,h mem najveei bl'oj gradevinskih preduzeca imao
nenaplatlva potrazivanja ukazuje .aa odredbe OSD'ovnog zakona 0 'obez
bedenjru placanja po ugoOvor:irna ni,su primenjivane cmako .jrailw 811 pro
pisane.
K·asnijim ·izmenama Ii. <iopunama OsnoV'nog 'oojeSIU ,dono
sene sve do 1971. god'ine, mda je {l1l1 prestao da ,vaZi, a 'i odredbama
Zakona 0 bankama, odredbe 0 obe2)bedenju sredstava 'i platanja su
uneko01Lko prosirene, time joe izvodJaCkinn organ;izacija::ma Q!Y\oguceno
efiikasruije QbeZibedenje ,na'Plarte 'potJra~vanja za uCinjene uslu,ge.
Brestankom vaienja Osnovi!'l.Og zakona 31. decembra 1971. godine
obaveza dOllosenja ,propi.sa j;zoblasti i,zgradnje ~rwesti;ci()11ih obje'kata
iobezbedenja sred:staVia za 1zgradnju .ilw€>SI!J~CliJonjh objekalf,a p.r-esla je
na socijaLiistUcke repubUkei autononnne pokrajine.
U PWpLse s00ijalistiCklih republ:ilka .j 'auDonomnLh pokrajiina ug
lavl1'om su unete, sa .izvesnim izmenama, od;r.e<lbe 'Uklin.utog OsnOiVnog
zaklona.
Medutilln, u vezi sa Jzgradnjom li/nvestici:onih objeka.ta
denjem s'l:'edstava na ·snazi je ,j nliz drugih saveznih p!'lopisa se
odlredeni naciil1 regulillSe :kor.iScenje S'l'edsta'va za investicije. ToO 5111
propiSi 10 polaganju <iepozilta, plaeanju doprinosa, 'Obezbedenju ,sopstve
nog uCesCa prlkiredi:tiiranju 'Od banaka i s1., .Le se paraleieno sa pri
menom adredaba pnjpisa .0 j:zgt'adnjj j,nvestici'onih obje;kata obezbe
sredstava prinnenjuju ,i odrectbe tih drugih prop:Lsa. Primera
nidi naIVodiil11JO i Zakon 0 posebninn uslOv,bma za odobra'Vanje
cil()nih ki!1edita ("81. Hst SFRJ«, br. 71/71 l k o j : i m s l l dMe
novne postavke 0 ueescu J:nves~itQr.a i d.obijanju kredita lead banaJka,
s ,tim sto su odredbama .1stog zakona socijalilSiicke repubhlke i ,auto
nomne pokl;aj'ine ovlaScene da svoj.inn propisinna bU,Ze ool'ede kaIko i
na kojii na:6in 5e polaze UCe6ce p:r:ilJ.ikO'm dO'oi'janJ,a inv€stidcmih kredi
ta ·kod tanaka. U SrbijJ. ,to !reguli6e Za:kon 0 u1.vrd.ivanju vi.s.ine oba
veznog ucesca iz sopstvenlh sred<Sltava pri dobijanju i'nvestix;i>{}ndh ikre
nita (»81. gla~nik SR SDbije"', b1'. 47/73).
U >>51. listu SFRJ«, br. 22175 objavljen je Zak>on 0' obaveZrlOln
evid€ntkanju jlnvestici>on:ih ulaganja (u daljem teksbu: Zakon) koj.im
16
j'e predvidena obavew. ev1den1li.ranjl8. i:n'Vesticija u osnoOvna sredstva:,
Prvenstveni ,razlog za donosemje oOVoOg zakona j.e sto je investiciona po
trosnja pClsUednj.ih godina u naglom pora,stu ,i sto u dO'sta slucajeva
sv€ i.nve.stioij.e nisu pokrilvene 'Odgovaraj-u6im sredstvima, Pored toga,
potrebe sadasnj.eg raZiVoOja zemlje za,htevaju da ,se na nivou cele zemlje
iJna Ltv,id u nameravane investi>eije, kaikoO bi se i'zbeglo dupLiramje ka
paciteta, Dl"ustveni fYlanovi razvoja i nj.ihovo osLvarivanje zahtevaju
da se Ii na polj,u investiiram;ja p;:i'\mpljaj u paci:aci k'oj'i su o()lj inte.resa
za celu zemlju J da se opraroi njihoOvo ,izNrsenje,
o.dredbe zaJkona ,omogucavaju organima upravJjanja i radn;i;m 100
lektivrim,a Ologanizacija udruzenog 'nada uvkl u :koriiS6enj.e postojecih
kapacjlteta, 'kao Ii u to da Ii u 'odno'Snoj sj,tuacij.i tn'lba donOISiti odluku
00 .investici:jama rili ,neo Evidenti'l"31l1je inves bioija pos.ebno ce oJalkiSati
nadleZnim organilma da pr,i do.noSenjuplanova oOdluce koje j,nvesticije,
u Ikom ohimu j g,de treba 'izvf.siltli, odnosno gde, kada i u sta investirra
ti da b:i Ite .i'J1ve:c tici'je b1~e :U ,s kladu s dl1ustvenim plancwima razvojta
zemlje, Pl,sebno je Va'ZlD{) sto ce na ,o vaj 'nacill1 s l-edstva Rlojima ,ras.po-Ja.z.u
OTgaruzacije udruzenog raM, zatilm baTlik.e 'i dr,uge insti'tucilje, bilti us
mel'ena 1la!mo gde je naj,p o.Lrebnilijeu dabom trenUltkU,
Navedeni razlozi Uikazuju da je ,btio ne>CJphocino donetl jedJan o'Va
kay zaikon kalko bi se zaustawilo dupl1ranje investici:onlih obj,eka,ta, Time
se, u prvom redu, Ip omaze lilnvesUi.ttorima, to jest org8inizacilJama udru
ienog ,rada ua ulaZu S!viOja sreds:tva 'U Il{jCIJpadtet€ kojlih 'Ll zernljli ,vee
ima dovo:ljno, vee da ih usrnere u one :inveMicije Ikoje ,s'u u datoan
momentu od silfeg Illnteresa, a sarniIrn tim i od inberesa za vla6ni,ka tih
raspoloziv;ih sredstava,
ProbleIl'\i j.nvestioiJone potrosnje predmet su sLa!1nih raz,J'l1.a,tranja
svih nadlezruh drZavnihorgana, pa se u vezi s tim pre'duzimaj,u i
DdgovaJrajuce mere za otklanjanje sViih negativ.nih pojava na polju
invesuicione potrosnje,
OsnoV'ni zadaoi z'a iSred'ivanje pr.i:1i'ka na ,p olju rnvesbi.cione potr.os
nje u lSadaSnjjm uslovima biJJi oi:
- predll.lZ.ilmanj.e mera za zaJvrSavanje 0 raku kVUIpl1lih pfiiorti<te<tnih
objekata 100 koOjoih zav.i.osi celokJupan pI1ivredn'i TazVOj zemlje;
- da 1nvestittori pni,ruiiJtetnah dbjekata s.vQja i!.',aspoloziva sredstva
prvensl;veno usrnere Ina dovl"senje ,tilh objekata, s ,tUm ,da ne ulaze u
nove Itnvesilidje dok potpuno ne zalV'rSe zapocete prior.1tetne objekte;
-.cia :republike i au'tonomne pokraj.ime izvr~e selekcij u zapocc
tih anedOVrS8l1'ih objekata ,i uLvl'de konacnu li>stu pl1ioritetnih i!l1vesti
cija, k.ao J rokove za nj,ihovo dovr~enje, 'da'lje, da TepubliJ;:e i auto
nomne pokrajine odogovol1Om utvrde k011kretne prio.ritete dovdienja
zapoceiJih i ncdovrsenih knlpnlih en ergeLskih , sao'b'racajnih, tur1stiICkih
EKONOMSKI FAKULTET
SPLIT
i drugih objekata, u skladu sa Rezoluoi.jom 0 osnovama zaJednQc-ke
poli1i.ke ekonomskog i socijalnog razVioja Jugos,javije u 1975. godJi!nJ, i
da utvrde mere koje SiU preduzete Ii koje ce predUlleti za dov.r.§enje
tih objeka:ta, potrebna sredstva, ,leao i 1'oko'Ve za potpuno d.ovrsenje ob
jelmta utvrden<jJ1 lov.im dogoyofom;
- da rt::pub1ikei autonomne pakrajine usmere -sredstva dinar.ske
protif'v"vll"<€>oooslJi Irnost,!13ll1ih fi.nam.sijskfu &r.edJLta lmja SiU jim J.'asporedena,
leao !i sredSitva koja ce lim bii'ti raspiOdeljena, prlvenstwlIlo na zaJVnsav<l
nje pri0l'itetnih objekata;
- da !repubHke ,i aut,onomne pokraji!ne :preduzJllJu mere za pri
kupljanje sredstava (mspiJs'ivanje zajmova, i·zdav3ll1je obveznica [ d'l'.)
odnosno za urlruillvanje sredlStava, za dOlVrsava~1je ovih obj'Elkata na
svojoj teriuOIJ:iji;
-ella Pl1iv!fedna lWimol'a JugO's.Javij'e poj"rene inrdjat1vu za donooe
llje ,samoupravllJili spor82JUma za udruZiivanje r.3JspoloZivih sredstiVva
akumulacije zainteresovanih o:movnih orgaJl1izadja udru7..enog rada za
dovrSenje prloniltetnih objekata;
- <Cia 15e po.ostrenom kontroilom pr:imene posoojecih propi\Sa Ii pot
rebni:m izmenama J dopunama odgovara.tu6ih ,propisa obezbedi :da .1n
vesti'1x:mi i davaocii garantija za primlLteltne objeiMe ne mogu preuzIima
t1 nove obaveL:e po o.~noV1U kredi ta i garantija IBve dok neilzvrSe
preuzete dospele obav€"Le za d.zgra!dnju hili abjeka'l;.a, koo i da nadu re
senja za izvrsavanje preuzet.ih obaveza;
- da :pos1ovne banJke Isredsbva \Swjtih kr-editnih po'tenoi<jrua usme
re Ina dovrsenje primiJtetnih objekarta, kao i da produze rokove otpLa
te dospe1ih anui1eta j lzvrse refLnansiranje iz na'placenih anuiteta.
U cillju sprovodenja svih ovtih zadataJka Ii ciJljeva nadlec'LUi oJ'ga
ni su ,pr-eduzeli niz meTa, medu kioj.ima je i donosenje Zatklona >0 obez
bed,iv\3.:nju placanja hwestici.ja (»S1. liJst SFRJ «, br. 30/75), ZaJkona 0
poJaganju depozita U iJlves:ti<ci1OlI1i.m ulaganj.il!11a u neprivredne Ii ,nepl'O
izvodne itIlvesticije (»S1. list SFRJ«, br. 36175) koo i niz drrugih pro
pisa 1z ove oblasti.
Zakonom 0 >obezbedievanju placanja inveSiticija regulise se ·obez
bedenje plaeanja obaveza 'i potra;iJivanja po osnovu investidja, ,s tim
sUo joe ovaj zakon tako lJi:;oocipi1ran da 'regu1i.se mateniju u vez.i sa obez
bedenjem placanja, dok je zakoni;maidrugim propi&irmarepubliika i
auio.nomniJ1 pokmjina .regu1isano obezbedenje sredstava za illnvesmaije
u celitni. Drugim ree1ma, POOPlI"lima repubLiJka j a'utomomnib. pokrajina
reguhsane su fiLnaJl1sij>sk.e konstnwkcije za inveshcije, dok ov·aj zatlmn,
nastavljaju6i se na te :prQlPli;se, reguHse plaJcanja, ci!me 5e dobija zauk
ruzena celina - od iinansijske konstr'Ukcije do isplate obaveza nama
lih po osnavu investi-oija.
18
Prema valeCim proptsirrna republilkia i aul<momnih pokl'ajina, ko
jima su regulisana pi,t anja u veti sai<zgroonjom linvesmdonih objekata,
predvideno je da !?Iradnja invest.iciJondd1 objclmta moZe pateti sarno
ako jl]1vestiltor obezbedi sredstwl za~gradnjucelog 'objekta :iJi, aJro iz
gradnja pTeJTIaprogramu rtreba da traje lillie godina, ako ,obez,b edl
sl'edstva za dzgraidnju u jednoj godJi,ni. Pod obezbederuirrn sredstvima u
smiislu pomenutih propiJsa TBpubLUka i autonomnih pokraj:irna pod>OO2JU
mevaju se:
a) da je Iiinves1li:nor izdvojil() soplStvena sredstva na pos eba,n ;ra6un
kQll Sl'llzbe dl'ustvenog tknjugovodstva;
b) <ia je .investiboT pnilbavio kired~t ill ga:ranbi.ju banke, prerna tko
joj ce banka isplatiti dospele obaveze ako to i'nvestirtor m.e bude 'llci
nil() iz sopstve.n.Lh sredst[lJva <ib ooobrem.ih kredita.
2* 19
d) da se jedna od b:tnih pretpo:stavki za
nje pr1vrede u pravculooji je odreden ekonomskom po,LitikQm;
€) da sVQdenjem investic,i'oni:h unee SilTIiri
vanje trenda cena i stvore ll;!ovi za po\'oljniju spolj,notrgorviillsku raz
menu, Q(\nosn,o smanjenje deficila trgov.inskog bila;nsa,
ZaJmnom se u pr:ometizmedu ,ko.risnika drustvenih sr€ootava uno
se i odredene har!JiJe od (eek i menica), sta breba da dorpri
nese brzem reSavanju duzmic]"o-poverilackih odnosa.
U .izbol'U 'naCina problema nep'okdvenih :inveSJtdcija i
resavanja jednog dela dUZllicko-povel'iuackih odnosa poJ8JZd se od utv,'
deni'n 05nova za :izgradnju ekonom,:;kog a posebno ·potreba
d.a se monetizacija odnosa, 'da prD
met postepeno uvode odredene haJrtije od vrednoC'lti ,i da se IPride
stv2Jl.mom nap,ustaJnj,u [a.kimrtisane reaillj,zad~j€ kao metoda ul\lwdiJvanja
,j mmove za kreinanjepotrosnje vi,dova, pa dnv€6tici.one
potroSnje.
Monetizacija cLuzni6ko-pOiVer.Uackih odnosa zasruovamJb na investi
cijama SaInO prva faza ukLLpne monebizacije odnosa. Ovo ·stoga
'S0 d0510 do zakljucka da na poclrucju inve&tici:ja U ovom trenut
ku postoje tBJkvli problemi koje treba rdi,ti u sto kra6e:m 'I'o>ku, dD>k se
ostali duzl1'i'cko-poverilacki ()!dlnO::l~ mogu resavati u sl,a:bodnrjim
rokov1ma, koji ee omoguci,ti redovan postupaksklopu donCtsenja sis
temskih ,rcienja u okviTU fi'nansiU'anja drustvene repc<odukci.je,
Osnovne postavke u zauwnusu dru§tveno~pr.avna Nea ko
l'isn;ici drus.tvenih sredsta:va - ne TIl!Ogu medu.,:;obllO zasrurvahl dUMCko
-p<overilacke oci:nose po osno'vu 111vest:icija a da ne obezbede pIacanje
obaveza, Pr""ma kon1&ni(li d[:us1Nenih s.redstava dU7.mi 'su da se za
,l,z;vl'senje oba'veza obeobede 'ocla'edaruiJm oostrumentiJma placamja, Odl1iOS
no odredenim iinstrumentima obezbede:nja placan]a 'su predvideni
zaJkononl.
Odredbe O'vog zakona O'dnose se na sv,ei{;ol':isnike dr,usLveJ1lLh sred
stava bez izuzetaka.
Zakonom su utvTdeni pojmovl ,p017erioca, g'ID'anta ava
l:iste, je bi,lo potrebno radi a1dekvaLne p':1mene zakona,
Radi praviJne primene zakona bllo neophodnQ da se defil1'iSe
pi'Canje !ita se smatra ,iJnvestiCljom, pa je uLom smtslu odr€deno da
ulaganje osnQIVna sredstva, srE"dstva h!oja su jzjednatena sa
osnovnim sr,edstvima i druge trajne f'ondove, :;lredstavija :'ll'vestiaiju.
Imaju6i u vid u potrebu seDve kateg'orije bHze opredeie, za:ko'nom
je p.redvlideno 'ovlaseenje Gavemarn 'izvrSl1iO!lTl vecu da def.i.nuse
pojechna ulaganja Jwja 5e inve:>ti<eij om.
20
Odredbe ovog zaJrona vaziJ·e ·su sve do dOI1O'senja Za,kiOna 0 obez
bedivanj,u placa,nja izmedu ;kor:is.n.ika drus;!lveni'h sredstava (»81. liJs.t
SF'RJ«, .or. 60/75), kojim je uveden novi sistem obezbedenja placanja i
nacin placanj,a 'iIn.<>i:rumentilma obezbedenj a plilcanja za ooredene 'dui
nicko-'pover.iIlaoke odnose Ik01'.i.sniika crrustvenih sredtstava. OdT.e dbe ovog
zakona po 'oonovu invesbcija skoro su isto\' etne sa ,odredbama koje su
bHe date u zakonu iz juna 1!J75. godiime, kojoi je donos'enjem OlVO'g no
vog zakona pres-laO' oa va~i.
21
avalist na menici moZe bili sarno banks, dok 1.1 ostallm sl1.1eajevima to
moZe huH i svaki drug! lwnisn.iikdrusWeni;h sredsmva.
Bit-no je 1.1 svemu O\TQme da je za nastajanje
kog odnasa izvrsena obaveza koja je uglOvorena, to jest od poverroea,
cDmese stvara lOhaveza za drugug partnera duinika.
S obzirom da je jedan od OSTI()'Vnih ciljeva zalli:ona da se utiCe na
smanjenje dUZnicko-poverilack!ih odnosa, odnosno da se njime obe:llbe
di odredeni stepe.n likvidnosti, se onemogueav3mje suvaranja
novih obaveza pre nego stu seizmire dospele, pa se samiim tim d1.1z
n'i,ku zabranjuje da zasniva nove d1.lznliCko-poverilaeke ocinose na 05
novu investicija daoclobrava nove ikrediJte, daje avale Hi ga>raJDJti~e
dok dospele obaveze ne lzmi:ri, iSto se odnosi i na banke. Medutim, 'Ova
zab;rana vazi sarno kada se md! 0 ne!zmirivanju dos'peHh ohave7Ja po
osno'Vu investidje. Zabrana je logio!1Ja, jer ne treba davati moguc
nost korhsn:iiku da zasniva nove obaveze ako vee ne moze da iiZ:Il.1liJri
dospele. Sve se ovo odnooi na davaoca o'vlascenja za davanje ga
ranbije.
On'\) sto je >bitno u zakonu, a !lto se u necemu razlllkujeod odre
daba ukinutog zaJloona, to je da se dU7.ruk obavezuje da in&trumente
obezbedenja placanja investicija pretia poveriocu u roku utvrdenom
pri ?,ooni'V&nju duzni<C'ko-;J;»()Verilackog odnosa, aE koji ne maze biti
posle roka utvrdenog za otpoOinjl8.nje radova od strane poverioea.
Prakticno, to bi znOCiw da se ugovar izmedu izvodaca radova (pove
Moea) rnvest~tora (dmnika) moZe zakljuCi,ti i pre predaje iru;;trumena
ta O'l::ezbedenja pJaeanja, all da taj rok pretiaje tnskwnenata obezbe
d.enja placanja od strane duznilka mora da bude naznacen u ugoQlVo:ru,
kao li to dataj rok ne moze billa posle pocetka radova, odnosno posle
ugOV()'reI1og roka () pooetku Jzvodenja radova. Ukinullim zaikoJlom je
.iJzri'ci,to bila recen'O da se ne sme zak;ljuciva.ti ugovor .0 izvodenju 1'a
dova ako se poveriocu, odlnosno i.zvodacu rad0lV8 .pl'€thoclno ne pruze
instrument! obezbedenja placanja.
Ovakav stay I.m:xizlaZd dz odredbe 61. 7, Zakona, mada u c1. 45.
d.\Stog zaki::ma stoH odre'Clba kojom se odgO'llQrnom lieu investbbora za
branjuje da zalklljubuje ugovor aka zna da obezbedenje placanja nije
izvrseno prema zaikonlII. PraMiCno, investitOf (duZnilk) treha da obez
bedlj'l1'Ytmumente pIaeanja (meniflu, garantiju, cek 'ild akr€di'1liv) po. da
za iznos istiih in6trumeno.ta Qbe2lbedenja ob1wlja ugo'Varanje u tom
ilz!1JOSu.
Logitno je da 1nvestiltor n.ije obo.v€zan da prj1bavlja instrument<?
obezbedenja ako je plaCainje il'lNrmo unapred avansom, kakQ je to vee
receno 1 u odredbama zakona kojj je prestao do. vazi.
22
Kako .u pMksi cesto treba ugovori.ti i·nvesticione radove izroedu
investiltora Ii i·zvodaea 'u v.ilsini ugo<Vora, to je potrebno cia 's e 1 u ugo
VOl' 0 Vzvodenj'u lfadova ·stavi odgovarajuca klauzula da lUgo<Vor stupa
na snagu samo kada se obezbede j propisani ·1 nstrumenti placa-nja.
Is-to taJk:o, u zarkonu je obaveza za ~dava,nje naloga pt'€idvtidena PoO
datlm ga·ratt1!I1i'jama na sam dan dospeca obaveze urnes to na hi dana
pre dana <iospelosti, kalko je biloO predvideno po odredbama uk!inutog
zaJrona. 1 roOk u koOme je investitoOr duzan da izda na·Jog banei za is
platu J,z Jkredita po investrieijama, koji je bio p.redvlden na pet <iana
pre d3!l1Ja cLospel.osti obaveze, skracen je u lWVoOrn zakonu na trl dana.
1sti ,je sJuca:j i sa cekom koji 5e podno'sj na nrup.laltu .u ,!1oku od osam,
odno.sno J 5 dana od dana dospeJosti, a ne na 1mi o:cin()3I10 pet dana pre
dama cLo.spel.osti, kako je b1100 predvideno ukinurtim zakoOnom.
P,rema ,i znetom, nac.iIIl obezbedivanja placanja i oObaveze ucesni·ka
u inveS1t1icionoj i,z gnadnji dati U OVoOm delu p.r.irucnika ostaju ·i dalje,
jer su odredbe ukrinu tog zakona, k3Jko je receno, prenete u novi za~,C'n.
OPSTI POJMOVI 0 INVESTICIONIM
ULAGANJIMA
Fojaun lmvestic;Ja rydnosno .invest~l1anja do,;,;ta je 'Si,Wk, pa se radi
iakseg ra2Jumevamja c€ilokupne Ixoblematike u vezl sa investicionom
{)otrosnjom mot'aj.u razjasDiti osnovni pojmO'Vi, kako b,i sedobila ce
lovita isUka problema inve&tid'One potrosnje u sadasnjem trenutku :
rua sa,c1asn,lem stepenu na.';eg r8ZVoja, pre svega 'ranvoja p riV1r€ de.
Osnovni pojmovi ,j ce:lokupna materija moraju se osvethbi 'na ODa)
nabn i orum ,redom kako se u sarnoj pra!k&i postav.ljaju i ,kaJko ,se od
vljaju po logicnom nei'Ubezl1om postuopku osnovne zamisU preko
proraounavanjasvih 'potrebnih pripremnih raidnJi do konacnog zavr
setka uiaganja:,
U OVOID pasLupku J 'kompleksu razEc.it;ih radTlji kaje ilnvesti'tor
mora: ida obavi, ·osnovna '1 centralno za,uzlma obezbedemje sred
sLava, mada i osLale radnje zahtevaju da budu ,izVI'Sene u lskla1du sa
pT-()pi~a, Jer bez ispravlllo 'Obavljenrih svlhposlova sarno jjnvesthra
nje ne moze nl da poene n.it.i da se ct,zvrsL
Poceeerno sa (lhavezama buduceg .iJnvQsL1tora, On mora prvo ela
pl:'Ouci opravdano'St nameravane ~nvestidje sa svill aspekata, vodec-j pre
svega .racu!l1a 0 ekaruarniil"l1iOISim ;i rentab:iilnolSlti, m1llim 0 lop,nalVdanosti
takvog ulagil.nja sa stanavJSta potreba za finalnim proi,zv(ldima koj~ ce
b:iti rezuJ.tat u'1aganja, a to znac,i da prouei i proceni potrebe trziiSta
za ,tim proLzvodima, zatim ;illNore SJirovina, odgO'vamjuce ka:drove, S3(lb
Tacajne uslove i1d.
Sveove prelhodne Jradnje, nj>ihOVlU vrs:bu iohim i1nvest.ittor pre
duz.iJma j oba'Vlja zav1sno od vrste i obima investici<j-a.
24
daju, pre svega, sve prethodne i priprernne radil1.Je; !i!spirhlv'1l'nja ~ riBtra
zivanja; stuuije i anali·ze u 'Veili sa 'nameravalnian ,ulagaJl'ljem; ~!ilrada
1dejnih resenja, 'ilnvesilicjl()ni,h program a Ii ,illlNesbickmo--tehnlililt,e doku
mentadje; donosenje cYdl'Uke 10 izgrClJdnji i pr.i:baViljanje odOibrenja za
gradenje; obezbedenje ograde'Vinskog zernJj'iSta; ustupMlje >objek,ta na
gradenje ~zvodac~im orgaJJl.ilZoacLjarrna; tehl1litka 'koIll1Jr.ola nad izvode
njem l'aldova; vrsenj e nrudzora na:dJ.eznih organa; teh.n~<C.ki pTegIed i
dobijanje dl()zvole za ,k oriScenje objekta. Najzad ,dol'a zi probni pogon,
p'r,im.opl',edaja ,[ konacan obracun ,izmedu Lnves1Jbtara i liZVodaca.
U vezi sa svim navedeni.m p.ojmov@a i radovjrna, IU dilJljem tek
stu prh"ucnika dace se detaljnije kakvesu obaveze 'i Ipt'·ava ,svih 'uces
nilka u investidonoj llizgradnji, ka,ko se .ilZvrsavaju ~, na kn:aj'U, kaJkve
su san:kd)e za .neizvrsa.vanje odgo varaju6ih zaikonS'kih o.cliredaba koji
rna je ceo I()vai postupalk reglliisa.n.
Sta su investicije
25
osnovna sredstva u tizgm>dmj.i ili uzrrOOi ~ao i prava stecena u
vezi sa izgraoojom i.Li~r<lJdom 1Jih stvari.
Noveana sredstva namenjena za ()(5novna srecLstva su:
Podela investicija
InvesticiJje se dele po ,nwmeni (ekoncxmsk,oj sw.'UJkJturi) ,na:
priv.red:ne invesb~cije, i
nepr~'V'redne imvesticije,
Privredne investicije
Neprivredne investicije
26
- s'lrolstvo (UJla'gIl'l1je sredsrtalVa za O'Sn:avne ilrole, ,tehnrokie i dr.uge
struene skole, girrnnazlje, f8Jkul.tete, Skole za kv'8ll1fiko'Vane radinilke i
druge vrste skola);
- nauene delatnosti (ulaganje sredstava za investieije za nau~ne
ustanove, alka'demije, zavQae i ilnsti'tute);
- kuLtura ·i prosveta (ulaganje sredstava za investicije muzeja,
zavoda za za&t1i.tu kulturnih spomeniJka, radnickih i n:a.rodll1ih uni.'verzi
tetaj citaon lea, 'kao 1 ostalih kul·tur:no-prosvetn:ihustanova);
- umeunost i zaba'lla (invesliicije kojesluze delJa1:rnlc<sti
fi.lharmonija, kiIl1ernatogr<Uiija, raclio~d'ifuZlije j televizijskih stamica
drugo);
- zdravstvo (ulaganje sredstava za mvesticije za ambulante, opo
ravilista,apoteke, zdra·vstvene centre i drugo);
- SOClijalna zalstita (ul:a.ganja za .investic1je, za d~je jasle, odma
rahsta, pioniJrl>ke clarnove, za'V'Ode i skole za slepuj gluVOillel11U decu,
dacke doouO'Ve ucen1ka u prirvredi j drugo);
- fiSkulbUJra (liJaganja z.a fbslrulrtiurne objekte - stadion.i .j irg
Mlista i dr.).
Utnvesilicije 1Z de1aJtnosti drustvenih j drzavnDh lorgana i slu.Zbi,
prerna NOiIllenldatul'i za TaJSporedi!Vanje pllivrednih 'i dru~h orgarrtiza-ci
ja i dria.vnrili organa po delatnostima (oblast 0), sPald!aju'
- tn!V€stioije drustven.rh organi'zacija;
- investicije priv;rednih komara;
- i'l1vesticije finansijsklih :i oSligJull"a!Vaju6ih orgla!niJzao~j<a (banke i
stedirl'fli.ce, osJgu:navajuci zarvodj i z.ajednice osiguranja, J.utrije i klla
dJonice, Sluzba drustvenog Ilmjigovodstva 1 dr.);
- inves1;icije socijalnog ooiguranja (z.ajedn.ice i za:vodJi sooijafunog
os~guratnja) ;
-imvesLicije organa vlasti i uprarve (narod'l1e sirup-stine, sekre,ta
lizvr.snih veca, saveti I drug[ organi uprave, pravosuda i n8Jl'Od~
na odbrana).
27
U {lsliale dnve&ticije spad~ju sledeCi .inve&tidiJoni element!·
- priiprema kadrova,
- s:tQR;,a,
- sadnice,
- poilumljavanje,
studije,
- mkupi i
- odmete.
Gradevinski radovi
GradeVlinski ·radovi obuhV'ataju sve radove ,na podib';anju ,novih
objekata, rekonstrukcij.i, pros.l.renju i aidaptaaiji ikoji s.e i'Zvode na
l)a
28
Oprema
Os tale investicije
OstaJe investicijeobuh:vataJju u1a,ganja za.:
- stoku (priiploolna i radna sto!\'a, sam stoke 'U tov'll);
- podWzanje nOVith sadI1lica .i .posumljarvanje goleti;
- obucavanje kadrova (osposabljavanje ·kadr{Wa pre o1ip:oeimjamja
radDva :precluzeca, 00005110 rp ogona);
- :sludije iistra.bvamja Uilwalda iJnvesticionog elaJoorat8., DDoSkov-i
komLs.iJje za. obavljanje .strllcnjh e~pe1't~);
29
- otkLLpe oolitete ,(QltkllPi, pat.enbi, pmva i hcence, lZUrru I nauc
na ()Lk,riiCa,l~ao razne nalkmaiCle za otkupljena iLi ekspropri.sana zem
ljt<lta).
OstaJi mvestie10ni .elementi obuhva.taju kamate (1nterkalaMe) i
proYi2Jiju po dlnvestieionim ikreditima, koje padaju na teret kor,jsnika
kredita obl'acunate za VTeme koris6enja sroostava klrediHa do poeetka
otplate klredita, i drugi troSkovi !cojl vredlnost OSIlmlnog
sretistva,
Osnivacka ulaganja
A100 S'U ulaganja kod novQlQsnovffi1.ih organi:zacija udiru::l;enog :rada,
odTl.OSno kod novo.lzgradenilh delova osnov:niJ1 organilZalCilja udruzenog
rada, noophodna za izgradf!1ju t!ih objekata 'O<dnosno ulaganj'a, a koja
ne oine sa>S>taVlIli deo Thalbavne vroonootipojedirnib osnQIVnih sred'Stava,
Osnivatka waganja mogu da budu: trookovi IreZlLje osnovne or
garuzacije udrliZenog ,raid a (odnosno njenog dem u izgra:clnji), tro:5kovi
studija i dstramvanja opSteg karaktera, traskovi .iznade imvestiolonog
pnog.rwma l investiciono-tehnitke dokumemtadj,e, ItJroskovi Qt.Jru,pa i 00
steta, .trosko'Vi obucavalTIjakadr()va oct pacetka rada OSl1OVf!1e arganiUl
c.ije udrufenog fada i kamate obratUll1ate P:J investiciJcmlim kreditima
za vreme njihovog iIror!.iiS6enja do otplatno.g pe.r,ioda, odn.osno do ptiS
tal'Jlja objekta u pogon,
Investitol'
Inv£stitorom se nazuvaju 'SVil pravna ~H fiizi'iSk.a ilea koja ulazu
novcana sredstva u J[lvestidLJe, i po Cijem nalogu i za ciji racun se
inv€sbLra, bez obzira na j,zvor sr.edstava .jz .kojlih se f·immsiraju ova
uJ.aganja. P:rema >boone, iuwestitori mogu bum organi.zacije udnuzenog
rada Ii dnuge drus.tveme organtzacije, dirustveno-politicke 7a·,
jedn.ice 'i ,njihovi organ!, fondovi drHstJveno-po.i.iticik'lih zajedlnica sa
svojsLvom pra,vnog Lica, k.aJO Ii fIizi6k3! ilea.
Investicioni
Pod dnv6..':Jticionirm 'Objel\itom podrarzmmeva se :objekaJt koji Cind eko
nomsko-tehni.cku celinu, a moze da se sastoj,iod jadnog Hi viSe gra
dev:nskih Cl<bj",;.;:ata sa ugr.aderlJim u'fedajliJma, pmsi;Q!rljama i opremom
koji sluze nam,eni ~nvestJiJranja.
30
U pl"'ak"i se gl'adev~nski objekal cesto smaLl'a i'l1vesticionian objek
tom. Na primer, uizgradnji zeleza"e invesbicioni objeka t hi saCinja
va.Je: HALE (jedna .i~i vise), koje 'su elemenat '1 nvesticionog ·objekta
(g:'adevinsk'i objekalt), zatim OPREMA koja se ugraduje u hale Ii koja
pred5tavlja drugi elemenat. MONTAZA OPREME je iTeCi ILnveSoticioni
elemenat. Sva tri elementa cine zasebnu eelilnu, aU koja je .cleo zele
z~rre. 2e!.ezara inla nilz zasebn:1h ee~Lna: visoke peCi, celicane, razne
pTerad·ivai6ke pagone, sredstva transpoI'ta i dr. Sve te eel'me Crlne jednu
ee!i.nu - ielezaru, koja je wnvesti'c.ioni objeka,t. Pr~a ,tome, i'l1vesti
cioni objekiat cilne s,\li gmctevJ.nski IObjekti, aprema sa mcmtaZom lirlru
gim uLaganj;ima, ukljutujuci i ulaganja u drustvenistandard (stambe
ne zgrade, mnl:YUJ.ante, reS'toran, jasle i 51.j.
Postoj-i mogucnost da se ,i nvesooionli objekti i.zgraduju i po delo
viima u kojilma se odvi,j a jedna 00 faza pl'oizvodnje. Na prImer, U ze
lezal'i 'je jed·na od faza projzvodnje silrovo zelezo. Takav deo Q·nves1licio
llJogobj-ekta, koji s e moze sarn.ostalno komst1tli za jedmu od f,aza pwiz
vodnje, jeste e!konoms:lw-tehnicka celina ,tog mvesticionog objekm.
Investidoni objeka.t predstavlja j izgradnja jed.ne kompletne kli
nlke .sa ra:znim specijallisti6kim odeljenji:ma, koja ako su u odvojenim
objel<tima p.redstavljaju istovremeno gracteVIilnske objekte j ekonomsko
-tehni'c ke celine, jer se i sami mogu 'kol~isti.ti za n3Jmene za koje su
izgraden.i, bez obz'i'l'a s'to ceoinvesticio.ni obj.e kat, to jes tkli1ni'ka, nije
zaVI'§en.
Gradevinski objekat
Gractevins;{'im o·bjektom srnatl'a se u nacehu svaka nadzemna 'i
podzemna grad€'V.Lna, eVl'sto vezana mater.1jalom :i temeljiuna za Z€llTl
lj.Nite Ina ocirectenoj lotkacijj i 'sa ~nstaLaci.iaJffia Jcoje su neophodne za
njeno pra'V'i.o1no funkcio'll:iJsanje, udnosno za odgova:rajucu lupobrebu. Ovde
treba ima'fu u vildu j objekte v,odogradnje, kao sto BU brane i.zgradene
na vodi a Iko.je su vezooe za zemlj.i-ste ilspod vode. Gradevllinski.m ob
jektima pt' venstvenose &l1'3Juaju gradev~ne , oonosno zgrade za stano
vanje, pl'ivredne zgrade, pmmetne, telefons ke govornrce ako iiSpunjava
j u na'V"edene usiov,e.
31
Izgradnja objelda
Pod iz;gr",dnj~m 1nJvesibLctiJol1og objekta podrazumevaeju se, U illaljsl
rem smilslu r.eCi, celokupna ak!thvnost sve l',a'dnje lwje ,p~-ed'U..Zi:maju i
obavljaju investitori i drugi u~esnici u inrvestido.nojizgr.flJdnj~ (nadle.z
ni a/galli dDuweno-poli;uickih zajednica, banke, urba'l1JiJs.ticki za'Vodi,
izv()d·acke organizac:ije, Sluzba drustvenog 'knjigo\'odstva ~i druge 01'
gaillizacijei .mstitucije), lJiOCevod 'P'l-v:ih idejaim;estito.ra 0 namerava
nojizgradnjli ldo IPustanja objekta u pogan, odnosno redovnu ekspJoa
h,ciju, Zavisno od vriSlte iinve&ti<::ionog objekta i uslvva za njegovu iz
gradnju, odJreduje se ,j bmj .j ucesce ostaHh u0esnil;:a,
Imajuci U vidJu odredbe republic.kiJ1 i pokrajill1iskih z.akona 0 12
gl'\2~dnj,j
investj'c.iJoo:1ih objeka,ta kojhma je ,regulisano 'Pooo'ucje .invE!l'lticio
nih uJaganja, a teodu'edbe su sJroro u ,,"v1lm 'vim zakonima adentiene,
pod ,)zgra;dnjom ,investiciJOinog objekta podrazumeva se i:1Jvodenje gra..
dc\~insl,-ih d zanatskih radova, ugradivanje ,i montaza uredaja, LJostro
jenja i opreme,
Sto se tiLee sireg pojma .i'zg;radnje, gde 'spada simp SV,i11 p·onrehnrlh
ra,dnj!i u vezl sa 1zgradnjom il1Vesti'Ci()!Il()g objekta, tu spadaju nadovi i
radnje kao ilOO su:
strudij,e i anaHze u vezrisa nameravanim ulaganjima oonosno
~zgradll.iOil11 u faziisrpitiv'a.nja celili&hodnosti i ekonomsJ\:e opra'V'daI1;06tI
inves,ticiemog ulaganj'a; pJiltkupijanje podataka poLrebnih za izgradnju
investtcLono-tehni~ke oi,zra,da idejnih pl'Oj€ikata 'i mada
in ves,t.1ciono- tehillieke do:kumentacLje; lizrarla investici!cmog p.rograma,
radnje koje 1maju kara:k'rer ,ppethodmh pripremn~h raldova; donosenje
odluke, dobijanje odobrenja za gradenJe, ugovaranje ,j,zgradnje, nepo
sredau gradenje, strueni nadwr j kontmla kvahteta rodova, tehniCk.i
pregled 1 pliStanje u pogon.
usmiJsJu zalwn&kih pwpi6a kojima je reguJ,i<;;ana izgraid
nja Jl1ve&ticionih objekata, p.odizgradnjom se ne podrazumevaju sve
ove r,adnje vee one Jroje su napred 'naved.ene, Lo jestizvodenje grade,·
V1inskih i zaamtskLh rradiova, ugradivanje i montaia UJredaja, 'POO'trojenja
i opreme.
Rekonstrukcija investicionog
32
bilnost hU m.,bh njegovihdelova, leao i ani TaJdovi od
stupaju ad usl,ova pod koj,ima je odobrena iZgJr,acLnja, a ,11;:0 se radi
o lputC'V'Jlna to je izmena trase puta, kanala1bi wlez!1JLcke pruge u po
j:asu njmovog osnovnog pra'Vca,
Za:aoi, racLovi na objaktu Iwji moguulJicati nabeZlbednos,t saobra
caja, susednih objekata i okoline, zastitu zivota ili 2'Jdravlja Ij'Udi, pred
stavljaju rekonstrukoiju. Svako dozMl!ivanje ~li nadzLdWanJe na objeklJu,
promena gabaJrDia a i promena ul·bani,sti6kih U!Slova pod k()jima je IJlb
jekat. izgraden, Zlnaclreko:nstrukciju postoje6eg objekta, Radovi na
objektilmakoji prouzrokuju veeu hulw ill 'Vibraciju od normaln1ih, kioji
stvaraj'u veeu K!ol1centraoiju 'otrovni,hgasova 1Li pr'asa'l1e, z.a:tim ako
stvaraj:u veee specificno opterecenje ;na pod iIli noseeu ,k,onstI1ukciju, atko
proUZIlOkuju veeu zagadenost otpa:dnLh voda ,~li v.azduha 'i sl~'lo, ta
kode zna.ce rekonstrukciju u smLslu Zakcma 0 ,jzgradnj,i tilnvestkionih
objeka,ta.
Prethodni radovi
Pod pl1ethodnim radov.illna u smi>Slu Zaikona 0 ,ngradnjiill1vestic,jo
nih objekata .podrazumC'Vaju se studd,je, wtrazivanja, izrada lidejnih
resenja,1zraJda investiclJOnog progJJama, pl"i'kupljanje 'podatatka za pro
j.ektovatnje Ii clirugi r,a,dovj, :koji sj'uze za priJpremanje dokumentacije ,na
osnovu koje 5e moze cLoneti odlutka oi,zgradnj.i Snvesticionog objekta.
Prethodnilrn ,raOOn smatr,a se J oba:vezno evi;dentLranje nameralVanih
inves~~cion.l'h uuagamja u smv&lu posebnog saveznog zaikona.
Pripremni radovi
3 P,r,irucniJk 0 inves,tioijama 33
nosno samo ,tih l'adova, a,ko SiU radovj ta.kv'i da z,ahtevaju da se njihova:
izgrarnja poCHe i pre odobrenJa za glavni abjekat Odobrenje za gra
denje prirP'l'emnih 'objekata .daje ,sel karla poselmi Ull'bani,st~61\!i, teh
n1cki i dru~j uslovi to zahtevaju,
A;lro 'se oVii raci<c)V,j ,1zvode na osno'Vu posebnog O'dobrenja za gl'a
uenje, millno o:dobrenja za glmmiabjeklat, onda se Ii 2la te ,radove mOl'aju
obezbedLt1 sredstva, ugovoritii obezbediti placanje u svemu kao !i za
glaV!1J objekat.
Za lCmeradove kOji ,imaju priJp.r€Jl11ni lmra;kter, a po zavrs~\tku
glavoog objekta i 'daJje ,o&tanu kao objekbi pot.rebl1li ,za fum!kdcm.isanje
glavnog objekta, to jest koo sta:lni objektli (.putevj, mostJOvi i sHono),
moraju se uz zahtev za dobi:janje o:dobrenja za gradenje podmeti 1 svi
potrebni dakazi i dO'ttklmentacija kao i za glavnj objeka;t. U pmksi"
posehno odabJ1enje za ,gradenje ,ge daje sarno U 'OITlJim slucajeV'ima kada
obimi nj~h()v 'karakter zahtevajru pocet3lk gradenja p'"'e otpoci'Ilj8lI1ja
gradenj.a g1av,ncgobjekta,kao 51;0 su puteVii, sljUillkare, &€Jl)aradje, 'iJo
mocne radionice, magaciJni, 'bal'31ke, fabr1ke be1JO!l1a islicno,
Privremeni radovi
Pod p.nivremenim objekliJrna podra,zumevaju 5e objekti ]wji 5e iz
graduju i s.luZe za odredene namen€: 'koje nemajutrajni ,karakter i ne
astaju kao 5ta.ini objakti. To SU, pre svega,objekti koji se ,grade pred
nastupanje li!li za vreme na&tupanja elementarnih nepogooa dili dI'Ugih
nepredwden'ih dJagadaja, to ,r,adi sprecavanja njihQVog dej'stva 1 raoi
nepasrCldnog otklanjau1jasLetnin pos1edica tih dogadaJa odnosno nepo
g,oda, Takvi objekti SU, na p:rirmer, naJsipi, objekti za privremeni sme£taj
ugrozenog s,ta<novngt,va, objekti za pruza<nje z:dravstve:ne za,.9t~te s1.
Ovi objekU po prestanl\!u 'okol'Ilosti r.adti kojih su rizgl'adeni mo'gu da se
uldone, Na QVe objekie se ne priJrnenjuju odredbe Zalkona '0 obezbede
nju sredstava rum odredbe zakona 0 izgradnji investiCionith objekarta,
Medutilln, 'll ave radove li objekte ne mogu se svrsta[;i i ,abjekibi 'izve
deni radi zaStite zemljiAta od ei1'07Jje 'i uredenja bUj'tCd, Jer .se oni ne
dzgractuju nepooredno pred nalSttljpamje nepogoda l'aJdj otkIanjanja il.i
ublaZenja ;posledica tIh nepogQda, ,i to 'kao s~alni ,objekti, pa se za
ovakve objekte iJmaju pl'e dobijanj,a odobrenja za gradenje da obezbede
sredstva p.o odredbama Zakona 01 Qbezbedenju sr-edstava,kao i obezbe
denju lplaca:nja po ugov.oI',jma na asnovu p.ose\}J1og Zakona 0 obezbe
denj'll placanja,
Sto se iice objekata tkoii se grade, odnosno ~zvode neposretino
pred nastupanj.e d1i za v,reme el~mentantih nepog;oda &1i dnugi.h ne
predvidenih dogadaja 'racti spfeea.varnja n;iihQVog dej.stva odnosno ot
34
kJanjanjR oni po okolnosLi radi ]{oJlh SU 'lzgraaem
mogu ostati stalni ako ispunja'Vaju odredene urbanisticke, teoolicke '1
d:ruge pl'Opisane uslove za izgl'adnju ~nvesHc1onU1 objekat.a 'i ako s€
prjJbavl odobrooje za upotrebu u rolw od sest m~od pres.tanka
okolnosti koje su proU7.rokovale njunovlO gradenje. U sluc-aju da lnve&ti
<\;or u '()Vom roku ne pribavi odohrenje za gradenje za 'Vee ,izgradeni
objek:at, duZan je da talCiaV objel\.at porufu odnosno ukloni u roku kojl
odredi .naldleZnl organ opiltlne, kojl ne moze bi'lli kt'aci 00 1JrJdeset
dana.
Podrucje odnosno zem!j.iste na kome se mogu izgradivaJti pa:Uvre
menu objekt,l adreduju se propiwm opstinske skupstine,·kru:J roko'Vi do
kada ti objekhl mogu postojatl,Qldnosno kada se moraju poruSiti. lost<>
1lako, pl'opioom opStinske skupstLne od:reduju se J drugi us].oV.i k:ao i
postupak za ,izg,radnju pl'if\Cremenih objekaIta.
3~ 35
opsti uslovi izgracinje za pojedi.na podrucja ill na:seljema mesta;
gr·anice gradevi.nskog IPml:rucja na~eljeni'h mest a; regu'\acj,one os nove za
izgm,dnju; hUgJijensko-tehnitki ,i drugi posebrui uslo\',i 2)a ,i,zg.ra<cinju stanu
benrih zgrada, pratecihi p-omocni'h objekata Ii objekata ma pol jop!1iv
Tednom zemlj-i.stu, koji se J\.{)r;'ste za privl'emeni boravak i pO'ljopriv
rednu proizvodnju; uslovi, post:upak i d'Olkwnentadja potrebna za pri.s
tupanje izgr·a'Cllnj.i ,i odobrava,nje upobrebe i·zgrademih objekata; u.sJOv1
i postupak za usk~adiv·anje i.zgradenih objekata sa pI'opisa.ntrn uslovima;
usl,o'vi i posi't.l!pak za l'usenje izgradeni.h O'.bje\,ata, kao ,i uprovne mere
za sprovodenje tih propisa.
Aikio se ,racti o ()iJjektima g,radaJlla onamenjetlJiJrn za odlmOir 'i ,opDlra
voak, .prop:isom o.pStionske ·skupstime odreduje 5e .1okaoija takvi,h obje
kata i drugi posebni uslov,i :izgradnje.
I za sve ove objekte gradana vaii odredba zakona da se izgradnj'i
moze prlistuprbi 'tek 'kia.da 5e prl1bavi od'oorenje va gradenje, aU sarno
ako se on.i li zgraduju Ina podrucju ,odoosno zemlj,j,S1Ju koj;e j.e u gra.ni
cama odredenian Pl1Ostornilffi odnO$no urbamistickiiJrn p'\anDm. Ak<> je
illzgradnja ovdh objekata gradana zapoeeba na teriltori:jq i u gJralnicama
Odl"edenlim prost!Ort1itm ,ili ul,bani'S'bickitm planom a nije prliibavljeno
odobrenje za i'l Igl'adnj'll, nadldniorga·n opSti'oske skup.sil~ne douece
Tesenje i naredice l'usenje till O'bjeka1ta, bez obzira da h su zapo6eti
iii su i rizvdeni.
Ru,Senje ovili objekata nared.icesei onda kada je dobijeno odD
brenje zai.zgradnju ako taJkvi ·objekti p.redstavljaju nepasredtn'll opas
nDst za zivat iljudi ili njihova zdravlje, za saobracaj, za Slused:ne 00
jekte,aikose taikva opasnost ne moze na dru·&i on'acin (}tklon.~bi.
Da ne b.i Qolazilo 'do rusenja zapoceiih j,j( dOv'rseruh objekata
gradana i clirugih objekata, propirsom o.ps1Jinsk.e skupMine odreduju Si;
tehni>cki, hi~jens.ki, estelski i drug;i uslovJ za PI'O}~t(}va,nje i .izgraidnj,u
struT1benih 'i javnih objekalta i naselja u gradoviJrna i naseljirna grau
skog kal'aldera.
Investicioni program
) ~,...:,
36
rucje; poooci 0 vl!'ednosti gradev.tnSikJog 'objekita, ,tinstailacija, opreme,
postrojenja Ii montaze; i'zvori -sredst.a<va, visi,na { naoi1n obezbedenja n,ov
canih sredistava,rok izgraldnje i drugJi elementi. BliJZe pr.CIipilSe os.adl'Zini
investicilonog program<l, prema 'ovlaScemju iz zakona, d0010!S.j naJdlezni
republicki sekcetarijat za prri'Vredu u sporaZl1xnu s.a nachlezI1'1m r-epub
lickim organom uprave, i to po w ,stama iJlvestici·cmich 'obj.eJrota i za
visno od njjhO'Ve namene.
Prema ovome, nema odredene i propisane fonme za izroou inves
ticioni.h prOograma" ali pO!Stojoi obaveza sta sve ,on mo,ra da saddi kako
bi na osnoV'u njega invesbiltor, odnosno njegov Drgan .upraVlljanja, mo
gao da donese odluku 0 linvesticionom ulaganju. Odgovorno:st ;j'nvesti
tara za raclona>lno t.rosenje sreei.stava i renta,oilno u1ag.am'je utice na
to da S'e ,i nall'neravanom i-nveslicioonom ulaganju i dzra:di ,investlidonog
programa paldoni puna pa.znja.
Treba na,g,ias.iti i 'DO da se investichmi program 'izraduje kaka za
ceo 1nve5'11icioni abjeka't, ,ta/koi ZJa Qlbjekat koji precistavlja ekonomsko
tehnicku celinu, 'i koji se ka,o talkav moze samostaloo korisliiti.
Kada 'sc ,raidi 0 ,j,skazlivanju potrebnih sredstava, njinoV'i'h i'ZV'Q;ra
i nacrna obezbedenja, <la ,i,zgraJdnju .investic~cmog Qlbjekta., Lreha irrnati u
vidu da se '1.l program TTlora UJneh i svaki ir;mos ,potrebnah sredsta'Va
posebno po Inrumenama, pa i za obraz'o vanje ik;aa.l'ova, kiao i za naucno
ristrazilvacki lI"ad :i razv'ojnu delatnost. Iznos potrebnih obrtnih sre<1stava
takode tl'eba da nade mesta 'U investicionom prograunu, ,krao ,i drugi
elementi, zavilsno od vrste i,nvesti·cj!o<nih ul'a ganja, dok bi oVJ naJbrojani
el-ementJi bibiuglavnom zaj,ednickd za najveCi. bl'Oj llnvesticionilh obje
kata.
Primera 'radi navodimo da pr~ .iJzgmdnji objeka1ta proirz;<vodno-pri
vrednog katraJMera .investiooioni pnagraun treba 'da Isadrzi:
- I();~ o.bjekta sa osn!o,y.num pordaciJmla 0 'J\;apacirt-etu,' pwg.ramu
proizvocinjce, eks'plootacij.i" njihovom ukJapanju u 'Prostorni ~ urbanj,s
ticki' prl<m, odnosno u vodoprilvroonu, €Il1e1I"getskiu, sa{Jbracajn<u ri druge
osnove odnosnog 'podrlJcja;
- analizu us!ova za 'izgraJdnju i ekisploataci'ju, k.a:o sto su geo
grafski opcdozaj, geoloSk;i, morfo'loskii, hlidroloSki i 'saobracajno-itransport
ni uslovi, ' ilas;tav zemlji's ta, sitov'i'nska baza, izvori energ,ije j en'ergetski
bilansi, osposobljavanje kad l'O<Va, n}ilhov smestaj i prevoz, asoriiman
proizvoda, plasman ,ria trz,ils-lu i sl.;
- veLi6inu lokacije, T<lJli)TIeStaj {)bjoekaJta unutrasnjeg i spcrljonog
transporta 5iro,,'i'nai pwizvoda, lagerova'nje zaliha, materirjaila ' za. gra
denje zavi.sno od prirooe abjekta j sl.;
.~ ·karak,terist.ike i vrednost gradevinsk'ih objek.aJta, uredajai op
reme, v.rednost prethadn.ih <ulaga'l1ja., trcikove 'r aseljavanja i dr.;
37
- anaLiJZa kadmva potrebn·i h za -eksploaJtacitju objekita, kao
kaclJrova .P Qtrebnih za nalUol1JC)vstmZi'V'aokti Ifadi Irazvaj:ni ,r ad za delat
n09t koja ee se obaJViljati 'U buducem :objekrtru, ~ i sredstva potrebna
za ovo, kako je vee receno.
38
da 'Ire upise u sudSiki ~"egusta'r za .1izradu tehnicke dokiwnentaci'je ana
mOl'a da ispUinjava odredene ruslove.
1. U aktu ,koj.im je utvrdena njena dela'l.nast mora da bude na
vedeno za ,kQje inves1.ic.i~)me objeMe ee raeJi.ti 'tehnilcku dokwnentaciju,
kao 'i tkoje sastavned",love ee ta dokumentadja limati (~radevinski
projekti, projekat elektrianih instJalalCija, projekte vodovoda !i kana,l i
zaoije i sl.).
2. Da za izradu svalwg dela tehn1i<6ke dokumentac.iJje, odnosno
V'rste projekata koj.e ee radJi:ti ilITla u ra'dnam ·o dnosu ·na neodredeno
v,r eme najmanje po dva driplomi1rana inzenjera odgovarajuce stroke,
odn:osno sa 'IX>loienim struenimj,spi<tJ()lTl 'j sa raiClnim ilskustvom u struci
od najmanje trj godine.
Orga.niizacija udruzenog rada ·kojoj je poverena i:Zrada tehnicke
dokumentac.ije za izgradnju nekog objekta, ne more wroou te tehnloke
dokumentaoije da ustupi nei~oj drugoj orgamizacijj udruz.enog rada.
Izuzetno, za delove tehnicke dO'kumentacije koji TIlisu njena oonovna
delatnast mO.i e se angazova1ti ·druga organizacija rudru)\enog mda sa
Ioojom postoji zaklj ucen sarno u pravnli spOl"azum 0 udruZivanj,u rada i
sredsllava.
Shodno i,zmenama Zakona izricilto je zabranjeno da iuadu teh
nicke d:okumen tacije obavlja iIi da u njenOj izradi ucestvuJe l.ice koje
je u raenom odnosu na neodredeno vreme sa y,adnicima u orgam,itLaioiji
udruzeno~ ra-da, odnosnQ zajednici koja je i:nvestiltor Hi sa. nadnicima
u organu, odnos no orgami:zaciji udrutenog rada koja oci.cr"eduje uruO'Ve
ii.zra.de tehnicke dokiumentaciJe prema OJ.. 16. Zalwna, a rl:i wi.ce koje
obavlja nad7.or ,nad primenom odTedaba orvog zakQJ1a.
39
odnosu na Ineodredeno vreme sa Toonicima u <organizacij<i, <O!OOOSJlKl za
jednici ,koja je 'knvestiim-, alma vi'lu ~I:isroonju Silrolsku spremu od
go'Varajuce struke, odnosnosa najmanje 10 <ydnosno 15 g<odina Tadnog
iskusivau struci i polo~n strucni ilSpit
Uslovi i'zrade tehnicke dokumentacije koji su navedeni vaze i
za mesne zajednice, koje bez upisa uregi,star mogu izrad!irvatj teh
niVku dokumentaciju za objekt,e i radove 1<.:omuma,j,nog ,i duustvooog
standarda na svom podrutju.
Inace, sam grada,nim kojj vma o'dgcNarajucu strucnu SlpremlU moze
izradivati projekte sarno ;;:a abjckte koje ce koris-tirti za svoje potrebe
i'l:i za potrebe s\Iloje parodice (porodi6ne stamoonczgl'a:de, viikood
kuce, kuce Zla odmor <I 51.).
Organizacije udruzenog l'ada koje ,lzraduju tchniaku dokumentacrju
r1UZne3U PTi izradi te ookumenLaci.je ispunjavati nekoliiko 'Uslova.
L Da 6<" pridriavaju odr<edaJba pomenutog zakonai propisa do
netih na osnovu njega, uslova utv:rdetlJih za odredenu 1<Jkaaiju, tehnlc
kih jJl1optsa,nQrmativa st.andarda, cija je pr~ena obavezna ,pri
i,zradi 'te dokumentaclje, kao j drugi.h propisa koji se odnose na iz
gradnju .j eksploataclju unvesticiollogobjekta, i predv,ide mere propi
sane za zaSit,iltu na <radu, za Za:8ti1tu vazduhai vode od zagad~iVaJl1ja
;;:a za£tilDu oel elemeot&rnih nepQ!goda.
2. Da obezbede osnovne ekonomsko-tehnicke uslo<ve kaje je inve
sUtor utvrdio ,investici,onjm pl'Og,faJ!IlOm 'j;Li na dl'UgJi na6ill1<
3. Da predvide ugradivanje uredaja, postrojenja i
opreme odgovarajuceg kvaHteta, kalo i njihovo Lspitivanje.
4. Da prroV'.1de mere za zas-btu i:nvesticicJ.nog objekta koji ce Sf
izgraldiiJti na zemljotresnom plavnom pcdrucjIU :iili na zemljiStu skJo
nom kIl:izamju, ,ka() i mere koje su od in teresa za narodnu odbmnu.
5< Da ,obeobede medusobnu usagl·asenost svih projemta kojl Cine
sasta'Vni deo clokumentacije.
6< Da izvrse unut-rasnju Iwnl,ro111 ,i:z'radene dokument.ac.ije 'u ciJJu
utvrdivanja da jj je dokumentacija iz-radena u sk1aJdJu. sa odredbama
clana 20. Zakolna 10 izgra:dnji iln vE'sti0ioniih objekalta SR Ekbije
Iz odrec1ilJba Zakona pro1s1Jice 'I obaveza odgovomih lica koja <su
kao odgovorni proJektanti rukovodil[.j j,zradom tehnioke
i pojoo1inih Inje-nih sasta'\nnth delova da je sa· svim delov~a 'patpJ-su,
a isto takoda DIgan1zaoija koja je ~zPa:dIjJa tebniiCku
na njoj potvl1di da jeilzvr5!i,la Irontrolu dokumentaoi}e:
Tehnickoj kontro'li podleze i tehnrcka dokuanentacija Lzradena u
inostran:stvu, a sarna ,lvontrola se mora Ol)<;bvirti pre dobi,jamja: odobrenja
40
za graden it'. Isto tako, tehnlitkoi !rontroli podle.ze dokumentacija za
najvece gradevin&ke i inveS'ticioneobjekLe, kao stosu .hiJdrocentrale,
brane, trafo-stallJice, ,l'azvoooa pootnojenja i idalekovodi od 220 Ii VllSe
kilovati, iermoeiektrane sna,ge 100.000 i w-se .~ilova.\Ii ·i drugli objekti jz
dana 42. navecienog zakana.
Ovoj tehnick()j kontro.1i po'Ci.lcie l tehnicka d()l]rumentacija za ob
jekte koji se fiilansi'raj'u i·z Ibudzeta dru6tveno-pO'litJitkl1h zajed'l1!ica.
TehniCiku lwntrolu dokwnentacije obaIVlja o.rg.anizac-ija udruZenog
rada upusana u -sud-ski registar za 1zradu odgovaorajuce iehnicke doku
mell1tac'i,je, a i·zbor te o~aUlizaoije obavJjainves1Jiilior. patvrdu da je
kontrolll i'zvrsiJlo struCno lice sa vi!sokom srkoiskom spreJnom stav.Lja
na sarrlloj dokumentadji organi'zaoija ,koja joe obaV'ila kcmtrolu , s tiJm
s\ro strucno Ilice koje je obaiviao kotntJl'ol.u treba da ,irmanajmanje :pet
god:iJna 1skustva u struci -i polozen strucni liJspit. Kont'mlu ne mogu
obavljati lIliti u njoj mogu ucestvovati lica koja su u UJdru.Z€IIl.am Tadu
nil ,neodredeno vreme sa organi·z aoijom koja je i",raulla tehnicku do
kumen tacij'll, nW l.ic.a k{)ja su ucestvo vala u j,wadi te dokumentaoije,
kao ni lica 'kojra su u udrllzenam 'radu na neodTedeno vreme sa inves
titororm, pa i lica .koja 'CIbavljaju nadzO'r maid primenom lodreda,ba ovog
zakona.
U celiJni, 'tehnioka ·dokumentacLja sesasUoj:i. liz je.chn;o.g :ilh .Vlise pro
jekata odnosno delova, zaVlhsno od Vl~ste hnves.ticija, ]coo sto Sll projek.a.t
tehnoloiikog procesa, projekat gradevinskog dela objekta, pl'ojekat iin
stalacija drugi pl'Ojekti: tehnicki opi's gradevinS<k.og dela, intStJalaoija,
uredaj.a i 'O'Preme; predmer i pl'edraCun sa opisom ra.dova Ii d:ru.ge
uslove.
U projektu, pak, treba da bude dMo tehni0k:o obraa.lozenje .j. OiPIis
tehnolos.kog procesa sa naZlruacenjem opreme, zati'mtehnricki 'o:pis gra
devllinskog d e la, limstalaciJ-a .i sUenrO. Projekat saddi ·i razne rpredracune,
crteze, ,predmere, specifikac1je, ·precirra'o une sa opi.som radova i uslovlima
graden'ja.
41
IZVORI SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE INVESTICIONIH
ULAGANJA
.fedan o:d QSnovnih faktora u procesu inveslJkanja ocInosno tnvesti
done dzgra:dnje jeste 'obezbedenje sredstava potrebnhh za jjffi1ansirall1je
nameravanog inva<;ti,ranja. Ovdese mdi kako 0 obeZlbedenju sredstava
Zla sam investicionj odnosno gradevinski objeka,t, talllo i za sva ostaJa
ulag<anja koja prate 'taIkvo ulaganje oonosno lJzgradnju,
Pre svega, :j,nvestiltor za narmemvaJDog 'UlagaJnja ffilQI'a dahma ori
jentaci'j'U lla odredene izvore sredsiava 'kJoja, u skla'au sa trenutno va
zecirn prQpiJs1ma, rnogu da se ,kor.lJste za tallcva ulaganja, Naime, propi
sirna je odl'edeno koja sredstva kada mogu da se koris!;e za :investi
cije, ,pa to sv,aki investitor p!'1itl1iJk;om planirarnja linvesticija ffilQI'a da
1ma u viJdu, billo da se raOO {) gradeviil1skim Ta!dovima odmosno objek
tirna iN 0 opremi, ,njenoj monfaZii, nabavci sadnka za dugogodisnje
zasade, iIi za ldl'Uga ulaganja koja predsta!Vljaju ulaganja u osnovna
sredstva.
Razmatranje mogucnosti zai:znaliazenje lzV'ora za finanslJranje in
ves1Jiaija jed,na je od os-novnim i()Ibaveza svalwg investitora,
kloja proIzlazi odreda ba poz~tivnih propi,sa koj.im.a je filnansilfanje
investicitia regulisano, Ka!da se radii orarzma!tr,anju -ttlvora sl'edstava i
o mogucnostima za ,obezbedenja potrebnih sredstava :iJz tih izvora, tJreba
ima:ti 'U vi;du i p.olJrebe za sredstvima za s'Va ona piacanja ili izdvl3janja
koja su regl.lHsaJna posebnim propisima koja 'Su ,i5oo tako obavezna.
Ovde se m}sli na sva lzdvl3jam.ja p1acanja .woja su regulisana poseb
nim pro;pisiJma,
42
- sredstva budzeta dru§tv6llQ-PQUbickih zajedndoa, 8!ko se Qd
lukom odnOSll1o zakcmom za lzvr§enje budzeta, oc!:n0Sil10 budzetom dru
5tveno-poliUcke zajed:nice pl"edvilCie oogovarajuca ~rl'<fl1rtv"
- sredstva mesnog S<llffiodopr.iJnosa;
sredstva drustveno-polWckiih zajednica za investioije u pTi
vredi.
U daljem 'izLaganju bice detaljnije dart: pl~i,kaz formirMlja, lzdva
janja ·i 'kopi,scenja svih mWecleni,h izvora sroostava, koja pod odredenilm
uslovima ID{)gu da se loortste 7..<1 iDvesti'Cije, to j€:&t kako sve i!lwesti
tor moze da 1h pl'ioa'V.i. Upoznavanje sa vrstama .}·zvo:ra sredstava za
finansiranje investjcijai sa natinom nj,ihovog pr1ba'Vljanja je jedno
od vaz,,:Gh pitanja za 1nvest~tora, ier bez realno procenjenih mogucno
sti zaobezbedenje sredstava invesbiitor ne moze ,ni da planira :iJnvesti
cUe a samilm tim nj da ,preduzima druge prethodne i prilpremne radnje
u vell! s tim.
43
Pored for~mi'r.aJnja poslovnih sredstava .iz dohotk>a, ol'gan:iza.cioja ud
ruzenog rada moze ·da fOl"ll1i.ra ova sredstva iz dnugLh 1zvo.ra, kao s:tc>
su povecanje poslovnih sredstava od prodaje osI1{)vnLh s:redst:ava po
eeni "iSoj od amortizovane, poveCamje poos'lovn.ih sredstava 'PO osnovu
utvrdenih vi<&kova oonowl'ih sredstava, povecanj.e ro oOSlobooeni iwos
obaveza prema drustvenoj zajedniei i poveca.nje 'iz drugEh osnova.
Sopstvena nov·eana ,poS'h:)'Innasredstva nalaze se na ·ziJw-;racunu
zajedno sa osta,lim noveanilm sredstvjma organiza.cija udruzenog rada.
Koriscenje ovih sredstava za obr,tna sredsbva je, u nacelu, neograni
ceno, ali postoji obaveza utvrd,ivanja vlsine trajnih (JIbrtnih sredst.aIVa
Ll sm·i;slu na v€'denog zakena .
44
Amor l;izZlc ija Ob.r3Cun3lta Po. PI KllpiI9C\II1,i:m. s lopama Ih lje SIJ Illliln l ~m.uJ
ne, na ten:>t uh.-up.nog p,r'1 hoda d ka:o nov6aJna sredSltva, vodli se na Z;j,flO
-raCL1nll sa ustalim posl.o\cnim sl'edstv'i:ma.
45
c1a imaju uredno i azurno knjigovodstvo;
cia podaCl iz knjigov>odstva odgova,raju stvarnom ",tanju sred
stava Ii njlhovih izVOl'a, kaoi da knj,itenja budu :,;prO'Vedena n.. baxi
ispravnl'h dokiumenata;
- da uredmo ~zmiTujusvoje obaveze prema posJOVTlOj banei koja
dale kredit;
da dobijeni ,kredit korciste zu Qdredene namene, to jest za na
mene lIa !wje je ,kiredtt dat (namensko kor.i.Scenje);
- da nernaju Inepokrivene gubitke 1z rani;ih odnoonOa!lro
su POSlOV11U godJinu zavr5.hl'e sa gubttkom ,cia su preduzele mere za I'ia
naciju pl'effia odredbama Zakona 0 uslov~ma i postupku sanacije 01'
gaJl1izacije udruzenog rada;
- da !se prikirmvaju odIredaba i mefa monetamo-kreootne i de
vizne politike u delu kojise odnosi na poslovanje trazirooa kredilta;
- da imaju obezbedena ,trejna dbrtna SlJ:'edfltva, sagda;sno ocLred
bama zakmla 0 obezbedenju tmjurj,h obrtnih sredstava orga,nlzaci'ja ud
1111'lAo1!tiO" Tada;
- daispUJl1javaju uslov,e 1Z novth ,zakona {) obavezi obezbedenja
sredstava za kompletno finansiranje i<l1Vesticija.
Kada 5e l'adii 0 gubitku koJ! je kodo.rganizactje ud.ruzenog raida [s
kazan po per1odionom obracunu, banka davaJac kredLta Itreba na 03
novu ekonomskith i drug.ih pokazatelja da stekne tlve:renj<e da ee ocga
nizacija,to jest do kraja godtne taj gubitaik pDkl1iJti, U pro
ti'vnorn, bank-a ne mora da odobri trazerui kredit.
S obzirom da banka -odobrava kredit j,z ;;redstava koja su obrazo
vana ilL; sredstalvl8. osuivaca, deponeoota i udruzeruih sredsi:ava, oct sred
stava grada,na koja oni uloze u banke, odsredstava koja ba'l1ka. prj,bavi
u vidu kredilta d od sroostava kOJa pri,bavl izdava:njem hall'tJija oct vred
nosU, to je lpri d,()ll1oSenJu od.1uke duzna da v()Idl raeuna osigurnosti
vracanja tih sredlitava.
PoStJ() moie da odobrava ::Ive vrste kredita, banka je du..Zna da
vodi <l'acuna 0 svojoj likvidnostL Zato ee Ii to uticati na mogucnost za
odobravamje kred~ta, jer bacnka SlliI'l1.{)IStalno odrec1uje korisnilka kred:iJta,
l',olrove ,i nail'llenU Ii druge 'us}ove, 'li sklald:u sa meranna k!redl1tno-mone
tame poHtike. Banke prj ooQbravanjlu IG'edita vode racuna da su jirl
vesticije za daju :kredite ekonomskii ,dru.stveno da
traz~oci kredita ispunjavaju sve propil&ain.e i posebne uslQve. PIli svemu
tome rprvenstvo .iJrnaju oni Jroj·i pC)IJ1ude veee ueeseesopstveni:h sred
stava.
Organizacij.a udruzenQg rada kSiO buduCj i,nvesti!l;or treba da ilima
progrann Irazvoja reeorona u ,\{,ome se nalazi 'jer je 1 to jroan 00 u.sJ.ova
46
i;:oji postavlja banka prilikom odobra:vanja kredita za investicije, Po
red vvoga, banka pri razmabranju krediLnog zahteva ceni d!ugorocnui
kQl1stantnu produ aMikala na trz1Stu kojj ce proi,zvoditi 1.1 izgrade
nim objektilma, zatim vistnu akumulativ:nasti, visinu ucesca sredsta
va raida, odnosno stepen praLzvodnje, stepen zaposlenooti
radne snage itd.
Da .I,i ce banka u odredeJ1lOj me.rJ iPD'c1rzaJti nelkliin'VootJidonj p.ro
graro za\'isi i od visine ucesCa sopstveni,h sred,stava investiiUora, zatJim
od angawv8Jnja i cirugih sredstava II fj,nansijsl\:oj konstrukcijiLnves
ticija, Banl<a ce prvenstveno ucestvovaM u finanSi:ranj.u ovih invtlSrti
cUa za koje se njena &redstv,a angazuju u sto manjem iznosu. Ovo zbog
togasto je i kreclHni potene,ijal baThke ograniten karla se radi 0 od
redenlm n:amenClma, 0 cemu banka mora da vodi racuna, Pored toga,
banka mora da tma u vi,du i p.o1rrebe svih .svoj.ih osnlvaea j depooe
nata, pa bi njemo angaiovanje samo kod jednog iJi malog broja depo
nenata bilo u ,stLprot.noslj sa posLa'Vnom polit1kom i 'Lnteresima ve6ine
njenih osnivaeai deponenata,
Iz ovih r.azloga banka prilN{'Oilll od'Clbrav3Jnja kredi,ta za OiSJ1Ovna
sroolstva daje pJ'venstvo onim iJnvestiitorM'na koji treba da dovnSe vee
zapocete iuweslJicione objetkte, zatim onima k()ji modemizuju :i r€lk<m
struhSu proizv(J'dne pogone, ,jmjj ula:Zu u objekte kojima se poveeava
izvoz, odnosno smanjuje uvru: roba i 'Us-luga, kao 'i onima koj:i obez
beduj·u Pl'oj,zvod,nju roba pu miloj ceni.
Ali osn'Clvna omjentaclja banke pr.j odobrava.nju 'invest'iciJo:nihkre
dilta je da 'se oni daj,u prvenstveno oni'ffi organizacijama koje svojiim
sredstvlma uJoZen~m kocl banke jacaju njen kreriLtni potemcijal, K:r.e
dHi se daju, kako je vet receno, ,i ostalim organizalCiljama, ali one tre
ba daobezbede druge uslove, koo lito su snabclevanje odredenilm vrs
tama roba oruh organizaciJa 'koje su clanovi banke, jako se 0"'0 l'adi
na osnovu posebnih samoupravnih SpOl'azllma,
OSNOVNA SREDSTVA
47
korisnika arl.lstvenih ovo je neophodno 2a[,0 slo so ovi kre
d:iti ciajll 11a du:M rok, po p.j'avi.lu vec1h lzno~a, Pel >SU l\ vez! s ,td;m
vecir.iJz£k banke i njona odgOlVOJ1l1J()St pred oon~vaojma;
da rBdovno .iJspunj.ava uslove ckreditne spos'Obll'ooti i da na we
me obaveiltaeva banku 0 svim promenama u stanju po&lovanj,u, dos
tavljajuCi zavr1me racune,periocticne obraeune i drugu oolrumentadju
koju Itra:tii banka, a 1z koje banka InoZe da stekne potreban uvLd :i da
ima oagovarajucu kontmlu;
danamenski korilsti dobijeni kredit aa ga vl'aca u ugo'Vo-
ren'Ornl"Oku i ru ugov()I1'enimizn'OSirn3, pa ,i pre ugovoxenog roka uk{l
liko to dozVQljava flJl1ansijska sj,tuacija, kao 1 da na vreme placa sv€
druge 'Obav,eze ikao !ito su kamate i zatez.ne karnate ~ troolro'Vi u vezl
sa ikreditom;
da banoi krediLoru omoguci kontro}u namenske upO'treb€ krre
aita, dozvoljavajuCi uvid u poshwne knj,ige, evidenc:iju i 'drugu doku
mentaciju;
- da svoj.a 'sioboona sredstva koj,a moze ulagati u banku na duZi
l'ok od jedne godine UdlllZi L1 cilju jaeanjakl'edi'tnog po.tencijala ,i
da 0 Dvome PQdnese odgoval'ajuce dalffiZ€ i potvl'de Ida se 'sroos-tva
mogu udlJ.;uill,j,j na rok pTek(l jedne godilne (tCYVU patv.ndu ,daje Sluzba
drilSL venog knjugvvodstva);
- da svoje ce1okupno i,Li 'deo PQslovanj-a obavlja prej{() ban:k€,
ukoli'ko je to ugovonmQ ,i u ob:imu koji je ugovoren;
da ,neoov1no Oioovestava banJk.u 0 svakJOjpromenti u fuz,vod€'l1Ju J.n
vesticionl,h fadova, odnO!illO 0 ,svakom uSpO'l'avanju itLi odlaganju;
- da IObaveStava ba.nku 0 svalcoj promenj preliracunske vrednos
ti, odnosoo da najmanje jedanput godliSnje utvrduje prekoracenja nas
taJla ui:nvesuioijama, Ito 'kiaLko na cmiImalroje jeug()'\;~(}nila sa iziVoda
c,ima ,[ koje gl1alde, taJ"oi na o.nima koje ,nW'e ugov!(JlriU2, za
je dob:.la 'kredirt od -ball1Jke. Ovo u.['0rdlvanje nove Pi edl'a'cunSite vn"dn03
ti, to jest njene ,promene ,treba '00 obav.lja zajedno sa iz:vodackom 01'
ganizaoijom i b8inkmn kreditarom.
Najzad, obaveze korisnlka kredrba Za osnovna sredstva, koje pro
~Zila,ze 'i!Z ugovora jesu !te da on ne ffiOZe bez prethodine sag;lalSlnoiiti
banke da otudiosnovoo sredstva nabavljena 'kredita sve doilc se de
fini tivno ne o'tplaM oono.sni kredrt i ne 1zm~re obaveze po tom kredi
prema bancci. DalJe, da se 'OSnov.no sredstv'O izgradeno :iJZkredli;ta
obavezno osligu.ra kod ooigu.ravajuceg zavoda a polilSa osiguran'ja pre
nest! u kodst banke ,kreditora i da se preda banei na cuvanje. Na
kraju, da za kreditirani objeka't uknjiZi prvenstvcno ,pravo brunke kre
ditora, i to kod na>eUeznog suda pre pote\Jka k01'iScenja kredita, a po
zavrsetku kredilQiranog objekta da uknjiii hipoteku, i to na prvOIn
48
mestu 'kfltko na zemljiiste tako i na lo:edifu'ani .objekat u kOl'iBt bainke,
i to dJo vifsine tz ugovora 0 kredLtu. U sluc.aju {la u t-oku kor,i:S6enja
kredita invest11::or odustane od daljeg koliscenja duZan je da banei
vrati C€il()kupan :i;zn.os do ,taili:! Irot'iScenog kredita, sa ugovO'ren1im ka
mata~na.
KREDITIMA
4 P,rjJ1uCnlk 0 Iinv€sticLjam.a 49
ug'OvorOnl propisan natin ne ispuni neku svoju obave"u, banka i;rna
pl':a!vo da utkaze j raskine ugovor da zahteva vracanje evenbualnih
iskoriscenih rata odnosno odrugih dospeUh obaveza kJorJ"mika
kredita.
Obaveze banke se t.akode pl'edvidaju ugovorom ill proizlaze iz
odr'edeni<h propisa odnosno .samouprav,ni!1 sporazuma i mogu bu(iu
razHcite, zav1sno od vrste .i namene 1nve,;;ticion.ih kredi tao Inace, opste
obaveze 1;:00 ovih kredita najcescese evtdent~raju: da je banka oba
vezna da vadi racuna 0 svoJoj kredj'Lnojspo.solmosti likvidnosLi i da
U sv:a!kv v;:eme obavlja fisplate po ooobreniilmkredilitima 'lu1VestLtorilma
odnosno izvodacilma. U vezi sa ovim proizlatZi ;i obaveza banke da vodi
racuna 0 rocnoj strukturi plasmana i i;:;vo.ra sredstava, ,kao ·i 0 sigur
nooti, ekonounilcnosti 1 hk:vidnosti svojih plasmana. Banka ne moze odo
bravati jednom korisniku jedan ili Yise!"red·Ha eiji ukupan iZln>Ois pre
m«suj.e 30% ukupnJh plasma'!1a banke. Po odobravanju 'kredita hanka
treba tPl'etl1OOno da razmot1',i j proven kreditnu sposobnost i sve ostale
zaJ,onske us.love za odobraV8Jl1je kredHa da pripremiodgovarajucu 00
luku za svoj organ upravljanja nadleian za odobravanje tevTste
kredita. Na osno'Vu odluke kojom ie kredit odo\:;ren, banka sa kol'is
ni:kom zaklJucuj,e ugovor 0 ,krecliJbu, ·sa svim uslo'V·iIma li,z odu1uke, karJ
sa usJ.ovima koji )Jro.i7.!aze i2 zaih."1()nskih obav.eza, odnQSDO P'Popisa.
Kada lSe kr.edit formira 'i poone njegovo kor:iscenje banka ilna oba
vezu da naloge l~nveSW)()ra, 'liZ koje 5e obavezno podnosi i odgovaraju
Ca dokumell1;aeija, izvrsava u roku propj'sanom zakonom, ,a to je tri
dana po doiJljanju naloga, ukoliko je po tom J{reditu hanka daJa ga
ranii'ju 1zvlodacu radvva,k«o linstDument obezbedenja p'lac«nja. Pre
izdavanja naioga za iJsplatu banka mora da prover! ispra'V'nost kako
naloga taJko idokmmentacije koja je uz njega pdlozena. To znacoi da
nalOLi moraju biti potpisanjod stralne lica ovlascenth z.a 1'8;spoiaganje
kredlrtom, da jedokumen.tacija ·(situac.ije, odnosno fakJture) overena pe
calbom ,potpiJs.ima dJlwestilto.ra dla ;suraclmni 'kw,rsetni :i 'Pl'i'lIllljeni, da
je uz naJlog 7ki ~splatu [z kredita podnet i nall,og za i1splatu liz s.red
stava ucesca, Hi po'tvrdada je ,1z sredstava ucesca v£c izvrsena dsplata.
Osim il1avedenih obaveza 'banke, koje .pl'oi7Ja,ze ,izodl'edaba z.akon
skih pnoptsa, ugovorom se mOgiu );}redvi,deti 1 'Clruge obaveze kojih se
banka mora pri1drZavati, jer se u protj'vonom z8Jkonskim
ugoVlOl'Om ,predvidaju sankcije, kako Zia banlvu tako u za odgovorna !ica
banet.
Kao ilto j.e ·vee rei:"€no, uz zahtev za kredit koji korlsi11Lk drustve
nihsredstava podnosl banci, pored investicionog programa (OOn08no
predracuna radova ako se ne radi invest~oioJ)li progr~un), odluke nad
leznog organa upravljanja korisnika 0 zaduzenju kod banke, odluke
50
naulefuog oriana 0 usvajimju OdlloSllO odobi'enju 1,nvesLid'onog progra
rna , j·zvoda 0 upils·1i u registar j za'Vrsnog racuna odnosno bHansa sta
nja i uspeha, ilnvestitor, to jest traZlhlac krooita, dui'.an je da podnese
i saglasnm"t no3ldlezne privredne komore cia se takav ob jekat moze gra
dit: u smislu Z~kona 0 obavez.nom ev.ioderutiranju irl'vesticionih ulaga
nja (,,81. li·SIt SFRJ«, br. 22175) , zartim dakaze da je O'bezbedio sredstva
za finansiranje celotiobjekta, odnosno ulaganja, ako seobjekat fi
nansira i 12: d rugih i.zvora a ne sarno iz .]"'''Yedi,ta banke k'Oj·oj se pod
nosi zahtev.
Ove dakaze invesLitor pribav,Jja na osnovu potpilsa 0 'obezbedenju
sl'edsiava za furo3!nsiranje .invesbic-ija, a to m'Ogu da budu potvrda 0
sopstvenim sredstJvima, ugov·or 0 kredil\;u sa dl'ugim bank:ama ,illi k1'e
di,torima i gal'a.ntija banke 0 obezbedenju sredst·a va. FOl"ed ovoga, ko
risniJ;: .kr·e duta treba da obezbedi sredstva za placaUlje propisa:nih de
pozita .j do.prinosa, J,ao i dokaz '0 obezbedenju sopstvenog ucesca, 0
cemu je vee b11·0 reei. 0 naCi·nu obezbedenja sredstava lYiCe reci u
sledecim poglarvlj.ima, a ovde se to iznosi ka'o primer sta se sve pod
nosi liZ zahtev banei za 'dobijanje krewia.
4" 51
rad.a mogu na osnovu odredaba pornenu
tog zakona ooobravati kred,~te drugim organizacijama udruienog
iz sops:tven;~h sredstava, IzuZ'etno, ak'O orgaruizacija :ra-
Zel jmvestioije 'Od banke moze ga kiorilstLti za darvanje
kredita, ali samo. pod uslOVlOlTI d.a je to predrvideno ugo
sa banl,om, Osim organizacijama udru.zenog rada, 01'
ganizaoije udr,uzenog racta mogu ove kredite davati uinteresniirn zajed
nicama, dru&tv~no-poHtickim zajedlfiicarna, drustveno-pravnJm licima i
gradanlima, Zia o.dobravanje ov1l1 kredlita zak.on predvlda uslov da je
krediiiranje u skladusa prec1metarn poslovanja or,ganizadje udruze
nog rada i 'da je oilj kreditilranja ostvatrivanje poslovne samdnje, po
ve6anje pnoo.zvadnje i ostva:r.iJvanje d1'1J.gJih zajedlfi<ilCkilih u.nteresa, Aka
se IPogledaiju us10Vfi odobraNanja OV,ill krediJta, vlldi se da se ;SallThO U ma
10m bxoju sLuoajeva ne mogu dati, pooto uvek moZe da se nade neki
zajednic@i iiJnteres i ostvari neka poslovna saradrnja.
orgaJruzacija udruz0nogl'aJda more da ,kredJiltw:a zajed
niCku potrOOnju sarno u odredenim slucajevjJma, lmo Sto su krediti
nadnlcima odnosne o.rganizacije za ku,po'V'irnu .stanova 00 proi2vodaca,
za ±zgradnju novili stanova, 7,a dovrsenje i d'Ogradnju posrojecih &ta
n'Ovai stambenLh zgrada, za polaganje uC.eSca za .dobljanje krOOita 'Od
strane banke 7-a stambruru 1zgr,a!cLnju, ,k,a,o ti z.a druge namene,
sarnoupravnim alktima organLzacrje.
Zakon.om 0 obezbe<iivanju pJaCainja iemedu ,~a dr'Us.tvelfiih
sredstava (»Sl, u,st SFRJ«, br, 60i75), u 1:1, 38, '\ia.ta je odredba prema
kojooj korismik drusL-venih sredstava moie i;nvesticiorne i druge radove
da iJzVodU na kredH d maZe dJa ruspoa:'Ucuje opremu !I1a JIlredit sarno alro
kredit 'Odobrava iz svojili sJo.bodnih sredstava, iJi jz slobodn1l1 5rOO
stava obezbedel'llih krediiom kO'd banke za tenarnene, i ako naplatu
kredita obezbedi menicom dUZn1ka, to jestinvestitora, sa a,vaUarTI
banke. Istim clanom je predvidena i obaveza kor.il.miika drufuenlh
sredstava - krOOitora, da Sluibi druStvenog knjigovodstva kod 'koje
irna ziro-raeunpodnese dO'kaze '0 raspolozivim slobodnim sxed:stvi1rna
zaodobrav;8Jl1je klredita,
Clanom 44, istog zak\l<l1a je predvidena obaveza saveznog sekre
tara za fi,na:nsije da propiSe nacin u,Lvrdiv:anja slobodnih sreds1:ava z.a
odobravanje kredita, soo je Ii oonoSerijem Praviln~ka 0 nai'i.nu
utvrdivanja sJohodnih sredstava 7.8. odobrenje kredita,
Ovim prav1lnikom je predvideno da korlisnik drustvenih sredsta
vautvrdujes!ooodna sredstva za odobravanje kreclH.8. pri 121vodenju
investic:ioni'h i O:rugih uJaganja, odnosno radova i pl'oizvodnje lnves
tidone 'Opreme na kredit na naoin propioon Uputstvom 0 TIaeinu utvr
divallja sopstvenilh 'Sred$~ava kredi'ta za tTajna obrtna sredstva (>>81.
list SFRJ", br, 61172, :l173, 70/73 i 40/74),
52
Ka(J dokaz da raspolaie slobodniJrnsredstvima z.a kirediitiJranje, 00
nOSTIO Z0 odobl'avanje .rnves1Ji.cionih kredita, koriOOl:k droStvenih sred-
Sltava podnosi nadletooj S1uZhi: knjliigJ0.V<Xtstva obrazac TOS,
popunjen stanju Lsl;:azanom 11 poslednjeg dana
u meseCLl koji pretl10dl mesecu u Jrome se klredii odo!J;ra;va, Poc",d oviih
opstih uslova, organizacije udruzenog rada predvidaju sVQj.im nOlrlTIa
tivni:m aktima i posebne uslove za od<Ybravanje kredita, pa i sa' tim
o.dredbama nOrDmtivnih alvata tIDa:iihlac ikredHa treba dase up-owa.
53
Pri planiranju dela sredstava za >investidje koja se pribavljaju
kreditom, mora se vodltl racuna da se za>duzuje u {mom obimu koji
omog'ucava blagovremeno vra6anje kredita. Naime, svakio zaduzenje
zahteva i odgovarajuca obeZibedenja kredHor.a, p.a ee davanjem im
strumenata obezbe(Jenja, .na primer menica, omoguCiti krecli'bo!'1l dla 0
roku dospeea vratanja krcdita lii dela kredirta kcxr,i:~ti ove men ice, a
to znaci bJokadu zi,PQ j drugih raci.lJna kru-ilmiku Ji:redilta, drugimre
cima zausta'vl,jam]e isplata za zapoeete investicije. Zbog toga je veoma
vaimorealoo planinvnje ZJaduii.vanja, jer u per1cdu displaroe ,j~redula po
stoje i uruge ,Qlbaveze kor~=ika kred,ita koje on takode mora na \I1'e
me da izvrsava.
54
gO'Vornih liea kod traziocakredti!ta koja su ovlaScena .za potpisivanjc
ugovOtra '0 'kredLtu, 'Lzvod liz Sitatuta 'i zaivu'Sn'iJ ralCrun braiioea kr·ed~ll1a za
prethodnu gjodi'l1u, odnosno pel'iodh:ni obra,cun za tekucu gO'dinu.
P'Osto se davaoeu kredi.ta uz zahtev za kredit dosiav·i sva ova
dokumentaeija, mju razmatra 'Organ upravljanja davaoca lu-edita i do
nosi oclluka ooct-obravanju k.redlhta, na osnovu koje .se zak.ljuauje ugo
vor 0 'krec1itu. Ug<YVorom se utvrduje sve 'Ono sto je na.vedeno - iz
nos Ikf'ed1ta, kamatna \Stopa, ·rOk v.raeanja" il1i3JCiiln ikol1i:sCemja, na6lin Qlbez
bedenja kredita ,iid. Ugovor je punovamn kacta ga potpiSu odgovoT'na
i ovlasccna Iica obeju strana.
K redi t se k'oris\i na nac.i.n pred v,iden ugovorom. Kredi ti odobreni
za investieije se, po praviJu, l<.oris.tc pl'ili.loom .1 splata na osnovu odre
dene dokuJn(:;ntacijc, kao 9(0 su situacije za ·ilzvrSene rad:ove, odnosno
fakture za ~spo~ucenu opremu. Alko se to predvidi ugovoTom, ovi kre
drti sO' mogu ,preneti u vidu avansa, ·u eelilni ili u ugovorenom delu,
i.zvodacl( i:m or;;anizacijama. P,ri ,k ori5cenj u .~rec1i1ta na osnovu si<tuacija
'i ru'uge dol;.umen tadje, ,i·splalta se obav1ja taiko '5:tO se i1sboV'remeno sa
isplatom s;.tuaoije uplacuju i p:ropi:sani do:ptinosi na o.snoV'u posebnih
propisa (kao seo jc doprinos zai:zgradnju energetskih objekata), koje
d'Onose soeija-histi'cke republhke i pokmji,ne, odnosno na ·osno·v u saNez
nih propj,s.o. I lwrisnik idavalae kredita duzni su da primenjuju i
ostale P;' 0[1V5eU vezi sa koriscenjem ~redHa za investicilje, kako u
po~tupku korisce!1ja taJw i u postuplw otplate, prid'fiavajuci se pr~ to
55
obezbediti odgovarajuea sred£tva. Zbog toga se preduzimaju i donose
odgovar.ajuce mere za kreru;Dir.anje ovih poslova, o'ClnoSd1o nalaiZe se
sredstva za ova kreditiranje.
NajveCiizvol' sred.stava za ovo kreditiranje Sil bankarski kredi
ti, zati'm sredstva zainteresovanih rparbnel'a, dobavljaca i drustvenih
fandova. Pos€ban problem U ovi'm kreQiirtiranjima je veztl.vanje SIl'ed
stava ·na duzJ rok, proc€tS pr'OtilZVoonje brodova ·i opreme !k..ao Sto
su .turbine, moton, kao j izvoctenje veeih investiciJonih radova u ino
stranstvu, vezuju znatna sredstva na 1'Ok dul.i 00 jedne godine, Cak i
po nekoliko goo ina. Ovo utoHlko pre sto se za ,tako veLike radove, 00
nosnoorpremu ve1ike vrednQiSti, ne moze nt u inostranstvu nati lrupac
koji bi mogao oomah cia jh plati, vee kupovinom balkve o.preme 'USlov
ljava plaeanjem u ,ra,tama oj na duii rok. S obzh'om 'CIa je ovarkva pro-
daja opreme, oMosno njena pl'oizvodnja za cE"lokupnu .pr:iJvredu ze:m:lje
00 vel·like vainosti, a 1sto je i sa izvodenjemradova u to
je i nasa zemlja zaLnteresov'arna za ovu delatnost i predU2lima mere da
stvl)l'j odgovarajuce uslove za nor:maJno ful'llkcioniS8.il1je tog procesa, a
posebno obezbeduje adgovarajuCa ,gredsty;a Zla firransiranje te dela1
nosti.
Deo Hrostava federacije QbezbeduJe iz primarne emisije i preko
banaka usmerava u QiVU pa eeu daljem izlaganju b.iti J:'€6i
o tome na \ko}i naein organizacije udruzenog [['ada koje proimooe :
izvoze brodQve na kredit ·i izvode invesiiicione ra<io'Vc 11 inostran
stvu koriste ova sredstva.
56
1. da 1.lIredno izmiruju svoje obaveze po kreditima Jroje iroriste
kod narodnih banaka;
2.da svoje !l:rOOHno poslovalI1je obavljaju ill skladu sa propisilma
i:z oblasti monetarnQg, kredHnog i devizmQg poslovanja;
3. cia rurOOno izmb:uju svoje o))a,veze u tnostranstvu i zem1j,j po
menicama ,avalima, garantijama, supergaranbijama i dLrugim sIicrllm ,iil1
strumentima za obezbedenje plaeanja;
4. da rill11!aju azuJ:TIo i uredno knjigovodlStvo i da uredno ctastaw.hjaju
svoje izvestaje 1 podatke koje oct njih traZe narodne banke i Naroona
banka Jug{)slavLje;
5. ·da obezbeduju min1malnu likvidnost kOJu 00;:001 Narodna ban
ka JugosJav:ije.
Podnosenje za kredit
KJada prDizvodac opreme ili brooova, oCiJnosno izvodae raoova u
ilnostranstvu, nade kupca (naru6hoca) 1,a svoje .proLzvode (usluge), onda
on sa ,1ilim buduCim posI.om upoznaje prvo svoj,u banku prek<o lroje
obav:Ija redovno poslovanje li brazj od banke saglasnost za pracenje
57
kredi,tom till poslov.a, Strucne sluzbe u bane! oeenjuju na osnovu ras
polozive dokumentaeije i mel'a kreditno-monetame politLke op.ravdanost
<Nakvog pocJuh vata i e£ekte koj:i ce se ostvarbti u bUiducoj pl'O'izvodnji,
pa predlaze zajmoiraziocu da nastavJ razgovol'e sa stranirrn p3Jrtnerom,
uz odgovariljilce sugestije u pogle(}u zakljuc~nja ugovora 0 tom poslu,
K'asnij,e, 1,(1eJa se u 'cJaljim pregovorLma ped.ektujraju uslovi pi'odaje
oprem':, odncsno brodova ·i,ll izvodenja ra·dova 1l1ootDanStvu, ugovara
jet se vis'tna ,i1zvoza, valuta avans, uslovi kreditiranja, dina
mika:,sporukC', naCin >i dinami.ka placanja i osta).i elementi v8,zni za
sklapa,nje ugov'Ora,
Zalltev ;oa },redit pO'dnosi bane! u elva prlmen!"" i, z,wisn'O od
vrste po;;;la, treba dasadrzi sledece podatke:
58
ti braj blanloo akeeptnih naloga potpisanih od odgovomih
lien.
Uz zahtev se podnose:
-,- fotokop~ja i prevod ugovora sa stranim pa,r:i,nerom "l~, a<ko ugo
vor nije :r.akljucen, fotoikopiija ponu<le odnosllJo Merta ugovora;
-- kopija zahteva za osiguranje pasla, koja ie neposredno upu
cena rondu za !k,redit:kamje Ii ooigl.L.ranje ,iIZM021l1ih paslova;
- izjava da Ce sa i,nopartner'OIn bitl ug'ovorena ilnstitudonaJlna ar
bitraZa koja pi'uza odgoval'ajuci \S<tepen sigurnosti i nepri'.Strasnooti ar
bitraine odluke;
odlLtka nadleznog samoupravnog organa 0 sagl<'h'>nosti za zadu
ienje kDd banke.
59
lova za reJiinansiranje kredirta za prodaju opreme u izvozu. U zahtevu
F<Ondu ha.nlca obravJaie posao lroji je !u pifuanju I obaiveMava F{Jnd '0
sp:ramnosti da kredilliJra fPJ.·edmetni IXl'Sao u oChl'ed€mJom l!Znosu, s tlm
da Fond refinanshra barnoi oc1recl€!l1il iam:os upI'Qpusaurom
AlwFond lUSv'oj,j zahtev banke >On je '0 tome obaveStava, a banka
t.e.~ >Onda o:barvesbarva Ol'ganfuzaciju 'ltd:ruZeniog ["aida da je lk;rectit odidbren
i da moze prtistupi-ti potpiJsiiv,;;mj'U ugovw:a '0 'k;r-edJ.iitu.
Po-silo ,Lzveze opremu odJnosnl() ,tll1od'Ove, oogaJni:za.cija 'udruzenog ,ra
da, na osn'OVli vee ugovora 0 kreditu, pri<stupa koriScenju
kred.i<ta. Neposrectno pre koriseenja banei se podnosi 'Sledeea dOlk:u
menrtacija:
- faktura na vrednoot izv'Oza 't ime stranog 'kupca;
- ugovor sa stranim kupcem;
C!l:l'inske prijavej
- br'Odslq konooman koji pokriva r{lOu iispar:ucenu bila kojom
bl'Odskom }j;nj jom;
- dokumentu '0 pd~ernu mbe I1aJlaz j!nspekdije, aJ<;,o je taka ugo
voreno;
prljava '0 iizvrsenom izvozu;
-
oclrecleni bmJ blal1ko potpisanih menica ili garantija posIovne
banke zajmotrai:i'Oca,
-- po1isa kredU:a vlnku.lirana u kou:1iJst banke;
garant~ja stranog ]ilUPca Hi drugi dokumenat () obezbedenju
vracanja Icredita.
Ugovor 0 kreditu
Z.akonom oo"onovama kreditmog i baiI1lka:rskog siJStema <late su
osnove kredLtiranja -od stra;ne ban:aJka ,sred.stvima udruzen:im u bankar
sku organ:izac~ju, Iz sredsta'Va 'udruZeniih u bankarsku orgarniiZadju-na
osnovu samoupravnih sP'Orazuma () i 'na osn&vu
op&llih akal1:a osnirvaca Da'l1Jke, ·barnkapska orga,nizaC!iJja more odobra'Vati
sve vrste kred~ta, Uslovi za davanje k;red~ta utvrduju se akl1ima () u<l
ruzj'vanj'u rada i sredstava, ,j aktima 0 poslovnoj poJ1tici banke.
Bankarnka organizacija sa koPisrtillrom krecHta sklapa piGmeni ugo-
VOl' kreditu, koj,im se utvrduju uslOVi davanja
0 lroriS&mja i
vracanja, kao i drltga prava i obaveze ugovornih strama.
60
Pored OiViih bainka po!S,luj.e i na osnovu o,ru.glvhops,1rih akata kao
soo su. odJuka -0pos)ovnoj politici banke, odlulm -0 -opstim uslo'\'ima za
davanje kreclita i primanje depDzita, odluka 0 'kamatmim stopama,
odluka 0 naknadama za usluge koje bank.a obavlja, k,redi1mi bilans
banke i druga nm:mativna akta na oonovu koj.ih barnka ostvaruje svo
Je posLovahje a kojl 5e donose u sldadu sa zakonskim pI'Qpisirrna. Ova
opsta akta donosi iSkupstina bank.e a spr'()Vooe ,ih iizvl'sni, kreditni
poslovni odbor banke.
Zalkooom je predvldeno ella se odnos i=edu balllke i ,traZiIoca
kredita regulise pismenim ugovomm. ugovora () kredJitu
je ,pravni oon05 .izme<lu banke i Iwr.h:>nika krediIta i mora da Una 00
redene hitne elemente, a zavls:no DC vrste kredita i druge posebne
kla'Uz,ui<; i odredbe. Upostupku prethodi donosenju odluke '0 odo
bravanju 'i zakljuc.ivarnju ugoVOora banka na bazi zah
teva utvrduje kreditnu sposobnost traZioca a k.asrui'je u pos
tupku trajanja kreditnog odnosa ko.ntroliSe koriScenje j otplatu, to jest
vracanje kredita.
Sadri.ina ugovora pro.izlaz,i 'iz zako.n.skih prophsa ,j ako n,Lje usa
inm pmpLs.ima mOore da pl1()UZtx:Uruje ,njeglOvu a to
opet povlaei za sobom odgovornost i banke j oct.govom1h radnika 'll
njoj. Z!1aIQj" ugovor 0 kreditu mona bilti rusoagla,sen i sa prop:1sima i sa
norma11vnrlm aiktima banke, i 'll njemu moraj'll ruti utvrdenj UslOVl
r'0koVCi vracanjla, ~zv1s.no 00 vrste kr<.'Cli.ta.
Ugovor l{) kredltu se OIbavezno zakljucuje u pi9men.oj ror:lni, pa
iz 'boga pl'oizlazl, i oOaveza da aneksi ugoVOl'a, kJojih iffiooe da bude u
toku ;reaili1zacije, moraju biti takode u pLsmenoj formi.
61
nalm utvrdll'ati sarhe banke OOl1OSin'0 udrdeni l'ad ,najkrace fe
ceno, odgova'fajud banlrom.
Da bi banka njeDli Ol'gani utv,rililli iIDrediJbnu spO:.Sobnost (~snO'V
nQ je da se utvJ'de i uslovii utvrdivanja te sposobnosti, kakQ bi &e kre
dlt od stnane banJ~e daoonim orgamizaeijama udruzenog rada gde oi
se tim kredit.iranjem postl,gli odgovarajucj rezuIta'ti i obrnuto, da
kredtt ne da onim traztodma grle bJ davanje kl'edita ugT0'7!ilo ~nte
rese clanova banke, odnosTIO udl'uzenog rada,
Sredstva udruzena u banku moraju da bud,u staln'0 angaiovana
i &talin'0 u fU;1kciji, znaci da se zadovolje odredene potrebe clanova
udl1uzeruograda koj,i su ucWui:en,l u banku ,j {ia po obaiVlJen{Jj Dunkci]'i,
odnosno anga.i:ova'nju budu vraeena \)anci lcako ,bi se ponov'0 kortstila
kao kredi;t drugJim Oi'lganizacijama u{iruwnog rada - osnivaeima banke.
62
kl'editne bita11 za -izvdavanje posbvne
politike b",)ke pa samim tim i udruzenograda. Odredbe ovog zakona
nedvosmisleno zah\eva.iu od organi'zaoije udruzenog rada, bankei dl'u
ge fLnansijskeorganizacije, kao i od svih Ikol'i'snHca drustvenih sred
stava, da odrzavaju svoju spooobnost ~zvrsavanja dospelih obaveza, to
jest da budu li>l(;vi.<dni u plaeamjirma kaiko u zemlj[ ta!lro Ii 'prema 'rno
stra.nstvu se neizvrsavanje zakonskih i drugih ,novcaJnih obaveza
smalr" neZ<3k::Ji1.i tim Pl'j';I'ajanjem tude imovine i s.p:'eCavanjEm ispu
njavalflja &amo\~praVJ1;ih prava u raspoJaganju drustvenom lmovinom.
Ovaj zakon obavezuje o;'galJlUzaci:je udl'urenog 'rada da u tvl'de
nacin odrzEvanjali'kvidnostj i mere koje ce preduzet.i u siucaju da
dade ,do rnelilikvi'dno.sti u izvrsavanju obaveza, da odriavaju ~ninimalan
iznos l'<,:zervnog fonda koJi se pro.pise ,i sreds-tva za ooriavanje jikvid
nosbL Pored ovoga, orga·nizaoije udruzenog rada su OIbavezne da odr
zalVaj,u 'O'dredenll stru,ktw~u <1l .;:;erl€l'\\~nom fondll iuao o.dg'ovaraju&U srouk
turu u hartijamaod vl'ednosti, kojima se obezbeduje si,gurnost na
plate.
Iako uslavi kreditne sposobnosti lwd opganizacLja udruzenog rada
ruiSuizricito navedeni i nabmjan,i, kako je to bi,lo u propisi:rna koji su
bili na snazi 1976. gad Lne, iz naveden~h u510va ,koje treba da ·ispu
njavaju organi!zacije udruzenog ra'da u pogledJu likvidnosti, stl'ukture
u sredstv.i;ma blagovremenom iZJvrsava.nju obaveza, pro1zia:zi .da su
to uslov,i nj,Lhove kreditne sposobnosti i da su ·obavezni za sve orga
nizacije udruze.nog rada.
,,~
Ud
duju naplatu tih klredita, sto vocli jacanju fondova organiJzacija u&:'u
;),enograda pri<likom raspo<iele ostvarenvg finansij-skog rezultata· ba
naka. Zoog toga, 'kadase radi 0 kredirnQj sposobnos!li, baruke ce kao
uslov za davanje krecUta uvrstiJUi 1 zahtev da se kod tra'Zioc.a klredlta
obezlbel1i tendencija jacanja sopstvenih fondova.
Banke ce u ",vom poslovanju, 'kada se radi 0 Lspi,tivanju krediltne
sl=~50bnosti trazioca zahtevati od organiz.acija udrluzenog rada
da se dosiedno prldrzavaju i odredaba Zakona 0 ud::r1.tZenom raou u
delu u kome se od organizaoija udruzenog rada, to jest oJ:! radl1lika u
orga,ni0acijama udruzenog raxia, zahteva da imaju pravo, obavezu i
odgovornost da se u svom zajedn16kom i opstem dnuiltvenom tn,teresu
drustveno d ekonom~i celdsh'Odll1o kor.i$t€ dr'l.lS.tveruiJm ,sredstvima i da
ta sredstva stalll10 obnavljaju, uveC.avaju i unapreduju.
Zna.ci, za rea\.izacLju ovih uslova iiz Zakona 0 udruzenom mdu bii
no je da se racionalno jer ,sarno takvo poslovanje dopr1nosl
ekW1omiooom i I8kumulativnom poslovanju, sto je ibiJtno za zasnd'Vanje
k,reditnog odnosa a i za zajednicu u sir.im i!:"8Jzmerama. Nairne, l'acional
no kOllUicenjeraspoloZlvd:h sredmava omoguCava porast a
samim ,tim i poveTenje poverioca da ce njegova sredstva bitl praviJlno
koriS6ena i l1a vreme vl·atena, i9.ilrne 5e PQVeCava lJlikvuldnos.t u sirim
raz;merarva, a to zn£1',i da je i :raciQ'nalnost poslovanja jecLan ed uslova
kreditne SP050bnOSDi organi.2lacije udruZerlog rada kao tlrazioca krectita.
64"
uslove kav sto je namen~ko korii;cenje kredita, azurno kn,hgovootilNQ
dr.
5 Pl,in,cni'k 0 'investid'jBuna 65
Bitni elcmcnti ugovora 0 kl'cditu
66
NACRT ODLUKE 0 ODOBRENJU KREDITA
Na o.movu Cl.a.na - - Stattuta
(nazi,v lbaJnke i mesta)
zahteva . iz k.rediltnl
(naziv (mestD)
odbOl" (Izvl'sni udbor ill Po.&lovni odbo!' banke) na sV>O'joj sednjCi oct
doneo je slede6u
ODLUKU
5* 117
6. Rak pustanja u pogon objekt.a ,lwji se finansiw'a po ovoj od
lUCi je - godine.
68
nosti odohrav<Ulja kredHa. 1z obrazlozenja treba da se vidi opTa·vda
nost investidonog ulaga1nja kal() i sigurnost nap-late krecJj,t a.
Obra,zlozenje saJd.Tzi Ii pada.tke 0 Ll!l"upnom pnihOldu, dohoblw, obave
zama i li'Cl1liJrn dohocima koo u1'Vestutora i 0 raJspodeli doh-otka.
Na osnovu OIdluke sklapa se ugovor 0 iQreditu Ci-ja bi forma tre
balo da ima 'sledece podatke:
_._---- - - - - - - - - - - -- - - - - -
(nazi·v mesta banke)
(naziv i mestoi:nvestHora)
Clan 1.
1.01.
(naziv banke) (mesto)
Clan . ~,
2.01. Sredstva kredita iz clama 1. .ovog . ugovorll tl)v~st~tor moze
], o:r1stuti S<lJlTI·O za ula.ganja u OSIl Cl vna sredstva Zil iz,gradnj,u - - - -
- . .. . . " - -- - - bez pratecih objekata, pokrebne opreme, pri
(li1B'Z:lrv ob.JC=kta)
69
Cla,n 3.
3.01. UkUJpna predraeunska vroonost objekta iz elana 2. ovog
ugovQo:a iznosl diJn. - - - - - - - - - - - - -
- gradevins!Ql radovi din.-----
- dom:aca o-prema din.
- UvO'zna oprema diln.
- osta'lo din. - - - - - -
3.02. Osialtak Ipotrebnih srenstava od din. - - - - - - - - -
tj. 20% 'Od predracunske vrednosti celO'kupne investici'je obez,beduje
~.nvestitO'r, i to:
- iz SQPsbveniih sredstava .i·z nos od din.
Clan 4.
4.01. Rok pus.tanja u pogon objekta kO'ji se hnaMira sredstvima
iz ovog ugovora je g'Odine.
4.02. AJw ,investMr ,n e .pusti objekat u pogonO' cl'"Okuiz prethooil1e
taCke, dULan je da 'banoi 'Plati na iane peoala 1% od vrednoslJi InroO'VT
senog dela obj:ekba Ul .svaikJi dan ~jenja u'a6umajuci od - - - -
g'OdLne, pa do stvamog roka 'Pustamja objeMa u pogon.
Clan 5.
5.01. Sva potrebna obrLna sredstva, kao .i sredstva za eventuall!1a
prekoracenja 11 ,irzgra'elnji obje'kta, obezbeduje Lnvesthtor.
Clan 6.
6.01. Sredstva kredi ta i,z clana 1. O'vog ugO'vora banka Ce imvesti
toru ,s tav.iti .oa fa'spolagalnje po potpils u ugovora 0 krediltu , kad 'Pflubavi
sv'u 'PO'trebnu dokument<lciju.
6.02. Kredrt iz elana 1. ovog ugO'vO'ra investitO'~· ce i-skoni,stiti dO'
- - - - - - - - godilne.
Clan 7.
7.01. Ako .Lnvestilior objekat grad,ii pu tem klredilba dohijenili 00
drugih kredi-tora, kao 'i iz sopstvenJih sredstava, koriiScen'je srectstava .iz
70
Q'Vihizvol'awsice se ckioJ:liScenj u sredsta'Va1.z ovog
kredJta,
Clan S,
(LOl. Otplata kredit.aiz cl:ma L ovog ugQVora vrske se u jedna
kim gooiSnjtirn anuiteidma, i"iju v·isinu utvrduje hanka.. Pl'"1.'i 3lnuLtet
clospeva loa naplatu - - . godine.
8.02. Ako .l;nvesti tor ne piabi anuLtet 0. rolw dos-peea platice balIlci
pored ugovonene redovne ikamatei zaltezmu kailnatu, lbo: po stopi 00
6% godgnje, l'(}cunajuci odda'n.a dospeca do dana pl,acanja.
Clan 9.
9.01. Radi Qhezbedenja medne otpiate k>redita 'investitor je dUZaTI
da dostavi banci, pre pDcetka .korlscenja kredita blan1ko
potpisanih menica odnosno garanciju - - - - - - balllke
Cla:n 11.
11.01. Investi·oor je saglasan da iz.,,"radeni objekat ima prvenstve
no da sluZd i da 5e ko.ri"ti za navedene namene, pa s-e u vezj toga
obave:r,uje da postupi po nalozima banke.
11.02. Investitor maze i'zgradeniobjekt iz ovogu.govora da sta-vi
nakmiSeenje trecem lieu sarno ako je prethodnQ obezbedio saglasnost
banke.
11.03. Investitor ne moze pre ·j,splate kred1ta da vrsi nikakve
adaptacije na· obje'ktu, kojim bi 5e menjala njegova namena, mti Ida
vrsi prodaju odnosno prenos ob]ekta naneku drugu ra'Clnu organ1zaciju,
bez sagla,st1osti banke. U proUvnom, banka iJma pravo da TaSkine ovaj
ugovor, pn1 cemu se say preostah ~Zinos 'duga smatra dospel:i.rn.
Clan 12.
12.01. Banka ima praVlO da vr'Sii Ikontroiu namensk:e upOitrebe 'kre
dita.
71
12.02. Za slucaj nenameffikog konisoenja ~rediitJa,iJn:ve&tito:r je du
bn da odma,h v,rati nenamens.kii upotrebljenli ,['2)005 kiredita, kao i da
bancl plal:il kurmabu pO SlOOpi 'Gd 10% glOdiSnje na nenamenskli1sko;rilSceni
izl1!l)S, rac-unajuci o:d -dana nenall11enskog ,kol1~scenja do DCIV,racaia, kao Ii
zateznukamatu IX! .s~opi od 6% g,odi'SD,le,
Claq) 13.
13,01. . Jnvest~t()r se obavezuje da osnovna sr.edstva .koja pl'ibavlja
iz sredstava po ovom ugovoru os.i'gum na punu stv,a,l'TIU vrednost od
osnovnib i dQPuns.kib liwka kojirma je objeka't i2lozen, naznacemih u
pi,smenoj i.zjavi za osigul'alTlje. Polisa osiguranja ima se vi;nkmUr,ati u
banke, a iilnvestitor je obaveza'l1 da -na vrerne placa p.remide
osigu,ranjR po ovoj polisi za s\re vreme trajalljakred:ita. Inves-tuDor j.e
duian daobaveze Lzvodace radova eke osiguraju objeMe u da
. U lwrist ba'l1ke d,a platj premije osiguranja, ako
izvodam 'ne plRcaju redovno premije.
Clan 14.
14.01. Za sve !ito ovim ugovorom nije predvideno vaZe opsti
propisi i uputstva banke,
Clan 15.
15,0). Ovaj ugOYOI' je zakl}ucen na osnovu Odluke Kredi.tnog 00
bora banke. BeDgrad, od
godime i 'od~u.keradnick{)g saveta investitota od - - - - - - - godilne.
U Beogradu, - - - - - - godine.
ZA INVESTITORA Za-----~--~--~
(naziv banke)
72
Odgovornost banke za namensko kredita
U ugovoru 0 kredUu i odluci 0 odobrenju krredLta za investici:Je
tatno je predvidena na:mena za :koju se kredH tiaje, !ito zl1a!Ci da je
korisnik kredl~La dUZan da dobijeni kredH kOl'tstl za tu namenu ito,
j(.8Jkio je ['eceno, naosnovu dok,wnentacije koju ,pritiaZe uz nalvogklojdlffi
obavlja plaoanje iz kredita.
KTedH 5e ne sme upotrebiti za druge Sivrhe osim za one z.a lkoje
je odobren, i 0 namenskoj upotrebi kredita kontwlu mora da vodi
banka jer joj to pravo (a to je istovremeno j ,njena obavezaJ, daje
ugovoro ]"red1tu, Ukol1ko kO'l~ilsnjk kreddta 1z<la na10g bClL'1ci za j,spla1ou
SLlprotno ugovoru, banka taka v nalog ne .sme da d.vvrni vee ga mora
vratiti Ikorlsnrku kredirLa. UkoHko, pak, banka utvrdj da dOlkumentaci<ja
ne odgovara namenj kredita, odlnosno da se kredi.t kodsti nenarrnenski,
ana I}ma praNo 'i nbavezLl da zahteva cia se dotle iskoliseeni !credit
,:'rat,i .i da obusta:vi .dd,ije kOl'iscenje Ako ban1ka wu 'Jwn-troJ u ne 'obav
Jjll. kako na asnoVLJ. dO'kumentacije tako 'i na lieu mesta, a po ugoVQ!'U
je na to obavezna, onda Cin:i. pp;vredni p.restup za kO'ji odgovaJraju i
banka i odgovorna lica u banel.
73
goslaV'ije, dru&tveno"pooliiticke zajedni:ce, i to prema uslovima propisa
nimZaikonom 0 knecl:itnim poslovirrna sa inostra.nstvOJl1,
U ctO'sadaSnjem poslovanju sa inostraJnim partnel'ima, ba'nikama,
medrua1:ail1odnl'J m 'iln~ti'bud.jama , fondrovima, za'l:Iim cazm:im p,r eduzecrma Ii
drZav!l'lJlru organim,a, nase Qrgan~acije udruzenog rada, brunke, dtl'ustveni
fondovi i drusbveno-politilcke 7.ajecinice kOnilSbilli su znatne krerute a
korisi1e ijJl idanas zaodll:edene, ugla'WliOm vece :iUlvestiocije, kao sto su
magisfiralni putev'i, ,pruge ,i druga veea uJaganja, pJ:1e svega 'U Q,blasti
i1ndustrj.je :i rudarstva.
Ovi k~edLti se ugovaTa}u po posebnim propi,sima :i 'n a naCi,n dat
u tim propilsima, s tim sto se sVli ov,i poslov,i moraju evildentirati kod
Narodne banke JugoslavLje.
Sto .se tiee rulagaUlja sredstava st!'aJmlh liea u naseorgaJnrLzadje
uOlr:uzel1JOg rrada to p ';~alnje je reguJi;;ano ZaJkonom 0 uilagaJnju sredstava
stranih Iica u do-mace organii,zaci.je ooruienog rada iz 1973. go'tirine, i
drugirrn dopunekim propils'ima koji su doneti na asnov,u ovog zailwna,
lViogt.:blJOst ulaganja strani11 sre(j."tava u domace oT,ganizacije prro'V'j
dena je i Ustavom SFRJiz 1974, godiiJne, po kome o.rga:ni.:zacije udru
zenogl'ada mogu pod odredenim uslovima i u gr.anicaJIlla ,ko..je su utvr
dene s'3'V€znim za'kanom kOl':Lsti'ti u svom posLovanju sredsliv,a stranih
ilca.
Sredsliva ,str'anrh pravnih ,i LrZiiokiih hca ulaZu se u d'omaee 'orga
n~aci:je 'U'dnuzenog .ra<da na os:novu pismenog ugovora koji se s<kilJa!pa
j'z medu domace orga,n'izaci'je udruzenog rada i straUlog lica, Ug,ovorom
se TegulLSusva pi,tanj-a od zajedni{;lrog interesa, kaQ sbo su piJtamje
,j'()Ik,a nalroji se sredstva uJoou fa k:ojli j,e :]YO j)r,av;hlJu dll@OM:CaJn, OdlIliOSTlJO
ne moze da bude kraCi od vremena potrebnog z.a ostv,RPjo/a.njezajro
nicki,h ipOSiI'ova J'adi. ,lmjiJ1 se >sredstva kOl'ilSte, z·a;!,irrn pra'Vo luceSca u
dolwtku 'i nae1n k01iisc-enja tog 'd ohotka od strane ,ilnostranog uJagata
5'redstava, kao 'i pravo iz OViOg ulaganja koje ima ·domaca ol'gani,zacija
lId.ruzenog rada Sia se mora u,ncLi U lI;:;o'vor predvjdellio je Uredbom
o blii.im uslcrvitma za ulaganje Sl'ed<st.ava stra!l1iih liea II domace orga
nizaci'je udruzenog rada (,,51. IiJst SFRJ«, rbr, 26i76).
Uslov za 'uJ.a'ganjestra'niih sreclstava u domace organi.zaoije ud~'u
zenog Ta!da je 'da :udeo stranih sred<stava ne maze da bude veti oct
deja 'clomacih organi'Zacija niLi jednak born delu, a isto ta1k{) ni ucesce
saugoV'Oraea u zaje'dni6kom organu ne mQze cla bude je<inako, odnosno
strani uJagaci nemogu imati usti broj pl'edstavntka kao domaea 01"
ganJzacija.
Ugovor koji domaca ra'dna orgal!1JLzaoLja zakljucuje sa ,~nostraJnim
licem 0 zajednj,ckom uJaganj:usredstav,a abarvezno se upisuje u regj,star
Ieod Saveznog komiteta za energetitku i ilndusul'ij:u,
74
P'Ilred on'llga lito je vee receno '1lgovorom se mofe predV'ilCieti:
- da 'Ytrano lice ulaZe '1l domaeu 'organLzaciju udruzenog rada i
opremu $'0 v:rednoot te -o;preme me .p'relazj jednu ·1Jre6tnu vroonooti
ukupnili ulaganja str-anog !liea u 1m doma6u organLzacilju udTuumog m
da, 1 ako se ta oprema ne proizVlodi u Jugoslavlj.iilli se ne prO'.itlNodi
u odgovarajucern kv.aJ.itetu, odnos!tlostaJnoa1:'du;
- dJa ISflrano lice mofe u domaeu or,ganizaciju udruzenog 1'ooa
u!oz1ti prav.Q Lndustrijske svoji.ne :11i zna'l1je 1sku·stvo aiko se timugo
VOl1Offi obaveie da ce d'Omac'Oj organiJzaci'ji udruz€I1iQg rruda ustupLbi .na
koriscenje d usavl'Savanje j.ndustr11jske svojilne znan;ja i iskustva koja
postigne za weme trajanja ugovora.
Prav'()ulaganja .1nd't1&tr.Ljsl{e ·svojine 'se ne moZe predvfdeti ugo
voooan ako je rto strano lice vee ustupHo i"to pravo nekojdrugoj d-o
maooj organi<zac~j'i udruienog .ralda :i to za vl'emedok se ta 'organi'zaoi'ja
smatra ko.rJJSinikiom tog .pfava.
Ugovor se ne moze sklOlpiti ni IU slucaju ako se dama60j organi
zaci.ji uc!.ruZenog a:ada tim ugovorom onanogucava .i1zvoz proiiZV'Oda pro
izvedenih zajednickiim poslova:njem u odreden~ zemlje.
ZakljuCenti ugovor se u,p1sujeu 'regilstar k.ako joe to l'eeeno, lood
SalVezJl10g komili:-eta za ener.ge;tJil.ru i ilndus1m!.ju, aU pod usloV1om:
da ·je z.a.kiljucen u slcladusaodredbama Zak{)na, Ureo'be 1 dr;u
g.th propi.sa;
- da se tim ugovorom pred\Cida poveeanje proiiz:vodnje, produktiv
nosti i iZV{)IZa, uvodenje i pl'imena savrem·ene ,teh:nologide i
organiza.cije proi<zvodnje i poslovanja;
- dauslovi saradnje odgovaraju uobi-cajenim usJ.oViima saradnje
u medunarodnim ekonomsk1m iOdrnQsima;
- da se1zmedu 'l.Ig'OyomJ.i'h straJna uspostavljaju ta;kvi odnosi k{)ji
ne narusavaju 'l'avnopravnost domace orga:n!izacije udruZe.nog rada;
- :dasreds(,va koja uJaZe S1oral1JO Jiic€ l1Jisu manja ad 1,500.000 di
nata, j
da odredbe ugovora nl·su probivne intere,sima bezbednosti 1
odbranenMe zemlje.
Posta se u,spune 1.1&1,ovl za zakiljutenje ugoVOf-a QI11.se ·registruje
j {) lxXme doma60j organizacij.j udruzenog {"ada daje to rnaj
kasnije u roik;u oct dva meseca ad da;na podniA~enja zahteva.
mesnog samodoprinosa
Posebnim za.konskiim pr{)'P:lf>J.ma republilka i pok:rajilna data je mo
gucnost mesnim zajednicama, a gde ovilinerna opsti;nama, da u sk1adu
'15
sa repu;bliiCkiun pl'QlPmllma za'V'edJu mes.nti 'samOO:o(pI1i1J'lJQs., i to na osnCNU
zakljucaka zbOTa biraea iJli njihovog iz}a'snjavanja na 'drugi naein. Na
ovaj nacin gradanj mogu udruiiva'tisvoj,a 'Siredstva za llZ.gradnju odre
deruih objekala, pre svega dmmUJ1a.Lni,h, kulturn~h, zci.rav:stveruh, sooijal
ni,h i drugih, koJi bi sluzill zaodredene patrebe gradana.
Propisima je data moguanost ,da se ovaj dopooos moie, os.im u
noveu, darvati i u natuni, ,to j-est moze -bitti zfweden u radnojsnazi,
da'Vainju materijala, prev.Q'Z·ni6kim i d.ru~!tm uslugama. -pored da,vanja
dopninosa U go;tovom noveu, zaviJs.no od svrhe za koju se uvod,j samo
doprioos iiod mogucll<O!Sti grad:a:na.
Dana'S je sve vise mesnih zaj.ednica i opslima koje niz svojih
prdblema resavaju zavoc!enjem mesnog samodoprhnosa. Mnogi investi
doni, pl'.e svega gl'ac!evJu1ski objekti, Ii u veeim j mi3Jnjim naselj:im.a,
grade se iz ,sredst:tva mesnog samodopril!1osa. To su prvenstveno putevi,
TThalnjd mostO'v.i, vodovodi i kanal:j,zaoi,ja, &kole ,: ·dnl.gi objekti ilx1trebni
komlU1.i, a ,ko;jd se jos nemogu gro(l)diJt1i jlSlkljlUoirv{) s;l1edswdana druStveno
-po:1itickin zajcdnica formiranLh i;;; njenih zakonom 'ooredenih pI'i,horia,
mada dru.stveno-politicke zajednice delom svojih iSredstava 'Ucestvuju
u lizgradnji ovih objel~ata.
Mesn.i samodoprliJnos Ilroj i sepriiffiuplIj-a (orazrczuje) '11 noveu upla
euje se na odredene ramme kod 1fla:d.Lezne orga11'izac:iJo.ne Sluzbe
dTustvenog iknjigoYodstv8., a timsredS'Lvima raspo:1aZe nadJeini org.aJn
mesne zajednice odnosno op,'itinf:o, sto znaci da EU i OI!1a dOibiilia kaTakter
druStwnih s:redstava, je.r je Ji nacin upravljanja i naCin njihc)<Vog ko
riScenja u svemu listi!tao za ostala drustvena sredstva.
Medutim, pored toga §-I;o je drusiveni karakterovih sredstava
jasan, u '[l'X\a'ksise dosta cesto VOOi polemika olm toga da Ii su to
drustvena spedstva ill ne. Od odgO"lI"Ora na 0'Vl0 pitanje i shva;tanja ka
raktera ovih sredsta'v8. zavri!sl isprav11>ost prilme.ne odgovaraju61b propisa
k()jima se na odreden.i naciln regulise :rezim kori,sCenja koji se od'l10si
na drustvena srf:odstva, a ne i na sl1ed&tva gradana. Drugim
PDstavljasep~ta,nje da Ii P11i :kor.iscenj.u sredslava mesnog ,&amodop:ri
nosa 'treba primeniU propisanaizdvajal!1ja odnOEmo {)'granicenja, kooi
to da 1i treha placati prOl~sane idQprinose koji se placaju pri: korl.S6enju
sredstava kO'Pisnika d'rustve'I1ih sredstava.
To da 'su iSredstva mesnog samod'OIprinosa drustvena
nigde u izriOito l!1.aglaseno. Ali, imajuCi u virlu
redbe nek!h zakmIskih propjjsa kojdma je regulisano
tve:nri.h sred&t8Jva, pa i sred:s;t;ava mesnog saJnoctO'priJn()lsa, kaJO 1 to da se
ova sreU&tva;. vode na ,ra-cum,i:m.a Sluzbe drLiStrveno.g klnjigovod:stva,
jasnD je da su m-esnogsamodoprinosa dirustvena sredstva.
Sredstva mesnog sa1TIodopr<inosa fOIlIll,ilTaju 5e u novci3Jnom delu
upla~o.ma grada:na, tyj,jo odj.ednmn biJ.o u ora-tarna,i za odredeni period
76
- cesto i za vLSe gocltla. Ova sl'edstrva su d·a:nas glavni izvOl" prihoda
za reSavanje komunalni,h problema, p r e svega kada je rec 0 iz,~l'aJCLnjJj
putevCl lokaJnog ~nacaja - :bf:eeeg i cetvrtog reda.
77
Uslovi za uvodenje mesnog samodoprinosa
78
nja neJrog pula Q'(t zajednJickog '~nteresa) , tnvesUtori mogu udruZl'vati
ona svoja sredstva koja se mogu :kowoSbt.i za odnosne investucije.
O'}·i ~ l1vesLitor.i - UdI'ltZioCi sredstava mogu cia pri-st upe imvesti
l'anju oct.n:osnoizgradnj.i objek,a~.a od zajedniokog iinlel'esa 'l1aosnoVL\
medusobnog ugovora. 1z tog ugov()/l'a, tkoj:iJm se ludl'~'O<1i sp0l"azL\
mevaju '0 n3JCi~lU i zgra-dnje, 'treba jasn.o da se v .ildi kojim ·sr edstV:ima
i iz koj.lh izvora svaki od ·nj·iJ1 ra sp01aze, 'odJlo~no koja sr edstva sv·akii
06 njih ulafui u .Jeorn mznosu.
Ovim ugOVOI'OfJ1 se ·octreduje jedan od Il1jih koji ee i spunja'V'ati
prava investitora i J<oji ee III linne sVI~h obavlj;lJti sve poslovei'l1vestiitora.
On j e no~iJ.ac prava i <Yba.v eza za odnosno i1nvesti.ranje, pa je 5anl1im
tim on i dUZan ·da izvrsi !Sve .rClJdnje oko obezbedenja sredstava, wJklj'U
Civanj-a u~ovora sa jzvodacJ~om :opg,ani'Za6jom i oko obeZibedenja ,p la
ea!I1ja 'PO tom ugcNOr.u. On j.e duZam. da SluZibi dnuStvenog IkJnjtiJgovod
stV<l, tj. njenoj organiozadonoj jedini:ci kod k0je ce se vo.c1iM evtiJdencija
o ovooj investJicij-i, podnosi svu :potr.ebnu dokumentac:i,ju j sve proIPi&ane
ilve§taje u v.eZii sa izgnadnjom odnosno, 1nvestiaionim poduhvatom.
o ,ovome odlucuj'u opet sami ucLruZiIOCj Ii 11;'0 lureba da bude unebo u
ug()V{)f 0 z,ajednickom ulaganju.
love jnvesticije se mogu f.iJna.nsUraM iz sopstven.il1 sredstava UJdru
iiiLaca, u kom sLucaju se sr.eds~va prooose na jed!l1Ju posebnu iJ.)Ial~tidu
tiJzdvojenih sred.stava za lill1vesticije na kojoj ·se ka.o i:nvestiobol'evidoo
tim kod Sluzbe dru~tvenog knjigovoo.s[cva onaj udruiiivallac ikoj'i je
ugo-,',orom ,oldlneden za ,nOOl:Cl ca ppava 'i abarveza. :ilnvesuitO'm . Sl'edstva se
mogu 'obezbedi'ti .i kred,htom k oj,i b.i 'se da;asVirrn udruZii,valOoima, nekima
,j,h same jednom od njih. I buoduCi p.riJhv sr edstava 'U fond-ove oviih in
vestibora moz.e da sluii ka:o obez,bedena sredstva, aJU se u tom ,siucaju
Ulom dobiti Igarantija ban-lee da ce onadati k,redi't ako se s;reds1JVa ne
ostvare.
1z ·udruZen.ih sl'edstava investi1tora mogu se ·iaJvodi,t.i 'radovi, ·od
nOSI1O mow se invest,irati a cia lia nos-ioca pl'ava Ii obaveza me bude
odred·el1 nid,ed'an Old udJ-u.ZiuvaJaca. Na!ilme, Ol1li se mogu spona,z,umeLi da
pra<va i abaveze prenesu Ina nekog treceg, tj. na 'l1elw od ol'garuzaci.ja
koja joe Iregi stl'ovana za talmw ·del.aJDnost, J,ao sto() ·su neke dUl'ekcije za
l zgraJdnju javnih i drugu'h obj€ik:ata, ,~li nj'iuna"liene ol'ganiizacije koje
u svoje '~me i za racul1 ·i,nvestitora oMvljaj,u sve pos1ove 0100 izvodooja
radova, a za ucu:ljenu lJJs,lugu ugo·varaju nakna'du 'u odredenom 'Pro
cenLu od visine ulaganja, iii na drugj nacin . Posrednike amgaZuju Ol1~
~lJ1vesbitol'i k>oj'i nemaju odgovarajuci apa.rat kOj,i bi lSe Ibavio svim
poslQ'VIilma oko izvodenja II Dvesticiorn·h raoova. Ne Sal!1bO veei broj <j'll
vestitora kojoi udru~uj u sredstva za Izajednj,cka uJaganja, vee i svaki
:i.nvesti,toT pojedinacno moie .poveritli. posJoveoko iizvodenja radova
ovim posredinickim organ:iJ.zacijarrna.
79
UkoHko ove Oor,gani<ZJacije, cia III nazovemo IJl'1hvate
poslove ~:a rac<u\l1 ;1nves'titm'a, one ·su dUlJr1e ·da ob,,;\rJja'j,u 'sve prethodnc
j .pl'i'Premne a:'.a>dove, :kao Li sve poslove u toku gradnje. OVde pre svega
dal~ u obzi1, sredivanje 'iJmovilnsko-pl'<avnfu odnosa OM eksproprija
ci;je zemlj1Ma, pla6<mje evenL'U.S:lno nal'made z.a bo zt>-mJjli'ste ,itd. Zatinn tu
spadaju <sve radl1je {)k'O dobijam.ja odobrenja za gradenje, pcibavljanje
dQkaza 0 obezbedenim ugovaranje radova sa :izvodaeem,
lool1'trola <izvodenja radov.a Ii kontrola Qbracuna u ffiltuacijama
i i:spostavljanje naloga za <isplabu, podnooenje dokumenta
ci:je ,idavanje sVlih po1;rebmliJh izvesta:j.a u velil sa gmdnjmn. Pri utvr
d~va;nju prekoraCenjaposred'l1ik. je taj !tojl u iane ,investiJtora <sa ostalim
zatinrteresoval1'i:m stranama utvrduje prekoraeenje, pred'UZlinna mere za
ugovatranje wekoracenja .j za Qbezbedenje sredstava ·f plaeanje po ugo
vor.ilm.a.
Medutim, izrada investici:onog programa. da;bJjam.je odobrenja za
graaenje, obezbedenje sredsta·va placanja je stv'alr ~nvestiOOra< On je
dUZan da obezbedi sredSlbva a posrednik da prlpremi sve .radnje. pre
svegatehnicke. da hi se plruiiLLi. dokazi '0 obezbedoo1Jm &redstvima j
placanjlima ]YO ugovonma. UJrolilw u toku grac!enja abje'krta na ratu
numa nestane ,sredstava, Hi <se ne tzvrSavajill propilsame raooje koj-e su u
ObaVe'Z1 investitoTa, u tom slucaj'u ·se sankeije i mere predlu.zinnaju pro
tiv rilnves1::L1:ora a ne i prolliv pOISrednilka, bez obzi;!1a 51:0 sredsbvima ifa5
pillaie na osnovu posebnog ovlaScenja - posrednilk.
Iz ILzloZenog proi,z.la.zida je ,iJn;vesti!tor d uz.a:n 'cia Ista:lno bude u
kOTIltaktu sa posrednilkom kojl za njegov ratun obaV'lja sve raoove
kOje bi ,inace sam investiior boo du2Jan da obav.lja. Jer, ill ,krajnjoj Ji
nij,j<. invesitor je taj koj:i po odredbama zakona treba da izvrM SV{l
'racLnje predViidene zakonom.
Sredstva koja se 'Ulckuzuju mogu b~tl Lz .r.aJZlil:J1tilh d,zvora i sop
stvena. sredstva budZeta, fondova, krecHta i dr. Sred&bva se mogu
udiruzivabi i za privroone ,i za neprivredne invesmoi,je.
Udrutena sredstva. bez obz:ill:a 1;00 poticuiz Irazliic~ijih i!zvol'a, pre
nose se na poseban raeun udruZeln.ih sredstava k'Od S1ui;be d'rtiStvenOig
lmj.ilgovod,stva. (764 odOOSll10 765). Na ovaj nac~n TIlJog,u5epr.enosiJti i
sredstva koja jeinvestito:r 'pr'.iJbalvio u kl'edita ·U I9V'fhu udruzivanja
za Ina:vedene ciljeve.
80
Sredstva iz budzeta drustveno-politickih zajedntca
Sredstva budze!;a d<rustveno-po1irtJiICk!iih zajecllni'ca osiNaruju se iz
OOprlitnooa, porez.a, taksa i idTUll?lih prilihoda ,klOj,i SU ootanovljeni posebrl'lm
save:miJrn zakonima, odnosno zakill1l1ma re.publLka .kJaJo i
odluk:ama gr-adova i opStiina, a fooeraciji joo i od carina.
Planom prihoda ,1 TalShoda u budzebu drustveno~palJ1tioktlh zajed
nica m'Ogu se p,redv,ida'ti sredstva za nepl':ilvred:ne ;'nvesHchje bez oba
Ve2e vr.a6anj\3.,
DrliStveno..,poUti6ka zaj'ednica moZe prihode kQji joj P!I1iJpadaju
ra>S;pcxredtti za 1nve::;ticije U Ipr.i:vred! pod u.s1otv,1ma da sa pTethodno
Qbezbedena sredstva za !J:)Oidmlirenje <1ruStvenih potreba, !i'zvrsenje za
dataka i ,sJ'U2fu:jklOje je ana obavezna da ooa:nlSira.
Ukoliiro 5e u budZe1Ju predv'idaju sredstva za investidije ,u priv
rern, onase daju radniJrnargand;za,ci'jama u v:ildu k"redtta preko hainke,
ukdliko sarna drustveno-!p(l\lii\lilCka zajedni>ea nlije dlnves\Ji,tor.
Snedstva budzeta za ll1eprivredlne lIDvestLaije mogu se kQ'l'isti<ti ne
posredno sa budzebsklOg J"aCUJrJa (preko budzetskiog a'kirootitiva), :illi se
mogu prenos1tina raeun organa koii obavlja li!!westi'0101l1u lzgradnju
ILz sredstava budieta,
6 Pr1l'ucni'k 0 1nvestichjama 81
Sredstva drustveno-politickih zajednica za invcsticije
u privredi
Drustvooo-polititke zajednice, od federocLje dO' opsbilne, rr~olaZu
sredistvJma ikoj,a su obrazov,ana ,ilZ sredstava ulMfUtLh dnustvoolih Wnve
stici.onih :Dondova i odredenJLh pr~hod,a kao stalnih j,zvara I()'\~Lh ,wed
stava, T.ako. su ,j sredswa blvseg Opsteg investicionog L{IDda 'llJneta u
l(reddltn€ fonclove aclredel1lih banaka, a ,j:stoV'J'€meno data je ffiogucnost
ostaJ1im zajeclnoioama da donesu odluku d oclrede
ban:ku u cLjl ce se kreditni fond 'uneili isr:edstva njihovih utkli.nutLh druS
tvenih investlioiJOndh fulndiovlfl.
Pocetkom 1966. g. done!; je ]JIl1Qp'iJs 0 OOl'a71QV8JIlj;u ,gr,edsl:a!va fede
raclje za i\]westioije U p:r'i'Vredd j j,s1;ov;retmeno data de r.r11J<)guonost ootal:irn
dru5WenO-politioI'Jm zaj-eooicaJIDa da mogu do 28, februana 1966. ,g. dlO
ne11i iQlddruku da se uneta 'Sr,edsitva 'UJkJmurtlih dtl1UJslwiOOJilh fondovauk:;re
dilllne fulnoove banaka <1v.'JUZIIlIU d:z kredLtThiih fx:mdiova tLh baalaika ~ da fO:f
miJra,ju ,gredstva 1!1h dirustvoolO-poJiimokih ZIfl'Jedl1li!Ca za ciJnvestio'ije uprl
Vlredi, z.a koju se s.vrhu jedi:n;o mogu 'koir'ilS<tnU. Ova sredslw.a se vode kod
Sluii;be drustvenog krnj,j,govodstva na racUJl'ru 784 :i mogu lYe koir'.ist.iJti za
namene koje od:redi drustvenJ(J-pdl:iJiJibka zajeooica CiJja su S'redstva a u
s'kJJa:du 'Sa posebrrim poopilsirrna.
OBEZBEDENJE SREDSTAVA ZA INVESTICIJE
Jedan od Q&novrJiih i Jrljuc!1Jiih zadataka u investiiranju, kaiko je
vee iI1€'Ceno, jeste obezbed€!!1Jje sn~dstava za naa:neraVaina !UJlaga'llja. Bez
obezbedenih 'sred&uwa na nati'll pnoplisa:n zaJkono.m, l~n'Ves:tliJ1xxr ne sme
da ugovara irzvodenje 'fadO'Va nLti da u\ru:i u i'll'VestLdje :kdje Ise ;ta.kivim
smatraju u smils1u zakona.
Uslov da se sred!>tva potpUlIlO obezbede pre ;pocetka ,uJaganja pro
piJsan je zato da investito:r ne bi ,dOOaou situaciju d:a()bw>tav~ja vee
zapoe€:te fad-ove, a to emaCi da zamrzava uloZena sredstva. S cLl"Uge
swane, d,zvoda.ci rado'Va koji su ugovaiMdj radO'Ve za koje :ill1vesvitor nije
pOOlpuno obezbedio sredstva, niti am je obezbedio plaCainje za !ilzv!J."Sene
r&iove, dQ.\:arz;iJli su u sLtuaciju da ne mogu da napLate svoja poldaZi
vanja, 'lIoog cega illi ani 'ntisu j,zmiJrjvall na V'l'eme svoje obaveze prema
d'!YbavljaCilma, pa se lanac ~1vanja obaveza siniJo i cinio pril\llr'edu,
u njenom najvecem delu, ll1e1ik:vli.dnom.
Na ovom planu su preduzimalne 'rru:ne mere, tkako saveznim tako
j republiCkim odnosno pok.rajilnSlctm pl'()p~ima, ,koji su d.aiI:l odgovara
juce :l.'C:zultate, mada je i daljepostojoo odredeni procenat nepok'fJve
liIili liln'Vestidja, Rru:log za ovo je u nerealnom pl'ilkaziNanju podatadat
u :lIl1Ve.sti'CiOlniom pl'ogramu. Narime, kN8JD.tu;r:n ra>dova .i'Skazan investiclo
nim pl'Ogr.amom se u toku 1ZV'()denj,a PJ'lOSir:ivao .na raznimnaiknadnim
'i dOOaililim radovima, koji su i1ska'2l1vali dodatna 'sredstva a koja se
cesto nisu mogla obezbedirti. BlJ.o je slutajeva, n>alroCi',bo Jrod vecih ob
jekata, odnosno veci,h -inve.stici:OIl1ih poduhvata, da 'su se objeiktti zapo
eeti sa jednim iznorom !p()sle neko1iiko godiLna gradenja zavl'savaili! 1Z
nosom nekoHko puta ve6im oct Z3!poeetog, odJn.osno oct prvobi:1Jlliog irwosa
lskaz8JD.og u .iJl1VQsticionom [programu.
Nadn obezbedenja Sl'ectstavabio je reguhlsan odredbama bivseg
Os.oovnog zaJk<ma 0 ,izgra,dmH ailwestkionih objeklalha, a njegovim pres
tantkom ooezbedenje sredsbavai obezbedenje ,plaCanja gu
6* 83
odnosno pQkrajinski;m propJ!Slma. Tako je
Srbija demela Zakon 0 obezbeden,iu sredstava
za izgroonju inv€stloiO'Thih 'Olbjekata ("Sl. gilasniik SR Sr1bije«, br. 18{74,
10 i 41/75). Nacin reguI~sanja obez.bedenJa ",redsta'Va u ovom zakonu je
identiean ,j <ima skoro Illste odredbe kao i astall repubbcki odnosno
pokrajiTI'ski za:konl. To proilZllaJZi 'oDuda 51;0 su S'V.i 'ti zalroJlil uglavnom
preuzeli odredbe blv5e'g Osnovnog zakona, liZ odTedene moditikaci:je
koje nLsu bitne kada se Tadi 0 naOiJnru obezbedenja sredstava, doka.mma
kojima se 'dokaa:uje da su sredstva obezbede:na j merama kada nisu
obezbedena.
84
poocentu odtzvraenih w;ptlata, wtim za polaganje odredenih, pooebnim
propi,sima predvldenlh. d~ita. }(,aX) Mo je too depoZilt na nove ne
prliwedne neproizvodne .investicfuje Ii 51. Kada se ima 'U V'iJdu j, ociredba
61aoo 2. pre.m.a koijoj, k.aUro je reeeoo, 'llrwestito:l' treba da obezbedi ,s,red
stva Ii za ruJaganja i d'1.lgogocLisnje =ade, osnOViTl,o si::aJdo, pa1enie ;i JiL
cence, onda wz od'l'edalba ova eLva 6lllJoo proilzla2li da za svaiku illl'\Ta<>tuci'ju
koja predst.wvilj'a IOSruJl'mo sredstvo m()!'aju 'da se ube:zJbede sredstva pre
pocetkia i!2;Vodanja radorva.
Za prilpremne ,j xadove, 0 :\ro!jirna ,joe u l'<llnl1jem d;zilaganj.u
vee hllo rreCi, S€ obe2lbedujualw su OiTlj uneti u i;n,vesticioni
abjekat. ovde \SU p!1ilp:remnd i p'l'ethodni raiiovi <>aStavni deo
in¥€$tiilOioll'og :ab jekta i ula'Z€ u sklop svih ,l:'aICltova, pa &11 ikaQ ,takvi
i. u 'iJnvesti'Cioni program \{oji sadrzi ukujYl1u vrednost dnvest,icije.
ako prethodrti odnosno pr11premni ,raciovi treba da se
~r'8.denja ,1rwestioionog objekta na ;osnovu po
nezaivjJsno od lQdobrenja za gradenje
rmo"",''',, IOdoosno prethodne
obezbeduju na nacLn propisan oVliJrn za,k:ono:m. OdQbre
nje za l?J!"adenje· samo z;a P'l'ethodne odnosno prJipremne rooovedaje
se u onillm &lu6a.jevJma kada rzvod-enje -tih radova uslovljava izvodenje
radldVa ,00 ,inv69ticionom objcittu, a to je 'sluca-j kalda raill gradenja
&nv~sticionog ~bjekta treba da se ,i;;lgl'aJcie PT~stup.ni putevi, sljrUlnkare,
separ~je, parDoene rachlonice, mlllgacilni, 'baTa.kie za 'smeStaji restorani
za ilshraal'l radfllilia, f.a,br:ilke belfina ,(u lSlucajev]ma kada se za dzgratdnju
irnvesti>e>ionog objekta mora obezberli<ti velilia kJolici!na cementa - v€like
hiJdroelekta:-a;ne, mostovli Ii slic·na objekhl). U ovim siucajevima se in
vestlici><:)(no~tehrnicka dl(}kumen.t.a;.oijla ,raw samo za ove objekte, pred.tlirooe
linvesticiooo-'tehnicke ddkrumentaci.je za gJavnj objekat, pa 5e i za O'Va
ulaganja oonosno za ove 'l'aloov-e moraju ob-ezberuti jer se
ooQibrenje za gradenje ne more dati bez doka:za 'da 'Susredstva za te
radove dbezbedena na naeiin .proprsanz.a,lronom.
Za ,ovepriprenme ,i,pn"thodne· radove za koje investiJtor prlbatylja
posebnoooobrenjel pOIsebno obezbeduje sredstva, duzan je Ida '1h po
sel:.Jinlb ii ug,ovQri a samim 'vim Ii da obezbedli ,j,zvodooitma <p.J.a,Canje, sto
6e ibj,ti predmet izlag,anja u posebnom odeljku ov,og pl'iIl'Ucnika.
8m se tiICe obezlbedenja s.red6tava zadelove iJnvesticionog objekita
Iroji proostavlj.aju €<konom$ko-tehn:ilCke celi!ne looja se :ka'O takvi ,mogu
samostalno koris-titi, obezbedenje Ise ¥rsi za te objekte.
l;!;K.o.llorrrsK,()-lcPi'l,n.,;"K,.."." ceel.imom, ,u· smilslu· ovihodroolaJba ne smatra
se,lrotLairnica, odnosno oojeka-t za stva'l'a'l1je energ.ije U okiviru investi
ciOl1ogobjekta za pro1zvodnju tkanilna, u komexpored kotlal'nice tre'ba
tkacl1iiou, magadnski prostor za Sln'eStaj gotovth PI101'Zvoda,
izgrarltti
85
sktladiSte za siu-oVii!l1a, adminhstraiJi,v.oo-Ulpravn'1l zgraxiu i druge
objek"'te. Izg,nacinja sam.o ,lrotila:rnice
,ili !Sarno tka6nice 'ne
ek,onomsk,o-tchni.cku cciinu, jar sarna bez ostaHh dbjekata ne ~
da funkoiJoni&e, pa se zatakve delove jed:nog investliJcti.o:nog programa ne
moZe ·da.ti ni odO'brenje za gradenje, rum 5e zataJkve delave mogu po
sebno obezbedtvati sreclstva.
NasUiPTOt ovome je pnilmer je:dnek1:l!l1ike sa vecim ,brQijem razmih
odeljenja, gde kJjnik,a p!'edstavlja jedan 1nvestidoIlli objekat a r.azlla
odeljenja ekonQffiSke-tehnJi.cke ce1ine, mogu samostalil10 da se
,i>Oldgovore-'svojoj nameni.. Na primer, u toj kJjn~ci mugu ne-haV
ostaUh da rade odeljen'ja za unutrliSnje bolestt, grudno, C7J1litmt.-1>R.h
j Za ovakve e~o-tehni,ck,e celine,to lest
irrwesticionog objekta, moZe 5e ,iZlda:ti od'Oibrenje m
tim za takve cemme se ~ obe"lJbedivati i ISredl':ltVa.
Nabavka d montaia opreme u objekat"t;allrode preds.taJV
ljaju,iJnvestiotju za se obezbeduju &redstva. Pad opremom se
podnazumeva kako -aprema koja se .oobaVlljau zeml'jll. ·taIko
k,oju uVQzi direkltno~nvestLbor, m posredstvom trgovimskih
koje se bave tiJm poslovLma.
Ako ,hwesmtor nabavJja opl'emu od ipl'OLZVodaea a ne .na
du.zan je da <1bezbed:i Ii da ugovor,j .1linadu ta.k:ve qpreme !lO
posebnim merama, dimenzJijama i dvugiJrn speciJiicnootima, kako bi
odgovOO'ala trrvesticioinom objeJktu u koJl :treba da budeUJgl·adena. Ill,
atloo se Iradi Q neveza!1Qj opremi, na pr1imer os.pooljabnlm 'k6mlilOmma
da za odl'edene swhe. KaQ primer mogu 5e uzetiJ lkialmioni veJ;tke
I'l.tOSiV100m za odredene ·rudnike, ,i to m prevoz nude na ,SannOID rudniiku,
ali ,se za druge svl'he 'ne mogu kOlustDtn. Bez ob2'J1rla sto se;ova'kvi ka
m:il()l1,j izrnduju i 8ellijski, oni st! 'Snlauraju oobavkom Ojpremepo po
r.ud2ib'i.ni, jer 5e kori.ste u ool'cdene ,SV'rhe i kod odredeniJhtinvesthtol!'a.
Obezbedel1'je sl'edstava po Zailronu oanabaViku opreme llOPSte, a
ne sarno opl'eme se ,jzraduje po porudzbiru,pre:dstav,lja 'novllnu u
odnoou na bivsi OsnoVini 2i8ikon 0 IlJzgr.adnji ',investicilOnili objeka'ta k{)ji
je predvldao obezbedenje sredstava sarno za qpremu ilroja 'Se lzgraduje
po por.ud:hbi.n.i.
36
- za pri!pI'emne ra'dove Dlln. 100.000.
gradevinski radov.j 80.000
oprema 20.000
gradev,insk!i radovli. g,lavU).og ·objek.ta Dim. 900.000.
oprema ~ma.sine, UJredaji, pootrojenja) Dim. 50.000.
- mcmtaza opTeme d POlSt11ojenja - - - D.ill1. 50.000.
potrebna ·obrtna sre:dstva za £lk:;pJ.Otata,aiju
objekaia Din. 40.000.
za obuku kadrova Din. 10.000.
za placanje doprj'l1'OSla za energetiJklU Dbn. 2.000.
a) Sopstvena sred:silva
87
o 1znosu ~2'Jdvojenih sredstava za namene u lroj.e investlitornarmerava
da ta sredstva uJo~i.
Sops.tvena sredstva 'koja se mog,lU kOPLSti'lli za tilnvestlioiije investJiJtor
naJogom za prenos sa ra,Cuina na lkome sesredJstva nalaze - obi,cno
je 'to zi:ro-,racun 'i'nvt'stiJtora, ocIno£l1IO ra!Cu.TI :na krone se IVIOde druga
namenska sredstva tnvesti'tora 1z kO'j-i:h namerava da' fi:nansira ,jlnvesti
eLje - preno,oli na poseban MeLlIn, kojli se ba:lrode vod1 kod SJuzbe
drustvenog knj,ligovodstva, a to je za IPl~iJv:redne li'l1vesf"ic.ije raeun 764 a za
neprJ.vre<ine 765. Prema d,1();saiClasnjim pno-pilsima, Investboorje sa nalogom
z,a prenos da'Vao SJuiibi J.zjavu da t.aJkio1zdvojtma sredstva nece lwriJs
titi za d'fUge namene vee ,sarno za n.aJm'8oe za koje sredstva 'izrlvoji{).
Ovo je bLlo potrebno da bi SDK oobi!la s\ra:ki <h'ugi naJog kojim hi
i:nveshiitor polruS8JO UJ.i :releo da nenamenSkii taJk.o :iiZ!dvoj:erua STed.<;ibva
isl\lCinisti. To je biJO razl:og Jzj8JVa iJnv\S'."ti100u;:lJ) da Shvzba sa
raounana kome su sl'edJstva,j'z'dvojena 765) 'l>la6asa;mo ,za <Xl"
['edene namenel!l ne i za. druge koje hi zeloo 1nvestitpl'. Medutirrn,
Zakona 0
ee posebno bi:ti
'la druge ,rtamene
stva se rie rnogu ,DJ. pJ emm, pa S8iill:illn
U -okviruxacuna 764 ,j 765 'C¥wara se kod
knj:iJgovvdJstva Qnolilw parrt1ja kolilko iimainvesti'oionhh programa radi
kojih se 'na ovaj na6lin obe2Jbeduju sredstiva,
PoSt,O lizdvoji sredstva na jedan -od navedeillh racuna, zavisno od
vrste iml'esLici'je, wvest1tor dobbja potvrdu da je .kzJdvajanjem obezbedio
sredstva. U potvl'di SDK =vodi 1zrnos lrojl je jzdvojen 'odnosno obez
beden, namenu za okoju su sroostva tzdvojena,to jest naziv objekta
odnosno ula;g;:vnja, nazlv invesfti'tora i mesto objE!kJta.
b) Sredstva iz kredu.ta
88
,iIz finall1'Stjsldh kiredita uinostraJJ'l.stvu j'este ugovor .0 kreditu iJ1J dru~
sHean dokument iz koga Ce SIJu~ba dI1ustvenog Jmj<iJgo.vocirstva utvrdri.ti
da su i liz rtogili ,sarno. IiIz wg j,zvOf.a obez,bedena sredstva.
Kada aiZVo<Jacka orgarrri.z.aoLja u zemljj, '00 .pr1iJmel" ~radev.iJnsko
preduze6e, i;1j orgam~w.dja ,\{'oja irzrad'uje .Qpr€!ffiU po potrudzbilni na
kred<i.i, ooobrava kredii imveshttoru, talrode se z,ahljlU<cuje 't1govor -0 kre
ditu d2medu :Lnvestiltora '5 iedne i wvod<lJ6ke org<lJnriuacije, .ocirnosno pI'o.
iZivodaea opreme s druge ruane. ~ajug{)V'()!r i() klredrilt.u ne sme se
poilstoveoirvati ,sa ljgo.VOrom :0. ,jizvo.denj.u iJ.'adova ilLi izraJchi. o.preme, jer
su to dye 'sasvim ra:>.:li0iJte .s.tv<lJr.i:. Sarno ugorvor 0 ooobr:eno.m ,klredi:tu
sluzi iJnvestito.l'U kao dokftz da je 'i u v.i'du k:redita Hi ,sarno u vU!du
k'redita obe7lbedio. -sredstva. SIre OVo. vazi i ka'da kredite odohmvaj,u
oslla!],i k<miJsuicl drust'V,endJh sredstavakoji irrna'ju oogovarajuca r:aspoJo.
~j<v·a sredstva za ~Investicije, ~ ko.jd po posebruirm propisima mogu ta
sred\Stva da u;potrebe za ,krecJj,tiiranje iJnvestioor'a.To SU, ·p re sv~ga,
doo5.tveni fundo.vi, o.siguravaju6i Z;afV'{Xli i dr'J&i kQr,ilsnicj kojli ove klre
d!ilte mogu da odo.bravaju.
InveslJ.ito.rpodnOSi Sluzhi du.mS1Nenog knjj,go.vods,tva tlgIOvor 0. kre
dfubu, a aJoo je dobio vise krechllta jll razEh [,zvora ,i ,ad <rilllJl1Ji!h kr€ldLtara,
onol'i.ko. ugovora 0. krecU<tu k01lilko jekireJd,ilta dobho. Na osnorvu ovoga, a
po !i'Zvrsenoj kontroli od strall1e SDK, <k'ako. u pogledu fu.nna:Jne ilsp:naJv
JlQsti ugoVX>J.'a 0. kre<:litu ,ta~ i u pogledu namenske upotiJ.'ebe sredstava
iz 'kJojlih j.e iJnvesti'tor dobiJo kn:edilt, to jest da li eu odnosni konisntici
c:l:ruStvenih iSTedst.ava mo.gl<i cia o.dOlbravaju ove kredite i 'CIa li su kredJti
o.d(jbreni i7 .noamenskih sr-edstav-a, SDK irzdaje <lnve'S·titoru potw'du da su
sredstva u vidu kredhta obe2Jbedena, 'i to na i!sti nacin Ii: sa ~tim poda
oima k!a:ko to cilI1i Im:d.a itzdaje i'nvesiitorupotv,rdu da je Qbezibedio
potrebna sr.edstva :iz sopstvenilh .bzvora.
89
vee l'aspolaie pre '01tpociln:j'anja gradenja, aili tilh me ]zdvaja lI1a poseban
ira:Cun liz 'odredemihl'a2l10i/5.a, pre svega 0010 St,o mu ta woostvasluze za
redovno poslo,vanje M Ziiro-racunu, a a1klo ti,h sredsbavai in€ma u mo
meniUu otpocinjanja radova ai,j da predvi{!ada ce Ith 1ImllJti u OOku
iilZvodenja radova, ocinosno cia ceta sredstva osi;varivati onailw kaJw
budu dospevale obaveze za j.splatu izvrSenih radova.
Ova potvroa, koja se u pi:Slffienoj form,i dostavlja Sluzbi dlrustve
nog !kuj/i,govodstva ·sluZi kao do.klaz \ia ::iU sredstva obe.z,bedena, aU samo
liZ garanHju banke.
FILIJALA
9()
Prli1og: gruraill tJ.ja banke
~peCa t pC1tpiis investiitoTa)
(datum)
GARANTIJU
u ~~--~--------------
(mesto)
91
(pecM i .potpi& ovlasOOnl1h Liea SLu7ibe
-rncun)
92
sepo . odr,edenompostupk,u dostavija na 'od]uciv8!nj'e n<lJd
leznOO1 Ol'!UlnU upravljMllja u banel. Na,dle.zni Ol'g3J.l1 je, kao i u postupku
kreddtir.amja, poslovnu. odoor (ako je QV1a5cen.za davainje (Nih ga
ran t.ija) , zatim kJreditni odooi', a za gar8Jl1tije sa ve6im iznooima
;i'lJVrSni odbor ba!1ke. NO!r!ffiaitivn·im a!"tima banke maze bi1! 'Predv;Ldeno
da u ·1z;uzetruim slucajevlima i do odredenog .i2111osa, tkada se radi 0
h1truim zahtevima, garanlliju mo'Ze ,datid direktoJ' brunke,
Pod kJoh podnosi Lla,hrtev za lcreclJi't, ocln.oono za ga
ranbi,ju, .poQr8JZumeva se kako Jinrvestitor K'Oji sam namerava da inve
stira tako slfedstva sa ostatim udruZ:i
vaocima radi ulaganja u bajedniC.k;i . Svaki oct nj;ih moze na
navedene nac~ne .da obezbedi sredstva i priJbaVii odgoV'aJrajucu .potvl'du
oct Sluzbe ,drus1Jvenog knji:govodstva kod koj·e :inna zilro-l'aCun. Svi
llldrl"'U2lioCd pribavljene potvrde preda;j:u jednorn od n,jd:h kioj.i je ugo
varom iOdreden za nosroca Ip.l'aVia f o:barveza iIn'Vest~tora, llooj.i' ikao taikav
ilstupa kod 'Organa naillciinlih 2la d>obij3J.l1je IYoobrenja za ~radenje, 'od
!]CiSTlJO u,govaranju lzvodenja J'aJdova 1 pJa6!mju posebn'i'h obaveza
vezan.ih za odnosne investicije prema posebnim propilsima.
d) Mes.n.i samodoprill1os
93
0110 'nepotrebno jer se raclci 0 sredslvima koja ee se t'6k osUvariltL Pa
ako hi u bom peniodu zeopo(';e];o ,j:ruvesLilranje, oonosno gradenje objekata,
to bi bLlo bez obezbedenilh, OOno;snv bez sredstav,a Q.S'i;v&1"€<l'lil1 i 'i'Z'dv'O
jenih naposeban mcun ,k01d SDK. 1nve&tioiJona Il'soowiz
sredstaNa mesnog s.annodoprfi,'nOsa moghi hl se 'llgovara'ti ,saan;o iflia ootva
ren! .iznos, a to waCi po elronoms'ko-tehnickim eelJnama, k:ao SID su
delovi puta, ulica, delovi v,<)dovoda i 'k:.rulaHzaeHe, jer se Ii za del<Ne
polll!llOsob !I11Ogu obezbedivati sredistva, poSta predstavljaju ekonomsko
tehin:icke eeline, a samilm 1rlrn. se za njili moze obezbed1ti pla6anje.
Drug'im ,rei.'ima, treba prvo ,g.amooopri:n'()SOfffi ostvadiU ool'edeni doo 'llOV
&:mih sredstav.a pa tek anda. pooinjati ulaganje, Qidru)sno i'ZV1Od.enje ra
oova, vodeci prci tome 'Da!cuna 0 obez.bedenju .12lrad! ID'Ve6bi
cione dokumentacije odnosno predraeuna d programa Ifaldova, kako bi
bi-li u skJIadu sa do tada I()belJbe<ienilm sredstvima.
Amo, na primer, jedna opstiJna danese odluku 0 zavodenju mesnog
samodopi,inosaod 100.000 wnana za :iJzgradnju puta od 10 k,HometaJra,
kojI prolazJ.kroz cetiri zaseoka odnosno naseljena mesta, d ako ilZlnOS
samodoprinos.a treba da 'se o>stvari za eeth1i godcine, -!'ito Zlilaci !po 25.000
diinaJr.a godi-!ffije, onda uwestirtor, tlo jest opstina <ili mesn.a zajedJn:i:ca,
:n,a,selje ikoje je tlla,velo s.amodoprinos, ,breba da radi i investicioni pro
gram za samo25.000 din8lra, Jer deo 'tog puta Old jednog dodrugog
naselja pred,stavlja eko.n.o:msko-tehn.ditku ce1inu j kao t.alk;aJv se moze
samostalno kon1stiH, pasamdm ,t!i.m gradi1.i i 'ugoV,aJI\altJi. U ovom is1ueaju
ugovollce se sarno ovaj de<> j)uta, ito po ilsteku pe:rloda za koji ce
5e ptilrupilti 25.000 din8lM. Sarno naovaj naci1n ce se udovoljd>tu odred
bama sViih zalronskdh propiJsa. Sledeee gOOine bi se ipostupilo ina isti
nll:'cim, to jest gradilo bi 5e onoli:lrokoli:ko ima osLvarenih sredstava, d
to noveanog dela mesnog samodopl'ilnosa, .jer bl u e1a:bom.tu a izgradnj<i
ovog puta u datam prdmeru ,posebno bi,o i!S.kazan deo mesnog 'saIll10
dopr.iJnosa kojJ ce se ostva:rlti u noveu,a posebno de<> !kojj ce se ootva
ri~i u naLuri, .put UOVOOl pr1imeru 'odl1i()!Slfio delovi pwta bite iU 'llkupnoj
VJ~dnosti racunajuCi 1 samodoP,r.iJno;s u nflJturl, to jest U l'adnoj snaz.i,
mateni,jalu, zapregama i s1. oko 200.000 a samj dalovl puta po 50.000.
Medutilm, O'bezbedenje sredstava i placanje VI's! se sarmo i7~ novcani deo
sanJ.DClopr.iJnosa .
94
Kada federacija, republi'ke poklJ'aj~n€ nameravaju 'CIa gmde
neki (JlbjekJat,a t() su ug.lavnum velLki i najveci objeffiti, onda se za
takve ~nveg,tie,j;j.e d-cl'nooi posebam. prop~s u viidu za!k:<:m.a, U 1x)tm pOO'
pilsu treba da budu ta·coo preeizira'nj naZlLV :i mesto objElliiJa, sL"edstva
po.trebna za fi.nansiv:a:nje tog objekta,izvol~i ~ih sl'edstavai ,njilwva vi
sina, za,tirm roOle pocetka 'i lZa'vl'.setka ()bj eltta, Za,]w:nam !Se more pred
videti i rekon9t;nukoij8odnosno moOdernilZacija ,investicionilh O'bjelOOiba,
Lim sto se i u tim slucajeVlillTha zakonorm moraju pn!dV'~deti Isvi ele
menMpatrebn,i za kant.rolu primooe zruloonskIi'h .plupi'sa, kal].;:,o OJ1'~h 0
obezbedenju sredstava i placanja taffio odredaba i,z samog zakona 0
llzgr.aJdnjd rnvestiekmog obj<€!kota,
95
cLje. Karda se, medutllim, 'Ova fiinansi;raju iz bu'<lzeba, onda su
to u pnvom redu 'besp.ovratna ulaganja u nepl'ivredne 'investicije.
I 'Ov·a ,sredstva p.redvidena u budzetu Zla fliJnal1ls,i1ranje iJnvesticija
mogu neposrednlo cia S€ JOO1'.iJste sa bud:Zetskog racUJna akre
diJti'Va, a ilTIog·u se preneti na pO!seoon racun ko,d Sluzbe dru.stvenog
knjiigovodistva (765) oda:kle ,se :i;splaeuje, adnosnootv.a:ra dokumenrtarni
aikredllitiv,
Kaiko \Se predvid:aJl1}a ;prilhoda u .budzetu dru.§tvenO-lPQ1ilJicke ?Jajed
nice ne momju uvek i na vrerne astva:rlvati,to \Se uzpolbvrou nadlez
nag <Xrgana drustveno-,poliliwke Ziajednice cia su sreci:si;va ;?)a nam.e.ravane
~nvestioije predvJdena U Qcigav,amjuOOn ir:znosu potr.eJ:moilTI z.a fiin3Jn!9i
r.amje t-og Sluibi dl.'1.ll.§tvenog knj'hgjOvodstva poc!m.osi Ii garantija
banke da Ce ana odobr:iIIli kI'edi:t aklo sesredstva u budzetu ne 00
tvare.
U OVlOm slucaju treba ,imati u vldu 'i odredbe saNe2illog
Zakona 0 posebnim uslovli:ma ooobrav:aJl1ja i1nvesticionilh kiredi-ta, prema
kome bank.e ne mogu odlQlbravati kredite druStvem.o-po11lJirum Ziajed
niicama ,1 ostalim Ijror:isni'cima drustv,enih sredstava van pl'i1vrede alko
sa lirwestiIa U objekte p;rriJwed!n.e i neprwredme ulnfDastrlukture. K;o.jl
Be .pod ovim~evajiU 'oocereceno u pogJ.avlju 0 ovom
zalk:miu.
Obaveza Ida se uz pobvrou ,podnOOi i g,aJranli1ja bainke pwirz;l;az.j iz
odredbe talC. 3. c1. 4. ZaJIrona 0 obe.zbedenJu sred.Btava za izgraidnju
investicionih objekata SR 'U kojoj se kaZe da se za finansir-anje
liz sVlilh ostalih ,.irzJvora osrlimnawederuih u tal(:, 1. !i 2. (sopstvena s:redistva
uz pcytvrdu podnosi i ga:raJn'llija banke, ako Ibanka moze u
&lueaju finanstl'anja ,j;z budZeta dakired!iti.ra ulaganj<a..
h) Za Isredstva .koja se obe:lJbeduju za:jmo\~ima a:kt 0 raspisi
vamju adnosno OdlukanadleZlnog organa \) upiisu zajma,
Zajam se ralSpi'Suje za odredene potrebe fed er.aai je, ,repubhke ,W
druge dl"U.§tveno-polLticke zajedinice, ka'O i Zia :fiiJnaJl1&raJnj.e potr-eba 01'
ganizacija u'<lruZem.og [,8.,da. P,rimwa I'8ldi na,vodlirno da BU -do sada ras
pitSi'Vamii. zajmov,r Zla kiredJiitilratnje pr\iMredno n.edovolj:no J:azvijenih Ife
pubJ.ikad Autonomne Pokrajiine Kosovo,lrojoi je ,raspilSala Na:rodna ban
ka Jugoslavije, Zlatim narodni zajmovi raspisivani od straTIe federacije;
zaj-aan za izgradinju pruge Beograd-Barr, zajam za i1z~adnju elekllJro
energetskfu objek:ata, zatim ZlajrnoV\i. koje iSU ;raspisi,va:le orga!l1i'Zacije
udruzenog rada ("Crvena Zias<tava" d ZTP Beograd :i dr.).
I uz odluku 0 upLsu owih ·:uajrnova '(lIdl"edeni mves-tito:rd breba da
obezbede i garantiju banke da ee OTI<'! dati kredit ako se sredetva
p.redv.idena za'jmom ne ostvare u ;patrebnoj visin1.
96
Pribavljanje potvrde od Sluzbe drustvenog knjigovodstva
Na oosnovu navedenih doka,za 0 Qbe2lbedenju ISredstav<l koj,e inve
sbictor padnosi Sluz,bi chrustvenog ~j'i'g,oV'{)d.sLva lrod lroje 'ima zi,l1O~raCun,
kao i na osnovu lOIStale dOtkumentaoije koja se POOOQ&i uz dokaze 0
obezbedenju sredstava (odlrukJa inv.resMDra 0 j,nves:llhr,anju ula,ganja, ;i,:z;vod
iz iuvesticionog programa t inV'esticiol1O-tehnioke dokwnemtaoije, pot
vHia 0 izdvojenim sredstv.ima ili da ce bilti Uizdvojena, garantija j
dl 'uga dokuanentacl.j a koju zah teV<l Sluliba cLruMvenog Imj,jjgovadstva,
w 'vilsno od vl's1e ulaganja), Sluz,ba dntStveruog Iknj'j,govodstvaiz·d.aje
invemwru potvrdu 0 obezbedenim sredstvima. Osnovno je .d.a -se jz
dokumentaoije koja se .padnosi Shl2!bi maZe utv.I1ditti <0 kame lobjektu
se radi, .]tao i c1a Sll SWl potrebona sredstva .abezbedena III skladu sa
zakonom. To znaoi da su abe2lbedena sredistva za 'sann objekat, maba'VIku,
montatu ,o preme, 2labim rpotreb!l1>a abntna sred~tva, ·sredstwJ. za pola'ganje
depoz~ ta, za plaeanje 'doprilnosa 'i z,a sva ostalia plaearnjapredvidena
pasebnirrn p.ropiJsirrna.
Na zahtev
7 P.dn1uc.nik 0 i.nvesticija:ma 97
iz - - - - - - - pismom hr. - - - - - od a u vezi 61. 4.
s tay 4. Za:ll'(ma '0 obezbedenju sredst,ava za izgradnju i nvestidonih
objekata ("S1. glasnik SR Srbilje", br. 18174, 10 'i 41/75) u.z da je se
sledeca
POTVRDA
Da je J.z za iZHOSin
(pun nazi,v 'imvooWt:!or>a) (mes()(»)
vestidi'011o.g p!l'og;rarrna - ,p.redTa,~una :od Dim. (za 11Z
graidnju j,nvesti.ciJonog objekita, ·n.a;bavku opro€!lne :i s1.)
(na®'V m es to)
il!'lvesticionog ~,l~ graoeViinskog a bjekta odn'osno o,pr€IDe obezbe:dio sred
stva u smiJslu- 61. 3. pomenu1og zakona na oon iaJdavamja ove pOlt
vrde ii to:
,obezbedenih)
7. liz Dhn.
(nave3ti izvor sredstav,a za
potrebna obr tna s ;'edstva za
kadI'Ove i dopr inose)
Ukupno obezbedeno Din .. - - - - -
ti s1ovima)
Izn.os obezbedenih ukLlJp.nj,h sredstava slruc se sa rpo,brebn..im ·iz
nosom sreds lava 'iz anv6sticiJonog pmgrama 'o dnosno ,predraCuna ra
dova.
98
Foree! iznosa, invesuitor je 'i [.)Qtvrdu 0 i,zvt
senoj upJa:t.i depozlta n8. neprirvreci'ne i nepro1zvodneinv.es'ticije na
1zn05 Dd Din. (slovilma)
koji je iznos uplacen na poseban Tabn 'kod SluZibe drustvenog knji
govodst'va. ')
Na ovaj naCi'n investiJtor je u potpunos~i obezbedio Sl'edstva
• Ako se ovaj depozit placa, kao sto je bio slucaj do 1976, godine.
7* 99
on treb.a da obavi niz arugi'h ra>cinji kao sbo S'u. davanj'eponud" za iz
vodenje radova i,zvodacillna, Lzt:.or najpovoljn ijeg ,izvodaea, ,obezbedenje
pla-6anja i ugovaranje sa ,ti,m ,iZNodacem, pa tek ooda da otpryOne i.zv'Q
denjoe Ta,oova. U 'ovom -PEllci'odu mole na,sta,ti potreba za ,i·ZN.odenjem joS
nekih nak;nadnlh 1.1 pl'Ogl'amu nepredvJdenlih l'acLova, odnosno raidova
koH zahtevaju .cJopunska sredst<va ill, pak, u meduvremenu dode do
pl'Omena cena na osnovu 'koJj1h je irnvesru,tor pdbavljao ookaze i Iubez
bedLvao sredstva. Istotako, moze ida dJooeoo ollkaZliNanja kred1ta od
stT'81ne banl<e-kredltora. Bilo ma kojli nl8Ji'ilin da n>a:stupe prlOmene Jooje
j.ziskuju!7I1Omenu vime obezbeClenih Sl'edsJtarva, lilnvesuiltor je du1.an da
.0 tome obavesti SluzbudrlliStvenog navooeei wean jz
nos potrebnih idodatnLh !sredl9t<liva.
Ova dodatna sredstva invest1tor iJreba da oiJezbeldi na nallin tkiaIlw
je .to vee b1110 reeeno: izsops.tve11lih izvora izdvaj'a:njem na ;poseba:n ra
cun kiod Sluzbe drustvenogknjigovodstva, kred;iJtomkOO banke iii ne
h.-ug drugog krediJtora, Ikredi.ltam kod ijz,vooaea racLova cill, paik, iz wp
stvenruh Lzvora, sa ga'l"antidom b.anke da ce mu Q-na obeizbedliJt}sredstva
aka ih on me bude ,imao liJJi dh P.l1iJb.avi iIllfl neki drtugi sag,lasan
pH:lpis.ima.
Na prin1er, investiwr je pni'javilo :i podnoo SluiJbl druMveIl0lg Jrnji
g:Q!Vndstva dokaze za 100.000 Idi.!nam lkolhloo je biilo potrebno po lim'vestli
ci0il10m PTogramu. U medU'1.lIremenu je posebnrlm PI1Q.PI1sam rp:red'\lideno
pia6anje nelrog doprinosa iili polaJganje nek:og ill j.e cena ne
!cog materljalal1\9:g1o &kOCiIla, a mater.tja>l u ilzgrad'l1htog obj'€ktauCel9t
vuje Sa znatnim an()SQ!!'l1. Ako .we 1:0 U ovom naSen1 pnimenu mooi
15.000chl.na:ra, ,ond-a je iuwestl1Lol', koji tek p!1cjavljuje o:tpOClinja'nje loa-do
va, dUZ<l;n da .obavesti 0 tome s.luzbu u da joj pruZi dokaze da je Qvih
15.000 obezbedio. Ddk3Zi1 se poc:inQse u svemu na 'l1.3.IOiJn klako j.e vee
reeeno.
Posto Sluiba d·rustvenog knj'i.govodsbva utw'di naJStale lPJ.'runene u
vredmasti investicionog 'dbjekta, OOTlJOSl1O utv.rdi na kQj.im pozilCijama
looslo do pno:mena, a mvesti'jJoT nlje podneocWkaze za nal\{;noo'no
utVTdena ,ipotrebna Isredstv>a, ona ,lrorJ,sbatuje da za imvesti'Cioni objekat
nisu obezbedena sreds:tva ,0 tome obarvestava nadleZn..i :1nspekcijs.kj or
gan opstJ.iale, koji je dlUlan 'tia U I10ku ad 15 dana od dama pl"ljema oba
veStenja oct Sluzbedri..t&t<verrog Iknj.igOV1odstva donese raSenje () obusta
v'i Lzgradnje odnosno 0 1Jo;me da .se sa 1zvoaenjem ra'(!ova ne
sme n.i otpaceti.
100
sredstva ,predvidene ,kamle nalVedeniim ;republLcklliffi pmpisom, Fire svega
Sluzba dru.stvenog 'Knjigovodstva klod ikoje se vooe evidencije 0 investi
aionQJ11 ulaganju,kao .j iJzdvo,jena sredstva ilnv~ti1Jara, me &me da V'l.'Si
fusplal;.edok sredstva u potpumlOsti, tU s.miJsLu zaJrona, msu Qbezbedena.
Po nalogu inve",mrora s1uiba ce ctzW'Sitl dlSplatu ,sarno Wto su st1€!d'stva
obeZlbedena, kao ,i pla6anje, Aim st'edJstva ni'Su obezbedena 51uzbe ll1eee
vrs1ti ~splate, vee ce 0 tome piJsmell10 !Q:ba:vestiltJi ,nacll~ timspekai'jski
oJlgan. Na .asnovu 1loga .i:nspekci'jskli organ je duzatn da u r<fk:uod 15
dama 'Od dana prijeIDa obaveStenja donese res.enje {) Cibus1;av'i da:lj.e iz
gra'<inje, '0 cernu Ce u naredlJ1!iJh 8 oaJD'a obalVes\Jiiti Sluzbu ciJ:1uStveawg
knj.igovodstva.
Isto tako, ako ,investitor ne obe2Jbedi sred;stva za liinarnsi!rall1je pre
pocetka izvodenja 1,-adovaodn{)Sl1.() oobavke opreme, kaam.ice se za :pri
vredni prestup novcanom kazoom od 30,000 do 1,000.000 diln-ara.
I Sh:zba druSwenog knjigovO'dstva sekaZnjava za tpI1ilV.reidnli. :pre
stup istem 1,azn,om 'ako vrSi displate za obj-ekat, oclnosno za 'Ulagall1ja za
koja nisu sredstva obezbedena.
NovcaLl1.om kaznom od 2.000 do 30.000 cii.nrua klaZl1~cese i odgovoc
na lica itnvestj,tora i Sluzbe druStvenog knjigovodstv'a ako izdaju 'l1.aIl:og
odnosno lzv,rSe l&plMe, asredstva niisu obezbedena na rnooin predvi
den Z8Jkonorn. Istom ka.znom ce se kaznimi i IOOg!OV!Q:rl10 ll:iJce organa up
rave nadiemog za :i0dav:arnje odoJ:>renj'a za gradenje aiko :i0d.a .o.oobrenje
The dobivsi pret:hoono potv.rdu Sl~be dl11"lStvenog knjdgov1od'stva da su
sradswa obezbedena. Ov,o -su kazne za neobezbedenje S'redstavla /,,a iz
gl'adnju investilCionog obJekl:a, oonasno za drug.a linvesticiona ulagamj'a
ilZUzev ka;da se ,radi 'obe:l}beden:ju ,sredstava za prethOOin€ i pripremrne
raoove.
101
Kada SI ui:ba drustvooog kmjiligovodiS,tva pilmneno O1ba,vesti naldle3ni
organ ins,pekoije cia ,inve"t~Wr m;i,je KlIbezbedilO srOOlStv,a a -oiJpoeeo goode
nje objekta, onda je, ·kaJro je vee
receno, orgalIl ;i,lJlSpekoid.e du2lan ,cia 'U
roku od 15 dana donese :resenje 0 obu&tavi graden'j,a i id.a 11 da:ljem ro
ku od 8 dana 0 rome obavesti SLuzbu dJ:'U5wenog knj1g)<YV-od9tva, U .slu
6aju da ovaj ol1gan ne postupi po zahtevu od.nJOsno uko1hlro ne
do:nese resenje 0 obusbavi gU'adenja zbog lI100bezbedenih sred8bava
odgovClI'no lice u ovom ilnspekcjljskJom organu ,kazni6e se ropr.elusaj
novcanom ,j,aznQJ11 od 2.000 d;o 10.000 dinat1a.
Ka:o SUO 'se V1iJd:i iz octredaba zakona, ,sankcije p,redvidene za nepri
men,jli'v8mje Qdn«)s110 za nepriJdriavamje ovih l()d;redaJoo. S'U v,ooma_ rilgo
rozne, lOc!gQvormi radnJici u org<aJlldizacijarrna Udi!:uZellOg rada, bam.kiffi11a,
Sluibj dr;]stvenog knj.i.govods!liVa dl-usLveno-pO'1l1tileID'1ffi z1l!J'edn~lCama
moraju cia vode l'acuna da se 's1ll1iJkJtno pl'imenjuju odredbe ne ,samo
zakona, vee odrecJibe 0 ,s.a:n;kcijama drugih zaimnskih P110PiJ.sa, 0
I{ojima ce jos bi ti reei.
ODOBRENJE ZA GRADENJE
Kada investHor O'be2lbedi sreds!Jva i podnese dokaze 0 tome Slu:/;
bi cll-ustvenog knjiigovod-stva, dufun je Ida na D;snovu to:@a zatr'a,zi od
sluzbe potvl'du da su sredstva obezbedena. Po 'oobijaillju potvrde obez
bedenju 05ta1e dD;kumentacijepotrebne za dobi,ja;nje odobrenja, dlllve
stlibor se QiJl'aCa organu 'opS:thns.keskupStilne J'ladleznom za iposlove gra
deviltHllf'Stva sa za'htevom da mll irzda odobreni'e za gradenje. Bez
odobrenja za gradelllje invesl~tor ni lilZvodac rad'Ove lle smeju da ot
poCLnju sa izvodenjem TflJdov;C!.
Frema 61. Zakona 0 izgradnji i.nvesGicionih objekata SR Sl'bije,
invesLito:r je uz zahtev 1]00j,im tra,2;1 ooobrenj€ za gradenje duz.an da
podnese jos .
1. dokum en tad] u ,
2. po1,vrdu nadleznog organa jep,redv1dena :hzgr81dlllje u skladu
sa prosWrnjm 'urbaJn1stuokim planom, odnosno odlu]{JOiffi ko,ja
taj plan zamenjuje;
>0 pravu kJol"iseenj>a, odm:J'o...'1.o pra'llU sluzbenosti na zem
::\, 'dokaz
Ijistu na kame cei0gl'a,d!hti iniVes'tlicioni objekat;
4, dokaz odnosno potvl1du Sluzbe dl'ustvenQg knjrigovodstva da su
s.redsLva obezbedene. p,rema posebni:m prop~9iJm.a.
AkJo za izgradnju 'inv€JsLlciOOlOg' ,objel~ta na odredellom zemljis
tu propisanii drug;i vodop:rJvredni, saobracajl'1i, sa11lDta!l1ni 1 dl'u.gi us:lo
vi, 'inve£~itDr joe cluzaJl1 da UZ Zlahtev za 1.udavamje 'O'dobrenja zai:z.grad
102
n}u poclnese i potvrde rOdg<OV<3!r.3Jjruci.h organa o'dl1iOSTIO o.r.gani2acija da
je . predv,idena ilzgradnja u Isklaodu sa ~iIm posebnilm uS10V11ma.
Kad ,investi.OOr rpodnese -pro,p<isanu dolrumenrtaoi:ju, =,ga;,n rnadleian
za 'iJzdarvanjeOidobrenja oman je oda mu u roku od 15 dana 00 dana
pnijema zahte,ra izx:l:a odobrende za thzgrcLdll1,j'u.
Odo!:>.renje za izg.rCJ)dnjlu wdaje s-e Zla citalv imrvest£c.i;o;ni objekat ~U'i,
J~da se objekat radi U deboV'ima, 'za dec tog objekJta Jwj!i, -predstavlja
ekonol1lskro-tebnicku ce1inu, od.no9n'o ako ce izg-radnja celog OIbjekta
traj.a!ti vi:se godhna anda 5e odabren-je moZe d.ati ti rpo godillwroa. U
oViom ;slucaju odobrenje se da'jei'nvestitorru saJrno aikJo je predrv.~doo etap
nu i1zgradnju Lnvestic~onilm prograrrnJOm i ako je '0 tome donoo od:luku
o ilZgrardn,j.i 0 kojoj je vee billo rcoL
I za pl1tpremne ,1'arciove kojii se iZViod.e ;radi iiz:gr,a.clnje ·imvest1ciJonog
,objekta treba priba.v.tbi odobl'enje za UzgiPadnju .aJko ;se Oil1ri ne ~'lVlOde u
sklopu inve9uiciJonog objekta. AJIlo $e rizvo-de Pl'e pocetka U0vodenj,a gla,v
nog Ivn veshciJcmog objekt,a, i lia takve a'adove se p,l'~bc\JVlja posebno odo
brenje za ilzgra·dnju. Za ,prebhodne :i priJp.l'emne mdove se roam rprillba
vi'Gi posebno odo'brenje Zlairzgra.d'I1ju 1 u s-lucaju da ,jJi l'acIicYV'l mogu Pl'O
' uzrol~ova'ti opaSllost po ziVlOt ;i !Zdrcwlje ljUJdi, jili po bez;beooost .saobra
caja '1 S/usednih obje'ka.ta, rk'3JO j 'kia;d 5e ti ·()Ibj~Ui mogu .irz;grudi,valli s'a
mo pod odneaenirn ll!l'banisl:lickim ,i dru:girn propus.amim usJoVliJrna, ili
ako obim ovi'h ·padova za;hteva da Injihovo :ilZvooenj.e '()Itpocne JP'i!'€cl.cibija
nja odobrenja za ,izgl'ardnju irrl!Vestictonog objekm 'i,Li ,njeg;ov;og dela.
AkJo ,neki gl'adevinsKi o.bjekti 'iz:ga'adenil u skloP'u rp-riJprernnri.h r<lJdo
va osGanu i posle ilzgradnje gla!VlI1og :i:nvesticjlOO1log obj,ekta radi kojeg su
Ii !i.zvedel'lJi·, onda se p11il1k.omdolYijanja 'D~:li()bren.ja za IOvakve ptljipremne
-l'3!dove mona pl1Lbaviti odo:b:renje za izgraJeinj u J~oo Ii za gU'arvni ~l1v esti
ciani objek,at. TJ() znaci da .se .i za njiu1 mOl'aju (jbeZlbediJ~i sredstva na
nactn- lrojl V13l.i za 'i'n vesticiol1Ja ulag,arnj'a.
Kada se 'l1a i.nvesbidonom objektu aija j'e ·i zgradnja 'U Wku, !iili na
vee rizgradel1rOm, izvode ,mdovl koj i lSe 11'e smatra.jiu crelronsbrukcijom u
smtsbu odr.edaba Zako.na 10 lizgra,einji irnveo&ticiJorn.iih objekaba SR Srbi,je
(el. 4. stav 3.), 'i nvestitor je Iduilam dao tim rndoV1imra; 'izvesti nardilefui
organ za 1ildava;,nje odobre>nja, od:nCIIsno da te radove pr.ijavi 'najdoc
nije na 8 dana pre O'tpOOhnj'amja lr·adova. Uz prjj.avu IOvlh !Iiadova ,i llwes
trOOr je duZlain da podnese lOp-is radova 'i i,zmene j dopune lrojre se vrse
u tehnick.oj dokumentaoi,ji. Zna6i, rraJd.ov'i koji .ne predsta'V,1 jaju ,r ekon
stn.lil{;ciju ,n e podlezu ob.arvezi oprirbavlj.anja odobrenja za :1zgradnju, vee
SarrnJO pr1javljiva.nju iistQilTI Oll'ganu k.ojli !i1ldaje odQbrenje. UkJoliko pre
ma O'Voj pni'j,avi na:d.lezni ,()!rgan :ua ,iZldarvaJnje ,odrabrenjalro·ru;lta·tuje da
se rooi 0 rek.onstrukcijli pozv'<tce .p()ldnosiJoca prijave da za izvodenje
tilh ,r a·dova pl11bavi 'odobrenje, a ·to znaci d·a mora pCYS'tupiti u svemu
103
IJi'Cma iOdrec1bama Za:kona 0 <tzgra'Cl'llj.i ]mvestkiJo<niIh objekaia, \k.ao da
obezbedi sredstva m te m.dove usvemu pO Zakoou () Q!bezbedenjuSlred
sta'Va za 'iizgradnju ,investioilondh objeka'l:.a, kaloo jeto vee TeCeno.
Organ n<l;dlezan za ,iadavanje ociobrenja za izgr8Jdnju kw i ,imv(l;s,ti
toy, ocinO'sno lice kioje vdl praVJa i obavere i'I1veS'tJitoIla, odlnosno ll!PDav
lja1nja izgradenim objektorn - duZni su da oovaju ,po j.edarn wigiil1alan
111 na propisan nacin kopjq'an plimeraik Lnvesticion~tehnicke dokumen
tacLje na OSl1O'VU koje je ,izgraden ocl!lWS'I1o rekQJ1;&tll:;U':ilsan investiJeronJ
obj'ekia,t, sa svim izmel1.laJlTIa dopun,arma te dokumentacijeloo~e 5ukl
vrSene u toku gradenja, za vreme kio:rlscenja investiciooog objekita J
za sve vreme postojanja .tog objekita.
Uk!oJiko u toku pootojanja 'O:bjekta dode do oste6enja tehni:Qke do
kumentaoije, ol'gan opstLnenaidleian mtzdavanje kao in·
vestiltor ild, .pak, OTganiEacija od'lloono d'DUgO Hee J.oo}e wsj· 1PI'aN'a i oba
veze ILnves1J1to.:ra odnosruo ilooj,e kori'sti ill1vesticuoni objeka1:, du..Zni su da
tmrs.e obnavljanje te ddkumeniJadije, Oidrnosoo da je Idopu'lle aiko je os
teCena.
Izdavanje ,odohrenja za j,zgradnju predatavlj.a h:lJtan postupak l
pres.taje da vail ako izgiraooja ne otpoone u 1"!Olw odJredenom
u odobrenj'U. Ovaj rok ne !lThOze j)i!bl kraal od s.es.t mesecu 'l1Ii dubi: oct
dye go;dine. U ovorn 11Oh"U 'OJ'gan nadlezan za liJzdavanje OOobrenja mOile
tatoo oW'editil1Ok ooobrenja, mvtil&llo od VTste d s.pecifii:cnosti
sv<llkog o,bjekta posebno, Ak'O imvestllror U1e otpoelle sa gradenjem ob
jekta u roku octlJ'edenam u ooolYrenju, on gubr pravo da po iJstek:u ,tog
I'Oroa na OSl1iOVU ,tog ,odobrenja mi gradenje, vee lSe mora ohratilti sa
noviJrn zahtevom za nov,Q, Qdobrenje,
Rok oct sest meseci u stvari predStalvlja period u kome 'i'nvestitor
moze cia izVrat live pnipremrn'C u:aJdove Ii cia otpoene sa ~md.enjen1. A gor
njagranica od dve goctime ,pretpo&tavlja da u ,tom 'foku :svakj IDvoo1.111Jor
mozeda pristupi g,radenju, a aka to ne 'ochnii' moze se ,smatraifJi da vJSc
nema ij,nteresa zatim gradenjem, jeT u rom do&ta dugom :pe;r.iJOdu nw
§!U d,a lIlasiJanu ratlne promene looje bitno utiCu na Tazil-oge zbog kojdh
je odobrenje data,
104
LnveSibitor priJstupat\g'OV'aranjfU 'ilzvodenja radova sa odgov<lJrajucim or
ganizacijama podobnim za ,jl1voc'lenje ,takvUh raKiova,
Ugovaramje izvodenja radova invesrtdtar nl107..€ da V'!'Si samo sa
0!1li:m orgamizac1jama ud:ruZen,og r-ada lroje su reg1strovane ?.a vcienje
te delntnosti. Da hi se te organw.a{lj:je l-egiJstrovale Zla :iJzglI'adnju mves1ll
cilCll'1ih obj:ekata 'ti'eba da ,ispunjavaj'u odredene zakonske 1;3:,O"le, kao i
uslove predvidene drus.wenirrn d'OgoVIOrom kojj se zaklju{:uje izmedu
repU!blicj{Qg fuzvrilnog veea, republilke tprivredne komare i veea saveza
siJndhkatJa repubLike.
BHno je da or~ci!ja udffUZenQg raoa u SV'ojlsWu 1zvodaca ra
dova moZe cia zakoljucuje ,izVIOdenje radova za iroje je reglisi;r1ovana i za
koje ispunjava odredene iLl!s)X)ve, pre sveg!a u pogledu
sllrutnirrn kadrovima i odgovaJrajuOOm ;qpremom i mehanri;zaciJjrom. Ne
maze tzvodJ1ti radove vLsokogradnjeorg:ani'Zaorja koja .je regisilnovana
za izvodenje ra,ckNa .ruiIslrogradnJe. MedfUtirrn, ako je 'OJ:1gJa.!1lzaclja ud1"U
zenog rada :kao dzvodae :regitstJrovana za ooredene po.sJ'O'Ve, na primer
ipOslove nislrogradnje, ugovorila posLovnu sana<:lnju sa orgallNzacLjam
'Jdruzenog facta koj,a izvool rad-ove v1sokogradnje, onda se poolovti ni
slrogTa.dnje 1110,,<111 ustup-iibi d orgooti!za;dij.i ,lroja je ;regJi-strovan8J IZa {Xl6'lo
ve v-isokognadrije i ako sa njom >i.mJa zaJillju~en samcYUpraWli sporazum
oudr'uzivanju 'rada i sredstava.
Ustupanje uzvodenja radova odnumo izgradnje invesbioionog ob
jelcta vrni se javnLm nadme1:anj'€!lYl, prillmpljanjem pO'l1uda Ri, nepoored
nom izmedu i!nvesbitora i .i>zvodaca r,adQva. Med'\l:lirrn, sarno
jav1tl'im 'nadmetamjem UlStupanje iizgra'Cinje i,nvesticionog iUbje'klta odIl1os.
no pojedJilnih delova tog ob;iekta vrrSO. se ka-da je invesru,;!'.ott' dt'uitveno
-poli'1:icka zajednica,intei'E!Sna :z;ajednlca tJ·i f{)(l1{] koj.i dma sV'Ojstl/o prav
nog liea.
Putem ,neposredne ,pogodbe mozese ustUP3!Ui otzg;radnja investici
OllJOgobjekta, odnosno 'pojedini,h de10va objekita, aJk,o predra~a
vrednos't obj-ekata odnoono l'aJdova <i.znosi do 500.000 drlrnBira, ako ponov
Ijeno javno nadmetanje odInOSI1lO pnhlrupljan1e ponooa nlije uspeJ:o, iIi
ako se vrSi zamena ili oopuna Oipreme, 1mtalac:ija of Uit-edaja.
Odlulm -0 ustupanji\l .i;zgradJnje 2Ja svaki lpojedlni objekait ihi. poje
l'adove donoSl organ upralV.jjamja, oorrosno odgovaraju6i orgaJrl in
vestiltor.a, zavi'sno od ,toga lro je ltlwesilitor. ()rJgan upravljanja, odnosno
c1nugli odg-orvarajuci organ investttora, sV'ojim opSr.irn akrom hlliZe odre
duje namn 1 us-love ustupanja izgratdnje investiciJonib objek8ita, odInos
no 'iJzv.odenja pojedinih radova, l",totako, o,vaj organ 'invesilitora SV10jillm
op.stifm akltom, prema cl. 38 Sftav 2, Za.ko:n.a l) 1zgraid:nji illnvesticioniih ob
jek",ta Srbtije, utvrduje usl:dve i na6i.n uS/lJupail1jaizvodenja .radOlVa sa
mosta!lnom 2Janatliji. Istotako,na ovaj namn l"adove sa:m.ostalnorn 2Ja
105
na<Lhja ustupa ,i ,izvodac r.a1dova, u ko:m se s\ucaJju IS@ffiostallnj zanaUilja
ja'vlja u ulozi proizvodaca radova. I iijlVesUtoo'i izvodaiC :radova mogu
samostaln{}ffi zainaUijj ustLlipiltiizvodenje pajecJ,inih radova r.>a:Tru> jav
nim nadmet.a,njem, ,s Uim da taj zanabHja lima ooobrenje 7..a v·r:Senje de
laLnost,i u koju spadaju Ii ~'adovi llooje ·treba da :Lzvodi.
Istim01anom je predv.iden'o da Ise saJn;ostalnom zanart]jji mogu 'Us
tup~!.i javnLm nadrnetanjem sarno Dnl radovi ciJa .predracunska vred
nost (bez vrednosti maJter,iljala) ne pre1azi iznos od 300,000 diJnaria po
pojedinom objektu, ,niUi ina vi:Se objekata u Doku godine. Zn,a,oi, SaJnO
stalni zanaUijakoji je TegiJsLrov.am Za vl'senjeodredene delabnosti mo
I,;;e u bolm gOidi'ne da obarvlja """dove Zla l'acun investitom, 'OdnQ5no za
Tatun izvodaca, saroo ru vred!l1Josti 'Od 300.000, hHo da se radi '0 jednom
b:iJLo 0 vLSe objekata. Prnlliilkom padnosenja p1smene ponude u javnom
nadmetanju pri'VaJtni zanatlija podnosi i pol-vrdu nadle2mog org.ama up
rave 'opstine u koj-oj ima <prebi'Valiste 0 vrecinosti l'adova 'utoj godini
na il1VE'5ti0i,oniin objekthma oonQlsncig ili dnugilh 'ilnveetiJ!ioraocimosno i:z;
v,)uaea radova. 1z te potv.nde It'l'eba ct.a 5e v~d1 ,daukupna vred'llOSt ra
dova na investicionimobjek<tilrna u d'Oticnoj godini ne prelazi sumu od
300.000 dilnara. Iz >ovih ra.zlo:ga je s<:tlTIlOSta:lni zanatllja duZan da u rC'ku
od 8 dal1Ja od zak.ljucenj.a Uig'Ovorasainv6stJitorom talj ugovor {j.{)!stJavi
nadle:i:nom organu QPstilne u koj.o.i irna preb<iva~i,5te.
lnace,i zaLkonom SR Sr.bijek<lJO i ran,1jillm Osnovn.im zakonom 0
1zgra.dnji Dnvestic:io'nih objelkaiJ;a, sam.ostaJlnom zanatli'ji je dzri6i.!JJo za
branjeno cia posreciuje 'u 'Ustupanju Ii izvodenju pojeddnllh na
'lmv<"stiClOll>Om Ova zabrall1a se oono&i i na ostale grndame.
OrganiZlacid.a udruZenog rada' k.ao ilnvestitor -odnosno k{Yl'1snik
dntStvenih sredst.av<l, du.zna je da opstJ1m ak!lom b.Li.Ze odredj 1t1a6iin i
uskrve u:stupall,ja izgradnje invesDLciJemog objekta, odnosno wodenje
pojedi,nih radova. Ovu ()IdluRlu donCisi opgan upra,nijanja, odno:mo dTU
gi odgovalrajuci IOl'gan invE1stitora.
Ako i,nvestitor ne donese o.psili i3lkt svoga organa u!pl'alvljanjla 0 us
tup,!<nju izgradnJe .Ll1vestidionog odnosno pojedl1nih. ,investi'0j,o
n:h radovii, ako 'OpSitim aktomne utvd'di uslove usLup8inja 1'adova g,a
za vrednost vecu ad 300.000
tog zaootiije 11
zatraZi ocl samootaloog. zaJIiat
gde . je j:xrebLvaHste samOistilJJoog
zanat1.ije I{) vrednlostiradOiWl u toku jedne godilne, ka.zruiee se 7..a prii'V
redni pre&tup iZ d. 57. Zakona iac, 14 i 16 novcanom kaznom od 10.000
do J.,OOO.OOO dbnar-a,
S obziJrom ll1a odredbe Zakona {) liz,gnaidnjj ilnves'bLciJani:h objekata,
opsLi akt 0 l1acinu i uslovima ustupanja izgl-adnje ;i,nvesrt:ici.'Oni'h obje
106
kata, odnosno izvod.enja pojediinih radova, treba 'Cl:a .s adrii (orijerutaci
(:mol sledece odredbe:
• Da se pravilmk'Ol1l bli,ze utvrdujuuslo'V'i, Jlaem :i pootupak ·za
ustupa.nje izgrodnje .iJnvestj,cionith .obje]m[;a, odnosno iwooenje pojedi
nih l'adova Clji j.e imvestitor OOUR.
• Da je ol'galn Up!1aVlja:nj0 'u 'Slffiuslu Zaloonaov,las6e!1 za donose
nje odluka za izgradnju rllnve9tuoilonih OIbjekJata, adoosno iizrvodenje po
jemruh radova: radnliCki Slavet OOUR do ,i!zlliOSa predrarOunske v·rednos
t i radova od 1,000.000 dilJ1Ja,ra a ,prelro ovog iznosa 2loormdnlilka OOUR.
• Va je racinioki &a!vet (zbarraJdn~kra), OOUR oVilailOen da ochlu
cuje 0 bl:iliem utvrdivall1ju uslova ri ·naCilnla 0 ustupaJnju lizlgll"adnje ·unve
s1JLcuo11Jih objekata, odnD'sno ,izvlodenj-a rpojedimJili ,racliova, da vrs.i .1'Z1bor
naj-povol'jrnijeg .izvodaca i oda usbulpa .I'e>dove, da odrreduje bnze usUove
i da posbuPa i po Ci"Starlim ptta,njima lrojla proilzlaze liz 7JaJwna i prakse
na reaU'zacijj l~nves1JiclrollJih 'p l'Ograma Ii 'sti>cno .
• Da je OOUR sa,gla!sna da na OISnovu utvrdene po.l'iibilke '1nV1esbici
ja, odnosno po usvojenim iJnvesticilOJlUm poogramUma 1 oonooenj,u 00
luke 0 na6inu i uslovima 'UStupanja lilzgr8Jdrnje, saglalSiJ1Jo p:m'V1UnWku, kao
i po obezbedenj.u fi,nansjJskiih Slredstarva, rp ave!'l struCni deo .poslova na
njirhovoj rea1izaciji OOUR RZ - - - - - - . - - - l~ji oba'Vl.ljlB. struene
poslove ove vrste u okvi'l"u ,radne ol'ganizacije, a u skladu sa ·sam.o
upr<lvnim spo,razwnom 0 uch'u:IJiva!l1ju.
• Da se ustupamje izgJ.'3Jd:nje ti!I1vesUimonib obj,e!kata, o,dinosThO i,z vo
denje pojedinih 'ra,d ova, V'l'Sl saglas:nio postupku acireden'Ol1l u ill. 33
37. Zaiwna.
• Da se izvodenje investici:onog objeWta, .poj edirJ1Jih l'<lldova, ,aikJO ne
pl'elazi i;znos ad uLnara, tilstupa pUItem 'n eposredne po
godbe.
Al'Jo vrednosL '1zgraJdnje i.nvesbicl.o:n.og objekta, odr1O'sno ilzvodenja
pojeclinih r"dova, ne preJazl 'iZll1iOiS od - - - - - - 'OOJ1Jal1a, ustupanjreLz
gr.acinje moie se vri'iltl putem pr·rk;uplja:nja]JlOll1uda. Ako vnedno,st iz
gnadnje prelazi iznos od d'ilnaJra, ustupanje lizgradm:je inve
s,tidonog obje<1i:ia, od.nosno bzvodenjepojedinllh ra.d.ova OIbav:ezoo se v1'
5i pute.m javnog nardmetanjlB..
• /\,1<0 ja'V'no nadmebamje ne uspe, ustu;panje' lzgraidnje tinvElSiblcio
nog objekta, odnos-n{) ·i.zvodenje pojedi.n.i,h nidava, moze se vl'siiti {mWIn
prikupljaJnja ,pcmuda, sem ulooHl<o 'V1rednost raJdova me Iprelarz.i . - - -
dinc~r<l , k1da se mOI'a pono viti oglGS 0 jaV1I1oUl1 na.ametn,n.j.LI.
107
• Ako se radi 0 uvozu investiai'OO1e opreme, ustupanju lzgradnje
investicronog objt".kta, od.n.osno izvod€ l llju pojediinih raUOVil, ukljucu
juCi ,1 cenu opreme, ustupatnje Jzgracinje l1a osnovu pr;iJkupJjanja ponu
dta moie Sf: vrSiti do :iIznasa od - - - - - - - dillam.
Aik!o vredm:ost cinv:estiokme opreme Iiiz U'V'lOza pnelaaj i2.nos od --~
- - - - - dmara, ustupaIIl.je se mor.a vrilibi putem javnog nadmetanja.
U svemu ostalom na UViOZ ~nvestLciJone 0Jl1"~'1l11e ·pmimen,j<uje Sf:; Na
redba 0 u.s1ovJma za uvoz QPrelTIe i mateDijala zailnvesti.cionu ·lrzgrad
nju ill drugi pozlltivni -PI1a1I1tt praplsi.
• Da S€ ustupanje llzgradlnje i1nvesl.J.dlOnog objekita, ·odnosn:o ·irzvo
c1enJe IPOJedlnih radava, putem neposredne pogodtbe, moze vrSiVi. 'neza
vk;no oct vrednost,j l-.adova alklo .poi!1JOVlljen:i ogla;s .0 javnom nadmetanju,
oonoono ponovlJeno pl!ikuplj,a,nje POlIlUda, 'l1i1je uspelo.
108
Za uvoz 1nvesticione OI}reme ogla:Sava'l1je se vrSi u »Sluiben<m1
EstJu SFRJ".
III D.a ponudac mora cia liIspunjav8 ,uslove IroH sup:ropusani zaklo
nom. Za raciO've kioji su predrmej; ipICXl1lUdeponudaiC mozepodneti san:no
jednu pO'nudu. Ponuda Ise daje u pi,smenoj formi :\ tlreba da sadd:i:
naz1v i adresu ponudalCa;
- nazivradova kiojd su predmet ponude;
- cenu ovih radova po jedi,nic,j mere Uikupno i,ll po pnindpu
»kljuc u ruke«;
rok za zavrSetak ,l'llIdova ikiQji su pl'edmet ustupanja;
- garantl1'i rok za k:valitet ruzvedenih radova;
- vistnu faktora za eventualne na,knaiine i'adove;
- izj3lvu da izVodac ll'J:l;()ie da oabezbedi say ma'tertiJjal polJreban za
ove ra,dove uz date cene maJterijaLa fra!J1Jkio
- operatiWlo-terminsJui I>loMlra;d;ova;
eventualnoi dt1uge~e Jroj:i su ogla60m usi!ovljenL
• Da se pol1'1.H1a 1 dokumen,bacilja podnose 'u po.seibnim omotima
kojJi moraju ,biti zapeCa.ceni.
Dokument,acija saddi:
- overen prepis t1eSenja 0 ,regi:s1Jraciji I>Olludaea;
izvod lz zavrSnog raiCuna 0 finansijskiom stanju za prote.klu
grodLnu;
- dokaz oct SDK 0 lJikvidnooti ,ponuda'l"a;
- podatke 0 'km:1rovsdroj ooposobljertos11i po zakJonskim uslov i.ma,
reference 0 do sada litlNedenrlim l',acrovima ;
- ti drug,o !lto je ogla,som uslovljeno.
109
k0jL je 100clr.eden uogla.$u mO'ra se zaV'rsiti pee PO'cetka casa odredenog
za INCetaJ, javnO'g na·dmetanja, odnosnO' O'LvaranJa ponuda.
KlU,71pletoom 8mabra lOna panuda koja ,sadrii sve po
datk€ i dJokuJlTIentacijru Imja Je ,O'gl,a,som usvO'vljena,
NeblagO'vremene i nekO'mpletne pcmude ne ,uzilmaij'u se U Q'bzh' j mo
raju ,se vratLti PO'nudacinna, 'I to' neblagolJ'remena U 'neot-vorenom -arnO'tll,
a nekompletna na;maku da ne sadrzis.ve clemente 'koj,l su da,!:j 'U
og]asu,
• Da javnO' nadmeLanj.e pO' sviitm blagovremeruJlTI ,j kompletnD
poz1netjlll ponuda:maodrzava u mestu i utvrdenog dana
caS.a Jro}i je odreden uoglalSu 1(1 jaVlnlQlffi nadmetanju, .))ez ICibzura da Ii
S'U pr0Js11tnl ovlascenl pl'edstav'n~ci ponuOaca .
• Da su priJsutni predstavnlci j)Ol1udaea uuini da ,kO'mi<Slij'i preda
ju IOvlascenj-a 0 zastup.anju ponudaea ,u postupku javnog nadmetanja,
p.re neg() st.o poene jarvno na.dmetanje.
., Da javno nacimetanje mow poeElui aJko su primljene najmanje
tr:i ponlUde.
Ukoi1ko na o:;;las 0 javnOiITl odnosno pni.kupljanju p.o
nuda, nisu prJspele l1Jajrnanje tni pOITude, jaNDo na:dJmetanje, odrliOlSno
pdkupljatrlje ponuda, &lnatra 'se neuspe1,i:m, pa c.e klomisij<:l pnimljene
ponude vrEVtitj ponuuaeima 'U neotvorenim omoLiuna.
" Da javno narunetanje ,poemje utvrdiva:nj€JlTI:
- lnl()ja pr.irnljenih hlagovrem-enih ponuda i=iv,a pcmudaca;
- lillje su PO'nudesa dOikumentacijlClffi blagovremeJ4o primljene;
koje su po.nude vracene ka-a Il'lebla:govremene;
nazirva ponudaea ciJj~i tpredstavn~oi J4ilsu pnsUilJr1i;
innena pnilsutniih predstav;n,ika po.nuda~a,
" Da po utvrdiv,a,nj<u 12 pr€lthoclinog ;stava wClffiLsija otvara omote
sa dokumentacijom i ut'vrduje kojl pMudaci ~spU'njavaju usllOve za da
Ij,eucestv,ova,nje u javnom nadmetanju" ~ da lise ono maze odriati.
OtvaranJe p'Muda vrsi iSe po redu pri:jema lQIffiota. KoOmilsija upoz
naje Iprisutne p03nl.atrace sa sadrZib"tom ponuda.
Od ca:sa odredenog za poeeLak jaJvnog nadmetanja puDlUaaCi ne
rnogu menjabi sadrzinu panude, nit, ih zamenjlivaJti no'Vom .
• Da f) Javnom na1rnnetanju I(JOiITlrsija vodl za;pLsnilk '11 looji se u.pi
suju,
- m€s\:O i dan ieas tpocetka javnog naodmetanja;
iunooa Claruova
i:mena prisutni,h oVilascel1'ih predsta'¥nLka ponudaca, sa UPLSOiITl
bnoja ,i da,tuma njilhoVlih ovlascenja;
110
- ,naziv, odsutn.ih 'P Dnuda6a;
- rezultati pl"egJecia dokurne.rutaeije, s naznakom po'nlut1acako.ji
'ne 'iispUJljava l1slove za dalje U'ceSltMovanjeu javmom nadmeta
nju ,i fa<zloge Zlbog cega;
- red o,tvaranja ponuda i unoSerLja poda;talka ,}z svake ponude;
k<onsta-tacija 'da je postupak javnog nadmetanja pJ'opiJSnD spPO
veden;
pr1medbe predsta'VIl'1ika !pOl1udaiOa na ,m d 'komiJSije, na sadl'zi,nu
Zlapisnika, na to.k ,p ostupka 0 j-arv,nom nadmej,anju tislicno,
Z1J4)isn.i1k potpisuju clamovi JwmJi,srje i pr,isutni predsta"r,niai po
nuda,ca . .
Ako neko. oct precJostavniJea p,oo:ud'aea odbije da pobpise zap,i'snik,
to se mo.ra konstaJwvati u zapisroku 'UZ lUlIVo.denje il'a,zlog;a ,oc1bijamja,
111
Savet (zbor) je duzan da QiVU odluku obroz,lozi :i da istakne sve
ralJloge zbog koj'ih je OVa ponuda najpovoljnija.
• Da savel (zboor) dmtav,j .adluku '0 izboru ponudata, lodnosno od
luku 0 po.rul~tenju javnog nadmeta'nja, svim pomudaCima 0 l'Oku (lwjJ je
utvJ'den U ogla-su {) javil1lOm 'l1Jadmeta.nju.
• Da odluka {) U'stupanju ·i zgraJdnje ir!westJidonog o.bjekta, odnos
no :ilzvodenja pojed.in.ih rOOova, saddi: naziv objeMa <Sa OSUl.wnO!l'l1 ikJa
l'akteristiJcom posla koji se ustupa, pred'l"alCunsku vl'e<i'nost r.adova, a
ako nje nema onda pr~blillZnu vrecinost, aJatirrn .podata:k 0 tome ko je
izabran za jzvodaca, liZ obrarzloienje 7,a5to je on oj,zabratn zaizvJOc:taca,
vrednost ra>dlOva po ponudi 'PO kojoj je pnihvaceno njihOVIO lizvodenje,
1'01~ za za'Vl'ootak rad{)va, viJs:.iIl1'U ugovorene kazne i naein kaiko je ova
kazna ugovorena .
• Da -se odredbe Piravihli1ka 10 usbupa;nju rlzgradnje putem javnog
nadmeta.nja sa,gla'SJ10 pI1im.enjuju ,i u pcxstupku izgradnje putem prillrup
Ijamja ponuda kad god je to moguce.
• Da Ce 0 ustupa.nju · izgr8lci'nje ,i!ll.vesticionog objekta, od.nos:n.o uz
vodenja pojedinih radov'a, .putem !ll.e,posredne pogodbe savet (zbor) od
luci:ti sarno kada posto je oC:j,~led\l1ii :razlozn. Ida se na ovaj nacin vrsi
ustUJpanje izwadnje; ako je pmooda posla ta.kva da zahteva hiltnost i
da je 'V,Ldlj;iv eloonomskli :i1l1:teres da 'se ovaJlro postUJpi'.
Preko diilLalra vrednostJi izgr8ldnje LnvestiJoiJonog Qbjekta,
,jzvodenja pojediirJoiih radoya, llstupanje se ne rome v-rsiti pu
odlllIOSI1lO
tem ~1eposredne pogodbe, 'seIl1 'k ada .ni ponovljeoo jarvno nadmetanje
rui pl~pljWlje ponuda l11ije rtlSpelo.
• Da se lliltupa·nje pojediJnilh rooova na izgradmji ill·vestioionog Qb
jelctla ovlasCenom sam{)lsta,ln/Om zanatILiji V'rSi u sk}a;du sa PraV'ilnriikom.
OvtlaScenom samostailnO!l'l1 zanatliji savet (zOOr) l!l1JOie usliupi/ti izvo
denj,e pojedinih radova na ·iJnvestli.oionoan objektu ·sarmo P1.lJtem jaVll10g
aa'dmetanja pod uslovom da vreclno.st ·radova bez vrednoo1Ji m.artieilijala
na jed11J()lTl obj;ektu ne p r e m i d i m a r a , Q<iooSJl.o da 'uolwIpna
vredl1'osl tioh radova na svim obj'ekbima u toku jedne kallendarske go
dine ne prelazi iznos od 300.000 dinara.
112
J. Ugovorenu vrednQst
4. Rok zav,rs-et'ka 'l'adova
5. GaJrantni 'rok za kvalitet
6. Ugovo:mu klarz.nu
7. Na.c1n kako je CXl'ganiwvan strucni nadzor.
• Da Prav.ilni.k s,tu:p.a na snagu - - - diaJna po objavljtivanju u
..Sluzbe.l1iom glasniku
Iz datilh ocIredaba opsteg akt·a 'llwesbiltora '0 nacinu i. uslovloma za
ustupanje 'izgradnje j.nvest~choniJh :objekaJta, odinosno ,ioZvodenja <pojedi
n~h ra:dov.a, vi'di se sta sve tlreba ~11ivestitar da uTaJdd P~i u,s·tupaJnju jlZ
vodenja rudo'va s tim sbo se jaIV'n!O l1laJdirne(;anje v ·rS.i 'Podnosemjean pils
menlih ponuda uCesnilka u javnOllTI nadmetaJnju, i to na 'OSD<OVU oglaJSa 0
odrZavanju javI1Jog nadmeta.nja. Izgnadnja I1nVe5ti'Cilonogo:bjeAAa, OOnos
n.oinvestLc~o:nih rac!ova, ustJupa se ol'gaJnizacijli Qij.a je ponuda na jav
nom nadmetanju najpoov·olj!l1uda. N'ajpovoljnijom .pO!l1udom 'se ,smaJtra
ona pon,uda Jwja je najiplOv'O:Ljni,ja IU pog,ledu uslova 'na,vederuLh ill 'og)lasu
'0 odrzavanju ja\rnQg na,dmeta:nja,.
114
ug(iVOra 0
8* 115
znacajTIi, u'wisno od vrste raclova i naClll1a nj,ihovog izvodenja. Tu, pre
svega, -treba ,i maLi u vidu od:redbe 0 pocetku ~zVl()denja radova, roku
(,t'aj<l<l1ja odn'Osno ooku zav;rsetk" natilDu vrsenja naclzora, ug'Ovoren,im
Ika.zm'allTIa za n e;,zvl'senje ugovo,ra, obav eZli ilzvodata da 'mode,ve :2vodi ·na
osnovu :behnioke dokUJITIootacij-e i u sklladu sa ostailim normama i uzan
sa:ma koje su UiObieajene za ,odnosnu vrstu 'Ila!dova ,1bd.
K1l1da je ree '0 'roku z.aiVTSetJro. gradenja, ug'ovomm tl'€Iba pTedvi
deti ,i ,kJ.aru~u:l.e kojima Ce se ilzvodac obel'lbedLti od IS",!1Jkcija za lllebLa
gOVI'ffiTIenO Lzvrsenje ,radova ak'O dio toga nLje dosl'O njegovom krivioom.
Rok se moze pvoduziti mi~mo ugQVlorenog ako raJd.ovi u toku j ,zvo<lenja
budu iobustavlj.em.i naredbom c1r~avJ1i'h organa zbog elemen1taJrn.ih nepo
goda, v.~se siIle, zaltiIm zhog prlOmene usl,o v'a izvodenj.a rado'Va na zem
Iji ili u vadii koji n.iti su bili ·p redvideni projelotam niJ!li su mogh da
budu IpredV'ideni. Isbo tallw, ()Ibus.tava il'aOOva mote da usledi Ii zoog
nehspUllljenj:a obaveza li.nvestLtora 'vii po SiiJ:i zakona, 1l1ko u baku ·il'lvode
nja ,rodJova investiitoT ne bud.e mogaJO da lusp,laJui lill'lvrs.ene Irauove 0 1'0
ku, 10 eemu ir,:vestad nadle.Vnom organu op.stune .i IPr,edlJog za QbustaIvu
radova daje Sluzba druStvenog knj'ilgovodistva. &idovi mogu biti 'US
pon!'ni ~ zbog nesta'ske ~l'adeViiTIffirog maitemi!j.aJLa na trz.ilStu, kao ~ ill
dirugLh razloga. Sve avo mora 'da bude uneto U fugovor ,0 gradenju, 0
svim uznocill11ia koj.i dovode d'O l.IJsporavanja '1zgra:dnjte ,izV'odac unosi od
govaTaj'llCe poc!la>tk,e u gradeviJnsku knj.igu, odnoSTIo u gnadevdmski dnev
nik koj,i se vadi 2)a sv.a:ki obj,ekat posebno, ji to sva!kodnevno. Raizum
Iji'vo Ida 0 svim IQvill1l promenama ipajatvaana 'UzvodaJc mora pismeno
da obavesti ,iInvestito1'a,
Pored ov,i,h elemenJaJta, u ugmllo.r se uno.si i odrediba i{) ,kv.a:hte-tu ra
dova. U 'veai s ,tirm predv.iu'a se garantl1li l10k u ;\rome j-e ,Uzvoodae ,d'll.lJan
da o,tkiloni Isve propuste ucilnjene u boku gradenj,a, a lroje uov,om ga
rantnom 1110ku 'U!tvrdi hnvesotHor. Gal'ambrui .rok 'se ug)ov.a:ra zavusno 'Od
Vrlste objelota, a,m je uobicajeno da to bude nok 'Od dYe d'O tl'i glodime
oddana predajeobjekta, Ako se za kv<ll1itet radova ugoVOl'i garantni
'i ,mas onda se ugov,or,om predVlida 'l wji se . prooenaL oct 1zvrsenih 'raJdova
obustavlja 'n a .ime ,kv,alJteta rodova, i pod Iooj'i:m se l.IJslovUma Ii k1l1da
ilsplacuje.
UgQvorom se predv,i daju penali za ,jlzv;odaca 2lbog neblagoViremenog
zav,rSetka f1l1dova, a za .iI!1v€lstu,bora ,akJo ne .jizvrsi svoje obav.eze predv,i
dene ugovoon~m, (N.a primer, ugovoreno je da ilnvesbitor ,0beab.edJi od
gov,arajuci matel'ijal a on ga 0 roku ne dopremi na ra,d tililSt.e, Zibog 6ega
izy-odae moile oda trpi '1zv-esne stete.) Ugovorom se moze pl'edvtdeti i
premuja ktoju ,investLtol' placa~Z'V'Oda{)u za .raoove ,izvrsene pre pOlka.
Izvodat je jos ,i obavezanda 'na v,reme - <asaaTl dcurua falndj-e
obavesti nadleZm.i organ 'opst:iJne 0 poeetku ilzvodenj,a ,raodQVa, da p.re
116
duzme mere za obezbedenje >od .povreda na ,radi,iiStu 1\;00 i prola\Z)ni:ka,
da postupa po pr1medbama .inspekcijskili ,inaJeirornog ol"gam,a ii;d,
Investitoc lTIJ.a obaveze prema izvodacu, kao stosu: da mu na vre
me ustuPi uredeno z€lmlj.iSte na ,1\;oone ce 5e gu'alClJi!ti ()!bjekat, da preda
izvlodacu pY(ljekait na OSJl{)'\lU kojeg ce se mdov<i iz;vod!iti, Ida rp:ruzu. do
kiaze da j.e obezbedio s!1edstva Zia coo objekiat, cia obezbedi pJa6anje u
ugoV'lOrnom da redovno izdaje nalQge za .LsplaLu 1zvrsffillih !rado
va na asnovu uredno ispoobavljen1h SlitualCija odnosno faMura.
Na krajll \Se vrM objek1aJta, i to posle izvl'senog te
hniCkog prjjema odsLTo3noe od:redene kOi!l1Jils1je koju imEmuje nadlewi
O'l1gan opstilne.
Na oonovu izlorenog, ugovor 0 gradenJu jadne stambene zgrade 1z
medll investitora i izvodaea tmao bi sJedecu !ormu i elemente:
UGOVOR 0 GRADENJU
zakljucen , - - - - - 1977. g.
Izmedu ,koo investJito!l:'a 'koji
(nazi", i mesto i1nvesti:tor,a)
DaJ."ueuje izvodenje .radova koo
~naziv i mesto 1zv.odaea radova)
.izv"Oda6a koj;i izvodli mdoiVe,
Clan 1.
Investijtor narucujeizgradnju jed:ne stambene zgl',a.de od 56 'sta
nova u ru1ici ru Beog,radu 'na g;radev.inskiom zemljistu
na pa.rcelti k.Q u svemu prama odobtenju za g;radenje
,i:zcta:1JOOn \Xl stra:ne skupstl!ne ClPStibne br,
od
LZlVodac radova se obavezuje <fa predmebruu s.taJrnben.ll zgradru iz
gradi na usnovu sVDjepOinude br. od - - - - - ru SiVeiffiU
prematehruckLm prop~si;ma, nomnatiJviiffia i vazecim stalndardima, kao
i na osnovu tehniCkog projekha overenog pod hr. - - - - - od siJra
ne
Prema projektu na rOsnovu ,kiOjeg 6e se gra,di.ti "taunbena zgra<da
ista ce imaM poorum, PBl!1ter ,i pat spratova,
Clan 2.
Ugovorena vrednost predmetl1Jih fadova prema predracunu inve
sfli·tora iznosi - dLna;ra i slov1ma
117
Konacna vrednost .raidovautvrdice se po 'Q1roncaMj si
tuaciH .j P<l tehnickom prijemu abjElkta.
CLan 3.
Rok poeetka izvodenja radova je 10 dana od dana uvodenjailzvo
daca u PO&aiO i ustupa;nja grsde'V'in:5kJog zemljiSta. Role zavrSetika ra
dova je - - - - - - , 1979. gOld.
Clan 4.
Investitor se obavezuje da pre pocetka izV'odenja radova preda
,izvodacu :
- kompletnu teh.n:1cku dokumentaciju u civa prilmel1ka (even1ru
alno trl).
- odobrenje za gradenje nadleznog Qrgana opsLi'ne,
potvrdu SIuzbe dxustvenog knjLgovodstva 0 obezbedenim sr.ed
stvilima za izgradnju,
- pripremljen teren za gradenj'e objek·ta,
- obezbedenje placanja (garanaija dokumenta.r.ni ,akredi
tiv menica sa avalom bank€, u visini
Clan 5.
Izvodac radova 5e obavezuje da 1nvesti.toru plaui penal! za Sivak!
dan za.kasnjenJa topo % ( od hltljatde) 00 dzno
sa radova kJoj.j ni'su dZV'rseni U IUgoV'Orenam roku, najvliSe dQ i:znO'sa
od 'clin. - - - -
Clan 6,
Investj,tol' se obavezuje ds pre poeetka i,zvQdenja l'aldova isplati
,izvodacu radova avans od 20% '00 ugovur-ene vredoosti QdDQSnQ
d~nara ~s1o'V1ma) stopu
od 10% do prve prlvremene "vbua.c!je ri (ibracuna 'JJ"'l,Il,1<';<"""5
Isplata se Vl'si na os.novu I>l'ivremoo1h situao~ja koje
vJjati .LnvestLtoru svakJog meseca naj,kasnijedo 2,~:_ u 'Illesecu za
bi mes~, Investitor je obavezan da ia;da ,nalog za ,ispla1ru situacije u
1'oku od pet dana 'Qd dana p-rijema s.ituacije ukoHko su radovi n<lJve
deni i\l situacijI kvalrtetno ,j koH6inski izvrSel1i.
Clan 7.
IzV'Odac radoWl 'se Qbavezruje da izvede i na:knadn-e r3ldove'Uka1i'~o
tste naknadno ugovorl ·sa ~nvestttol'OlTl i poSDo til11vestiiJ;or za te ra:do,ie
118
izvL'siobezbedenje placanja. Ugovorom za naknaJdne radove ugovaraju
5C \ druge cene, zavisno od prcm1-sna cena na tr2Ji.stu.
Clan 8.
U ,slulSaju da u ugmnorenom roku izvodenja radova dode do .pro
mena cena, iz;voaac fima pnwo J1JanaplaJtu Da2J.!iilke. Za ulNraeJ1JUl'azliku
u ceJ1Ji materijala i licnih dohodaka izv.oaae pnila,ze uz zahtev investito
l'U odgovanajucedokaze jz kojlih ce S€ v·ildeti razlika u eeDi na dan ugo
varanja Ii na dan poonoscnja zahteva Z<l.' razlilku
Clan 9.
I,I1Vestiror je dllzan da pre pocetka .radova obavestiizvodaca .rA,
:dova 0 lieu koje ce vl'siti pravo nadzom nad izvodenjem <radova.
Clan 10.
Izvodae radova garaniJUje aa kvalHet izvrSenih ra<iov'a, Garantni
rok za izvrsene radove liZ0051 tn gadi,ne, ra6u,najuci lOct daJna tehnLckog
pregle({a odnosno primo.predaje objekta.
C1aJn 11.
Izvodac rad-ova je dU2\a<l1 da u gall:"antnom roku na pozi'V .inv€'l'l1Jito
1'a otkIon i sve! nedostatke utvrdene tehni&iJm .pregledom, kao i nedo
statke Iroji se u ga:r~ntnam rr:d"u bUidu poj.avLJi. U slu{:<l!ju da .iZ'\l\Odac
radova ne otklonj ned>Ol5tatkena p021iv lnvestiix)ra, j,nvesiJitor lirmia pravo
da za te nldove angaituje drugog izvodaoo.
Clan 12.
Izvodae rad'OVa je duzan da vodi gradevinskJ. dnewtiJk .j gradevln
sku .kmjJlgU, a i:sto tak;o i li;nspekci'jski dnevnik.
InvestLtor je duzan da preko svog nadzomlOg org.ama overava gra
devtnskul<:Jnjigu, i to u raku Qd tl.1i dana od dana Ulno&enja promena,
a alro ·to ne urad! sma.trace se dIa. 'se 'saglasio sa unetim podaoima.
Clan 13.
InvestiLor je dUZan da IJl tQku .iIzvodenja radova ,daje izv:odaeu /lve
pokebne pooatke u ve:ni sa gradenjem i da odgovara fna njegova ptta
nja koja 5e odnose na ugovo!'eni objekat.
Clan 14,
Konac<lm obr,aeun radova j·zvrs.ice se .u roku od 15 daM od dana
pri.rnopreclaje objekta,
119
Clan 15.
U slucaju spora po odredba-ma OVQg ugovora nBdlezan je
-~.----.--- sud.
Clan 16,
Ovaj Ug-ovOf je zakJ.j,ucen u ravnoglasnili .pr:imeraika od
kojlih svaka ugovorna stranaoobija po . - - - - prirll1€'11aIka.
120
U ubjEikte za koje5e pI1ijava ,podnosj repuhLuck'om O'Dgalll'U UJpr,ave
na'dleznom za poslove gradevinske :ilnspekcij<e i za kOje je iJnve~titor
dumn da vrS'i strucni nadzor :nad .izgradnjom, spadaju, prema ill. 42
Z'akona, sledeci obje:kti:
1. v-i'soke brane za looje je pl'opi:sa.oo tehnicko osm·a tranje;
2. trafio-staruce, Tcl<Z<vO!ct.na p ostroj enja Ii dale kovod!i. od 220 Ii vise
k;il:ovoHi;
121
se ro moZe ustupiLiLlciJrna koja ove poslove ilzvode na oonO'vu ugovora
() de1u.
Inaee, navedene uslove mara da ispunj·ava Ii lice Jroje T'ukoVOOi de;
gradnjom navedenog objekta, codnosno pojedinih ,radova na tim objek
tima, Hi ko-je vrsi surucni na,dzor ,l1J8Jd iJzgradnjom, odnosno nad ,izv'()(].e
njem radova ,na ,navedenim abj£<l{.tima.
122
11upio i'ZgradJnjru i.nvestioiQlJlog objekta Imtem j,nzenjenia1ga J njen6Jh sa
ugovo.raca 'i on nema nuka.kvog uticaja na odnose Z81SllOvame ugwo;roI1l
m-kljucerum .ia.medu linvestillom i njegovog &augovoTBiOa.
Medutilm, kao s.to ,j;n:vestitO!r ne maze Ii ne sme d0graJClnju ,unvestici
onog objekta rili izvodenj;e pojed.imih mc10va na objelrul ustuipiti orga
nizacLJ,i odnosn'O zana,tslwjrardnj.i sarmostalnog zaa1.aitliide Jroje nisu re
gistrovane za uel'abnost u ,k iojuspaooju ['adovikioj:i su predmet ustru
1)anja, ILsto taka ni iilzvodacka orgaJJl!izacija, dakle organiza-oija kojoj je
ustupljena ilzgrrudnja ·irnv~stLcianog objek;ba oonOSTlJO ri.zvodenje pojedi
nih radova na objekJtu, ne moZe J ne sme kao proizvodaea anga.zovati
,o nu org.anizaciju ili zanart;s'ku radnj1u ,sarnostalnogz.a:naiVLije rkloja nije
.Ioegistrovana za delatnost u kioju 'spadaju 'radov,j ;koH rtireba da budu
pr€iClmet ug,avora '0 2la.Sl'biIva:nju podlizvoda6kog oooosa.
Mada se oofedbam:a za,kiona odredruje da 'se ,il2)gI"adnja linv~ti:ci.o
nog objekta putem .iInzenj<er,j,nga maZe ustU.ptti sarno organi~c.i:ii Il"e
~l1O'vatnoj za vl'senje delaitnosti u ,kioj-u 6parla1 ju Tarlov.1 :koji ,Sl\ obuh
vaceniimJ.enjeringom, treba imartJi u ",kiu odredbe prem.a 'kiojima 6e
gradenje linvestJ1cionog o:bjeMa IITIoZe ustupiti sarno pri'Vrednoj orgatnd
zac.1ji reglisbrovanoj za vrsenje delaJtnosti 'U koju spada gJ"adenje tak
vog objekta, 'O'dn'Osno fuug'Oj orga'J1Jizacij:i koja je ugovororm 'O!bezbedil1a
poslO'V!llu saradnju sa orgaJ11iooc.ijom regJil;.tnovam.om za vrsenje te de
latnosti. Iz toga proizla~i da se liz~ra:dnja j,nvesticiOlTbOg objekta putem
inZenje!11nga moze ustup-iiti' ,i toj ,drugoj organilZaciji.
Olrolnooi soo se odredbom ovog dana pominje sarno inZenjeni:ng
Jrno obLilk u,stup8Jnja '1zgraK1nje 'hnvesticiJonog objek,ta, 1Il>e zruaci da se ne
mogu 'l roristiti id:l'Ug1 obJ!ici' ustru,panjoa, ikao sto su:
- iurnda imvestioione tehnicke dalwmentaci.je i gradenje ~nve&ti
cionog objeklta;
- gradenje investicioruog objekil,a;
- izvodenje pojedi'llih V'l'S>ta radova i.1i pojed:il!1:~h radova nainve
stidonom objektu.
Kada pojedine vpste radova Hi POJedl~ne .radove na investicio~lQm
objektu i,zvooe zana'tske radnje sall11Oistalln>i.h ~a,n,a,tl:ija lfegis1lrovane za
V'rs'enj'e delatnosbi u ko,iu spa'daju ti !'adovi, teMdmre za:natske it"adnje
saITIostaan.ih zarnatllij:a mugu d.1'No.d~l t1 na osruoV'U ugov'O~'a zakiljrueenog sa
o~ganizacijom kojooj je ust\.lJpljena ,ixgra-dnjai;nvesbidiJOnog objekta. V
sVa!kom slucaju. pravo zanat"sk:ih radnji sarnostalni,h Z8Il1atlija da na in
vest.icrilcmom oojekbu ;izvode pojedine wste radova Lli .pojei±ilIle ~"adove,
ogranieeno je na radove za cije su 1zvodenj.e ,regvstro:valIle. One ne mogu
l1j, b.ioti registrovane za vrsenje d~i :u llooj'llspada:ju 'svi, a"ad'Ovi
:koj.i su obuhvaceni JnZenjeri'llgom (na pr.iimer :;z;rada rilnvesticione teh
ni'c ke dokumentaoije), pa ,se zbog toga za.n.a'tskli!rn raclmjama saoTIastal
123
nih z1lJnaWja ne rnoze ni ustupa:t1i 'izg!1a,dinja ,iInrvestic.i'O'l1Og ~bjelcta pu
tern i,nienje.ni,nga,
Prj LzgracLnjj i,nveslici'Onog objekta putem ,Lnzenjer.inga, inv,est:iltor
6. organLzacilja looja ,izv,oc1i lOve Tadove odnQS,no koja OIl'gJanrizuje izv{)de
nje J:"aJckNa, ugova;raju izvod,enje J"adova ,i ,0 ;tome roklju6uju UgOVOT U
pjlsanenoj forrrni , na nooim ka,ko je to vee :rereno, S :t1ilm S.Da forma ug,o
\Tora maze <fa bude pr,i,l'a godena potrebaJrna i uslov,ima Lzgradnje odnos
nog I()bjekta,
124
OBEZBEDENjE PLACANjA ZA INVESTICljE
Iz prethodnog pagj<IJvJ,j 'a se ,vti:di da je obezbedenje srecLslbalva za
fi'l1ansi.ran,je invesbicija ostalo u TIadlel-nosti socij.ailistic~ih repwbl<ilm i
socilja1listicki'h autonallmih pokll"aj:im:a pa SiU ga one nl3 odigJOivara,juci
naCin regullisale SVIOjjm za.konsk!im propisima. Medutiun, obezlbedenje
placa:nja po ug,ovarima za izvocten'je iilnvestic.iJolni·h ,rad{)Va i za iZT<tdu
investicione oipreme regulisaJruo je sruvczniun pl"opi:sima, 5tO ZJlJa.6i! da je
ta'j deo v,racen ~ nailleinosrbi: federac.iJje.
Naoi'n obezbedenja placanja za lillwestilcilje l"egUilJiJs,an je o:dr ed
bama Zakol1l3 0 obezbediJva.nj u ~acanja lizmedu loorilsniik:a dl''lls.tveniJ'i
sredslaiva, koj,i je obja vljen 'U SI. l:iJstu SFRJ braj 60/75 Ii tIrojli j.e stu
pi><> na snaJr/U 1. aprbla 1976, sa .izuzetkom nekiih oor.edaJba koje SoU
stup;iJle na .srua.gu 1. jllln'U'3Iffi 1976. I?»clline. DonoS.enjean oVIOg zaJko.na
pre.stalO joe da vaZi ZllIlron 0 obezbedi.vanju placanja inves1iLcitia. (SI.
l:i.S t SFRJ br. ~0/75) koj'im je biJo ~~guLisa;no sarno piJtamje OIb~bedenja
pI'a canja po oonvvu .iJnvestJi,C'ij'a dok je Zakonom 0 abezbediJvoanjIU plaea
nja izmediu korbsnika d~tvenih sl-edstava reguJ.i:san naCliIn obezbe
diva'nja placa;nja 'U cefi'l1i1, a ne sarmo za .invesbicije.
Doool:en.jem ZaIkona 0 obezbedtLvanju placamja irzmedu kor.i.s.rui:k.a
d:rustveniJh SIl"edstava (u da1jem tciGtu Zakon), doneti su Ii druglh odgo
varajuoi prop.iJsi k~jWm.a je .regul1sano '5P'f1()vod·enj~ Zakona, ikao ;, %0 su:
- Odlluka 0 utvrdtirvanjru 1:i:kJv:iIdnog .invesbici'onog potenai.jaila ban
ike ~. oo1ova z:a davanje O'V'lascenja lZa da~anje ga(raJ[1C1Lja (SI.
Lbst SFRJ br. 5/76);
- Od1u.ka 0 utvrdJivanj'u .kratktal'Oc1lIog kr.edilbnOig IpoitencijaJa b3Jn
'ke (SI. l'i.st SFRJ -bor. 5/76);
Odluka 0 utvrd·j'Vanju j<Zl1osa do kog)a kor.iJsnlici drus·tveruiih sred
slJa.va rrtOgu avaLiTatJi meruce i daMlti gaJI"a;nC:ilje (Sol. lliisit SFRJ
broj 5/76;
125
-- Prarllrlllnik 0 na.cinu utvn:hi,vanja slobodnih sredstava za 000
bravaJl1ije robn'ilhkiredii>ta (Sl. list SFRJ br, 6/76);
P.ravJfunJ.k .0 Qoo-ascirna gIa r<lil1lbij a, s'U,Pru',ga:ral1l\Ji:ja i OIVlascenja
za davanje glairan1lija (S1. Lilst SFRJ b1'. 6176).
126
na teret sred&tava invesllitora koja je obezbedio iz sopstvenih iz'Vora,
t<lllro i kada 'il>pia.tu vrl.i ~z kiredita,
Posebno 'treba istad oo;redbe zakona 10 sankcij<8llllil, kako za mrve
stitera i izvodaea tako za baJnku, S~uZbu dMtVeDogknj,igCIVOidstva d
,,<" li.ca ked organa opSitine na'Cllleznog za :hzd;a.va,nje odobrenja odnosno
preduzimanja odredenih ra!d.n}i, koje su powbno pI'OpllSane zakionom,
Kaida se mol 0' sankcijama, treba J'StaCi da su one veoona lJigol'Cl'.l.ne u
odnosl.l na dosadasnje i da S€ neki pmpusti kvalifiilkuju kao kirirvicno
delo II kaznjavaju kaz.ncrn strogog zawvora, Posobna kar<llk1ted's~ika za
.loona j'e ta mo orga,llri koott'Ole Ii gOiD;jernja tnOmju preduzMnaM odgOlVa
TajuC€: mere sankcije pl'ema prekrsH:eljima, jel' za Dep,reduzimanje
tih mena sankcije sm:ase i 111 o:gaJl'Li.
127
pr,i 'inveSltici'Ol1oj lizg·radnjJ, lm:o j za n.aJbavkui ·manta-zu op.rerne. Ovd e
treba padrazumevati ulaganja za izgradnj,u puteva, za d'ugogodilSnje
zasade kJao SUO su vlirrl.Qlg'rad~, suane, vocnjac1 i sti'on-i abjekti a ,i's1lo
talro Ii. zoa ulagJa:nja 'U 0\S!I10V'l1J() Sltado, sem staJda u tavu, Kao trajllla do-
bna odnos:no trajni ficY.rudov'd smatmjru se ulagamja u staJmbene zgrade,
u Ura,jlna sredstva zajed.rui·c,ke pot.rosnje kalo Ii za kUPOViilllu paten-a:ba i
hicenci.
Isto balko, obezbedenje p1acanja po cworn zrukionu adnooi se i na
prethodne ,i pJ'ilpre:m.ne radove u vezi sa jonvesticionirn ulaganj:imaJ, a
to ·znJaoi da se obezbedenje placaQ1ja vriii i za: studije, dsltrage, i,s.pi~ilVa
njla rtla, J'azne tehniCke ,i inzenjerske usluge, otkupe, adsteie, Lzradu
1dejn,ih resenja Ii projelm-ta, iillradu 1nlVeSlticionih prog,rarna , kao i rado
va na wreden:ju gradevtill",slrog zemljj,sta. Izrada objeka ta p.rillvremenog
kaJ!\alk!tera kO;:)i se grade za izgradnju osno:v:nih ,~n;ve5<tioiJo,J1Jilh obj€llmta
(glavnih objekalla) takode precista'V'lj'a 1nvesticiono ulaganje, jer ove
p:-i'p:remne '[,a:dove treb-a Lzgrad.i,ti pre pocetJka ili u ,toku izgradnje iJn
vesticionog obje'klta. Ako do 7.asn~lVanja duznioko-poverilackih odnooa
dolaz; i pni na:vedendm ,raoovirna, pod uslovom da se oni knjize na od
goval'ajucim kontima ()ISJ1olV.n.ih s'r e<istava, onda se takode prirnenjuju
odredbe zalrona 0 O'bezbedivanju plaeanja.
AJoo d,nvesti,tor zaJkljuc!i .izvodenje rado,va sa iZ'Vodacloom orgaJnliza
cijom, onda obezbeduje placan,je wj oTganizaciji, a 'ne i orgarrlJizaciji
kO'ja je z,akij uCila ugo1vor 0 poslovnoj saradnji sa org8Jn.izaci.j om koja
je z.aikLjlUci,l a ugovo,r ,sa i~1JVe~tit()rom . Obezbedenje ,plaOainja se, maca,
ne vdi ,pod,iizvoda:eu, V€C org'a;n~'zacij'i koja je za,\{,ljuOiJa ugovor sa iJ1
vesb~tonom. Odnos izmedu glalV,n og izvodaca i podl.;wodaea sa kioj,jrn
gJavrui df7Nodae ug,ovara ]zvodenje poj-e'Clii'J1Jilh ,r·aodova ne 'VTs,i ,se na oono
vu Itog zaJkonl1l, vee se zalkiljucuje poseban ugovor. Isti oocInos je i kad.
se J'adi 0' zakJ.jucenju ugov()Ira Z:a ~g'radnj'U objekJta putem iITlienjel'j,n
ga, ,gde ill1Ves;titor vr51 Qbezbedenje placaillja pl'OpLs.a.nim Q,ns'tr'urne.nti
rna OIl'gani:zaoiji sa kojom je ~aktj,uC,io ugavo:r za jzvrs.enje poslova u
'inzenjeroiJngu.
Kalcla se ,~n vesmo[{xna uila,g.anj a Dunalll!silfaj'u .i,z udruzel1'ih slWs.ta.1Va
veeeg br.o.jaJool'i:sl1!iJk.a 'U s.voj$t;v;u i lnvestirtxY!1a, onda ugOivor 0 .1z YO'del!1.ju
l'adova zakljucl1je onaj udl'uLi.valac Joojj je ovLcllicen cia WSi poslO'Ve in
vest.itora.
lII1ace, iHa se smaMainveSltiC'ilOInrirrn uJaganjern, odnO.9no koja se u
laganj'a smallraju investicion;im u sm.iJsd'U ovog zakona, ,t reba svojorn od
lulkOll1l da prOlp;'iie Saveono j0v'rsno veee,
128
U kojim slucajevima se ne vdi obezbedenje placanja
P;rema odred baJma za:loo na, obe~bedElnje pla6aJnja se ne vdi:
kia:da je za inves.tidona ul'a ganja, odnosno za deo tih ulaganja,
-
~zvll'5eno placanje aVa'ilSiOm, to je~t unapred. Ovo placanje se mOlie vr
si'ti u 'lllNupnom i:zmosu lwil je ugovoren, u kcxm .s1ueaju ne posboj'i
cDav€Za obezbediva.nja u smis<Ju zaJIrona, jer je plaeanje izvIr'seno una
p;red. U ovrnn sJ.ucaju se sarno 'l.lgQV'ara kffinailJa tIroju povertiJac placa
duznilku za koniScenje sred5ltava prenetih mu pwtem avamsa, a aiko se
clavanj.e arva:nsa vrsi u jednom delu u.gov,orenog i·znosa, onda, se obez
bedenje .p1.aca:nja po OV()'ffi zallronuvrS.i sarno za doo kojli nUe platen
ava'Il.SOm. Na pTlimer, 8'100 je ,i,nvesl\liJtor ugovoJ1.i.o mdove za 100 dJiinara
i ta'j az,nos platio izvodaeu, OOlda ne Vlfsi obezbedenje plaea.nja. Ako je
platilO na ime avansa 30 din-am, QIlda ce IOiDeilbedenje platamja izvrsilti,
po o1'om zalron'll, samo za 70 ·d:unara, bo jest za QIlaj moo koji. It ek tre
ba da plau po :ispD;ruoi op.reme odnoono POiilVl'Sooim u;slugama, to jest
Il'aoovirma;
130
obezbedenja pi acanja, In~!Jr'Umenbi obezbeOenja v1acanja su: cek, me
nica sa <lva,jom banke, noopoz'tvi do;kumen!:aJmd akred~tiv i gar'<mcija.
Obezbedenja pJacanja nav€denim ins1Jr:umootima ,;rsi 5e iz O'bezbede
n~h sn:ds-talVu za investicilQil1a ulaganja koja je rinvEsti,tou" mOimo da obez
bedi prema republick;i:m propi:sima, 0 cemu de u l8ll1li~fum izLaganj'ima
billa Tec:~. :\Jalme, i:nvesti:to,r je mogao !SroosI1Jv>a za ,invesrtliJaiJoll1a uJaganja,
da obezbedi ill sopstvenih ulZvora iW:dvajanjem ina poseban racun kod
SJuzbe drust\'enog Imji,gQvodstva ,(rn 764 za privl-edne h 765 z.a nep'rlv
l'edne dnvesticije). ALi aka sredstvakojoima "~polaze, Hi k'Ojima ce u
toku iilZgra'dnje ne ildvaja na navedene .raJcune, dUZan je da
dii. izjavu ·da 'raspolaze, odnosnQ da ce r.rus.polagaroi :i uz
nju ipr:i'!ol'Ji garail1ciJju banke da 6e ona obezbedtti <k,red!i1, 1 liz njega vr
stti lisplate .aJko iQwestitor ne bude rurnoo sopstvena sredstva u mom€i!1tu
kada !bude ;treba·jo ispl3.JWti izvrsene l'adove. Dalje, d'nvestitor je mogao
da obezbedi sredstva i putem kredlilta kCldbamke u zem1jli', kod kiO.ris
rw:'ka :drustveil1Jh srrec1s-iava u zemlji .j kod odg)(:waraju6i'h ialsuiltucilja u
inostra.f)stvu. Pored 'toga, iil1,vestitor je rnogao obezbeciillli s:redstva -i pu
tern 001 uke a uvod€i!1ju sarnodJap:rilnosa, uaruz1va.n.jem s:redSitava veceg
broj'a ,inves>j,i.1or:a (udruzLV1aJaca), zaJttm budzetom >druS'tvenQ-plCiliti6kih
zajedm;Lca oclops,t,ilJ1e do r-aspils;1v8.'I1jem ,zajmova i, najzad,
zakonom 'rerpublhke, pokrra<ji:ne jjN federacije.
Z.avisno oct ·nacdni3. J1la kojJ je Qbez·bed~o s-redstva po prop.i&ima t'e
publi!ke, inves>ti,tor vrsi Qibe.7Jbedenje placanja liizNQdaclma od
nosno ispo·ruCiocima opreme kaJd.a SI': lQil1a kupuje dlli nall:ucuje od vro
llV 0' d al'la.
Is.to itaiko, nac1n o,be.ZJbedenja placanja zavisi j ad roka kada (pla
canja treba ida se ,kzvrse. Ti8Jko se lroniiste:
- t'ek za placa-nje bez QdJa,ganja;
menica .sa ,waJ'Om 'b<linke z,a plJaca.nja u roku od 90 d3.!l1a O<d da
na kada je roba pl'lmljena, oonosno us!uga it?;vriena, odinosno
za obezbed€'l1je placanja po krrec1i-tu !roJl odubr:ava pOiVerHac
h'l()'l:mJi kred.it) sa rokom v:r:acanja kojo[ je dec111aik .ugovoJ:l€!l1om
roku .dospeca o~plate kredilita;
neopoziv dokumentarmi ak'rooL1Jiev - ak'O se pla.oomje vrsi na 0
sI1cJ!vu dokumentaci'je utvrdene 'J ugov'Oru izmedlU poverioca i
duznika;
ga~'ancija b~nk€ aJko se placanje v",8i u 'i'oku k'Oji ne moZe cta
bu.de duzi 100d 30 dian-a 'Od dan-a kada je roba oonos
11'0 usj,uga ~rzvrsena osilrn u s;Jucajevima ka'da se pl1aeanje \lTsi
ce:l~om, merucom Ii ak,rediti'l."Om,
PremalilZl1e.tam.ZaI\..isnoodvrnte.poslaodnosnoo;dosI1OiVaza.s.nl
vanja duz,nlcko-poverhl:ackih odn'OSa i0medu dulnika povedQca, ugoo
131
vorenog roika i naCina iaiv,rsLce se obezbedenje placaJl1ja, pa
ce p:rema :Lome i ,izabrwtl irojlill1l ce se ad navedenih ~:n-stru.menata izvr
s:i!ti obezbedenje placanja,
132
placanja, bice kafujeno za krilVi'cno, delo sa najrnanjebri meseca z.at
vora.
UIooLLko je, pak, plaCa!nje izwSeno unapred, onda se obez.bedenje
placanja u sanislu ovog zakona ne v:rni. Nairne, iil1vestLtor moi€ w.rSdlti
i(lV()diacu :ra<ci:)vG, OIdnoono ;isporuCliJoou opreme i ilJ1Vestioionog llli3Jteri
j.aJa, placanje 'UIll81pred, bo jest placarn:jem avansa. U slueaju za isplaite
avalP.sa u celosti, ,to jest u ukupn:OI!Tl ill'.J1oSU obaveze, odredJbe ovog za
kona ise ne Pl1irnenjuju, jar je plaCrurrje izvrSeno unaJpred, pa nema po
brebe da se pQl\'erilac obezbeduje da ce za svoje usluge m za isporu
&mill opremu sigu!'!IlO u ugovoren!Qa11 roku naplati'ti svoje pobraZ'ilVanje,
?Ito je i o&noVJl!i ciJj odlrecLaba ovog zakona. Ali ako se avans plata u
odredenom procentu, onoo se z:a osttaJtak neplacene obaveze mora obez
bedirtJi placa.nje na naoiln prop:i5aJn ()Ivim zakQnom, ocLnosno navedenim
instrwnontima. j,j] " paJk, jednian od njlih, zavisno Qd naC:ilna obezbedenja
placanja.
CEK
PJ-ema c1. 11. Z8Jko na, pod eeko m k.ojjan se vu:M OIbezbedenje placa
nja :iJnvesticilja podrazumeva se eek kojl je izdat (trasiran) fia Sluzbu
drusbvenog 1mj.igovodswa , koja je u ovom sluCaju trasat, to jest kod
nje breba cek da se plati, jer se kod nje vode ziro i cJ,rugi racuni ~z
davaoca ccka (tr-asanta). Sa prednJe strane cek treba da bude precrtan
dvema uporednim linijama po dijagonaii, ,U7. nruznacenje i:zmedu tih li
nija »sarno za obracun« ,i uz navodenje broja ziro-racu~a trasanta, to
jest dZidava.oca ceka. Svi ovoj eekOVli koj.ima se placaju investicjje mo
raju c1a sa<l.rZc li tu oznalru odnosno kle..uzulu liz koje se vidi da se ce
/<:(1111 placaju J.nvestici{}na ulaganja.
Cek [;;:ao instrumenat obezbedenja placanja investicija rnoze da 5e
koristi sarno za .placanja bez odlaga.nja, to jest za placanja koja se rno
r.aju 'iz vr'Siti do rooM dospeea ceka ; rak moZe Ida bude 8 dana aJliJo su
i<Zdavalac ceka (dumruk) .i pover·ilac kome se cekiom placa u :i.&tom me
stu, odn{}sno 15 dana ako su duzn:1k d' povel'i'lac u .razliCii,bim mesbi:ma.
Drugian rec.ima, ako je mesto liz,da,v anja ceka ·i mesto placanja i-sto on
da je ~ek pla,tiv u roku O'd 8 dima, a ako je itzOOlVaJnje ceka u jedn.orn
a plaeanje u drugom mestu onda je ' rok dospeca ceka 15 dan.a. Ovaj
!'Ok se rae una O'd dana izdavar.ja. ZnaCi rak dospcea ceka, odnosno
wik u kDrne on IffiiOra .cia budt'! i!Sp;lacen, je 8 ,odno'sno 15 dana. PoiHo je
eek o,zd 8Jt ,) d ·stTane duzn.ika poveriiOCu, po:ver1iJlac je .Q,uZall1 da VlO'di ra
~una da u rpropi.5anom roku preze:ntil"a eek na naplat,u SIuzbi di"USwe
n.og knji:go·voo siva na kojlll je cek i zdat, odnosno gde duzrrik izdavaJlac
ce.ka ima zill'o-racun, ill drugi raeun sa Iroga treba da se>izmos ceka
a,s plati u kooost racuna poveI1ioca.
133
Prema zakonu, poverJilac (Imalac ceka) pronosi cek na naplaku
Slu,zhi d:ruilt"l:enog koja treba da ga i5plaJti, najdoonJje
r:11 dan l''Oka to jest osmog <lana oct dana izdavanja a
alto ,je mesta j2)daValllja Ii pQatanja J'8Z.lli'cwto onda petnae9togda.'la 00
dana i.z.davan.ja, Na primer, ako }e itnvesti.tor (duznUt) NN izdao cek za
nabavk·uopl'effie od protzv'odaca MM 5, jamuail'a, a 1 ,jedan i drug.i su u
istom mestu, onda poveriJae (prOli2vodac opreme) koji fima u posedu
izclJa:ti cek treba cia ga prezen1Jir,a Sluzbi drustvenog knjligOVO'dstW;l k100
koje se voeli i1ro-raeun duzn,ilka NN 12, januara, to jest osmog dana
oct 'dan:a itZelarvanja na naplatu.
Kad poverilac podnese cek na naplatu SlliZbi ru.1ustvenog knjligo
\ilOdstva cma ga dzvdava na Iteret lNouna izdarvaoca ceka (duznilka), B
134
Izdvajanje s.n:d.staMa na Pio:seban ra;cU'n ,rad:i ilsipla<te ceka mlOze oj
izciavaloca da zahtev a i povel1i1lac, k'Oj!i na ltaj :I1:aJCim seb:i Icysigurava na
p1a>tuisporuce.ne opreme, odnosno izv·rSenih lradova, ako narpla.tu Vl'si
cekom.
Cek kQji je 01'0 pt1ij'ozen u.z ovaj 'n a log za prenos Sluzba drusLve
il1IOg Ikinjl~govodstva tl'eba da overj i vrabi podnosiDcu Ida bi ga on pre
dalO ,poverJiocu, oct-nosDO ispOI'lu6i:ocu Qpreme, woo se celrom placa ku
pO'Vi~na odnosno na·bavka QPIl'eme. Ovem ceka se v,rSi talko ~to S~uZba
drustven'Og ,JOljligovodstva lI1'a polediJnJ oeka stav;i kJauzulu »za isplatu
135
1nve&ticija po ovom ce}"u ·sredstva suobezbedena«, za,tilln st.:wlja da
tum, potpis :i peC8·t orgBl!1izacione jeck.nice Sluibe druStvenog knjigo
yodSltva koja je kontwlu dizvrSiJIa.
CeI]{ nece birt:i >()veren, odn:osl"lO nalog za prenos nece bi,ti itzvden
akio wavLilac (i'nvestitor) nJje na nalo,gu, ocinosno c€iku, naveo sve one
elamente koj,j su bitrui: za na.1oga overu ceka. Ako je cek iz
'dat d na njemu 'Stavljen Ida;bum 'PO kame je rok daspeca ceku proSao,
ak;() jzd,waJa'C ceka ne 'l'aspola.ze slobodnlm srecLstvJma za hnvesticije,
akio 11Jije izvrsio uplatu d€!pomtta za nepl1i'Vroone :ineproi'Zvodn,e iil'wes
1iidiJje, .s.tiO dokazuje potvrdom Slu1ibe di'ustvenog lmj.ig;ovodstva 0 upla
ti, \\likio inna neizm1renih obaveza wje i'ekaju redosled n.a racUJlu sa
lwgatlreba da se izv,rSi prenl(JS mc1i obezbedenja .pokil:1i:ea za ;Lsplaku ce
ka(ako je .ra,Cun blok!1ra:n), iJJi ako poSitojeooke dr1uge smetnje za pre
nos .sredstarva za ilsplatu eekla, nalog nece biti wzvrSen niti Cek overen.
Tek :kada Sluz,ba dT'UstvenO'g Jmj,igovadstv'a ovent cek ~ vral',i ga in
veSitli>toru on ga moze rpredarti. poveriJocu rad.i pJacanja kJupljene opreme,
odinosno dr:ugog investidonog mateil',ijala.
136
1ll!l. 15 d.an1a alro je lzdavalae ceka u drugom mestu, poonese na ~nkaso
8Lmbi cir:u.§tvenog knj.igoVlOd5tva l;;,od klojc s.e \'lOde traeuni duznilika
!IOOavaJQca Ceka. Gek sedostavl:ja SDK sve do dana ciospeea, to jest
i na os.am oci:no&no petna.ast dana po u,zda.vanju, ka:o ~l'a'jnjdim m~kov·i
maza idostavljanje, jar je u tom roku cek platw k:aIo i'ns!:rument pla
Carrljapo videnju. Daturmom podJlIOSenja ceka 1ll!l. t!1alplmtu smatra se
datum lkada je eek pl1ilSpeO, odno·gno ka.da je prinnljen u Sluihi dQ'ustve
noIg ilmjlig.ovodstva.
Ki<::wisnik dMlStvenihsredslJava -, poveniJac podnosi eek na naplatu
za'jedmio sa spi.skom cekova 1 uplatnlieom. Ovli dokU'l'lle11lti mogu S€ pod
nosliti nepooredn:o ~rr,j pwtem po!He, S Itinn §to se pm ,slmn]IU putem ,poste
UJra,eunalV'a:jl\l ,1 dani pot,rebrui za poflbalnske rna:n~pUJ1acLje, jer cek mara
d.aSltigne u Sluzbu druStvenog knjt1glovoctmva na dan dKJos!peea. Na
poledini ceka :imalac calm, rto jest poveriJIac, iJspiJSuje na'l'edbu za iJs
pla,tu eeka u k(Xr1'S1t njegovog Zitro-a'aeu.na, koju patpilsuju ovJa5Cena
111ca Wpod Oiti.9ka stamb!i.1ja. SpLsalk ookova se pOOl1iOSl u dva prllim.erka
i .salSilll¥lja se u svakom sLucaju, calk i 'kaJd sa Ina naplamu 'jJ'Odnosi sa
rno Jedan cek. Na jed!l1om prl!merlkuspLska Sluzba <1nuSllvenog knjigo
ViOcJstva patv"Tduje prijem ceka .i waCa ga podnosilOcu.
Upu1:i:niX::a Be poooosi za sve cekove kojli Be odnase na jedtt1iOg izda
~'aJoca cekova, a ako je ",ist! 11zdlaIvaIa.ca Celrova iCmda 5e za sva:kv.g oct 'IlliilJ.
poc1rliosi jedna u:platnij,{:a. SVl delovi uplatnice Be precrtavaju dvema u
por.ednJian kos1m ortama Old dooJeg levogka gornjem de::,I1Qffi uglu,
.to .jest Il1iB. naeln kao 1 kod cekla. P>Ois~upak je isti, bez obzll'a na to da
JIi se eek 5:zdaje na teret z.Lro-ra.cuna l1i na teret ra,cuna izdvojenih sred
stava (764 odnosJ1o 765).
Honorisanje ceka
HonorrtiJsaa1je ccl<;:a je <ta:kav postupak po kome Sluzba dl'uStvenQg
knjligovodstva kod koje se vodi Z1ro-I'aeUn 'imaJOCa ecka, to jest pove
ni1oca, 'Pauma cek od poverioca 1 odobrava Imos ceka lllil1O-l'ai'Sunu ima
QCa eeka ij,stog diana po pnijemu. Da bi S€ JzvrsiJo honO'l.1bsanje cek:a, i
mall.ac <:ek.a, to jest poverillac, tJ.-eba da ·vooi raeuna CIa na ceku postoje
sVii po1iJ:lebni elementi predvldeni zakooom 0 cek:u: cIa rou nije istekao
r o k d a je na paledinO. Ceka Ls.pisana nalredba za odabrcnje ti
m-racunu imaoca ceka 'sa potpisom oV'laJ5eenog lhca ,j peeatom, za:l!im
ela je na poleru11,i ceka nazmacena svrha pJaCainj:a .o.dnosoo da se racti 0
placanju za Jnvesticije, da j'e uz cek .pniJ!ozen spisak cekova i upJa;t.niica,
da je zOOt cekova 'ravan zblilIm rna sp.isk.u i uplaJtmdci, najz.aJd da je pot
pj,sam oct ovlascenill l1ca, Ida je ct!k na poleCtini mrer.ila Sluzba d'ruS.tve
nog Jmj:j'~tva lwd .hlOje iwavatlac ceka ima ziro-racun, da 5U sred
"tva ·za dsplatu obe2lbedena.
l37
UkoliDko neki cek ne i<;punjava :;ve ove u.s,love, J1€ moze se prihva
titI za i:splatu,kao ni O'l1da kaid.a mu je istekaiQ rok vaznostL U ovom
slucaju cek 5e v,ra{::a podnooiocu islog dana, uz pi,smeno obrazlozenje,
Protest ceka
Alw je cek :i,spravan formalno snabdeven sv.irn potrebnim ele
mentimu, ali nta racunu sa koga treba da [splat'i nema raspaloZlwih
sredsta'Va,O'l1da se eek Ule '\!,raca podnosi,ocu, vee SDK ,koKl Jmje se vode
rai:'uni itzdava.oca ceka podnosi Pl'Otest zbog neisplaie, 'j;:ako bi poveri
lac saCuvaJO svoja Tegresna pflava prema duznl.kJu,
P.rotest ceJca je javna i'sprava U Iko,j'oj protestni ol'gan potvrdJuje
da su preduzete izvesne cekovne pravne ll'a'Cl,nje i u kojoj se konst3Jtu
je kakav je hi'O J1j:ihov ,ishoo, Sluzba drustvenog kmjigo'Vodstva loojoj je
cek podnet na iisplatu, odnasTiio kod koje se vode sredstva duznika sa
cijih racuna treba da se ti,zv,rs.i jspla1ta c8ka, j:}l'i;llikom j:}wtesta ceka na
njegovoj poJediUll sta,vlja pr1medbu: "ne moze se :rsplaJtiti,nema po
kt'ica«, kada se ne mozE. ,j,zvroSliILi, odnmmo ako se i,splalta irrsi
delilmicno stu,vlja se ,,.cJeHmien o· ~splacen 121108 IOd din, - - - - ostatak
od dj,n, ne moze se ispJ.a,titi -- nerna pokriCa",
13-3
lezoom javnom tu2ii'oeu pro.tilV i;z;davaoea cek.a Ij odgovornih lica za u6i
nJeni iPJ'iiN'rednti PTestup jz c1. 48. ZaJwna, lZidavaLae ceka se kaz
i!1;j'a,va InlOvcanom ka~oom od jednosbrukog do trostru:lwg l.z.l105a neiz
va'senl~h .Qibaveza, a odgovorno 'lJeenorvc.all10m Ikaznom oct 5.000 do 20.000
diinaJra, S 't im sto se odgoV'O>rnom !.Leu il:ul'iCe i kazna zabmne VlrS€Jnja
p()!3ilJova Koj'i .su vezaTIli za raspolaganje drustvenim sred:stvi.ma u tra
j<l.ll1ju od jedne do t,ri godine.
Istovi"1emeno 'sa ovom p.r'ijavQffi podnosi. se i pni1jalvla za kr.irv>tcoo
!del-o 'ilzdaJVa:nja ceka bez pokniea,
Zahtev Sluzbe dmstven0g ·k njigovodsbva surlu za podizanje pa-o
testa z:bog nedost1l!tka pokriCa na .racunu sa 'k ojeg 'cek treba da se is
.p1aJt1i, ,pr.imera ,raid i., treba da sadT;'i sl.e deci tekst:
Sluzba drustvenog Imj.igovodstva ZajecaJl', 5. novembra 76.
Fi'1ija1a u Zajecairu
Br. 206/75
OPSTINSKOM SUDU
ZAJECAR
139
SAMO ZA OBRACUN
P. PetroVi1C, s.r.
Zajecar
140
'fU~BA
i sa dva ppi.loga.
141
siJiJt:o:ra, <ODJ10SnO na wr~t parLije kredita kod banke, treba i investitor
i banka da vode racuna da 0 110ku dospeca bude sreDstava na ovUm ,'3
cunima. Zlyog toga je najsigurnije da se Pl1l izdavanju ceka kao instr<'l
menta obc2ibedenja placanja po OSffiOVU i.nvest.i.c ija pl'enese oogovara
juQi :iJzr:Jos a-:a!k.o sa ztro-racuna taJw i sa pal'tije kredita u Iw'liiseenju
na :pos~ba.n 'racuD 764 ODl1JOSJ10 7G5 i rda se ·na teret o'llOg ·racuna V'rS-i
j~da'Va<l1je ceka, jer su sredstva JlZctvojena na ovaj racun za.§tieena (\·d
plenidbe, pn, prematome, za liJspla.tu ceka sa ovjh ,r aouna garal1tuje i
adgovara Slul.ba dl'ustvenrog knj.ilgov,odst.vn. FO'Ver,j jac (kor,isl1JiJ,:: po ('e
lm) rureba samo da vodi .raouna da 0 rol,u kO,ji je propisan pddnese
cek na UlaJplatu.
142
Pored ovih elemcma'Ua, na meniai moraju bilti stavljen:ii podaci 0'
roku Idospelost;,I~ojd 5e ne moz", proi,ongi,i:'a'H, za'viJrn dan 'i mesta i;:;{!a
'Vanja men ice i pot;:>i,sizd8Na;<}c<:, meniee,
Dalja icara.kter,lstika lOve menice je cla 5e ","val banke mara dcuvi na
ceo. IiJmos menice .a ne na njegov deo, U da se memea moze 1!ll!dosilratl,
ta jest preneti, elme postaje 1~1&tl'umenat placanja, Avai, tj, pecat i
potpLs banke, stavlja se na lieu menieerecima »kaJo jam8JC«,
P,renos men ice moze v,r&ilti poverida,c, ,to jest ima!ac menice, Itek po
Sta je JJspo.ruci,o opremu odno:sno ;LzvrSilo uslugu, pt'enos (:i,ndosira
nje) menice poveriJac vcrS} Iradi lzmircmja SVo.jlih obawez.a, a,lI je 1sto
taloo maze cskontov<lJtU, lwd banke iii lwd drugog korisn'i,ka drustvenJh
sredstava,
N aplata menicc
Imalac menice, to je&t poverjJl.ac koji je IiSPOl'uku o~'eme odnos
no ILzv,rsen.e fwsJuge obe21bedi,o TI1€1I1lCam, dUj'""J1 je da je sa nalogom za
naplai'U podnese Sluzbi drLlStvenog knJigovodstva na Jwju je menica
domiC:il;tirana, to jest gde je u teiksbu menice od:reaem!o da ee se me:nica
plaltlibi, a to. je, kako je reeeno, mesto duznlka ,izdavaoca memi:ce, Me
nica se na naplatu mora dostavJ.tj, najkasnije na dan s film
&00 se ,dan dostaMljanja menke sm:a.tra datum pl'ispieea men ice u OT
ganhzacionu JediLn;,cu SDK kod iko'je se vode Ziil1() i dr"ugll. ra;euJ1i duz
nllika. Is'to l<ao ,i povenilac, menieu na napred twebi nacLn u l'eeenom
lX}ku dostavlja na naplartJu i ba:nka odoo:mo dl'Ugl imalliac m€!ll!ice ako
je men:ica indos1r.ama, !OdnoSTIo dPU&iirrnaJae meniee ako je meniou es
k.onbovoo neJ"i drugd ko.dsniJk drustven:i:l1 sred&tava, 1.)2 menicu se pod
nasl mlllog za napla,Lu 111'8. obra.seu z,a prenos, Jcro i pnop:ratno pismo u
elva pI~imerka, s tim sto se u propraunom p,ism,u ,navo'de svi bi;tnJ ele
memti menice {nazj~, J b.noj raeUJ1a trasanta, arvaliste i remi1tenta, me
11iena suma i 1Xl'k dospeca) ImIDo b:i 5e znalo 'DIa :IQoju se menicu 'Pismo
odno&L
IsplaJta meni,ee ,se Vll"S'j lIla 1ere,t z1m i,li d.rugih racuna ilGdarvooea
menli:ce (trasaqTta, :duZl'1ilka) Ii ,i:spla6uj'e se iz svtih raspol;oZ:1vil1 sr.edstava
na I()v,im r8ic,u~ima, s ,tim 8tO se ne moze lSlplalj;rti na teret racuna 764
oOOosno 765, a:ko S'U sredstva izdv,o.jena :na te racune pTed,videna za
druge namEme, U ~ucaj'U da na lI'ac.unima duzn'~ka (kasanta) nerna 6:l'ed
stava z.a is.pla,tu mooice, ona se dsplacuje sa zi'llO-raclma banke k'O'ja je
dala laval na men.i'C'i,
Aka je mentea u vjlse primera,ka poverilac p::xln0si. na na
platu ulskiljuOtvo prvu meniou, a da .je to p,rva menica vliJdi se izodgo
varajuce oznake lIla lieu menke '"is.pla:tli:te za 'OiVU PITU menicu~< dli »is
143
plahlte za o.vu sOilo menku« ;i,N »lspla:tite za ovu jedi;nu menicu«. Na
na110gu za zaduzenje od!nosno za !Tl<l!plat;u na teret z;tro~racuna cLuznilka
sibalvJja se broj IT<l;CUna duznilka koj.i se zaduzuje i bl'O..j ziJno-.raC-U'lla po
vool'iiJcoca k'Ome se odgov<lJJ.'aj'llci ·bZno:s odabrava.
AkA:> povenilac ima 'Vllie menrica sa 1sbian rokcxm dospeea, posebno
izdaje nailiog za -napla;tu za svaJku menku .j posebno pro.pratno p.i.smo.
Kada me.nicLl daje dJuinliik 'i'TllvestiJtor p<JIVel'.iOCll-izvoda·c,u J'a:dolVa na
koodrl.t onda se menj,ca ikao Ii!l1stnum€'nat obezbed€U1ja pJa6anja po ~re
<li!tu .oolje POVOOIOCU U onoliJlrom ,oroju, kolioko lima -r a1a 'll Ik oj,ima 6e se
kred!it 'VlJ.'atiti. Ako, na p:rWm~r, izvodac i.zvodi radove 2la moun ilnvesM
tara lIla ~recli1 ko.ji odobrava p,osebniim ugov·orom na dYe goctine, ooda
je u'nvesti!tor (duwi.k) duZain da i1zda povel'iJOcu (iaNodacu rad-ova) u
oVlOm priJrneru o.sam m enlic a, s obziir'Olm Ina toda je .ook za :lWiP1at;u me
nice 90 dJana, a kruko o~pla:ta k,rec\futla treba da se :i!zv:l'si u I!1OJ<,U oct dve
gOOine, -to ce .i.zdalti. -osaID anenica,waka na amos de.la a.J1UJiteta koj:i ci:ni
jednu OSmL11IU ukupnog k.redIiIta. Ak"O je u ovom slucaju i'2lVlOdooje ra
d<JIVa na -k.ifedilt .izJnel.o 00. Ikatmalom 200.000 .dllinal'a, anda ce otplata ootoi
u osam rata, odnosno naplaJta P<JDraiilVanja Ce Sie izv,rSriIti sa osam me
nd:oa od po 25.000 dilTla~· a. S'iltno de da menica mora da bude plativa u
rooku -od 90 da:na, odnosTllO 'da je pcwer.iJlac dUZan ·da je prezentur-a ,na
naplaitu JlJa dalTl oospeea..
SluZiba dT'ustvenog k!rl'jrigovoos1JVa k,ada pr.ilmi menteu, na.log i pro
p!llll.'tno pi:sJno u dva proanerika poiv.rduje pr.ijem na ded'l'WITl pIiirrnell1kJu
P'OOpraJtrrog 'P~sma j -v.ra6a .ga pove:niocu. Da .hi orga:niJZ,aoilC>Tla j>EidinilCa
sl·uibe pr.ianiJa ti ILiIvll'&ila nadog za n8lP'lClJtu meruice, Ii malog i men·i'ea 1Jre
ba da lbucLu ispr·av.r1'i Ii. s.n.aJbdeIVenJi od~varajucim .pOOaoima, s tim lito
se, akio pootoji .r·azlika dZlTl1edu 12Jnooo oifrom Ii slov.imJa, smaJtm ta:6nom
ortaJ ikoja je ispjsana sUovillrna.
U SJlucaju da je yok dospeea mend,'Ce .pro,tekao, menica se sa nalo
gom .i .pl'OlP.p<l!1ll1ian pismom wa6a polVeniocu, a u pilsmu se daju obraz
lJOZenje za VraCaJ1je i 'Poidaoi. 0 meruici koja .se vraca.
Pri s1anju me11Jilce n:a n{ljp1artru posebno 1Jr-eba obrrutiti pa.Znju na
to cIa suma na me!llic,i l JlJa naJogu bOOe ista, kao i broj i lTlamLv J.'aCu:na
trasanta (duznlilca), SOO se od·n'05i ~ na naziilV Ii ru"Dj racu:na remii<tenta,
to jest 'Jror.i:sn~ka-.povel"i-oca odn.oono ,~noosatara, bam!k:e iJU. ik:ori~ika ko
jii je menicu esiwnro'VaJO.
144
p.renesu ,na zil'o-racun. menAca se ne mofe 'iisplaitkti aJko m1
z.ilro-racunuduzn.ika 'ima Inei'zm~nmilh obaveza.
Menu.ca se moze i'&p1atilli de1Jimicno ako na ;r.aeuniJma duz..n:Lka l1e
ma S11ecLstava za ['Splatu celog i!Zl1osa menice na koji OIla gla:sIi.. U ovom
sluCaiju se ootatak netSIPlocenog dela mooice li!spla6uj-e noll teret racuna
banke koja je 'dala arval na menii:oi.
Alko, pak, ,nalog n~je mogao d:a bude :zv,rsen nj na terat racuna
banke l{)Qja je daila aval, SLuzba ckustvenog Imj,Lgavudstva vr51 protest
menice kod nad-leznog <suda. 0 Lome da je mel1icu p;rO'testoval1a Sb..lzba
druStvenog knj,fgovodstva obavestava J}Overri:oca, kiaJko bi on mogao da
proo.'uzme dalje iOdgovarajuce manje za naplatu men ice.
Protes t menice
U slucaj.u da menica 0 Hiku do.speca nije mQgla da bude napla
cenla sa ITacU'lla ~7.davaoca menalee ruilLi sa ,raeun.a availiisite hl:i je deli!JThic
146
00 ispJa~eoo,Sluiba ozmacena .na menici kao
domiciHdat je obavez,na da pO'drigne lliratest zoog neispla<te menice, da
bi poverilac mogao cia ostvaxi polboj m€ll1ici svoja ~'egresna 'pmva po
osno:v:u svlO.jlihpotra2JivaIDlja.
Protest menice je dsllo taIloo loao i caka j.av:l1a .i.6pmva gde na pole
dini menice IOI'ganhT,aci'OTla j-ediruca Sluibe dr~nog knji;gQvodstva
kcmstatuje:
»ne mozc se isplatiti nema pok:l1ica na racU:l'l!iJ:ma ira'soot,,, ava
,1iSte<', odnosno
10* 147
:Eskontovanje menice
Pod eskontovanjem menice podillazumeva se ['a,dnja ko.jom poveri
lac (to jest iimalac menrice, !roju je prJmi,o od inve&ti'rora, ,t o jest duz
n:iJlm, za i'ZVll"iiene radove, d.sporukru orpreme i'ld. 'odobre:ni oobni krecHt !1i
za rj,z'Vodenje l'adova na tkJr.edillt) izvroi 'I1aplaItu menice pre njenog dos
peea prodaj-om ba,nci tiJ1i drugom kor.ismiku dPUstveniih sreastava. B.'w
ka, odnosruo drugi kmj,snilk drustvenih sredstava e&kontuje menicu na
osno'Vu odgova~aj,ueeg nonnativnog akta, U tim akt1ma {;reba da budu
pJ1QP'ls<lJn,i opstiU510V!i eskontovanja meni:ca, OsnO¥no je da u tom aJ(
tu 0 eslcontova'l1ju meni;ce rtreba da bude odredena vtiSi!na esl;:ontne
stope a ona, pak, zav:isi Old bcm1teta menice J lVII'emena, odnOSJ1O vre
menskog i,nteI'Vala od dama es'konltovamja menxce do dana 'njenog do
spWa,
Ako j,e, na primer, p!O'VeI111ac (i=dac 't'a-d:ova) ugovorio izvodenje
,mdova nak!reddit Ii :kao garamOidu '00 6e se kredit lVII'atiti. dobio menicu
na 100.000 d'maro. 10. IV 1976, godine sa :rolrom ctospeCa (:rokom isplate
merui.ce) od 90 dana Jwji 'ie 10. VII 1976. godine ocLnoSll1lo rokom napla
te 'na dan 7. VII 1976, gacJliln e, pa zeli O'VU menicu dJa proda (eskontuje)
OIIlJOO ce on ovu menicu ;plnoda!ti [le za 100.000 -d:in<lJffi na koji iznos me
nlca glasii a-ko se bude pu.aiilila 7. VII 1976, godine, vee z,a eskontnu stiO
pu m,amje, u ovom Pl'imeru Iza 100/0 vz godiSnji OIbreCun, odmosno za
97,500 'din1ara, jer je 10% na 100.000 na tl'i meseca 2,500 dilnara.
Na ovaj lI1.arun bi poveriLlae 'llaiPlati'O svoj tkIredit za ra:dove koje irz
\"Om na llir€ldiJt pre roka doope6a., aM zato plata ocLredenu ugovorenu
tkamatu, pa umesto da ruaJPlati po meruki 7. VII 1976. g. 100,000 On na
plaouje eskonto'Vanjem meni'c e 20. IV 1976. gO'dilIle 97 .500 clriJ;lara.
Indosiranje mellice
148
z<Jepj u pr:oduzellku menrce) stavi l1iaZi~v indosatara sa njegovim bro
jem ziJro-l'acuna Ii mestom preb'irvaliMa, kaJO i sa poItpi\SOffi 'llndosanta,
Pored ovog stavlja s.e d dait'ulrn preJ1JO.9a menke.
Prcma fstarvu 2. 61aaw. 16. Zaiklona 0 obezbedivanju .placaJIJ,ja, po:ve
r,ilac kO'jli j e tITl€;n,icu ,imd.osilroo 'duzam je 'da ~da lnaU.og Slulibi dlliuSbvenog
knj,i,govodstVla lwd koje se vocl:i nj:egov ZlLro-ra:oun Ina obrascu SDK br.
47 Inarteret i 11 koI'ilst -svoga, 2lilro-raCuna, i to pOoSlec:1!l1.jeg dJana. u mesecu
u tkiome je jlzv.rSia indos'iJramje memce, U sv.rsi doznake 'Ovog nruoga po
veni1lac je odu~n - a .to je obaveza i svi.h kasnijili dJInaloca rte memce
ailro je ona ci:alj'e 'ilndos.i;rana - d:a flalinam cia je ~noo.sillramjem ilzv.rnio
DlaIPlatu svog potml..ivan.jra ;Od dluznliJka :j da ju je irn.dosiJral() zra izmlkenje
svog duga pl'ema onome Ikoane je meniou predao (~ndostral(»),
149
taIkJode 'P'Odnosi javnorn JtuZiocu rz.a pl1woodni pres1Jup u IID1!iIs1u narve
denog clana.
150
du ,name:nske upotrebe sredSlta,,'a moZe ilZlV.J1Sii)tll, lkaJO i to da je du:futiJk
dzvr'Siio ii druge obaveze 'U V€zj o$a ~n'Vestic1o<nim ulaganjem: obaNezu
plaeanja ,dop.rinosa po OS'l10VU i0gradJnje elclctroenergetskih OIbjeJmta,
i dnuge obav€Ze. Posebno se proveTl':rvlCt da lU je duzl1IiJk izJvJr5riJo svO'je
oba'V'eze u odnosu na obezbedenje tr.a.jntiJ1 obrtniih sredstava, jer Se bez
OibezJbede-flim ,tJJ:ajnih obr;l;nU,h sredstava ne mogu :fiilThaIlcSilra!U iuwesticoije,
o cemu ce bit! d"eci u posebnom delu ovog prwuoniJka.
151
l"llika ,p.o ]{,redJiltu) u ·s.vemu na naCi'Il kiadw se Ito rvr,si sa paJrbi,je izdvo
jenih ,~red,s.ta'ITa :na racUUtinna 764 'OOOo ono 765. Mectutilm, SluZlba drustve
nog lonjiJg1ovO'dstva ru 'SvlOj~un upu:Ls.tv~inna Z3luzelJa ie .9t&rv da sesa par
tije I!crediita ne moZe Vll'Si<ti. atva·taJl1je ailcediti'Va bez prethodno,g pre
·n osa rna Ziilro~raCum duznliikla-'imiVestibora, pa tek onda da se sa Zlhro-ra
Cru!rua ,investiJtora i:zv,tsi pl'enos na raeun 764 odnoono 765, odakle se
QUvaira akTechltiv, ali ovakarv s.ta'IT SDK stvara druge prot-Ierne u pogie
diu Inamenske kontlrotle kariilScemja kredilta od s,trane banke.
Otvaranje akreditiva
152
prenos .sa mro-racuna na lracUiI1 764 odnosnO' 76~, a sa ovih !:flcuna
ol1vprtice neO'pozL'Vfi. diOkumennal'ln:i akredilb1v poved'Ocu.
SaimO' otv1lJramje ' akrroUtJirva ;V:1<S;i Sluiba 'drusbvenog knj'i:govodstva
n.a posebn<JlTl obrascu Ibr. 74 lwj.i. ,i matni pr.iJmeJ'ka, od koJlih se dye.
doot.a'v-Ljajer Sluzbi drustvenog rkinj~{)(V()dstva kQd ko,je se vO'di .ra:cun
pover.iJoca, to jest ,jzv.o daca I!1aldova, mada. se pO' rnalo.gu 'i0vodaea racio:va
aJlcredJi.11irv moZe ot'VlOT1irtli i' kod driugog sedj,s,ta Sluibe drustvenog knji
gov:adstva, mV:i!STlIO ad toga gde pO'verlhl.ac treba da vrsi rnaplartu iz
ot\,orenog mu ak!red~birva.
A'kreditiv .se moze otvorr1ti Ii telewnski, Odi1J()SnO' putean tele~rafa
i rtel.eprim.tera, zwviJSno 00 2lahteva d1JZmiika, QcinO'sno iliwestJirtora koji
otvara aJlcredtiti'V,
Uz nalog za otv<lJra'l'lje akredlhthva ri<nvestitol' (duzniik) odiredu.je ko
jdJIn iPl'<Wda!jU6ian dokuanen,tinna moZe pcIdiza,ti sred:stva liiz akr.edtitiva
kroIiisnilk ak.reditirva, to' ,jest poveriJ.ac koji je, u ·s tva:ri, i'Zvodac radova,
odnosno proiJzvodat d'ci wspoII'u<:rilac op.reme, ObicnO' su to siltuacije hl~
faik1nLre, 5 tirrn sto l1a sirtruJac.i,jama oonosnO' faJkrtu.rama koje investitoru
uspostajVilja 'PO' iZVl'Senroan PO's:lu liizvO'dac u-.aJdcwa, liJi 'PO wporuoi opreme
poodmrac, more rllrwestirtOll' da sta'V1 overu :da su .radovJ lil7Jv:rsea1!i i da se
js~alta moZe 1zVrsl.ti, oonos'l'liO rcIa je oprelll1a 'p ni)mlje:na ,j da se fa:ktura
moZe :irsplatit!i. Sa tom ,dokluanen.t.acLjo:m pover.i:lac ~kor.iJs!1JiJk a:kredirtiiJva)
1iJzd8lj'€ nalog za prenos JrojliJrn. 5e zaduzuj.e OItvol'end akrredii.tiv a odo
maya 2li11O-raeun pcNerd.oca. Uz ovaj nalog, kailco je reeeno, pria~ se
ov;eren.a dJOIkument.acjJa 0 ilrz:wSenlian. .rad.ovi.ma 0<1.110011'0 dispal'UcenO'j op
rerni., ikao i drugi prtimeralk obr~ koj,ian je oLvoren alk>rediiiv a koji
poverJ.ocu dostavlja S:l~ba <irru.stvenog knjigovodsrtva lOOld koje je aJk
ll"edirtiIv atvorem.
PoSta se .rOOi () stl'ogo namenskiim lsplatama sa odg.ov8JrajlUcwl1
us1o.vlij'enom dokumemtaci!jom, poveriiJ.ac (kol'.i5n.ik arkirecLitiva) ne moze
~ alk:redj,tiva da 'V.rSi llipl3Jte dtrugih sVXJj,ih obaveza niilti -cia izdaje ce;k','()
ve, Nail.O'·g za w,p.latu, ako su IiGpunjeni Slvi rusroVli, sJ~ba mora da irl
v,rsu liz a:kreditirva ·iJSbog dall1ia kacla ihpr;im~ o'd ,povEll1ioca.
Za imos ii.zvrrsel1'ih isplata smanjude &e ~znos atvorenog aleJ.'ediJti
va a ako jenalog za tilspilartu ve6i oct ilz'nosa ,snxistava na a,k:redi1t.i:vu
nalog se nece izvrSiti vee se Vlraea poverriocu.
Gasenje akreditiva
OtvOl'eni akr,e9Jti!v se galSi kada · se iskonilshl III iJznosu u ko:me je
otvo.oon rili j,stekom rok.a;trajall'ja ako je otv8JralTljem odredem wkdo
i«>ga ce se ,iskonisrb:iJti, IOcmoSl1lO kada rese ugooiti, bez ob:z;im nato da
:lti je i5korlsOOn iLi ne,
153
-GasenJc akrechtiiva nootaje a rookJiJd()ll11 u@OvoOta .Lz:medu poverl:oca
a duzn~cr{a,od1lOSlno karla duZn:iJk pisrneno zatra.ii raskid IUg-OVOLa Ii I)PO
zJ'V a,k.redJtiva a poverlilac ·na to da pisme:nu sagla.;n,ost.
U slueaju da u trenutku gaSenja ak.recLitiva n.Lje u cel!ittJd liskoris
cen ,izin-os po otV.{)Il8nom akredJLtilVU, onda ",€I IVJ'Sipovl'aooj ne1ls!koo'1is
cenog delaakreditiva sa raeuTha 764 odnosno 765 u kor.ist rncuna sa
koj'ih je pTenos na ove ra~une i'ZVrSen,
154
Po novom savezllJOill1 zaJronu, g,arr-ancija kao ilnlStrumenat obezbe
denja 1P1acanja daje se tak.ode na OSIlI()VU ga,r,a-ncije banke kJao i.nStru
menlta obe2lbedenja sroostava, kao d na osnovu kred!i!ta dBItog ad gtrane
batnlke 'k ao i.n£tnumenta obezbedenja sredstalVa. Razl~ je, znaCil u
tome s!.o gCllI"oociju koo dm..9trumen.at obezbedenja plaCairuja na OS<Il'OVU
kred!ilba anoZe sada dati sarno ball1lka a ne d drugl ko.r:isruk: cLnus.tvenhlJ.
SI'edstawa. U sluCaju cia ikoniJsn.iJk dT'llstvenih sred.'ltava QdoIbra'VaJ kre:dlit
zaiinves1ioije ili liz;vooi rra;oove ·na ~dtL't za ,racuninlVestiltor.a po 01000
v"'\l ugO'VO'l'a 01 kredHu du.zan je sebe 'da 'Obez,OOd~ Ikao .kJ.'ed.Uor, oo!llo:s>no
kiaJo~zvodac, :L1i paik, kao :iiSpoll:ucmac opreme Ii investiclionog materijada,
menlioom duinjka - imves:bittara sa avaJom banke.
155
Odluka 0 uslovima i kriterijumima davanja garantija
supel'garantija
156
GARANTIJE KAO INSTRUMENTI
INVE STICIJA
157
GARANTIJU
- - - . - - - - 'dinara),
FcriJd Peniod
Izr:t.QS
godina k vaJ11tal mesec godima ]<va;n!,al mesec Iznos
158
Po ovoj gal'antiji date su supergaranttje 'sledeeih banaka, i to:
159
za da'Vanje gaTantije dati Ell:
Korisnik drustvenih Sediste Broj IZDOS
sred~tavd iuro~ra;Cuna ovJas6enja
4.
GARANTIJU
Penrod PeniJod
1zo()s Izn05
g'Odim..a kvaria,j mesec godhna kvartal mesec
160
za daVanJe ove ovlailcuju
drustvenogkil1jLgovodstva da izVll.':Si naplatu po l{)voj ~'aJI1tij.i iz svih
njiJhovih Taspolo:!ivill novCanii'h sredsta.va, oslm liz ·s.red8tava koja po
wl,recilm propi,sill:na ne mogu bilti predmet !Ii 'U ~ ziJro-ra
cu:napoverd.oca oznacenog U ovoj lGa:r'aIntiJL
Ako Sluzba drusWenog lmjJgovodstva ,ne more da Wli6. gararvflidu,
ga.ranl ovlas6uje SIuzbu drustvenog knj.igovoo§>wa da Ull\nps1 J1I!l[}latu po
ovoj ga,rantiji .iz svih njegov;ih nilSpobozhvih novCanJlh srectstava, ooiJm iz
s.red.<,1;ava koja po vaZeoim propilsima ne mQgU lbilti predme;t :i.zvrSeI1Ja,
a u korri:st ziil.'O~mCum.a ovoj g8JOOil1Jtiljti,
poverloca ool1laiCeIlIC1g U
Garant:
Beogradska b8Jnka I osnovna baJl1!ka
Duzrl!ik:
Elektnopr,iv,redno preduzece, Beograd
za
oo'Vanje ga'l'antije broj 123
162
SUPERGARANTIJA(cilir. G-4}
-':.:'
Supergaranbi.ju smislu (;L 27 Zakona datl ba.nka
dl'ugoj ban<;i kojom se banka davrua<: supergarainlice beZUis!ovno oba
vezujcda Ce iiZVll'siti plaeanje po garamtij.i koju druga 'ba!nk.a daje po
Qsnovu i'Ilves.tioCi:ja u s\11Oje ime l za svoj ,racun usmilslu oL 26 Zal«ma,
ako ta b<mka ne izvrs·i plaeanje po toj garantij>i.
P..-ema t.i.<>tom 61amiu ZaJkoDla, banka 1DIO'le da,hi superga.I'lalIl!1li.ju cku
g.im bankama do visine svog likv1doog 1nvesliciooog potencijala koji
nije angawvan za po\u',iCe garatn!1hja iiz Cl, 26 Zfljkana.
Shodno pomenubc;1n Pravd,1ni:ku, o,b.t1al2lac ,stWerga,ranljjjje sa svim
prop1sanilm podacilma treba popunJrbi n aslede6i na:6iIn:
ObratmC G-4
Supergarant;
JUGOSLOVENSKA INVESTICIONA BANKA,
CENTRALA BEOGRAD
60811-620-64
(pUll IlaIZiv banke, adresa i broj lili'o-,ra;cuna)
Ga:mnt:
NISKA KREDITNA NIS
625-620-12
(pun na:ziv banke, adresa i broj Ztiro-:Z1aCuna)
DU~l\tk:
625-601-2345
Poverulac:
GRADEVINSKO PH.EDUZECE >+l...trl.nJ:JL NIS
625-601-345
(pun naziv, adl'esa ,i broj ziJro-J'a.cuna)
11* 163
lnveslicija, supergarant u svoje irrne i za svojro:cUn, u skla:du s od
rerJbama c1. 23 . .i 27. ZakO'na 0 ooezbedivanju plaea:nja i!zmecLu koni.s
n ika .drustvenjh sred9iava, ,daje
Deponovanje garantija
164
ispravn'J garanmj·J kao i!1strwnent obezbedenja pLacanja. U pmtivnom
noa imabi III 'Vlou da je z.a otpocimjam.je rardova od .strane pover.ioca,
to jest i.zvodaCa .radova predv:ideoo ~kcija u Zalkonu u cl. 46; i to
za privredil1li prootup koji se kvaliJ'ilkuje kao ikrli'Vicno delo kainja'Va
se 'ka'LJnom zaJtvOTa najmanje tni meseca.
Ista kazna za isti pri'Vredni prestup predVlidena je i za duznika
(<"1. 45 Zakooo), ako izvodac poeneradove a da mu duznik to jest
·im:vestiJtor nije predaJO gJaJroot1ju.
Duznik dostavlja garantiju Sluhbi drustvel1Jog 'Imj.ilgovodstva pro
pratninn p~smom u lrome se navode svi b1tnri elemen~i ix garalIltije. Ark o
dumik, odnosno -Lnvestitor zeJi da dobije od 5mbe rpotv;rxlu za preciatu
garantiju odnosno za predate garantije, ako th vi'se -prooaje jednim p1s
mom, onda propra'tno pismo ciostavlja u dva primet1ka da hi 51uzba na
jednom od tli:h p!-imera·ka potvlxlila prijem g'aJr<lrntije, odnosno galran
tUa.
Treba ilmati u V'idu 'i to da SJuzba neCe da PllilITlJi, odnosno odbice
prijem garantLje aloo na njoj nama svirheJemenrata propusanih Pravil
nikom, a adm se !;om prLLiikotn utvrdi da 'ie protekao yolk Za predaju
gal'antije S}uzba podnosi prijavu .protiv investitora (cL 33 'i <":1-. 49
taco 14).
, ..
... IspJata obaveza poosnovu daUh garantija
iz sredstava duznika
165
Za iznos koji je garant plat-io zbog nedostabktasred-s.:tava na r:aeoou
dUZllika, Sluzba ,isposta,'lja interninalog za prenos 'na 1leret racuna
duznika lJ kr:fisl rai"~ln.a garanta" j 10 visinl obaveze ,koju je izmitriQ
g:a;rant to jest banka, OVaj nalog se uv,odj u eV'i:d~ciju redosleda na
ziro-racunuduznika, oonosno na racunu sa koga se placa. OVo u slu
caju ,da ga,ra~l,Uja nije polmi,vena superga,'antLjom, Ukoliko je .po da<t,oj
garantijj ,obezbedena 'i supergarantija druge bal1'ke, Mda se nalog 'ilspll8
cujena tel'4:;t davaoca supergarantije aIw na raCl1l1U duilni:kai
nema sredstava za .bsplatu naloga.
Izneti postupak se primenjuje kada se i'nvestlcija finansilI'a iz
srecstava rnvestitJora ocinosno du7.nilka.
166
Bitno je ti'Staci obavezu :i;nvestitora da ,na s'Vlirrn n<J:l:o~i:ma lroje i.zdaje
za prenos, odnosno ' za ,i.spLatu, a koji su po.k;ri'VaJ1ii ga~" antijarrna ,srtarvd
br,oj i datum garonbije Ikalro je to n.aJVedeno 'usta'VU 4 cL 34 Z3'kona,
Ukoliko je Ihnvesti:tor obezbedi.o uCeSce gal'an1ti(jIOJTlMnlke, sto bi
trebal c da bruJde :il;uzetmo d samo omda .kada je ilnrvestifbor Qdnosno ba:nka
silgurrua da ce se 11 tr.enu,tku plaeanja :iz uceSCa 'z a to ,placanje obezJbe
(li'~i sredstva" jer invQs,titor p o pravilu uCeSce breba ·ciaobezbedi iz
SQpstvenih 'S'redstav a a ne garantijoan, pa dode 00 lpJ.aoa,nja sopstvenog
ui'esl:a i'z sr<e:dstava ban.ke po osnovu gar<lJIltilje, onda 81uiba ,irzvrSava
nalog Jnves1lilto:ra nil teret sredstava ga'ranta, to dest IbaJThke, i za pla
cam.j a po osnovu sopstvenog Llces6a aH isboviremeruo podnlO.S!i pdija'Vu
n:aJdleznom javnom tu i i'Ocu pl'Otil\i' ba<nke .za uoirnjerui privrecmi prestup
iz 1':1. 7 stay 1 pod a) .i stay 2, Zakiona 0 ~sebnim 1US16V1i:ma za odobra
vanje ilnvestild oniih ~redita (:,81. lilS t 8FRJ", br, 71/72, 40/73 ,i 66/74) .
Ako Za jizvrsenje naloga po osnovu investi'dilja "iz ooo:brenog krf'
dilta u trenutkup.O'dnosenja nalQga Ine bude sred!stalva na Ir'ac·u nu ban
ke, rn".ganil'aci:ona jodinira Sluzte ce zatraij,bi 'o d 'bamke .na uvid g,arantJju
kako hi utvrdLia da Ii poSltoji superg.3\l\3Jr1tija · ICiruge bciJnke. U tom
sluca'ju bi naLog iZVlrsilla na teret ,ra'curua bamke SlUlPerga£mnta , Itada
je banka supergaxant u uloZli ga,ranta a ba:nka garaJJ1It ·u U];OZ1 du2nika.
Akopov.er iliac odnosno ,i:zv.o d a.c :.radQ\fa - . U' r<:ikv. .od~ 15. ,ol3n'a .· 9CI
dana daspelooQi ne Dobije 'pism'eno ..obaveSlemjeoo SLuzbe cia, 56 'njegovo
167
potra:eivanje ,po kame ima garantiju ne mwe lI1a,plaillti sa 'meuoa dui
nika, ga'l'anlJa d supergaranta, a posedJUje saJglasnos.t rduian je
da izda ll1aIog za, nQpiatu tog potrai:i:vanja.
Ovaj nalog poverHacLzdaje na obrascu ,..apSti nalog za prenos«
predaje ga organirzacionoj jed:i!nilOi S1Juzbe gde dIma Zlliro-mal<um. Nalog
i'LClaje na teret ,raeUl1.a duznJikaa u iror.ist :raeuna pover:io.ca. U svrsi
doznake .na·V\Qdi po .kiom asnovu se nalog J:zdaje k:ao i broj garantije,
dospece oba'Ve7..e i naziv gaTan!Ja. Uz naJ.og dostavJ:ja i isag],aSillost duz
nl1ka za odnosno potraZivanje. Ova saglasnost se 1I1oZie darbi kako ns
dokumen.tu za isplatu (falciura, sibuad'ja i ili pasebnim pisInom.
PO&to ISe u orga'itLzacilianoj jed~nici SuWjbe gdepover.iiac raeune
vodl i evidencijaa ge.i!'all'lIti'j:ama 4roje j~ d;o'biQ taj povenillac ona, obav
Ija k.ontr:olu ll1a:l.oga i dospeca jer poveri,lac ima 'pravo da podnese zah..
tev za napLatu u ,roku oct 15 'dana oct dana dospeea oi\),aveze, sto znacl
aka ,je pJaeanje ugavaren.o u rok'U ad 15 dana Be od strane
pOlVeriooa izrlaje 30 dana ad dama l1..aIStal1Ika obaveze~ Posle ,toga Sluzba
dostavlja na:l.og gdesevodi zilro-r.aJCuo
a o:va Slu.zbaizVrsava nalog kaiko je napred Te'Ceno .1kada na
log c1aje d uZnLk
U s1ucaju da7.a Lspll8Jtu nllll10ga polwivenJOg ga.<rnntijom nije bllo
S1fedc;lava za Lsplatu ni nil. ratunu durnhka niJti I!1a TaeUlld:ma garal!1ta i
superga>l'a.nta, liIJ. je ha1Jog a'&pLa.cen mganti!Zaciona jedinka
Sluj;be gde duZndk Una Ziro-raeun podnosi prijavu nadlefnom jaWl.O!l1l
tuZii.oCLl pro1Jirv duznika i protiv garanta, o<1nosno komsnika d.:rustvenih
sredstava kojL je 'dao ovlsSoonJe za davanJe garan;tije, kaQ d proti:v
supergaranta. Prijava se 'P'QIdnosi Ii protiv lica oogovorn..iJh .po alanu
48 Za:kana.
168
UTVRDIVANjE LIKVIDNOG INVESTICIONOG
169
Kako se utvrouje Iikvidni investicioni potencijal
Banka, prema taco 3 Odluke, LLtvrduje iLkN,idni investicJoni poten
oijaJ na ()sno'Vu pc.dataka iska.zanih u z1!Jvrsnom racuil1u za prethodn u
godinu, i to u ,r.oiku 30 de.lniaod <iaJna isteka Tok,a za poduooenje zavJ.'Snog
T,a~U'na Sluzbi drustvenog lmjJgO'VOdistva.
170
Pod iznosom planLT<li!1lOg povecamja Lzvora s.redsrt;ava koja. se po
valecim Pl.'OPjJsJi:rna mogu kor:i>stiii za invesllicije u smisLu odredbe pret
",tava ove taCke, podl'aZilU11evase cleo ,iznosasredlStava name
njen za liJr1Vesl:ic'iije a ob€zb€dem po iUsnovu:
1) depozita po videnju kori.s.nika dTu,S,tvenilh \9l'oostav:a;
2) depozita po videnju gradalIla :i ~radJa;nskih Ipra'Vllliih ];i:ca (stedni
uiou, i,mosi na z~l1O-racunilmai tekiu6im rra6um:ilma, {\evilznlilrn 11aJOUnmna
1 81.);
3) 'CIl'Oi::enih .sredstalVa Joorj,snj,kia chustveni!h SIl"e<i<rt.ava;
4) oroceni,h sreastaV'a gradana Ii gradanskih pr.alVUih il~ca;
171
on za odl1lOSno za v~e S'lede6iib godii)na ne moze preCi OIVa.j
tzlnos.
Organ 'Uprr-a'Vljanja bainkom, to jest c rebOil" banke i1i 01:1
njega {)vLasceni kJrediJtnl odbofr utvrduje na ,kraju 'SVlaIrog meseca jznos
l1lkvidnog IDvesrt;ici'Onog potenctjala dskoniscenog za dJoiv'alnje garantija
i 'ava:limnje mentica datih po 'Osnovu i'l1vestiIOLja.
Iskorisceni l:ilkv:i>dni investki'Oni potenobjal lUI daWlllje garantija
Cine d!Zuosi :
- g;a:rantija ,kaje je bankadaLa 'U 'SlVoje lime :i za S'IIQj a'aCun,
'Uma!lljen za j,z;nos izv.rsenih :i5plata po osnovu 'OIbaveza iIroje 'S'U predmeL
gaJrantija, a te :ilsplaLe je izv:rSio duimillk, bank,a, ,kao krooiror iWi banka
k;ao garan t;
'suporgaranb;;ja da'tih drnglm bankama p'o (':1. 27 Zakooo, urn<l
njen za .izno$ .isplata po O'srlJOVU tih sl1perga:mmtija za obaIVez..e koje
su predmet
ava}.iJranih menica po QSifl'OlVU dnvestic.i:ja (C!. 15) Zakona.
IskoriSceni ,ilznos li!kvdJdnog ILnvesti<lio:t1JQlg potencijaia ne rnozebi,tl
veCi 'Od iznosa utv:rdenog porencija,ja za godillnu zakoj:u 56 on 'Ultvrd'Uje.
A1ro je lw{TVidni 1nvemi'Cioni potencij<li1 veei od 'izmosaisko
.riScenog liklniJdnog investkilonog onda pO'SItojd sJobodnJ Lik
vddnl IDvesticiorui pooonmjal do koga moe.e davaJti nOlVe garan;tije
i a\'1al'i:ra,fJi no'V€ meThic.e po {),S110VU linvestici}a.
Duznik za ci,ju oba'Vezu je banka dala gar.am.rlJi,ju po osnovu
stvenilh sredSlta,va duzn.ika, dUZaiTI je u smiislu odJuke da u roku od
osam dana pis;memo obave9ti b&Thklu - garan1ta 0 iiI2lnosima irzvrienih
isplata obaveza koje su predmet ·aJkIo is.p1atu willi iz
,.\IIOjih sl'edstava ,t1i JiZ drugihizvora Isredsta'Va\ ooim ;i;z; sredstava banke
gB,t'anhl, kao i 0 iznoolma datim ilni&tl'umemmma obe£Jbedenja
plaeanja za obaveze koje osu pol;:;r1vene ga.rantiJjom.
o V'Odi
ev4dencij;u j d)SKazU,le ga U svom
- o. brutJo ~lznOSU dati'll ~zv.rSeruh dl&plata k.oje s-u.pol;;;rilvMe
~arantijom, plantnanom oospecu oba'Veza ,u 12 mesecj ,i ° ob;:l
v·ez;ama ,koje ,pasle flog rok.a;
- o. i,znosu 'aval1iranih meni'ca koje dos.pevajlU za,platanjesledeC~h
12 meseci i 0 IIZll0SU mel1lica kQje 'dospellaju potSlerogIdka..
dMiihgan:;mtij,,':b;mka1i:&'kazluje .''PO gQd'inama
kaO,j izvrseruili LspJaJLa.po OPal'\1eza1!1la zakoje
tCllkQ, balnka. vl(xli ev1danoije :1.d .i:zmri<su garanlJi:ja
po osnovu ,:kQJl.h ,lspj'ate .ndsu itlVfSene be<; .abziJra da lj su obal'\1BZe
172
Davanjeovlascenja za davanjc garantija
Korh<;.nJIk d!1UStvenih 9l"edstava, prem.a s taNu 2 ci.aJna 28 Zakona
mo.tt' dati ovla,5cenje baJn~i za 'dava!I1je garanbije, Ii to najv.ise do iz
no:sa raspoloZiv1h sredstava 0a .ilnv€\Stidje i pod uslovom da nElJUa dos
peljh lIleizmi.renJoh obaveZllJ. _
Prema rtaJOku 9 Ocliuke kori.snik dnusbveruilh &rooSitava i,z oblasti
pri'Vnxle more dati ovla.scenje 7.Ja da vanje gaJrllJnttiJje najv.iSe do ·iznosa
raspoloZilvih sred!stava ia· 'ilnvesbidje prelro ()baveZloog nirvoa trajrn ih
obrtnih srooSitava, uvecanioh za .i.zmos .aJI11>oo'thzacije po predraCUII1u za
periodod dana utvrdivarnja s redstava za rinveSTtilcije do kra.lja tekuCe
god~~\
KOl1sruirk dl'ustvcnth s redstava, osim JrorrilsimDm drustvenrih sred
STtava i z oblmti rp riwede, moze dati 'ovlaScen,je ·z a davanjegarrantije po
o.<m~vu investJicija do 1znosa neutroSeniJhsredst,3Jva z:a .~nvestiai(je, uve
ca.ruh za iiUlJOS 'sredstarva za j,TI'vestioilje ,po precLraJi'lunru za pepiod od
dan:a utvrrdivanja T,aspololJivih sred!starva za rmve&tJiJcioe do k,l'aja glQdine.
Raspolcm1va sredstva lwrisni'ka dr'Usbvenrilh sredrstarva 1rz: obLasti p.ni
"Pede uLvrd'l1jrU se prema Uputstvu 0 n'Cllcinu urtJwdlirvarnja proseene go
diSnje vrednosti zaJi.ha i 0 naC;inu uliv:rdivanja oops!;venih sred.sta'Va i
kiredirta Za trajna ohrtma sl'edstva (>>81. li1st SFRJ«, Pr. 61/72, 9/73,
~anju posledtnj.eg daJl1Ja u m.eseou kojri prethodi
70/73 . i 40/74), a rp rema
mesecu u kJOme r&e ooje ovJruScenje za rdavaJllje gaJ!'aJIltije.
Obrazac LIP
NriSka kredj,t na banka
BaJIl'kia
N~
Seruste
62500-620-12
2do:o-racun
.173
LIKVIDNI INVESTICIONI l'OTENCIJAL
ZA 1977. GODINU
Iznos osnova
RednJi PoziClija zau:tv:rc:funa lzoos
broj nje LIP-a LIP-a
1 2 3 4
4 OTPLATE IZ ANUITETA PO
DUGOROCNIM KREDITlMA
KOJI DOSPEVAJU ZA NAPLA
TU U GODIN! ZA KOJU SE
UTVR£)UJE LIP xxx 10.200
174
Iwos osnova
Redni P {) zti C ii j a za 1lilNrdilVla- I:lll1JCIS
broj n6e LIP-a LIP-a
1 2 3 4
LIKVIDNI IN VESTICIONI
PO'I'ENCIJAL 32.785
(red. or. 1 do 5}
DIREKTOR, PREDSEDNIK,
175
govoostvenih ev,ldencija dooaje dobijeni:h drugih
bana,ka. Na ta'j naCin, to jest dol~i j,,,,,, &Ulpel'garHJnllLja, uanka povecava
mogucnost z:a davan}e gaJrantija aval,rra'nja mel1ii'ca P:OOSll1QVU >inves
ticija.
Isto ta.klO, svoj 1iJkviidni iinveS'tic.iKIDi potendja:lbanka smanjuje za
az.nos supergaranbLja lroje Qna da,je drugim lYanikama.
Utvrrdenj Uilkv;i.dni ,i.nvestichoni potencijal banika dostavlja Sluzbi
ru;ustverJJQg knjigovodstva u roku 30 danaod dana isteka roka za pod
l1iO~nj.e zavfSinog racuna.
Banka .ie u skladusa Ua<:, OdJ'U'ke, odinosno njem Qlrg'aill upruv
IjaJl1ja, duina da na kraju svakog mooeca ut1vaxli, uZ<nlOS liiikvJJcl!nog ial
ves.r.icilOnog pootencijaha kojl j.e :iJs:Iroriilcen 1l)a davanje garrall'lJtiJja i ava
1ifanje mentica :po osnovu .hnvootiJCija" kaIlro je tov.eC .reeeno, pa iU 'Vezi
s tim organ up:ravljanja Lreba da u:t'Vrdi i stanje obia'Ve?la ,po datim
ga'rantijaana i a:val1ranim menkarna poosnovu ,iJl1Nesttclja', S obz:iirpm
da se ovo utvrduje meseeno, skups.tirn.a banke moZe da oareOO SVQjom
od1uk'Om da to obavlja izvrlni odbor banke.
U s.1ucajlU da likvidni investioi!oni potencijal rni(je ..iSlroriiken u ut
v.rdenom 'iv.;!1JOSU organ upravlj:anja bRll1ikom moze odluOiJti cLa se za
taj manjoi ~os poveCa k,ra\JlroroCni krredi:tni piObencid~banlke za
OOno.Sl!1u godiinu, To. znaCl da se za taJro umamjen[ :iiznIOiS lilkvidnog in
vesticiooog potenei.jala TIe ffi'ogu davai!;i 'ga:rantiJje ,nIiIti arvaJfurati mentice
po O;;l1iOVU 1nvoom.oLja do. novog obr::reuna l'illw.iJdJ11iog investroiQil1Og po
tencijala.
176
UTVRDIVANJE PREKORACENjA
U tokufrzvodenja il1!vesticionih .radova, 00Jr00ilt0 <OOJih koj,i traju v i
se godina, doilOOi do izmena cena koje su prvobilbno hiJle ugoVJOXene i,z
medu inveshtoro. (duiruiJka) .i .WViOdaea Ira<kiva, 00000110 ispOil'lUciIoca
opreme ·(povel1ioca). Izmene na;s>taju, pre svega, zoog POl'alS.ta cena na
trziStu kiako materijaJ.a :i opreme, ,ta,ko i zbog p<oo:asta liCnruh ·diohodaJka,
kao i usled spoljnih faktora .razn.i;h promenakurseva idll"Ugith utica>ja.
Zbog toga se prvoh1ma cena, koja je ug)Ovorena Wlmm gO<iine,
odnosno tokom viSe goc:1Jina ako ulaganja ,bralju 'duie 00 jeOOe godi.ne,
menja cesto Ii. u znatnom je por&Sw u odnosu na 1pr'VXlilY.irtmO ugON'OO'ernl.
Isto tako, <aoko noclovi nisu ugoy,are.ni, vrOOmOIst namera'Vla!lilh linvestioija
predviden.ih tilrl'Vesticilonim programom l'aste ·i cena urtvrdena predra
i::unom oonosno pr:ogr.arrnDlffi stalmo .trpi pro.rnene.
S ·obz.ilrom na ove c.i.njenice, u bivSem Osnovnom zakonu 0 llZgrad
nju invesiiciQJ1ith objekata, a kasnije u TepublJCk.im pJI"Oipl5ima 0 obetz
bedenju srecl.5liaJVIa, kao i u Zakonu 0 obezbedirVlalnju placall1ja, pred
vtidene su obaveeeiJnvestiJ1xxra i ostJal1ih luces-nib u Uirwesti<ranju, pre
svega izvodaea Ii banaka, cia redoV!1JO u1Nrduju izmose prekoracenja, od
n'0S110 izmenjene predracuns'ke vroooosbi Jm,ve'lY1licija, i to najmalnje je
dal1put g)Odh§;nje.
178
- fl'ko na.jmanje jedanput godiSnje ne Uitvrl(li viTSlinu prekoracenja
a lJovcanQm ,kazn'Om 'Od 3,000 do 15.000 diUlaJI'a za prekpsaj;
- ako p1smeno ne :obaves,bi Sluzbu dJ:ustven'Ogknjigovocistva 0
utvnlenom prekoracenju, ~
- aJw ne ,podnese Sluzb,i dru15tvenog knjigo<Vodstva odgo'V'aJ'<l!juce
cl'Okaze 0 'ODe7Jbedenju sredstava.
12* 179
U sluca'ju da gaJrant odbij.e 'Cia da gaJram1rijru i l!1a :i0no'S rozlike
predraCUil1iS,k e vrednasti investi-c,iJa, kOl'isnik drustvenih sredst..1JVa (in
'ves,tj,tor) moze da uatralii g a~·aJI1bi.ju od ,d ruge baTllke,ah aka z.a to
dobije saglasnost ga.ranta, Ix> jest banke koja je 'VeC daJLa gamntiju za
oonosne radove, Placanje se moze Qbezbediti :i na dil'Ugii IIlOCLn aJko in
vestLto:r 'o,be7bedi sredstva, u slucaju da ,n e 'Ciobilje 'gamnlriju banke
ga1'a,n:ta ;odnosruo dl'uge baThke.
Ako konilSIliilk drustveni,h sredstava (rnvesbiItor) ne obez.bedi pla
ca'llje ')zn.osa ~'az1ike pred~·aCuns.ke v.rednostli ,unvestiotj.a na opisaJui na
cin, du za,n je c1a obustavi investidjru.
BanJ;:,a kao garant po ,i'nvestici }j k;oja odbtje da da gaJl1antiju ,i za
J.znos raJZLi,ke predracunske Virednosti, duzna je Ida 10 tome .a:bavesti
skupstinu ops.vine na Citjoj se teI11tor:ij,i naJaZj Gediste In!Vestitora j Slu z
bu druStvenog 'k njigovodstva .h.-OO ,kioje je depoo'Ovana gtaTantija.
Prema ,i!.znetom, utvTditva'11je preJroTacenja Qdtruosn.o i2Jmjene pred
racunske vl'ednos,ti linvestiaija je bila ,i osta,j,e :i dailje iStail'aJn zadatallc
iinvestitora J -sviJ1 osWiih uce.s.nhka u jmrvesmciJoll1J(:Yj irzgradnji, pa samim
t im i obaveza obezbedenja STedstava i obe:z;bedenja pI-acanja za ta
preiooracenja, odnosno za jzmenj'6I1u pTedraCUJ11Sku ~.rednK}st.
Bi·tno je n8ipomenuti jos jednom cia se uwrdivanje p,r elroracenja
v r;;'i kako na u.govoremim radlQlVima z:a koje de vee obezb:ede:no plaCall1je,
t a.'ko 'i za .fadove koji &..1 u itnvesmciJ<xnom prog)l>amJU ~ za t!roje su sred
siva obezbedena, ali koji niisu ugovoreni, odnoono joS nisu zapo'c eti.
Za ove jiOs ,nezaJpocete raDove i'z 'ilnvoom.cionog pro~aJffia investito.r je
du~an cia po republickom P'I1opilSLl, obez.bedi 'sredstva rut naCLn predviden
tim propisima ,i da to doka.ze prophsatl1lim dQka:z;im,a na :naem kako je
recent) ko'd obezbedenja srecistava.
ISO
Ist,a ka'zna je predvidena ,i za odgoVODno lice ked poveriioca 'od
nosno izvoaaca radovailLi iispor<ucyoca opreme, koje znajuci da nisu
pIiljarv:lJen:i :instl'umerni obezbedenja plac8Jl1Jja ,i2:da na10g za pot'1njanje
investici0111r, radova (ei. 46).
Najza,d, ova kae.na pred'Videna je i za fl.cigO(V()111JO Jji,ce u band, od
no&no kod korlsnlka drustvenlh sredstava, 1h.'1()je :neovlasceno obavew
banku i1i kcwi!snj,ka dr:u.stvenih sred,9t.avaizd,M'anjem instrumena t.a
obezbedenja piacanja pa do izvrSenj.a ne dJode (el. 47),
181
6) ako iwa garanlJ.ju protirvno odredbama 1:1. 25 do 27 (:1. 28
stay 2 i 3. Zalocma;
7)ako cne obavesti gal"aTlt:a 0 promooj predrOOu,nske V'recil1-O'Sti
posta odnosno lim vesticija (el. 32 starv 1);
S) a,ko gal'a'ntiju ne deponuje kod SluZibe dl""1.llStvenog JlJl1jigov;ods>tva
prema Cl. a3 starv 2;
9) ElJko ne tzda nal{)g zaizv.ri'.avanje obayeza ((,:1. a4 'stav 1 d{) 3);
10)ako 'ne 'ilzda nalog za l1aJplabu potraZlirva.nj~ ,(c1. 37);
11) a,mo .izvodi l;nvestrcione Il'adove na ,klredlLt a Ine ,l18lSpolaze slo
bodnim sredstrvlma iz kojIh moze ·odobritiklred:Lt (Cl, 38 stay 1);
12) ElJko SLuibj drnstvenogknj.igmrodstva ne podtnese ,d;o;kaz.e 0
raspolDzi'vian sl'edstvima za Idarvanje krodiJta(cl. 38 starv 2);
13)ako Sluzbi dJ:uStv€ll1'og knjllgO'VOdstva ne dos'tav;i podartke 0
investkijamn u t{)ku, Frema 61. 39, ko.r:isnlik drustvenili SJ.'€ldstarva kao
i,nv<::istltor je duzan da SluZbi ciostarvlpodatke 0 Vinsti anrvooticida i
predracWlskom j;2jnosu, 0 promeni pl'ooraoUil1.&ke vl'oo'l'lO.Sllli kao Ii 0 za
vrsetku j;nvesticija;
Za navedene rodnje kaZinjava se i ocigo'\li();l"noLiice .KQdk:ol11snilka
drustvenih sredsbavanovcanom kaznom od 5,000,- do 20.000,- d~nara.
Treba imati u vidu da se navedene sankcije 1Z cl. 48 stav 1 i ci.
49 stay L ne odnose na drustveno-politicke zajednice, a za privredni
prestup iz ov,ih clanova kaznjava se odgovorno lice u organu drustve
no-po1itJicke zajednice i to novcanom kaznom od 5.000,- do 20.000,
::tinara.
Novcanom kcZHom od 5,000,-- do 20.000,-- kainjava se za priv
r 2dnj prestllp ( Sluiba drustvenog Imjigovodstva:
1) ako u propisanorn roku ne izvrsi ncJog za ispiatu iz akrediliva
Yojim je izvrSeno obezbedenje placanja inveshcija (1:1. 21 stay 2);
2) ako nc: izvrsi naloge za piacanje obaveza pokriven,ih garanU
jom u skladu sa odredbama (1:1. 34 i 35) Zakona;
3) ako ne izda nalog za otklanjanje r.epravilnosti nastalih u vezi
8'1 zasnivanjem duz.nicko-poverilackih odnosil. (ci. 42);
Ostalc
Kao !'ito je ranije izneto, zakonom su predvi<l€ne sankcije za sve
uceonike II obezbedivanju placanja za investicije, i to kako za koris
182
nike drustvenih sredstava talw i ,oa odgovorna liea u njima. Posto su
to vrlo ozbiljne sankeije, sa odgovarajucim posledieama, to proihkom
primene odredaba zakona Ireba vodit1 raeuna da se ne dode pod nj1hov
udar.
Odredba cl. 41. predvdda obavezu Sluzbe drustvenog knj'igovod
stva da obavesti organe upravljanja banke koja garantuje isplatu iz
o d'o b,'enih kredita i,n:vestlrt()'l-ima, i IV2)VfSnO vece sJ{jups~Jne republ:i:ke,
odnosno skupsbine autonomne pokrajine, ako se na teret garanta u
toku jednog meseea ne mogu da izvrse isplate pokrivene garantijom
duze od sest dana.
Sto se tice zapocetih investioija do st.upanja na snagu ovog za
kona, predvideno je da su korisnici drustvenih sredstava duzni da
obezbede platanje tih ulaganja na llacin predviden zakonom, jer u
)::rotivllOIl1 ne mOg'<l f-c,c;.'lj3ji ,]1)\ e 111\ ~SllcijC', Ill: mogu odobravabi
nove kredile :Ii izda-,'ati ovlascenja ;,a davanje garantija.
Garantije banak:t izdate Z<\ inv€stieije zapoeete pre stupanja na
snagd zakona, bankc su dllzne da prilagode novim obavezama iz za
kona i !'lovom tekstu garantije, jer garantiju j illvestitor i izvodac
treba da predaiu Sluzbi drustvenog knjigovodstva kod koje imaju
z.iro-racun. Kako to nije bio slueaj po dosJdasnjim propisima, to su
i investitor i izvodac duzni da od banke pl'ibave garantije i predajll
;h sllojim ~luzbama dpustvenog knjigovodstva,
Podnosenje prijave
un
OBEZBEDENJE UCESCA ZA INVESTICIONE
KREDITE IZ SREDSTAVA BANAKA
U niz restrikbivnih mera koje su predllzimane poslednjih godil"'a
na polju invesbiciane potrosnje spada i donosenje Zakona 0 poseb
nim uslovima za odobravanje invesbicionih kredita (»SJ. list SFRJ«, br.
71/72, 40/73 i 66/74), u daljem tekstu Zakor., cijim je odredbama za
odredena investiciona ulaganja predvideno obaveZlno obezbedenje sop
st ven.ih sredstava investitora pri dobijanju kredita za osnovma sred
stva iz sredstava banaka.
Invesbitor koj.i podno&i zahtev banci z<, kredit za osnovna sred
stva duzan je da obezbedi ucesce iz sopstvenih sredstava u visim od
najmanje 20% od predr·a cunske V'red·no5tJi' 1:rwesticiija za kOje ·se k<redit
daje . IzuzetaJk lje luc'ilnjen sarno p.;'ema orgruhlZ8. Di.jama ud.rurenog 'l 'ada
iz ,oblasbi -i g.rana naved.enih u glav:i III odeljka 6. st<lJV 13. Dru5tvenog
pl<1na JugO'.sJmV:i,je za pe!l:.Lod Qd 1971. do 1973. godime, odre6enih l'e
publickim odnosno pokrajinsk.im propisorn donesenim dO' kraja 1973.
g odine, koje obezbeduju sopstvena sreds Lva za ucesce u visi'n1 koju
odredi svoj,im propisom republika odnos'1O autonomna pokra}jna, a
koja je niza od 20%.
MectulJinn, lk ada je lI'ec 0 k,r-ediltu za ItJ:ajll1a o:brtna .s.r:eclJStwl iz ' bain
karskiih sred.stava, 'invesbitor ne obezbeduj8 sopstveno ucesCe.
Kada se .inveshcioni program realj:>:ujf' u delovima (lransama)
onda se i kreclit odobrava u delo-vima, a ucesce inveslJitora obezbedu
je takode u delov,ima, to jest zavisno od visine odobrenog kred1ta.
UkoHko se kredH odobrava u jednom iznosu, onda se ,j uc esce obez
beduje u jednom iznosu, to jest U Vlisini od 20% od iznosa odobrenog
kredrita. Znaci, uslov za visinu odobrenog ucesca je visina odobrenog
kredita za O5novna sredstva. Jasno je da se ovo O'dnosi sa rno na one
kredi·te, od:nosno ~na iIDvesiJioiana uJagall1ja, koj;i tmju vise go:dill1a
184
(dve iIi viSe). PrakbitnQ, investitor ne moze u delovima da obezbeduje
ucesce iz sopstvenih sredstava ako se inve&tJicioni progl'ani. ostvaruJe
u jednoj godini iii u kracem periodu, jer 01 to bllo izigravanje odre
dabao obezbedenju utesca iz sopstvenlh sred.,tava.
U vezi sa ovim obavezama investitora, pI"i plartiranju sredstava
i njihovog obezbedenja treba imati u vidu da se procent ute5ca pri
menJuJe na vrednost osnoWlih sredstava iz investicionog programa, a
ne ·i na ostale pozioije koje su date u investioionom programu.
Na primer, ako je po investiaionom pl'ogramu potrebno za jed
no investiciono ulaganje ukupno 100.000 dinara, od cega za osnovna
sredstva 60.000, za trajna obntna sredstva 20.000, za kadrove 10.000,
za 'ostaJe obaveze 10.000 dina,ra, O'l1{ja Ce tiJnv€!$1liillormoo'artli da obezbed;i
iz s·opstvenoih sreds tava ucesce od 12.000 dinara ako obezbeduje 20%
od iznosa za osnovna sredstva, to jest od 60.000 dinara. Prema t01T'e,
on se moze obrabiti banoi za kredit ne za 100.000 vet za 88.000 dinara,
jer 12.000 mora da obezbedi iz sopstve.nih sl'edstava.
U slucaju _da se kredit dobija od vge banaka, onda ce svaka ban
ka zahtevati da se za njen deo kredita ol·ezbed,i odgovaraju6i 1zm's
sopstvenih sredstava, .j to najmanje u visini oct 20"/0. iill u procenlu
koji je odreden republiekim odnosno pokrajinskim propisom, ako je
ree 0 investioijamaiz oblasti i grana navedel'1ih u glaVli III Drustve
nog plana Jugoslavije, 0 kome je ranije ~)ilo reci.
Obezbedeno ucesce koje investitor :hzdvaja na poseban racun lrod
Sluzbe dl-ustvenog knj igO'VlOdstva kO'J.1isti se iJs1xYvremell'110 sa i,nvestlicio
l1J~m kreditom Mji je odobr,Lla bank-a, 5to loonrtJro:1i.,su i banka J Slu:hba
drustvenog knjU,govodstva kod koje se vode e'Vtidenc:iJ,je 0 ,investiciKmolm
ulaganj il, odJnO'sfi'O lw-d koje je zi:r.o-mcun ,Lnvesti1ora.
O$novno je da .investittor noe more dobiti kredirt kod d:ruge lY.amke
~lidrugog ikonilSITllika dl'ustvenih sl'oostava za uCe5ce, koje mO'I'a da
obezbedi iz sopstvenih sredSitarva, I1Iiti za 'to more dioIoilti gall:anciju
banke.
Ak{) inrvestilto;r ,o.bezbeduje sredstva 2la IiInvest:iciona ulagamja pu
tern jzjave da ce raspolagJati sr~dsiv:ima ;jrz naa:-edn.og prd;Li'v a, sa garall1
cijOO1banke da ce ona oottl kredtirt ako lse sapstvena sredstva investi
tora ne wtvare, i u tom slucaju i:nvestiltor rm)(ra da O'bezJbed4 sopstve
n'o uCeSce oct 20 0/ 0 od iznosa date mu garrarncije, ko-ja zamenjuje
kreditt.
Ako se s.redstva obezbeduju za investioilona iUJaganja ii investioio
ne objekte kojj pl'edstavljaju elronOO1sko-te.hn.i&.e celdlne, 'i \rojl se 'k ao
tak"'i mogu saffios1alno k-oJ'listi'ti, onda se i uc~ce iz SO(pstvenih SI1"ed
stava investiljm-a obezbcduje u OOgovarajucem Wrro&u.
185
Na primer, ako ·Lnvesti'tQr gradi neki gradevtirnlSlk,i O'bjekat u 01<
vi'ru ii1WestiCWllJOg objekta 'i ako taj gradev;imski objeka.t preds·taivlja
ekonomsko-tehhiioku celinu Cija je pJ'ecLra.cuiJ1oska Vlrednost 10Q.000dd
nara , .oncJa ce na ~me sop.sItvenog uce.SCa 1iQ;· ·oo.p stven1ih sredstava in
vestitor moraW da obezbedi 20.000 'CLinara aJw je procenart; uCeSca za
tog Lnvestitorn D:dnOSTIO za ta i,nvesticiona ·uJ.agan,ja 20010. KrediJt ce do
hila u ovornsLucaju od banke sarno za liznos od 80.000 dli.nara, sto
p!'edstavlja 80% rY" edTacunskc v.rednosti gmdevJiI1s:kJog orbjek>ta.
Prema tome, banka moze OOJaoravati kuediLte 'U deloVoiana, (ldiI1Jos
no po godinama, na Q$novu podat31ka koje joj iI1a njen zzhtev dosrt;av
lje. investHor, a obezbedenje uCe.Sca sevl-si u procentu od najlJTIatnje
20 P/o, i.I.i onorn l'!oji je za odredene grane 1 del'aJtnoobi ,odredJJa repu
bJoi'ka odnosl"IJO .aubonomrut p okraj.Lna i>O :svatl{)om kredLtu. MeviJo za
obezbedenje uCeSca je odobl'eni kl'edut ball1Jke a QdOibravanje k.redita
banke je ' us:ovljeno ~zgradnjlOm odnosno ,investLciJorrim uJag.anjem, kao
i obezbedenj€iIT1 sredslava za ,ta ulaganja. Drug;Lrn reiiima, ako LiI1vesti
tor obezocduje ioz sopstvenith sredstava ()Id~' eden:i i,ZlI1JOISOO 25% pred
racunske vred nos·ti a ostalo i'Z ,1"I'edi'ta 1Li garamciJjama baIrllke, '00iI10S
no iz kredita dn.l gih korJ'Snilkia drustveni'hsreclst.ava, onda uCeSce abez
bedu.i'e 1Z sOlPstvenih sred.SItalVa sarno POOSillO'VU kiredlitta ba:nke, a ne i
po 'Osno vu k'redlit.a drugiJ1 kredi;tora-kor:itsmjjka drustvenJh sreds<tava.
18'6
- da iznos sopsUveruh pos1oWlJh !SrOOstarva kroja &e mogu ula
gah u o-<;Jl(WnJa sredst,ya (clan 4, Za kron a) ,imVesllk1o.r uw.cluje na ()s
novu knj.igo'V,odS'wenili. podatalm, a prema .staulju na ~ov,aJrajuciJm
j{ontima poslednjeg. dana u mesec1..l za koj,j j€ pedCldlitni
ubl'acul1, odnosno zav,l'snJ racun;
da se pod sopstrvenim posJovil1lian sredstvima IDvestiwra koja
s€ mogi..( uJagati u OS110vna sredstrva pocir1a2lumeva deo posloVThLh
sredslava k~j:i Ii!nvf'stlitor moze ko.risUti za uJag,anja u OiSOOvna srect
stva, utv~rden na nadn prop~san UpUJtstrvom 0 nalcUnu uWrdJ:vrunja pro
seene .gooL.'illje vrednosli zaJ:jha i 0 naCitnu 1J!tv,rd~,'Vanja SIOiPStveniJ1
s'l'cdstava i krooita za tl'aJ'na obTtna sredstva (,>Slu.z.beru liilst SFRJ«, hI',
61,'72), iGkaZlall1 na ,rednom blXlju 10 U obr.a;scu TOS kro'ji je '()C!S.tam
pan uz to uputs.tvo i oin.i njegov sastavni deo;
- da je pl'Hikom podno.senja zahterva bancJ za ,in1lVeSi'tjlcionJ ,kt'edit
za osnovna sredstv<l, Lnvestiit()f duzan da padnlE)Se sled~e do,kaze 0
obezbedenju wpstvenih sredstava za ucesce u iinves.tkij,j:
1. za sopstvenlCl IXl<s.1orvna sredstrva - popunjen.i obrazac TOO
12 lwga se vLdl d:al'3'spo1aZe:>redst;vima koja 5e mogu ,klot1l!stiti za
uceScc u ,tnvestiior(mom krechltu 2Ia oonovna sredstva;
2, za udruiena sredstva orgaJillzacija udruzenog 'rada za invesbi
oii.je - pismeni u,govO'l' 0 Uid:JmZnV'anju sredstava za ilnvest10ije 1.1 osnov.na
sredstva, zaillll,juCen na OSIWVU odiuke orgarna upra~ljatnja;
3, za krect:it dobi.jen .iz Fonda federaoLje za ,k;r,ed;l:!iliranje bdeg
mzvoja pl'iVl'edno '~dovoljno .razvi.jenih republiika d aiui;onomn:ih po
kraj,ina lUgovar 0 klredHu, zakljucen .saovlaScenom ban
kom;
4, z.a sredstva koj:a strana Ilea ulaiu za ucesce iU rillwesticij;i - pl
smell! ug;ovor zakljuoon u skla;du sa vaze6i!m p:roptSiima 0 ulag<:mju
sreds,tava stran:h lim u Jugosla<viji;
da ban.ka v.l'~l ispl1lJte pO' ooobrenimkired:iJbilIDla po fa\kJ!1uirama,
odnoono pO' sttuacijama, samo HZ \isboVremenuiJsplatu oostrone ,iulve
stit.ora odgovaraj'uceg dela njegovog uceSCau ,iin'Ves1Jioid~,
-da je ,investlJtor duzan <Cia u "~okO'viJma od:redenim za podno.S€
nje pel~kx:lic~10g
obracuna i zav,rSl1og ,racu,na !P()Clnese barnci';kiredliwru,
na obrascu TOS, obl'acun sopS'tvenih poslovn1h sredsltav.ak:ojase
mog;u ulagati u 'osnovna &redstva, sa st:anjem poslednjeg d!lJl1'a obva
cun&kog per.iJoda,
Ako ban:J;:a Lzobracuna s"O:p&tvenih pos:\x:lvniJh sredJsrtla,va ui£taJnlQvi
da ,iJnvestJtor vise ne obezbeduje ueesee
sopswenihsredsta<va, 'OIl:::ruGtaJV
Ija daJje isplate Jzodobr..enog ,k,redlita dole imvesltirbor ne obezbed'i ta
s.redstva.
137
Prema narvedel1lim odredbama Naxedbe, bam,kia je obavezna da
obustaVl Lspla,bu liIz kredLta aklo se ,istowemel1lO' ne vl',M ,iJ£plail;a Ii iz SO'P
stvenO'g ucesca Iirnvestiiora, odnosnoalw ga dlllvestLtor ne obenbeduje i:l i
ga je isk()ri~o ''La druge naanene, ako je biJo rcibezbedeno ,
o ovome, n.a osnovu tOClIredaba ZaJoona 0 obeZibecLi,v anj u plaeanja
vooi 1'8cuna, odnosno vrsi namensku kontI'olu 'U!tmoSIka, ~ SluiJba dru
stvenO'g Iknj,Lgovodstva rkod kO'je 'i lnvestiwr lima hhr.o~raJ6u,n , OOtnoono
kod lwje se VrOde eVtiodencije {) inves.ticirOnim iulaiganjima, Rrema 00
r edbama ovog zakona', Sluzba dil'uSitvemog knj:iJgovlOdstva ob:a!ve:l!l1iO vi
;:ira nalogiTweshiiora h."'Ojii Qn treba da lP(jdnese na 1Js.plaJtu 'bal!loi iz
o.d\)br~O'g mu llJrcdita, uz ,~stovrerneno lilkvli:diJl'amje na]oga za iiSlplaitu
ucesca, Urkol'ilkO' 'nema obezbedenog ueesoa, SDK me 'iJzv:I'Siava ni na.log
za ucesce ni'hi v~zira naJog za ,ispl:atu ,iz kl'edihta, T,o Zlnaai dra n.i banka
ne sme da lizv,rsi naJlog za Lsplatu :ilz od:cibrenog ,krediIta 11l1:VE\S,t i,tol'U
dok n.aJog '1'1i'je vj,zj,ram, s.ix> je predv.ideno Ii uputstVlinm Sluzbe drus
<tvenogkllj.i~ovadl5tva JugoslaViije,
188
Kl'cditil'anje objekata pl'ivredne neprivredne infl'astruktul'c
189
H) .op-eravivne obale i operabivne pov;l'&me U pnitSltani;Stima: verti
kalil<\ ,j poluvertiJlm,l na oba~a (kej) kosa i polukosa :obaJa (kej) i opera
tivne pov;rsi,ne;
190
ti) u zgrade za: dnevni bararvak j slobod
ne ,aktivl1osti dece (jasJice, obdami,sta,pionkSkidomovi i
s1.), ,domove Zct decu bez l'QdLteljskog stal'anja, i YaspJ\tno za
pusteruu decu i omladli.nu, craCke i studerrbske cbomo:ve 2la srectnjosilrol
81m ,omlaodinu, 'uceruike u p:niMredi haJbjJ!~t;acij,u ;i rehaJohl.iJta
ciUu, zaiStitu odraslih hiea osbale ,zgra<de za socijalnu z.aS>titu
(prihvatiliSt'a,cenki za socijaJru md, ps:i!hoJoska savetova;liil.ta 81.);
7) u oblasti fizi<:-ke kul;tu.re: Spol'tski tel'€JThi, 'Pli~vacki bazeni gle
daiks ta ~ tntbJilie;
8) u oblastJ komunal.ne dela'irrosti: vodo'VlOd, krunaJizacjJa" JX{!flkiovi"
gradske zeJene poY,rsime s1.;
191
5) zajedn,i ce .ku:1ture;
7) mesne zajednice;
8) zaJednice za zapoiiljavanje;
192
5) u I()blasti zdrevstvene de1atnosti:amhuJantno"'po:liikhrui1cke ;i di
spanzerske usta,ru.ove, bolnicke (stadorruume) 'USltanove, higijenske ·i Pl"O
tivepi-deir1ijslke 'Ustanove, medLdlnski centmi', zcLra'V5ltvenei wvodi .i icn
stirtu ti, pr.iJr>odnia leClliiita i ·oiPo.ravilhSta, aJpQtelre, zajedil1.ke zdjJ:"a'Vst'Ve
nLh ustanova ,i savet zajednic.a zdl"aJvstvelJluh ustaInOVla;
6) u oblalSti soc,i jalne Zlasti te: uisbarnove za drneVTIli honlNatk ~ slo
bodne aktiv;n.osti dece (jasle, obdan~sta, zaJbav1!§ta, p:i(){!lunski do.rnov.i i
~l.) cbomoVi ZIa decu bez r od:iteljs.lGog .stn.canj-a, 1n.va:li'dnu i v<llspiltno
zapuMenu declU Ii omlaJc!;iinu, dack:i i stUideruts~ ·dorrnavli {za srednjosJrol
sku omladinlu, IIlc<mike u prii,v!'ed.i i studente), -usbarnO(Ve za habilitaciju
irehabil!i:taoiJju, 'UStanove za socijal.nu za.Striltu ocLrasliJh 1i.ca ,i astaJe us
tarnove za 'sociI.ia'lmu zaS11itu (pruhv<lJuiJl1Sta, centl"i za ,socijallni .ad, psiho
lOOka' saveUovalista i s1.);
7) ustanove III oblasti Li.Z~cke kulture;
8) ostale wga:n;Lz.aciJj:e udruzenog radakoje vr-se vanpr.iv,rednu
dela'llruost.
6. Pod Ostalli m .kol1i!sn.icilma drootvenih sredsbava yarn p.rirvre<le po
dra:zJumevaju se:
I} cLru.§bveoo-po1i'ti6ke IOTgaDJi.Za-di.je, ·diPustvene orgaru'Zacije, pri
\r1I"edne kom,ore ,i udJr:u.Zenja g.radarua;
2) bamke ,i stedkmlce, narodne banke, osLgUirarvajuQi zavodi, za
jednlce 05iguranja, J.utrije i kladionice, Sluiiba druStvenog knjigov<Jd
stva iostale fimam,sijske w ,g anizaci.je;
3) zavodti ZJa socijailmJo osLg.LLranje Ii za!VIOdi za paslove zapoS
Ija'vanja;
4) ostale 'ol"ganizoouje kOje vI'se vanpr.irv1rednudeLartnJ09t.
194
ni,l'lO'ln van pl'iv.l'ec1e, jer raz'v:r-stava po Nomenkla;turi ,deiatn{)st.i u obiast
pl1tVfede, i to' U komu,naJnu delatmJoot, pa se odredbe clana 6. Za:k!ona
ne odnO'se na oYU delatnost i bantl~a mO'ze odobl,il\,i kredit p cd uslO'
, 'O'm da se abezbedi u.cesee od 6% od predra;cunsike V,l'ed!l1l0l.9tci olbje-kta.
Kada se "'adi 0 naba,vC;i medidnske opreme, :lJ(:l.11av;stvena USltMl'OVa
mO:l€ kari'stiti Ikod banke ikredH, jer medllCtiJnska oprema ne spada u ob
je!(te .infr.aosbnukture 7;a kO'je banke ne mogu adobr8ivaJti kredJte ·dr.u
slveno-polibrckim zajednkaJma ·i asta},im koa-1snicinna van pr~rv.cede. pJ'e
rna ,lome, z.a OViU opremu iba,nka moZe odobm,v-alti .kir€d~ile, k.ao .i za
'Opremu organi:z.a-cija udr·uienog a'ada iz 'Oblasti pliivlrede.
IstO' tak-o, ban.ka moze odobiravati kredJille Ii drrus.tveno-polititkim
z'ajednicama lJa 'n,abaJvku opreme z a skole i uOiJl·a , kao Ii slrolskog inven
la~'il :t.a petrebeskala prema kojima dl'ustveno-pol!i,biiCka za,j-edillica vrs·i
pl'aV0 osnivalCa. Uslov je samo da c1rusiveno-lpol,utJiI6ka zajedniJca .kODoj
se krediJl oct~bra,va IObe:ubedi sopstVeJlK) 'l.l<':e.sce .od najmaInje 200/0 00
v.r ednostli opl'eme Ii ufula, sto maci da ee banlka odablluti ]<il'edi,t na
ienos za 20% manj,i ·ad predpa,cUJ1Jsk.e vrednosbi.
SLO' se til-e i£gradnje dalekoVlOlda, ba>Thka mQ;I;e ooo.br.iJti ,k iredit uz
obezbedenje SQPstVeI)og uCeSoa privroone 10000gaJl1i:zacije kO'ja~radi da
lekovod, pri cemu se kao investrito.r ja,vlja ol'ga.ni.zac[ja udruzen.o;g rada
i:z obl2JSlli pr'iv;r.ede. Ako se koo ,investttiOr jaMlja d,rustvel1io-politii(!ka
zajednica iIi ctrugi kori.sn~kdrustven.ih suedstava privred.e,onda ban
.kJa ne moze o<kIbr,j ti k redit iQ; svog Jm-edj·tnog potenoiljalLa.
13'
OBEZB,EDENJE SREDSTAVA ZA OSTALA
INVESTICljAMA
196
jina ll1e odrede druga6Lje. Ovaj depo~i.t su ll"epUlbHke odnosno .p ok.taj.ine
v,racale po liisteku 2 goclill1e, a 'I1la deponoVlall1a sredstva piO o;;ncvu
depoZliia nije se pJacaJa kalmata.
Sreds~va uplacena po zalron:ima sooiJjaiLllsticki.h repuhliika vracaju
se u mkov.irrua i na na:oo predVliden poopisima 'socijalii'stiCkiih lrep'Ublika,
OCIDOS11<O autonomnih pakTajliina. P.rema poop..ils..ima SR Sl1bije, sredstva
depoz,ita u.p.1acena pc propilSlima iz 1971. g.'OdilJ1e 'v1"acaju 5e liIruvestilto
rima 11 jedlJ1.ak.irn godisnjtirrn uZTIosima poOOy Oid 1. 'Clecembm 1976.
godri,ne, uz k'a matnu '.s.topu tOd 5010 u roku od d'Ve godine, a sTeds,t va
uplacena poole 4. aprila 1973. godine vl"aeaju 'se u Il"dku l():d 4godIirrle u
jednakim godrisnjjm 1faJtama. poCev oa l. oMO!bna ,1 977.go:dine. To je
reguliM.no zakonom SR SnbMe 0 upotrebi ~ V!l1aCaIIlju S'redstaIV'a upla
cenUl kao depoz.iIt u nove nepIivredne ;i nepJ"O'iizvodne inves:1Jioilje (»Sl.
glasnitk SR Sl1bije«, b r. 8 '73, 24/73 , 18/74. i 14/75).
Ke.s.nije, p~to je ovaj zakon prestao da 'VaID, don~t je t!1ov6., Zalkon
o polaganju depoz.ita prj investioionim ulaganjima. u n.e:pcivredne i ne
proi·zvodne 1nvest.icije (h."Qjd je O'bjav1jen u »81. listu SFRJ«, br. 36/75),
po kome su inve.s.ti,tor.i za odJredene Jrrlv€\Slticl.ie hili I()lb avezni da pret
hodno polvze depozH u visini od 50% irlll10sa dnves1Ji.cija.
De;poz;i't upl'a'c en po ZakO'TIu i·z "SI. tLs:ta SFRJ«, br. 36,'75, kojli j e
prestao da valli, dostav.i ce se investitorima u ll'O'ku Oid dve godine oct
dana pO'laganja-placell1ja. Na 'Ova sredstva se ,nepLaea k>amart;a.
197
cbjekta. Ovaj procenat propisuju socijalistLcke republi1ke, ounosno au
t onomne pokrajine.
Socijalisticke republike su &vojim PTopis:i1ma fegul.lsalc c,bezbedenja
sredst.:wa zaizgradnju objeka'ta od uillteresa za ,na<oodrn! odbranu.
U Bosni i Hercegovlni posebnim mkonom je ,predvideno da sc
nil vrednost gradevi·n skog dela ubje'k ta (stambenih ~ poslO'V11,ih zgrada),
kOju utvJ'dLlje oJpstinska skupstina, na -ime dO'prinosa za ~zgradnju
S'ldQnista iz,dvaja i pl.aaa 3%,
U Hrvatskoj je ova pitanje takode reseno za·k onskim propisom
prema kome se sredstva za ,i.z gradnju sklonii;ta formi<raju od dopr~nooa
investitora kojli u novim zgl'adama koje 'izgr.aduje ne gradi i sklo
nist.a, iii gradi skloniste u toj zgmd1 koje je manje vTednooii nego sto
hi izneo doprdnos propisan 0<1 strane ops-tine ad deJa stanaline, wnosno
zClJlmpnillle od stamoeniih a posJovnah zgrada, i ad za'k upni'ne za upot.rebu
skhm·ista u 'miru,
Vilsin.a stope z·a pJ.aCanje oV'Og doplinosa ne moZe bilti vee-a od
3'"/& ,n.iJti ma:nj.a 00 20/ 0 ukupne v,rednosti g!J:ad€'v~u!lJsk()g dela 'ooJekta, dok
visli:na dela st.arnarine o-dnosno zakupnLne .l wja se iizd'Vaja za !izgradnju
~klonjlSta ne moZe bilti I\' eca ~d 3% ni'li ma.nja od 1,59 /0 Old iZ}!lJ05a sta
!1arine, cdnosno zaJwpnine 'Od stambenih to jest ad posloV111'ih zgrada.
Treba irn.ati u vidu 1 to da ovaj do.pritllloo 'Plaeaju ~ vlasnJci s.tarna,
odnosno poslovnili prostorija koj~ ne plaeanju stanan,1l1Ju odl1iOSno za
kupninu, a IOsnovica za placanje ·i m je stanarilna odInosno zakupnina
koja bi .se ne te pro-storije pJa6ala.
Sto se tice roka upllllte, zakonom je odreden.o cia svi ,k,orisnic-i
drustvenih sredst.ava uplacuju sv'Oj doplinos pru,jfiwrn .i.osplarte obraeun
skih sltuaci!ja za izvl'i5ene Ifadove na gradev.i!l1.skiim ·objcluti.ma. OstaJi
invest'i1ori, to jest gradani , plaeaju doprinos pre 'dabijanja odobrenja za
g L· adenje. Deo sta'nar,une odnosno za~cupnine pl,aca se oroku koji 00
r ecti .,kupstiJla ops.ti,ne.
I u SR Sloveniji je zakonom republ.iJke propiscmo cia stope koje
prop,.i.suju, to j,e st Qdreduju iOpStinske skupStilrJe za pla.c anje dopnnosa
za sklon,ista ne mogu birLi veee od 2% od ~'znosa 'Ulku.rpne cene gradevin
skog dela oiDjekita, odnosno ad iznosa zakupnilne piOs.J:o:vn.i:h i st.anal'ine
stambenih zg,rada. Zna.C:i, ovde stope propis'llje opstina .a'ii 'S'Ll limi tJi.rane
za,konom l'epublilke. Isto tako, ovde opstins.ka SlkupStiil1a propisuje i
nacin utv:rdn"anjQ osnuvice, rokove 7.3 uplatu .i nac,im upilate dop.rinosa
za izgradnju s·klonista .
Dak je u SR Slovenij.i stopa 'J.imitirana n.a. 2% dotle j.e u SR ;Y1a
kedoniji repubEck:im p.ropilSOm odl'edeno da doprinos 'i!nvestj,to~'a koji
gradi stambene 'i poslovne .prostOJ'iije ne moZe da bude manji od 2%
ulmpne ,\·TednostJi g.radevirnslrog del,a ,
198
U Cl'noj Gor.i dopr.~nos ne moZe btU l1'1!a!f1j[ :qd 2% nLti veCi od
4"10 .iznosa gcr:de;v.im.skog dela Zlg;rade, bez -abzrra da 'U 's e r'aJdi 0 'lror'·is
nicima dl'uStvenih sredstava iilJi Q fLziCk.iun li:aima kao investitor.ima.
DOp!l;i;n(lS za dzg;mdnju sklonista u SR St1hiJjll reguLi:s.an je Zakonom
o opstenarodnoj odhrani (»S1. glasniJc SR Sl1bije«, br . 27170) po kome
se s-redstva obezbeduju za lizgra{\nju nov.ih SiMO'llli!§ta i z'a pl'i~ag()dal\Ta
nje postojecih placanjem dopl'ina.sa na ,s,t.aJmbene Q p,oslovil1e proolJoirti,j.e,
i ·t o 3~/0 ","rednostli gradevh1.slwg dela zg-rad e 'i do 20/0 ukupn:og iowooa
zakupni ne stambene i poslovne zgrade. Iste oomdibe se pt'imenjuju i u
S,\P K()sovo i SAP Vojvadini.
UDRUZIVANJE SREDSTAVA ZA ENERGETIKU
Sooij.a:1isticke ,republiike i ,socij:a1i'Stickea'lliJxmOllTlne po'iNaj,j,ne su
S'Vojiim propilsima, to jes,t zalkioruuna, ,reguHsa:le obez;bedenje sredstava
7la izgmdnju elektroenergetsk!hl1 objekata, Ova sr.ecistva, uglavnom u
svilm u:epublli1kama ;i pokraj;illlama, ()Ib~beduj,use placanjem oocedenog
procenta 'Od titz.nosa koj,i se pla6a ·za ,j,nvestLoije od stl'aJne in'ITes'tiitOira.
Zavlsno on &pecifien'OSiti svake republilike odn'Osno pokmjline, ovaj pro
cenalt je za odirederua 'llJlaganJa 'OIba'ITezarrl dok su ckuga osholbodena (na
p,rimex uJaganja za uzgradnju ele1dIroenergetslQ~h O'bj.ekartJa). P.rocenat
kojl se placa z:a ove namene je u ~epUib1illcwma :razhOi.It, a ,i OOl1QVica
nije ,i'Sta. Dok se u il1e®irn plata 'Od Oiznosa dlsplata za '~1NestiClije, u dru
gim je 'Osn<Nica iznoLs :ralSporeden po zaWS:nOIn QlaW'l1.U U fo,ndlOve ko
rXsllJika d'I'US.tven:iih sredsta'Va.
Da bi ko.niJsnici ,rurus1Nemih sredstava ima1i ruv:i,d u pro.pioSe soclija
litStickih repubLillm i aubo'll.'omnih pokirajdina., Ik oj'iIma je regulisan nacll
udruziv3nja sredsLava za 'i lzgxadnju elektroenergetslQi,h objekata, u nas
tavku ce se lClati pregled vszeeLh p,ropilsa po repu:bl:Lkama odnosno po
krajdnama,
200
elektfOlpl'U vredne oJ'ga'l1lizacije uOruienog rilJo.a koje rp.roiJzV\Ode ill
prenOS€ elekltricnu energiju, orgamzaciije udru.zenog trada 'koje piI1OiZVlOde
ugalj za ,te.rmoelektrane a udruiene au sa elektroprtilvlredll1lim o,rgalllwa
citjama, i mugi ko.riisnicl druSWelllih ~sta1\Ta.
Sredstva ,se u~uju .redi dOVl:"Senja lpil':ogl'ama :i!zgra:da1je eleik;tro
energetskili Qbj.ekata i za dtzgradnju noVILh u ,permu do 1980. godJJne.
U51Qvi za udTuilvaIllje su a-az1iC1lti za pojediJne 'grupa:e.i'je organizacija
uOruzenog rada & ostaldh 'lrorisnika drustvell,i1h sredsta'V8',
201
2) Gve Qrganizacije obavemo udol'Uzuj,u. ,j s.redstva ·amoFtizadje
lcoja se Qbrallujeod L januara:Hl77.,do 31. decembra1980.
gad~!!1e;: Pod sred::1tvJm·a amorliZacide podrazu;mev'aju i;.e. ukupna sredsw..a
am()rtiz8cije umanjena za 15.j)/o·za~znos Otp.iata po'
nim z-ajmovLma. Sredslva amortizacije za1udnlZiv8.inje po ovomc.. (JiSJ10VU
Iwd organizacija udruzenog rada iz oblas\li eiektroprirv,rede, to' jest.
oblasti pr.oi'lvndnje ~ prenosa elektr,icne en~gije, utv,rdu.ju. se -takos·tQ
se od uiku,p'nog :i:z,no;;a amo.ntillachje za 1977; godhnu od:b~Ju ,iznoo abira
i:unat primenom stope od 15"/0 dQspeli anuiteti po dugoToc"t1im zajmo
",ima, pa se, osbatak po zakonu udruzuje zai:zgradnju elektroenergetskil1
objekata. Znacu" u ·toku godine se moiekori!Stitl saffi'O onaj deo amorti
podJeze obavezi udruzivanJa.
o.r-ganizacije udruzenograda i,z oIbJasiti pnolz
vodnje i prenosa elektricne energije obavezne Sil 'da utvrdeni ,ienos
:>reds,tal'a, koja' obav,ezno Udl'UZUjU, up1ate na~kiasnije do 31. maja
iekuce Z.a prethodnu godiil1u. Prema oo,teldbama zalkOt1a, ovo znaci d-a
po zavrsnom Tacunu·za 1976, godill1u obracuna,ti iZU10S ~z dohotka uplate
do] L maja J 977. godine, a sto 5e ticeamol'tizaci,je, koja ce se obra
cuna(,i i uplatiti za 1977. godi['\,U, ona, se mol',,,, upl:abHi najkasnLje do
31. maja 1978,
Udruzena sredstva uplaeuju sekodban'ke koju odJredi: 1zv,r5110
veee SR Prerna odluci 'koju je ovo veee donelo ("S1.
glaslll'k SR Srbije«, br. 6177), ova sredstva se uplacuju ].,:od Jugosio
ven:;.ke invest'i'Cilme banke kod Beogradske druge osnovne banke, i
to preko zbinnog .rae una 60311-849-362, na ol'ganizacije udJ'uie
ra,dauplaeuju jednim naiogorn, podelu na navedene banke vri5i
Sluzba drus~venog lmjig-ovoqstva, i to dnevnim praznjenjem u srazrneri
50 % prema50% za jednu i drugu banku.
202
isplacena kaolicni dohoci sredsl:aiVa koja su programom orga
nizacija udiruwnog [',aua proovidena 'za mnam:siJrall1je v,iiSlta prohzvoone
otknivke.
Kada se Tadi ougovoTndm obavezamamisli se na ishe one obaveze
koje su J'1aIVed£·ne za elektropr.jvredne onganizaci:je. Dnugim rtCima,
,razli:ka izmedu vbavcze organizacija udruzenog ,rada ,iz oblasti elelct.ro
privrede j orgam:~zaoijta udruzenog rada !IQoje IProilzvooe ugalj za termo
elektrane je u procenru.
2) Organizacije udl'uzenog rada koje 'ProilZivode ugatlj za termoelek
tra·ne (]bave~no udrutuju ideo sredstava amor1liizaJclije, koja se obrazud,u
u perioou odL januara 1977. do 31. decemJbra 1980. godine, Kada se
radi 0 delu &redstava arru:J,rtizacije mi51i 5e na deo amoMiizaci'je ikoji
ostane PoSto se ukupna amortizaci}a 'llmanj,i 300/0 ·i za 'Cleo dos-peiliLh
otpla.ta po dug'oil'OCnim zajmov.ima, Razliika U odnosu Ina orga:n'izaoi:je
irz oblasti elektJroprivrecle je sarno u proc€'lltukojim 5e um81njuju uk'Up
nu sredstva a.trror'tizacilje.
3) Odredbama 61. 3 stay 2. Za,lrona predvidano jeGa 'ove ol'ga:n:iiza
cije mogu pre u'tv,raivanja i7;nosa dohotka, odnosnotznoSJa sredstava
amurtlzacije kojii sluie kao OSl11O!V zaobracunava.nje vJlS'ime obaiveznog
udrutivanja, na ,teret ov&h sreUstava 'CIa pokr11ju obaveze za sopstvene
lnvesticije 1 za druge oba,veze ako su te obaveze ,nastale do janurura
1975, godtne,
SredJstva ko.i'a se udiruiuju i ove organj·zadje upla6uju na naCin
kako je to objaSinjeno za organizacije eJektroprivrede.
203
Ovde (;reba ·imartl u rviJdu Ii omedbe c1. 6 Z3I100na, prerna kome lSe
sredstva ne udruzuj-u za sve ii.Jlives.~clje,
Oba,veza udl1uzlvamja srroSlta,va po stopi od 30/0 ne odnosi se na
imTesticije Ikor.iJsnika dru.Sitvenili sredstava i:Z QblaJSti i glra11a kao !ito
su elektroprirvlreda, pl'olzvoonja i prerada ,ugJI.ja, I))r~cLnja e;emnog
gasa 1 naite, ;goo.loSlcth istra.Zivanja, po1jop-r·i vrede ~ Il'tilbarsbva, sumarstva,
vodoprivrede, ugo.stirteljsi;va, ,ie;gradrnja, ,rekQTh51Jrukolja Ii IQpmrvka puteva,
aerodroma, m3Jg!i5tra1nih gasovoda i rua£tOlVoida, vazdruSnog saobracaja,
oorawvanja, naucnoistraZi'Vacke delaltnosti, kulJture Ii 'UIIl1eUnosti., -Etmcike
kUltUl1e i sp!OIr.ta, orl'ra,vstvene Z<iStJite, p.J1O.iZvocinje i d:t5itriJbuoije vode i
prec,iSeavanja i odvodenja otpa;druh vada,
Za sve ma·vedene ·investi:cioje sredstva $€ one ucl:ruiuju to jest ne
uplal"Uje se 3"/0 kod ,ilsplaJta za ove <investioiJje, :b ez ob:z;ilm 'k<Yj,i kOflisn~k
d·r~1Nenilh sredstaNa oct naplred Il'aivecLea1.ih 100 Crimli. Z'!1Ia:Qj" 'OIVa oba
veza se ne odnosi ni na elekbroprirvredne mganizacije udnuzenograda
koje pl'oizw)!de J prenose elektrienu ene.rgJju, nJlti lIla organlizaoitie udru
z€Jnog ,rada kQje prl()ilZvode ugclj za ,temroelektrame, IS tilm Sto lOve OIl"ga
nizacije (elektnoprivll'€'dne d ,rudnii.cii. uglja) rudrufuju sredstva dohQtka i
sl'edstva ammtizac1je Ina ,pl';i kazani n:aC:iln,
IsLo taj{<o, 'Ova 'e>baveza udliUlJi.rvan.ja <lredostava se neacl.nosL nJ na
iinvesticije ul:aganja S'VJh pobrojaJl:ih JroroSl1Jilka cl.!r1U&tNeruilh iSredstava:
- za i<lg-radnju zelezruc.kog cvora u BeoEiraldu, IPruge BeogJ'ad
Bar i pl'uge Cacak-PoZega;
- za ilwesticiono odl'~avanje stambenih z~Mda;
204
,:nvesticto.n.ih objekata (>>81. glasnik SR Srbije ", o r , 18.'74, 10 / 75 , i 41 / 75) ,
jer je po njemu ,invesLito;r duzan da obe~bedi sva ISre<istva, kalko prema
,inveSitiJoiKJlnom pnograJ11'u v31ko Ii prema ,posebnlilll1 zaJkionSikiilll1propilSima ,
Ova sredst:va U vvsilnJ 30fa od [zuosa 5i1iuaoilje, odnosno faktuore,
investiwr odnosno kQr~sniik druM;venlih ~relds,tava IUJplaeuje priUJkom 15
plate .sIi'tuaai'je odll'osno fa!kitwre u korilst ,racuna 60811-849--362 kod
SluiUe dr,ustvenog knj,i1govodstva.
T,reha ti;mati u v:iJdu da 's e ob\1acun u ,v,i&iJnri. od 3% 'Vil'SJ .na sve
:i!nvesticije kalO sto ISU gradev.i!l1ski odnosno iilnweIStziJCIkmj, 'OIbjekti, oprema
koja se nab.aIVJja po porudzb.iJni jili klLpuje u iJPg:ovlilnli, oooosno 'od pro
lzvodaca, i ona stvard okoje Cine osnovna 's re,diS'tva ti!li sredstva zajednooke
potroSnje.
1979. gocLinu.
ZnaCi ,dase obaveza 'lLdiru7Jivanja 00 5% na ri,zdvojenra sl'edstva za
prosioriv<lJnje maberjjai1ne IOSnave raoo ti. mjedni>oku pqUr®Lj,u lIle o;dn'OSii
na organizaoije ud~'llienog ,mda 'j,Z obl<a!sill :tI'gov.i:ne koj,e se bawe 1lrgo
1I'inom na mauo prenrambenim prorizvQdo~ma, aJi su zato ove orgamizacije
duiale oda uodlru~U!ju sifedJs;tva po stopi oct 3% na ,tznos investicija J<ax> i
ostaJi na,v edeni kor1srrici dnustveniih s.re<istava,. Drugiim re6ima, UrglOvoiona
n~je oslobodeilla 'l1cLruZiva:nja vee se sreci:stva rud.ruZuju z8JVti.Sno Old V1fste
pl'Ometa. Iako Republdcki 'selG'etarijart; m ooansije nrije pmpilsao kalko
ce se ked .trgov,inskJi.h organ;irz;acJoja iUJoouZerrog ~'aJda l'azgl'alllliOavaltii 0Sl1i0
,ica za oora c'l1n ,i 'j,w vajanjesredstava Jroja 'S€ udnuzuju, ,najlogJi.6noije je
da se prjmeni prJnoLp p.reteZne <l.ela>tn()s'ti . Jer, te~ ,jre ut1l'rd.ilti lkoje
investicije se odnose na dec prometa prouZV',CYda na malo a, koje na
ostalu delatnost kod till me50viJtih orgJan:.irlacija udpuZenog ral(\a ·i z ob
lastd 1lrgovlne,
Obl'ac,u natJlh 5n/o uplaetLj.e se nalj:kasnije do 31. maja tek-uee godine
za proteklu godinu na navedeni racun, !ito znaci da se uplala za 1976.
gam,nu ima drz:vrS<iti do 31. maja 1977. godine.
203
Vracanje udruzenih sredstava
.206
ca'nja koj 1 ne mogubitj kraCi 00 10 gooina, S 'Obbirom dla se up\ati:o
oimatiil 5i·.echlava IOna vracajl1 u 10 g-odin;:t
Uplat~oc'i:ma Ucll1UZel1th 1,z{iaj€. obvemicc· .ko,W
glase ,na dOll()stoca, a obUk Ul;vl'duje sek
retarijat za fl.l1a'll.s~j e.
P,rema t1. 1:3 Zakona, udruzena sl'edstva mogu 5e korist~ti L."kljluc,; I'D
za'V'rSava'nje izgradnje elektl1Oenerge,tskJih objekata p;'edviden~h pro
izglaclnje elek;Ltoenergetskiih .objekata u peniJOduod 1972 . .lei
gooJne,' Ul i'Lna,nsiJrahje Incwih elektnoenenge!tSktih obJ-e
kata kOjl ce se Jzg;adilj u periodu do 1930. godlne. DQ do,nosenja pro
grama. objekte koji ce se graditi utvrduje Zdruieno elektr.oprUiV,redinD
pl'eduzece Beograd uz saglasnoS!i Izv,rsnog veca SR Srbi,je.
Najz.ad,odJ-edhama 16 Za,kona JepI'edvidel1'o ,da, ako S€ SIallno
upravn,im sporazumom 10 udr.uzivanju s,reCista,va, .OOroSl1o {)ciluJiJom 58
moup'ravne lnteresne zajedn1ee elektl'OprJ'vT.ede ICJbez,bed,i oog<Jvarajud
iznos nedostajucilh sredsta"a za z,avrSavanje izgradnje ele>ktroenergetskih
objeka'ta i 'la finam;,irranje m:wih, najmanje u '!'stem ioblmu i sa isrtom
('Li>narruilkom priticanja, danom pocetJ<a 'primene tog odoosno
odluke preslaje Qb:avez,a u-druhvanja sredsta'Va po odredbama zakona.
207
- Z8. ,j.zgra'cinju naftovoda 1 <'''''r>lrA(1
z.a J;zgra'iinju i rekonstrokdju elektJroenergetskih objekata za
proJ,zVIOdnju, Pl"enns idilStnbbuciju elektl1ifue energi'je;
z.a ,jzg;raJdnju rwvth faJbrika seeera, i
- z.a ooriavanje stambenih zgra'lia.
Korlsniol ,drUSltvenih sroostava obracunat;iiiznos uplacuj,u priJ'lkom
ispiwte ,Sliltuacija oonool1O ilalkltura za bnvesticilje, a akQ na:baJViijajlU op
remu U ,inostran<S!tvu da:nom placanja ca.rine iN dl1ugih cfl!l'hnsl:cih daZ
billa.
UdJruzena ,sredsiNa se upla6u,ju ;na ,p,osebaJl1 racun Samoupravne ;Un
teresne z.ajednice za prenos Ii. dilstrlbuciJju elek-brlliane energ,ioe Vo'jvodille
kod Sluzbe drustvenog Iknjlyg()IVoili;tva u Nov:om Saldu.
lowe se ud.ruien:a &redstva, aka samoupraV'nim spol"lazumom nije
ooreden duZi vJ'aoa}u u deset jec:llnaklilh godMnjih ra¢a, s tim da
prvi anuitet dospeva 1. apriia 1981. godine, a u iznos anuiteta uracu
na.ta je d goois!1ja ikia:rnata 00 fJ'J/o.
Udruzivanje sredstava
SR
Rrema ZaJoonu <0 utvrcLivanju obavez.a udir:uZi'Va'nja dela sredstava
drustvene .repradukcLje, arga!I1izaol.je udJrurenog raJda ra'di uces.tvovanja
u \IJred1ti'l'anju izgooltinje elekttroene11getskih objelmta i [p(}s11rojenja (»Na
nxine ncw:ine SR Hr:vatskc«, hr. 6174. 1 Udit'UZUiju deo &red
staV'f\ dJ:'UcStrvene 'repl1Qdukcije j to 40/0 :oct i<Z[l105a ils.pl'8Jta za 'IDV'€<m.QiUe
i 25% {)d iimnosa lI'aouna za po:1;roSenu ele:i';:,td6nuenergiju. Izu.z€ltno, 1Ol'
garntzaoije udluZeno,g rada pomOl'skog li recnog sao'bl'aca:ja i mOiTSikog
:ri1barstva udru!ujlU deo sred&tava druSitvene repl'odulkcije u v.iJsliln1 4%
os.tatka dohotka 'Poole 'J.zdvajanja sredstava ea pOidmiJri'Vanje ugJOvornih
i zakonsJQh OOaVe7.8, sredstava obralCU!nal\;ih za d)iene doho:lJke i sredstva
za zajednicku potro.S'I1ju,l\Jao i posIe izdvaja<nja Sl.':€:diStalVa za podmi
,rilvamje '(:kugih obaJVeza za ,koje je zaiIronom utMrd'€ln'O dase pla:6aju iz
doho.tka, a isbo taiko i 15"in 'Od ,j;znosa ,racuna za pOitrclenu elektrii!c.nu
energtju.
Obaveza udcruzivanja po stopi od 40/0 na ;J'Zl110S !iJ9placenlJ1 ,llllVesti
cJja ne adn'OOi se ;na 1nvesticije:
za 1zgradnju ele:.ktrO'eJ1ergets.kih objekata i postrojenja za pro
prenos, razvodenje i cli9tr'i<buci'ju elekJtrriJl.\ne energije, ,k!aIo i
u d:zgradnju magisitralndh naftovodasa priilpada.ju6iJm objekIDma;
- za izgraooju operartivnih obal~ i lukobrana;
208
- za izgradnju puteva , mostova , v,ijaciukta, nadvoinjaka, tunela
galerija ;
- za pod~lZanje suma i izgradnju sumsk~h pute:va;
- za uredenje poljQpr.ivredncih zemlj;iSta i to za agl.~o i hitlro-1eh
nicke melioraCije, za 'o tkupe, komasacjje i arondacije, kao ~ za nabarvku
p,oljopr.i'vrcdllJi,h masiilla za koje sene plaea republ'i 6kJ fi opstinski pOTez
na promet ;
za vocloPQj,v l'cdne i vodoops,krbne objekte;
za ':'ucbnilke uglja i supsti\Jt.wiju dela:bnoslij ugJjenokopa;
za izgrodnju kall1a'lizae,ije u naseljqma i gradovima ;
7a ulaga,nja u oblasL socijalne zas tLte;
za j,zgradnju 'i adaptaciju u ra:1Ju spasljenLh ,Iwca b:owaca NOP-a;
za ul<:,ganja j,z sredsta,va mesn og ,samOdOpl~llnOSa;
sredstava po propISlma
SR Bosne i Hercegovinl'
Zakcmom 0 obaveznom ud1"uz,iv3!nju (lela s.reds,taNa. dJruSitvene rrep
110dukcije orga,nizacija ud'rUienog .rada, radi ucesca u kredJtkanju iz
gradnjce eleMroone:rgeLS'kii<h objeka1Ja (»81. liist SR Bo:s.ne i Hereegovine·",
hr. utvrdena je obarveza UO'DUZi'Wl'Thja dala 'Sf,ed!Starv,a c1ru§tvene
reprodlUlkcije osnovnih i drugih organi'zadja udc'uZenog ~'~da d radn1h
zajednica, sarmou;praV!llith intere3fllih ,drusw€!fllO...,p:o:Liti6k,Ul za
jednica, d.J.11.J.StrvefllO-poli:ti:eki11 organd:zadja dl.1Ugih orgaJnizaoija koje ko
T.ilste druiltvena sredstva, i to od 1. j~nuara 1976. do 31. deeembra 1930.
godine.
Prema 61. 2 zak"Ona o.rgaruzaC'ije uc1l:\uZenog ra'cta obla,srtl pr>iv
:recte, gde spadaju :sarmoupmvne i1nteresne zajeci1lJice u ,obla·&ti prlVTede
koje obadjaj;u delatnost u SR Bosni ,i Hercegoy,i'DIi, fudruzujudeo sred
stava drust,ve11e reprodukc,i'je ito:
specijalni p,)trosaci 0,02 di.nara po ldi[,ovatcasu po.tmsene elek
Vrfcne energije:
patnosaci 0,1 po killovatu pO(trosene eleJ.;:t,"i;cne ellei'
grije.
ko'nisnki elekItricnc energije su duzni cia lsreci&ova koja udru
zUJU ,i:cdvajaju ·iz sopstvenih 'izv<ora po:s]ovnih ,&redstarva i:z s.red
stava amorfijz.aeije. Ova sTedsbvase obracumavaju na OSIl!OVU me'secnog
.Jbracuna pO'.trosne elckkicne energije,a uplacu0ru se ;u roku 8 dana
od dana ,p,ri,jema obracuna utrosene elekt.nivne en€'1'gi:je ~ 100d o.rg<l1l1,i
zac:ione jedj,nice Slu2be drus~venog knjigoV1od5tva ta~ro Sto ,se uz naLog
placanje potTosene encrgije po'dnosj i nalog za u<pla1tuud,ruieniih
sredstava.
Pored ovoga lwpi.:;n.ici drus~venith sredstava ,jlZ oblas,tti pJ·,liV.ede j
neprhrrede udruzuju sredstva druStv€'l1e reprodukcijc u 'Visim 1~/o o'Cl
liZnv.s.a i 'splata za 'lIn ves ti cij e. ObracUJl1 i upla-tase obavlja istovr:emeno
Sa ,isplaiJlYI11 situacija za izvriSene ,radove. odnosno fa,ktul'€ za j,sporu
cenu opremu.
210
Od ove obaveze 'izuT.imaju se .investidje:
z.a liegradnj.u elelQ.roenergetskih objekalta i postr.ojenja ;
- za mQ'derni:zacij u, Tekonstnukciju ,i prosi,renje ,nudntka uglja;
- za Jzgra{inju, rciw.ns1tl'ukc-iju ,i mode'l1I11~cijoU objekata saobra
cajne 1nfrasur:uJciure;
- za vodopl1i.vredu:
- za ,reaililZlaciju p~og r arna i:zgradnje zgra:da osoovnih Slkola u SR
Bosni a H~'cegovhni od 1974. do 1980. godine;
za >(jbjekte i opremu u zdJravstvu;
- za otklaJl1]anje posledica elementarnih nepogoda;
.- za isplate za investi.oije i.z sred'stava 'Tne9l1og ,sam.odOip.!.',inosa.
PodaJtke da se ,radi '0 navedenim j\lwestio.iJjama. ikoje ,su osJ.oibodene
udt'uZievanja sredstava <lo,,--taJVlja koc,ooli1k 'cJam.Sltvem.iih ,sredsmaNa Swuzb;j
dr.t.iStvenog ,knjig()V()1dstva kod koje :irrnIa zullo-rooun .
S1-ed,stva udruiena po osnovu investi'oija li po OSJ1:O/VU 'utroSene
elekuIlitCne ,enellg\i(je vr-&tice 'se uplatioe,ima 'Ll !roku 15 gooi'Illa, u ,petnaest
jedn,ak'ih amu'i.teta, :S tim da se n.a udruzena sredstva plata ka«naIta po
st.o:pi od 6% a u gOld;isnj-i iznos a:nw'teta 'se ,uracu.nava ,i !iznos obracu
nate kama;te od dalM uplate s.redstava.
14 ~ 211
Vdruzivanje sl'edstava u SR Makedoniji
212
trgovine, trgO'V'ilJWldh uS!luga, poslovna udruienja i tu'cislicka
pos red,ovall1ja i sajmovi;
- po stopi ad 1,2%
bmdogradll1ja, proiz.voOOja p;i,va, pH saobl'acaj , trgovillla n.a malo
,i stambeno-Immunalna 'Clelatnost;
- po stop,i .oct 1,00%
rudnioi uglja, CrJli3 :i oboj,erua me,laJUlI'g'iJ,a, nemetaJi., metalska
indus.trija, §umarstvo, iJndlUShija grad0v~nskog materj,ja;la, po
m OI"s'k.i saobraeaj i ugOSJtiteljlStvo osim seZIOnskog;
po s tap,i od 0,8%
po sto,Pl od 0,4%
po stopi ud 0,2"/0
del a:tnost.
213
- lica u ,r.a;dnQm QCl.nosu, uiivaooi pe:nzi~a i lica koja pnimaju
nalwadu umesto !icnog dJohotka uplacuju zajam u v:isd:niod l,7Q/ o 'od
lznosa meseCnog licl10g dohotka, s tim da lice Ciji liCThi do:hoda.i{ je
20 0/0 mall1ji Old prose6ruog iLicnog doho.tka u SR Crno.j Gori ostva;renog
prethodne godime uplaeuje zaj,am po stoPi ad O,85~/o neto mese600g
prjmanja; zajam se uplatu.je priliirom isplate l'iiCnog doo'Ot];:a;
lica k'Oja imajlU rprihode 'Od intelelctual<nih usJuga, ug:ostiteljskiih,
zanatskihi d:rugili saJITlostalnih zaniman.ja, ,duma '::iU ua upHiu zajam
,Xlstopi od 6,7D/O 'Od d'Ohatka, UIDal!ljen'Og za sve OOaiV€Ze prema urus
zajed:n1cL
215
i pod uslovom da ·se UTl,apr'€<d niti u toku JlZgl'aldnjie ne z,na ku,pac tLh
objekata. 1] slucaju da u iloku graJdnje bude prooai objek3Jt koji je po
eet da se gradi Cla trziSte ,talkva ,1:zgralClnj:a ne moZevLs.e da s-e Ll'ethl'a
izg,radnjom za trziSte, vee za odredenog bwes,tillloro, ,pa sam::m tim
mora se po9tupaLi u ~vemu na naoill1 pre(j;v:iden za ilnvesticiiona ulaga
nja za odredenog WlvestArto,ra. Prakticno, u toun9luca1ju tPebaLnvestubor
da ohezbet1i sredstva i J<lv.rSJ obez.bedenje p:lacaJn}a po ugiOVO,l'U 0
izVlodenju ralOOV3, i 0 svemu obave'sLi Sluibud.rJlStvel1Jog kln,j,i,govods.tva,
a a,ko se kreditilr:mj.e vnsi i :jQ; Slredslava ba·!1lke, onda bBlntku. Ako se
jedna stambena zgna,da gl'aldJ za vi5e kupaca (irrrV16stitara), 2Ja sVaJkog
od njih vaie odl'edbe ZaJkona 10 abezbedenjlu sredsta<va l'ep,ubHke od
nosno odredbe ZakOJ18 0 obezbedi,vanju plaoa:nja.
Prema borne, kada &e stvaraju duiJl1Ji,ckio-povenula6kJi oclnJols,i i,zme<tu
1zvodaca (pl~o<davca) j j,n'V€\Sltitora (kupca), apredmet ku,p0:v:me 'odnosno
prodaj& ie stambena zgrada ill Uleki od pmtecih objeka1ta IUZ stambenu
zgradu, ·o.nda se primenjuj'U odredbe pomenutogsaV'ezll1og 2lakona 0
obezbedivanju placa'l1ja, kalo 'i odredbe l'e.pubUc.kog zaJkona 0 O'bezbed,j
valllj'u sred£!:tava.
216
Koji se objekti mogu podrazumevati pod prateCim
stambenih zgrada i stanova
Kao !!to je navedeno, kad privredna O'rganizac~ja gradi ,stambene
zgl'ade, staJnove j praiece o>bjekte za trgOY,illJu, komwnaJ.nu i usluznu
delatnost, na IO'VU 'izgrad,nju se ne priImenjuju ooredbe ZaJkona 0 obez
bedenju sredstava i placaJl1ja. Drugim ,recima, za l()veO'bjekie kad se
g;r,ade za trZi~ste ne obezbed,uju Ole pJacal1ja i ne .pmlinosi se 0 t:ome
d()lkaz Sluzbi dru.stvenogknjiLgovodstva. Fored baga J1iaiJs<pla:te za tr08
kove lizgrndnje za t.rz,jlste ne polaz.e se depozi1t nrti v,rse dl'uga placa:nja
i izdvajaJnjn kOja vaz.ekadi!l!9l\adnj u vrSi dnve.&tiltor
Zbog toga ce i ubuduce bitt pokusaja da se pod Vildom za t,dJis
le grade invesllicion[ objekti za (j(j,redenog ko:r~SJ1Ji,ka ,~nvestitora.
Ova,kva tendenc~ja namCJto ce doci doirzx<J)zaja kod ,ilnvesticilOrlLh ob
jekata koji se na neki naOi.n mogu svrstati u pratece objekte starmbe
nih zgmda 'i ,s.ta:nDva, za trgovinu, za k.omuna!,l1U 'CielatnC!st i usluzne
delal.l1OstL
Zakollodavac nije odJredio koji se oojekti 1Z navedenih delatnosti
mogu smatnati pmtecim objeMima slJambenilh zgrad('l Ii stanova, ali se
}lod pra tecim objek,tima mogu 'smatlraJti; trgJOVlill1'ske ,!'>a'Clinje na maLo,
mlekare, prodavnice hleba (,a ne pekaJre za pooizV'iOd:nju hleba), p1'o
davnic~ mesa i suhomesootiJ1 p,roiz,vQcla, aUi)()buske ,i tramvajske sta
I.ke, ljas:le, obdanista, domovi zdravJja, ambu1all1lte, garaie za smeiHaj
pUJtnlckih au Uo:tr1O'bula, servisi svih VJ:1Sta ,1 8L Zaltim, U ovu l{,8,tegoriju
bJ se mogle sVl'stali prostorije za obavlj<:lJnje zanatskili usluga" izV'Ode
nje komullalnih radova i komunal,ne Qbjekte (vQdl(Wod, kanalizadja,
elektricni vodovi za potrebe naselj.a i dl'ugi objekltli k'Omunalne delat
nosti IkQjJ se grade par,atielno sa gradev,i,nS!kiJm starnbenim zgradama
ill Citav,im stambenim naseljima, ako se naJSelje gradi za trihste),
OBEZBEDENjE SREDSTAVA I PLACANjA
ZEMLjISTA
218
pl~imenjuju se oored>be Zalkona u pogledu obezbedel11ja sredstava i pIa
6a!l1ja !m'O i osiale obaveze iz ovog zaloona.
219
Ko moze da izvodi investicione radove u inostranstvu
Navedene radove ui.nostranstvu m ogu ilZVlOduti sauno o ne o rgani
~cije udruZenog racLa koj e su upisane u registar za iavoden,le radov a
u inostramstvu.
Pored ovoga, 'o rganizacije udruzenog ,rad a u smi·sl u 'navedene uned
be treba da i:spunja"vaju i posebne u.s;lQive p od kOjilma m oglu da obarv lja:jiU
prethodu1ei pripremne monje u veai sa zalkJljucenj em ug'owYr a za iZVD
denje i·nvesticion·ih radova u inostranstvu . OSi1;ovni ·smi:sao 'ove uredbe
Jeste or ganiwvani'j,j nastup na inQSltran.om ,trziStu IOd strane nasih ol'ga
nlzacija koje ,iz·vode Qve ,r axiove. kao J bolj.i tin.aIIlsij<ski Irezult.at i,z ovih
poslova .
Isto tako. i'ntenClilja uredbe je da se tacruo odredi krilterijum za
l1tvn1ivanje onih org<1ll'l.iJw.oija udnuienog 'rada Ikoje Itehni,61" i i poslcwno
mOi(u cia oba v ljajuiil1vesliiokme .radove u :inostralnstvu, kalo i .00tkl ainja
nje drustveno neopravdane konkurencije ri.unecliU 'na&iJh organLzacija
udruzenog rad<l pri u.gO'Va:ranju iTIvesti,cionih 'raiCLoVla u .ino stron&tvu.
NajL<l:d, potr.eba Za potpuni.j 'iJrn uViJdam od stmne .J']aJSih druStvenih .iil1
stiLllClja i organa u priprernama za ponudu i uglOv aranje investiciloruih
radova u i.nos.transtvu i u tok i zvod enjta tuh J'·a:dova , a posebno u fi
nansij-sl"i re7.ull>at .itZvoclenja tih rardova, bili 'su povod cia sedonese ova
uredba.
Pored Log-a !ito :ol'gamizacija udruzenog l'acia mo.r ,a,dta bude upillsa;na
u regilstal' kod nadleznog ~uda za j!ZNoden.je :iJruves.ti-oiJonJh J'adova u
i-aostranstvu, ona morada ispu'l1java Ii dnug.e u91O'Ve cia bi mogla cia
pocner·a:do ve u i·noskamstvu, to jest ona mQI'a da bude :i podob:na za
obavljanje o.v,111 poslova.
Prema Cl . 3 uredbe, org'ani'Zacije udr.uzenog ralda StlTlatra se po
dobrwm za .ilZVooenje ,iJ1vesticiJon1/1 radJova u i'l1osoranstvu, tJO jest da
mole OIbalvlja>Li prethodne Ii pr.1premne ·ra,diove, zaklljucuje IlJoglOivtOire i iz
vodj 'r'a'Clove aJIroilspunjava sledece 'Uslove:
], da .i.rna potrebna sr e<:lS'tva raoo (mehani,zaci,ju, alrut >idl"Ugo);
2. 'Cla ,ima odgovarajuce stl'ucne kadrove 'Potrebne za uspe.s.no ~z.yo
denje i·nvesticioaih .radova u i.nostrarustvlu ~iJnzeniere, terunicaJre, prav
ni'ke, ekiOU107niste, v.isokokV'aluliJkovane ~ tMralilfiiJkovaJne raidn:uke) ;
3. da rClJSpoJaze potl'ebnim posLovnim sredstvima:
4. 'cia J-aspolaie, od .."l·osno da irna refer:ence 0 uSipesnom ,i kval~
tetnom ucescu u izgradnji znacajnih investicionih objekata, odnosllo
220
i'zvodenju pojedlnih inves-ticlonih radova u Jugoslavijti iLi .i!nostranstvu
i·z del atn(l'. ' ti koju zeli da obaNlja u inostra,nstvu;
5. da je ostv<l!rival a poziltivne pos-Iov,ne rezlUltate,
221
d i.nammiU izvodenja !I'adova (pocetak zarvrsel'a'k) ;
vrednost radova (orijenta<:ixmo), ukupno i po godilnama, U va
Jut.l u kojoj se ugovara posao;
- na.cin ,ustupanja 'I'adava (medunarodna Hcitacija, kcmkm'S, pli
lrupljanje pODude, nepooredna .pogodba dr.), <latum ·objarvljLvanja Jl
ci>taci:je Hi 'pl.'ijema pozlva ocl stranog naJl'ucioca !posla;
222
er1el'getiku ti itI1dustr:iju l'aru uvoden.ia u ,registaJ", pa bill o cia 'Se mcii {)
pr.a;vnom ,~Ili fie:ickom slranom iicu. Ovo obavestavanje ,m ora .cla se
lilzvrsi u roku 30 . dana od <lana -zakljucenja ugov1ora; s ,t,irm da se uz
ugovo.r pri:l a,ze i poh'l'da Pri'V,redne komo,re JugoslaJvije.
Zakljucivanje ugovora
223
3udiJIi arb'! trai.a nadlezniza ,resa,vanje spol'Ov'a u veZl sa ug()
VOl'QIU.
224
Pl'ijava zakijucenih investicionih radov;J
u inostranstvu Narodnoj band
226
ObMzac FIt
1. Uk:upan prihod
2. TrOOJrovli poslavanja
3. Amoctizacija
4. Bruto lieni dohoci (bmto pia,te)
:i ostala liena ·pr.i!1namja
5. Ostald tro.Sk.ovli
6. Ukn.l;pni troilkovi (2+3+4+ 5)
7. Do:birt (1-6)
8. Gubitak (6-1)
15* 227
Na osnovu utv.rdenog fin<msi,j sk)(}g rezultata orgaln1i,zacija udruienog
rada moze ko.r·isti!li do 50% ·iznosa i'skazanog pod l'edn'im broj em 7 ob
I'asca »FR«, a,L 53,rno za od r'ed en e .namene 'pri:d"idene Za.)WtrlOffi 0 de
viznom po.::-Loyanju . Za ove nCLmene (llrgal1Ji·zaoCij a ucbr'uzenog fada moze
korLst~ti sred sLva ostva'fena u toku gad ilne, pod US10VOffi ,da iznos os
tva'l'en.e dabiti utvl'dl peri;o.dicn'Jrnobr,acunoffi.
Ukoli,ko .o stvarene devi,ze )Z'V'o(:i'enjem inVeSibicio.nih radDva u illlo
stl'·a:nstv,u o.r.ganLzaci ja udl!'luze.n.og 'rada ne .zel i da l~oril5ti 0I!1a j,h m oze
P'·OQaJt.i ovlascenoj banoi, pod uslovom da ih .p o p o:trebi od isLe banke
POTJ;OVO kupi .
Najzad, . treba ,i!sIbaCi :i to da je orgaJ1JLzaJci!ja ooruienog ~'a:da 'oba
vezna da dobiltastvaroonu u linostl'<lJnsLyu po 'OSl1lO'vu 'ilz;VJOdenja 1nvesti
cionih radova 'Unese u zemJ.ju 'U 'l"oku 90 daJl1a od dana zavusetikia ,ya
dova, a alko se Iradi '0 krecLi'tni!ll1 poslavjana saglalSno ug()IVOifll '0 kre
di,tu. Ovaj 1'ok Na,rodna b3lIllka u oprarvdaJDoim :sLuQaje<V\ima mQzei da
pwduzi, a1i se Ij,stovrerneno ,produzuje 1 mk za hzuadru 'konaenogob.ra:·
cuna radova na na'Vedenom olYraJScu kojli se :iJnace ffiIOUa lJ.Yodnei.i u roku
60 dana,
228
o.rganizaoLj'e u stecaj, Po olilOncanju postupka liikvi:daci:je ma.t1cna m'ga
nizaJCija je c1uzna da namdnu bank~1 Q okioncanom postupku
IVkviciacije,
:::29
- obvorenim ak'redirtivom k:od domace iIL.i '1mOSbI1ame balruke;
- cekom iIli menicom ~nos.t.ranog duz.n;iJkIa;
ga rantijom ,i.noS1trane banke;
gara,'n tijom dQl'l1ace banke, kola je daba uskladu sa meduil1a
rodrrim ugovorom 0 kooperaoi.j:i ,iJi ugovorom ,0 ,trajnoj posJ.,owtoj sa
ra,dnj,i;
garanUjom domace banike za po:kn:ice 'C/bave7Ja inos1Jranih duz.ni
ka po naloZlima za koriscenje turi:s.titckih u,sluga;
- poHsom oohgUJrnnja zajednice :osLguraJl1ja ,hmovine j bica jJ,i i!r'lo
strane osigu'ravajuce organ.izac.ilje;
- ispravum 0 potraziV'aJnju na osnovu ugovora 0 obratunavanju
prevoza zelezn.j,C'OI11, prev:oza u va~dusnom saobraea.ju i sl. preko me
dunarou,nih u'Stanova,
Akreditiv
K:ada se radi 0 akredi1Jivu ka.o instrumentu obecbedenja placanja
po O'SillJOVU potra.zivanja od inostranih partne ra milS1i s e na all\Jrediltiv
otvoren na ,izl1.OS potraZivanja u korist poverilioca, s Ithm da ,ureba da
i!spunj,s,va sledece milllimalne uslove:
1) da je otvoren kord barlke (domacc jj,i ,i,n ostrane);
230
Cek menica
pJ'ema uredbi, svaki cek iJI1osiJranog duzmqlk a ~oj:i se na osnovu
vazecvh meduna-mdnih Jrorwencija moze dati smartlra se iu1s!trumentom
obe2ibedenj,a pl·acanj'a jer se njirme mogu .i.0millu,ti Qba:v eze d.uznlilka. Cek
nerna vel·iku priJrnenu, asiJrn ka,da se :radi 0 ItllJrtilstiJckiim i saJOibracajnirn
uslugama, a da hi bio nap,lacen mora da sadrz.i birbne el·emente prema
Zakonu 0 ceku 'i da s€ na naplatu podnese u ,pr-o.pbsal1!()[11roiru lrojL
zavilsno· :od mesta pi-aca,nja, moZe da 'b ude 20 dana do 70 Icbam.a, a kada
se lI'adi 0' oLrJi:ul<lJI"ruom ceku u roku 6 rnesec:i od dana toct.ava!l1ja. U slu
caju da se plata cekom treba poznaJVabi :propilse -0 ceku zemlje u iro
joj je ;1zcl'avalac ceka, lo je:5lt u lwjoj eek treba iIlaiplaJ1.lilti.
Za uibe2'Jbede'1,j ~ na,pla·le potraziv·alnjla od ,i1n()lsbran:ih '1ka ko:risti
se Ii mertica, j to biJo Iwjaako je ~oda:ta ru Isikll3!dusa naSim propisiJrna
iili 'Sa rpropilsima zemlj·e u Il\!ojoj se rnenioa 'i;z;ooj'e. anaci, za nalplatu po
lifazi,vanja moze se p.r.imiti sopstvena itli&olo menL'Oa\ ·trasiJrama meni'ca
&a ih bez ayala, plativa !rod banke u zeml,j.i 'bi:i tiJn=trartslJvlu ill platJil\la
kod traoonta.
BiiPno je da se men-ieorn na adekvatan naeUn I()Ibezbed1 narpla1la .po
traZiJvanja pa je stvar poverioca da oC€lrui Irnik:vIu 6e m€Jl1!iou lta'alhllt'il, a
sto za'V.1si od ,boniJteiJa paI1tnera od koga patr·a;ZJirv1alI1.je Itt-eba da se
naplati.
I za celk ·i za rneruicu vazi pra'Vilo da mom hilti, !iiZJdalta na val'll.tu
zen'1lj.e u kojoj treba da se napla:ti potrazirvalnj-e od linoSTIPalllog duZruilka.
Potl1azLvanja po osno.vu rnenice Ii 6e.k.a mog·u Ise UlI'aetlJIla;ti III ukupni
prihO'd ra-clne organimeij.e pad 'Us.lovom da ,p ok ZJa nj-ilh'OVU !1Iaipla1Ju
nilje isteklao.
2:)1
p3'l"'tnera , domaca bankad<aje garantiju ne mora se tna.Z:iii galfa'l1ti,ja
inostralTIe banke. RazumlHvo je da ce ban!j"a pre davanja ga,l'aJl)Jtije ,]S
p1t.ati d honitet organiZJacije udruzenog rada, to }est ItraZioca garrantije,
a i mogucnost naplarte patl"aZlivalnja preklO baa1!k-e imostrarnog pa,rtlnera
ili na drugi ~.
Ovde treba iima1ii u vidu Ii to da ove ga1'3,J1Jti!je 'koje daje dom.a.ca
banka ne terel.e likvidni li.nvestic.iJoni potenoijal hank-e rnLti kTatJwrocni
potencija t, pa je ogmnicenj"e da'Vanja O'\~llh g;alI'alllwja IU .stvar~ brmitet
poslo~Jno g pal' lne l-a za 1,o ja Se claje gall'anbija , ka;o 'i bonlitet inosl.ran:og
palr,tnem.
284
Sve ove evi<lencLje, naroCito evi:denCi.je o~r~ pJ.ac8d1jjana,
treba da daju poclatke koji bi se ,sJagali sa kinj,hgoV'Oclstvenim podaci
l'lll!ll, -to jest podaciana n a analitiOkianlronliana 'U knjiUgovOidsltvu ill1/V€\5tj
roTa. Kako izvodenje radova naneilrom d!l1,veS'liici'OIlom objektu z,a,hte
va !i duz~ pe!.ioo , cak i od ,neJooliko godiJrua, ,Iio e<VIidencija za taj ob
jekait ,breba da ,iana svoj posebain dos:Lje - foocilk:lu na oi'j ian ,prednjian
korieama treba uneti QPsLe pod:atke 0 investJilx>ru ~ iq;v,odai'u ,racbova,
visin:i obezbedeni<h srecistava, na&nu obeZlbedenja, pabrebnian sred
stviana za 'irovajalf1ja, kaoi {) utv.rde!JJim prekoraeen,jdma iIroja se exba
vezno 'utvrduju svake go'Ciillle, i ,0 daotumu ,podnoSenj.a :izNeSttaja Sluzbi
dJruSitvenog knj,i,govodstva {) utvrdeniro prelroraeenjima, Pored ovih
opstLh ,podata:Wa 0 1nvestici'OIlom objektu, lnuzruo je {loa seevidentilraju
i podaci 0 i1splaiJama ka100 i:zvodacu ,talw i ;0 ootaLim 'is'Piataana u v,ezi
sa izgraidnjom !objekta, Ove podatke treba evidentitr:aJlii na posebnim
obrascima kojli obi se ula'gaJJi u fasciklu za 'o dnosni objekart.
U daljem 'iJz.l.aganju dace se predlog na jednom primenl kako bi
ove eV'iJdenailje trebalo 'CIa se vode i sa koj'im pddacima, s tim SUO bi
svaroi lJ'lNestitO'r, mv,Lsllo od konkiretJllJOg sluCaja, UV'OO 'sebi 'i druge
odgovaJrajuce eviJde.mci'je, six> wa:C.i da 6e za nekaLnvesticiona UJlagam,ja
biti pOtrebno v i se obraz.aca a za druga manje, z.avUJsno od <karaikltera i
v,rste ula.ga:nja.
PJ1itmer vodenja evjtcienoij a koj'i se daje odnosi se na izgradnju
jednog gradev;ilnskog objakta .koji predstavlja ekonom.>ko-tehn~6ku ce
lti.nu i. za lroj.i je 'dabijeno ociobrenje za gradenje.
OsnoV/lJi podaci 0 investi Iioru i =mngradevlnskom objektu
unosi.!li hl se u obl'azac Iroj~ hi sadrfuvao sledeee podatke:
Obraza·c
235
5. OtpOCe-ta izgradnja (datum) - - - - - -
7. PoOO.c'i {) Uzvodacu
Ako je vise izvodaca
nazi'Vu i
vorlnia ----------
8, Os1ali
>3) Da Ii
t uzrok
9. Napamena,
236
no: sredslva, posebno 'la obrtna sredstva ·i O'dvojeno ulaganja koja se
O'dno5e na d l.1 ustveni standard. Ovaj obrazac bi se uveo pre pocetka
radova i po:daci bi se u njega unosi..1i po pobrebi , odnosno pniliikom
do,nosenja .odlu.ka 0 lzmeni prvobitnih poda/tJaJ.<:a. Ov:i [).odJaoi oi se uz.i
maJ i .i,z investicionog programa, odno:sno pr-edracuna :r·a'dova, j u,nosi:li
bi se ,na obl'ascu sa sledeOim ko}onam a-;[JQkazalteljdllllJ8. :
Obrazac 2.
Invest. ,program
(pTed·r aeun) Qd
nomo ntaziiv ,in
vest. objekta iz
prograllll.a j .i z
dvajanja: KXXXXX xxxxxxxxxxx xxxxxx xxxxxxxx
depoZli'Ul : xxxxxx xxxxxxxxxxx xxxxxxx xxxxxxxx
237
veti ,sa obezbedenje:m sredtsta,va, mOl'atju evidootkati na pOSe'bnom
obrascu koji bi imao, ugJavnom, -sledee€ podabke:
Obrazac 3.
- - -.-Potv:rda SDK
ugIOvor 0 kre
ditu izjava sa
garancij'Om
238
l{ako u -toku invesUclonih 'objekala sko.l'o J'edovno do
la4i dlO prekoracanja pr'Vob1t,no UJtvrdenih li:znosa, to ,5'\.1 ,j'nvesili.1O!'j du
znu da ova prek;o.vacenja zajedno sa 'hzvodaciJrna ,mdova, - odm;()<sno sa
krr'ediJtlor:ima alro S€ firnansirau1je vrs'i ,12 krediJta utvrduju naj!11aJnje
jedanp'U!t godisnje d ela {) tome .pod>nase 'wvestaj nadleznoj ol'ganizaci
onoj j,eJdllrLilCi 51 uzbe dl'uStv.€fl1log .knj1g;ovodstvG. IswVlremeno je inve
sti:bor dUZan cia podnese '1 dakaze da je 'Obezbedvo sredstva sa SV1im
odgovaJr'ajucim dopninosiJrna i ,11ldvajanj,ima :i za t.aJ1ro <UJ1lvTdena preko
racanJa, Kod objekta cija izgradnja tralj'e duze ·biee vise .ryvalw.ih
sagledavamja prekoracenja, pa je nuzrro da se 0 njima 'vom poseDna
ev1denaj,ja u ,koj<u hi se unasi!.i padaei 0 datUflTllu kada je prekonai"enje
utvJ'deno, daltumu podnosenja 'i.zveStaja S~uzbi dl'Ustvenog knjitgovod
stva u periodu iZa koj,j je prekoraeenje utvn:l:eno, :i 1)0 'piO!Sebno za uiNr
deno prelroraeanje na ugovoren:iJm :ra.dQv·ima a ,poseono na moov'ima
kO}i !iU predV'rdeni invesl,iciDlnim pr:ogramorn i 1la kl)j-e 811 .rybezbedena
sredstva aiL! lroJd jos nilsu ugovorerui za lz;vodanje sa ,izvoda:Crllma. Kod
!'adova koji su ugovore11'i a kod kojil1 je 'wwrdel1io prokoraeenje ~nve
stLtar je duznal da obezbed:i sred:s.tvai placaJnje p:> lugovorima na l11'a
cin kalko I>e vrs-i obezbedenje pla.canja po llgoV'ori;rna.
Evjrlendja () lltw-denim prelc()I'acenj1ma :trebaiJo bj da hma slede
cepoda·tke :
PODACI 0 PREKORACENJIMA
2~9
Ka,ko za izvrScne mdove ,i,nvestiror isp.o9l1avlja naloge na osnovu
podne,liih roll siltuacija oonlOsno faktuQ'a, Ii to Ll Vl,s1l1ii 'i.z.nosa iz siituaLji.ie
u korjffi Zil'O-raCuna j,zYodaea Hl!dov Cl., to mu je n eopho<ina ev1dencija
o svaikoj i.splati. Ako se p,r1iL1illrom i,splate '~iJbuadi.j e V1rS,i Ii p,oJagaJI1je de
pomta odnosno pla6aju d'l"Ugi pnOtpi'Salni dqpr.iJ1.Qsi, investi/tOlI' is>tovJ'e
menD podnosi 1 p otrebne malage za ova placa:nja. Zbog 'roga bri. eWiden
C'ija 0 JOvome trebalo Ida \Sad:rz'l sve ove podatke Ii mogla hi d:a se vooli
na sledecem 'o hrascu:
Obraczac 5.
1.
2.
2·}0
OV(m1 obra'scu oizvrsenJm piacanjima Sli:tuadja 'i i'zdatim na
Joz,ima z,a upmtu propj'sanili polaganja i uCesca pOdaClSe 'UJD'ose hrOOlO
loski j U odgova'rajucarnlrolonama obrasoa. Na ovaj na61n se u svakom
momentu mote ima,ti pregled koliko je po kome ugOlV1oru 1splaceno iz
vodacuradova, ii ako su placenu pmpUlSani doprU!J1Q&i ilrolitko nih Je do 00
redenlOg dana isplaceno.
Ako je sa j.ec1nJm d.zvodace:m l'ad><wa zakljiUCenJO VliiSe ugovora :onda
se za svakd ugovor vodi evi;d€'ncija na iOV()tm obrascu, a u odredenim
peru.'O'dilrna se moZe sabllraJnjem podataka dobiti pregJed ,k:oliiIIro je
uku,pJ1lo jednom Ju:vodacu :Jzv'l.,seno Jsplata. Ova eV:idencJja ~stovL'emeno
slu..Z.i
j kao podaitak za unUltrail-nju kont.oolu uradnoj at"gani!Zaci.ji
lnvestiroru u pogJedu ·izvrS:avanJa obaveza u vezi sa ilrweStlioiJol!1lirn ula:
ganjima.
Alko za jecian1nvesllici'OO1!l obj€lkat ima vise iiZVOdaea onOO se ova
evJ;dencija voddposebno za svakog 'ia;vodaea raoova, a un'UJtar o'v;lh za
ISvaki UgOVOT, ak'O sa jedniJrn izvodacem lima v~Se ugoVOTa.
Hi P,ri~'uon:i>k 0 iU1VesticjJam,a
STA SE PREDVIDA NOVIM ZAKONOM 0
SLUZBI DRUSTVENOG KNJIGOVODSTVA
U ..Sluzbenom l.iJsrt,u SFRJ«, br. 2/77 'QbjaV'lj~ je Zakon 0 Sluibi
druStvermg knjigowodstva (u daJjem t~tu ZaIlron 0 SDK), kojLi je
stupilo n'a SII'lagu 15. januara o ve godiillle. Za1ron 0 SDK je jedan od
stistemiSkih za!k'Ol1a, Ii Ito 1p0'Cijed.naJro vaZam za sve I~orilsntlike dru.stveni<h
sr.eds·tarva, bilo da su 1:z oblasti pr.liwede .lil:i nepnilvu1ede, okao i za mu
niJre loojJ rwe u ovoj SLuzbi. Za<t.o ce se u daJ!.jam tiJzlagal!1.ju dati
osvnt na najbi.bni.j.e odredbe ovog zak0llla, lposebno sa .a,spek:ta QdnaZalVa
nja tih ooredaoba na baauke oj dr'lLge flj ln"H15.iJj:ske organlilzaaide.
Osnorv za oonooenje Za:Jooma 0 SDK pootoj.i 11 .ad:redJbama U,SitaJva
SFRJ, :g de j e u c1. 77. daJt ·delokntg radla SlJuZbe. OVOID odJredibam
US!tava pro6.i;rena je delatll{)m Sluzbe U odnosu na usta'Vllle am·allll:Lmane,
u ikojillma je~o njen delQknJg moo b.illo odored'e no ·OIba:vJ.ja\I1lje p1altl1Dg
proanerta u zemu.ji, €lVilldenojjl3 ,i ~lnt:ol'Il1atiNlnio-analiJtiii:!kJipO!S.l.o<vi u vezi
sa .raspola.ga'njem dnJ,51tv€iJ1Iim s;r'edlSItvilma, .kxmtrola 'l'3IS>polaganja bim
sr-edisltv.ima. d ik:orutroJ.'airzvJ'SarvalI1ja obaveza ok'l)l1i.s.rtiika cLrustveTl~hsn~d
stava. I'S.to ta'k o, S1 uZoo je .s.tarvJ:j€il1iO IU zaJdaltalk da obavlja ~ iko11JtrloJ·u
1Sipravnooti. podataka 10 TalS,p;Q,!a.gaII1ju Orus.:werui.m sTedlS!tMitmi3, Ii kiOTIJtro1U
drug,ih kn,j'ilgoV'odsltvenJiih ,pool{),\l)a Ik:iOjj se IUwrdu}u mkooom. pc;sebno
treba 1iffi,36i njen'll u.Jogu obezbedenja podataJka i illni.cxrmjlSanja org3!l1:a
upmrv,ljanja i 'Organa S<lJITlOupra,vl11e radl!1..ilCke kioll1.tl'Ole, p'OOlro koj!ih .redJn~
ljudi os,tvarujll 'U!V,i d u mateu1iJa1n;o SitaUl,je ~ till1=ijsiko Ii materijaLno
po&lovanje, kaka svoje takio Ii dr'Ugiih (JIrg:aJrllimadlja ii zadedJrui.ca.
242
Si'lliJba) sannostaina orgatnuzaJCi)a { ne7)a v,jisna 's iuzba :organue.acilja ud~u
zenog '['ada, samo'Up.raVU1Jiih 'interesl!lri.h za,jeclJnica ,i dl'ugi lh 'S'amoupmaJV!1ih
ar~ja Ii zajednica, ikJao i dru~il1VeII'lO-fPOIl:iltliJCkJih zaJe!cIm.icaJ, da 'Obav
Ij"" poolove od posebJlog drnJ.S.1Nenog d!nteresa Ii da linna jOJVmlJ i/JiVIMcenja
odJredena Ustavom i z3Jkonom,
Samostalnost Shlzbe lkao org8J!1lilzacije predv.idena je claiIl.OIIl1 77.
Ustava SFRJ gde je ,iZniIC!iJtO reeeno da je Sluzba sall1U)S'tall nau svome
.radu. Ova s.a.rnootalnost se ogJelCla pre svegau swuCnQj s-aanootaJnosti
p.ni ol:>aiVJjan.j u poslmna UIZ SlVo;ga delo1m'uga, ikao .i IU :flilnall1lS'idsJroj samo
staLnOOtii i.z ooga pl1Oii:zlJazd .i njen'a samostail:na :ilrnov,1nsika rog<JlVl()rnost
p.rema kiorilSJ1Ji.cima diruSitvennih 'S!I'e<istJava naLSta!l.a kao lPool.eldJica obaN
Ijanja II1jene fun.lwije.
Nezav.i.s:ruost ill rad'll Sl:uibe U OOIl1'OSu na s.ve lroniisinWke c\:nui';;tven.i.h
s.red<Sltava ogledla se u ,tome 'Cia Slooba ne pr"ilpa'Cia J11i jednoj -dir:uStNe
ruo-poliftickoj zaj-ed.rui:ci, ilI1lte:rffiIlOj zajedu'iJicoi II1li nj:iih'OVliIm wgaillima. Ona
n.e sluid pose:bnian ,iJnte;resdma odired<eruih dlfuS:Dveno-1POJ,iltiik::kih :vajoondca,
ni njiho,v1m mgan·im:a nJJtti dro.gim Sltruiktn.ur'aana u dnusbveno-po,).itiiOkian
zajedniilcama. ana je zaj'edIrui.CIkJa &l.'llZlba svwh :sUlbjekartJa samolllPraiVTIog
drustva.
Plrema ,tome, Sluilba u o,baiv'ljanju plolSfimra 'ilZ SIV'Og delOlkru.ga .!"ada,
pcne svega u prim.en.i 'P'!'OIP:hsa" Itn.'€iro prerna SI\TWm Ik!ooilsn!il0ill'na d.mrStvetrbi,h
s.recista,va, bez obzdlra na kome su p.odrucju ze.Inlje, da pOWlIIPa na .tsti
nacin. Ovu njenu ne:zJaIVils'nioIst breba shvaJtihl !SIaIITl.D 'balko da je njena
obaNeza cia .radri na oonO'Vu zakona j cLnUJgliih proptilSa i da 0 primen.i
tih prop.isa i zakona samostalll1o odu:uou,je, bezobma rua .lokatlll1e !iila
lf€'gitonaLne ·interese, na~'a:vno uz sV'Oju pu:nu ,o!1uSlive:no-po!l:ilti.Ck!u, mate
rijaln'll tiJ drugu odgovo,rrmst.
Sluzba obavlja poslove evidencija i dlruOl'IDa1lilV'no-aII1'<!,ltirtil-oke po
slove 0 rasp.olaganju dnustvenim sredstMilma, ilOOintrolu zakoJ)JirtIost.i l'la
SlPolagall1ja drustve.l1iim sreds:tMi.ma, .kontrolu il.'lpraIVnooti podaJtalka 10 ra
~po1aganJu drus'D venjm s,redstVlima, revilziljJ €Ikonomsko-filllall1lSiijSllrog
poslovanja i platni pnomat u zemljlL SLu~ba oviun ,SlVOj:ian f;U'llJkci
jam.a maZe da osligura PL1il1JU ohaJvcitenost TaJdiruiih Il j,U1ci:i, organa 'llpr'<w
Ijanj-a Ii sam(YU!plravljru1ja, cime se obe7)bedtuje ,uspeSno posJO'VaII1je ko
rilsniJka dTustveni,h sredsta;va.
Sl'ooba u o.bavlja;nju sVlOje funkoije Ipr€ld~ ~ odigCJIVarajuoe
mere,k.a.o !ito su donooenje .resenja sa J,:ro.a'Vanje.m ·rmiloga, p.odn06enja
prJljava , i be kada u postupk;u lkollJuroJe ustanoV'i nezaJkOll1Ii!bo~ti u ra&p0
la.galJ1j'll drustvenim sredstvJma, ~z cega p.rollZlazi Ii nj'eII1a ja,v na fu:nk
cija sa odg-o'Va~· ajl\.ldun orvlaScen.jlima.
16* 243
Sluzbc
Sluzbu, prema Cl. Zak'lDCl, (;In.C' SJuzba dl'u,<..Lvenog knji,govoci!:>DVa
Jugo.sla:v;ije, s,l uzbe u u'epuoblikama i s~uzbe a'u t:JIIIO=irn ,pokraj,j;nama.
Iz ovo:g,a pl'oiiZlaIZJ zaddjuCalk da cese Ira'da sluzbi u rwub
liJkama ;i au tono1Thn,im pok·raj Dn ama ,re§U1l["alt Ddgovaraj ucirn zall<;;on'irna,
ka>o sa Slutoom Ju,goslav:ije, i da ce tim zaJkonirna ustarnovljen~
orga,nJtz.aJClloni i samoup.ravrni u hm s1u 3baima ,
U oiJavijanju pos],ova iz s.\~oga dolotkruga ra;da c'd i;rut;eresa za
celu zemlju, Sluzba je jea1llnstverna j z.a sV'Oj md Qdgov8Jt"a Sku,p
s,tJn: SFRJ, dok sluzbe u repubJl!kama Ii. ·a,uton;:xmnirrn pOkiPajtinama za
s:v;oj roo odgovaraju skupstiiILi .rep!ubllike, odnClsno aUJtanomne pokirajitne,
U obavljanju po!Slova keji su oct jll'JJteresa Zl8. ceJu zemlju nadzor
nad radom 31 uzbe drna SkUJpstiina SFRJ, a an,1\JogiILotome na;d71Ol' 11ad
radom sltiZbti u republl·kama ~ autonolTlInLi.:m p'oOOrajinama :i:m:aju oogova
~'<lj uce
Sikupstilne ,republlka od;I1!O>Sl1o 3lutonOUl1Jne pokrajli!ne.
POS10V1i Sluibe koju su od lJnteresa [l;a celu prema lo1. 8.
ZaJkl()na, obavljaju Sluzba dr:ustvernogkinji,gcwQdstva Jugos]avLje, sluzbe
u repub1ikama i sluzbe '\l au,uonO'Jl1:nim pok;rajiinama.
U poslwe od interesa za ceLu zemljukoje Qbav!ja Sluzba spa'Ciaju
poslO;vti evL'dernci'ja, utvrdeni savezn:im PI1OlP'iisima, .poslov:ikon:(;role is
pravnoo1:J. poclataka 1 primene savez,nih pI"QPlsa 0 raspolaganju dru
s,tven.ltm sredstviJna ~ilzv;rSava'nju obaveza kori:s.fllika d,ru.Stv;en~h sred
starva utV'I'deruih save:mi.m proptsi.ima, infOll:1l1'1aiuivno-anaJ.ti:bick,j [Joslovi
kojd se OOnose na raspola:ganje drutltvenim s.redstv:irna ,na celom pod
r'Ucju SFRJ i poslovi plartnog prom eta u zemlji.
Za obavljamje poslova kojisu odi,nreresa za oelu zemlju Slu.zba
pr.imenj,uJe jediirustveni postupaik ~ jedinstvenu metodologiJu ioada, dme
obezbedJUje jedin-stvenu pl'1mernu p.ropisa,
Za obavljalIlje ov~h poslova, tj. poslova odiJn.tel'esa za celu zemlju,
s.luzbe U republilkama Ii pakJrajil!1ama odgO'lllorne su 81liZbi dru.sbvenog
kmjlgavodstva Jugoslav.i(je ~ dUZne su da postupaju po. injenim u.put
,stvima smernicama. U iQVoj odredtbi ZaJkona ogleda se jedinsivenost
ponasa;Jlja Sl·uzbe.
IsOO tako, Sluzba obavestava >drustvCIDO-po,11ti{lke zajednice i dru
s\,'eno-polilJiSke organizacije svojim zapazanjiirna pojava u razvoju
drustveno-elronomskihodnoSia. U v,eZi sa av:im Sluzba daje predlog-e za
ostvarLv;anje zakooltos1li i dirustvene odgovornos1li. u mspolagaJl1ju dJru
stvernlm sredstvima i preduzima mere za koj-e je ZakOOlom ov,lalScena.
to u cilj'J spreeavanja .i otklanjanja nepra'V1U\noSiti inez;a:konitosti Ll
raspolaganju dr'Ustveruim s.Tedst\~ima
244
Prema col. 10 Za;kiolfla, Sluzba obarvlja pl()slove ILz .sV'Og delokJruga za
sve kordisnike df!1.l.stvenih 'sredst.ava na celQun plocLl'ucju SFRJ. a sto je
u skJadu sa zahteviun.a jedilinstveoog jug'o:sJovensirog trZiis>ta i nadi cltv,r
d1vanja i spr:ovodenja zajedn.ieke €1ko:nounske ipiOli1illke.
Ovde Lreba ,jmaUiu Vlildu da j'lOdOOi koje Sluiba dosta,vlja ko
niJsnicima dmstvenih sredstava ,i drus'tveruo-poMti<6kiun ZlajecLnicama mo
raj'U odgO'varati ~arnom Sitan-ju eVii~encti.i,e Ii 'dokoumenta'Cij.e Jwj:ima
Sluzba ,raspoIaze.
21:)
su znalcajni za us.kladivwnj<e oonQiSla u druSbvenoj .roprodllikciji ,i za
UJsmeMlV'anje ,razvoja, od,ruoono poda,t.ke od qp.Steg IiJntaresa, IstwI-€me<no,
organi.zaci-j'e udruzenog rada i dru.gi ito.r:iLSniloi 'druiS·bvenlih sredBbava imajlu
pravo d.a traze od Sluibe poda,tke koj,i 'su 2lnaCajnli za odluQi,vanje
radnlh lj,UDu. u nj,irna, I31ko Sluiba taitJvllim pO'dalctiJma rasp;oJaZe, 'OIOO'OSln'O
<lko je duzna da takvim padacimam'S<polaZe u ok;V1i.iru 'svoga delak.mlga
rada, a pod usl'Ovom da t.i pry.daci n ·~su posliov;na 'tajnta, I'soo to se 00
nOosi :i na orbane c1rust-venJO-poLiti'okiih zaj'edni'ca, kada su njiilma pot
rebnj ocl.redeni podac'i kO'je Sluzba mo ze ,da tinn Pl·UZi.
24€
.- padatke Ii informaci.je 0 odm.os,jma u dJ1u6tVen:qj reprodukdji
radi pracenja procesa udruzi,vamja rada i -sroosOa'Va 'i uskJladirvamja i
usmeravanja druMvenog razvoja;
- ,imIo.rmacije i ana1i:ze 0 maJterida,ln<m1 Sltanju 'i -elronom!>kJO-f,i
na:ns.i'j!Siko'lTI poloZaJu i 0 pojavama ~ p;I'ob,lemiJrna ,u poshavanju oorgami
z.a,oj,jld ud;ruzenog .ra'Cia.
Ove poda,like Slu7.ba je duina cia obeZibech na lOiillOV,U poda/taLk.a Lz
zav,rsruiih ,ra('una i periodJilCrui,h obraOuna, da ih na oci:go.V1aIra,jrwCi n.aeim
obracl1 ~ objalvi lkiako hi ralCink,i ·u orgaJn<iiza(lij:ama uclir:uZenJOlg raida
mogLi da ih upo.recle sa odgo,v<aJrajuoiJrn :podaJdiJrna 'drugiih -argarn'irzacida
udruzenog rada, da t.im uporedenjem ocene :r-ezul,tate sV'oga rada kalO
i dJa ga upo.rede sa odgovara,jucim ,r amijim p.eriiodom.
Pooebnrim odredbama Zalkorna ·predVidena je mOgJUonoot da na
zahtev QIl',garuzaci,je uwuz€I!llOg rad-a Ii 'cI'I1ugi!h oSamoouprnv:ntiih ,oll"gam'izacilja
Ii =jeclnica Sluzba ugovorL cia za nj!iih'O'Ve rpotJrebe:
- vodi pasebne evi'clenaije ZTIaeajllle IZa raJcI i lodiluCriN'aJI1Ij-e u tim
organrilzaoijam,a i zajednoicalll1a;
- J'zracumava druge .pokacz<lltelje Ip r-ema kQjiima .rorln,j,c;j utvin1uj:u
d"<lJzmaloraju rezu.ltJa,te svoga J'a'cla i poslo,vamja ,o.rg.anilzacij:e;
- pripremailrJormad.1eilli irz:veSitla,joesa lpotrebnum prxiaciIna i
poka,zaJtelJlma, .slt·ucnim p,rocenatma «J;!>tvall'eniih ,rezuilitata ti pr€idloz.ima
potrebrtim za dcmcsenje o>dlu.k e °r>aJSipo.redilvamj'u IOOOvan-ooog dlOh~
~ z,a priihvatanje peI'li(ldi.cf1Og obraourna 'o:dndsno zaMrsd1I()Ig ll"a,Cunoa u him
orgal1iirzJaJcij ama i zajerl.nic:ama;
- pnbpr·ema 'ionfo,rmacije i anal,j,ze I() eko:n=ko-f.iil1alnsij,Slkol!11 po
lozaju, rezul twbi!ma i usJioMilma ptiirvl'ec1ilvaInjla IicLrugirrn o:dno.s~lma u me
duoobno:m upo,redi.vanju pojeclinLh oSTIOV'IlIiJh ·i wu,gJioh 'ot'ga'l'1li<z:aci'j'a uclru
zenog ,r ada, na O':ynOVll poJ<a<zatelj:a koje lobezlbeduje 1.1 ·sklla:du sa za
Ironom.
NaOlln izra;de, r'O'k:ovj ,i ,sadrzaj kao .i dt'ugj 'lLswvli 'll vezi sa ovim
poslw,jma utvrduju se ugO'Von'om 1 zmedu Sllu~be ,j J{]()liilsnIiJk:a druii:tvooih
sredstava.
Piosebnim odreclbama Zakona u 61. 34., predlVld€Jl1>a je oba:veza
Sluzbe cia 'I1a zahtev IODgaruizacija udruzenQg iffidla Ii dit'ug'~h IrortiJsn:ika
dnustvenLhsredstava u .t·ok:u pet dan'a 'od dana ,pni1je!ll1la zahlt.ev'a clostavi
pO'Clatke oclrugom Iro,risruiku druslv:eniih sor'.e;dstav>a i iOO:
- '0 ~nj,jgovlOdSltvenomsta:nju i ,iizV'OJ1iana st edstawa;
- 0 poslovnom rezultatu i nepo~rirveruim gubiciJrna;
- sroostava ,na ~iJro~ra:cuTliu i na po.sebruim ,ra6tmiJrna,
10 stanj,u
neobeZlb>edenim ~edSitvi.ma za 'ilnV'e5lvtoije i neobezbed>e<n:ian pl:aOanj:iJrna
zaoi;n:vesticije;
2'n
- <) neiiZITl,jrooian propisanian abavezaana;
'0 noomliren1m obavezama pO sudsklinn odlukama, odluk!a:mn
ru"ug.ih na,dleznih argana J cUnug'inn ,ilZ'vrsnim na&iOV!inna;
- 0 ~splacen<im
umanjentim ,ill minimaJnitm HtCninn dohociana za
pro:tekLth ~'est
meseai;
- 0 privremeruim merama, meraana Sla'Dadj~, pJiimudme naplate i 0
posLupku prestan~a ,!"ada,
Sve ave po'Clatke SlJuzba daje na osoovu 'P'QIdatalka ;iz z;.aV't'Snog
racuna. oer1od'icnog ohracuna, druge d!C>lmmentacije ,~ na osnovu drug:ih
evidencija Kojima ,raspolaie.
KlOrisnik drustvenLh sredstava Imme su podaoi dati duzan je da
ih cuva kao poslovnu tajnu, a Sluzba je obavezna da '0 tome davanju
poo.aJtalka obavesti i oncg korisni;ka 0 Irome su ,ti podaci datu.
I za potrebe drrustveno-pohtitkih zajednica i njiilhlOVlLh Qrgama, za
s3anoupravne 'ilnteresne zajedruce prtv redne .komore S!Ju.Zba ohe2?be
duje podaltke, pokazaJtelje, informa.cije .j anali,ze u:
fiinansijskJanrezultalJima, rasporedliiVanju dohobka Ii koriscenju
sredsta,va u o.rga:n.izacijama Ud,'lJ7,enog ra,da Ii drugian samoup.ra'Wlim
OiI"ganJizaci~ama Ii zajedni.cama;
delokruga;
naplati prihoda 'druiHwcno-p:olibickih zajed,nj.ca i njiihov:ilh [011
dova .i samoupravnih i.nteresnih zajednica,; ;) T<llipOTedu p'rtihoc1a za
pojed'ine namene;
-kireta'l1ju novCam1h Wkova'
Spl1orvlOdtmju drus.tvenih dOg'(jvora ,~ samoupravnih sporazuma
kuje Sluzba prati U okvLru svog clelokruga.
Poslovi kontrole
248
dr'llStvenw i"[me utv.rduje tai"noot :i rea;!noSrt; Oid.'rede/1lih
poda~a '1 njihovu 'Osnovanoot na 0dgiov<Lrajucim :i'8pr,~varrna (Jdno8no
dokumentacij'i, a posebno kada se ~'di '0;
stanju sredstava i njiJmvilm ,izv'O);ima;
- s.'tanju oba,veza i po:traZiv~nja;
249
budzetskih sredstava, sreclsJtava banaka za ful1'lkd:onalno poslova,nje i
sredsitava samoupravnih j'Deeresnih zajednka, drugji,h ,samoupra.vnih or
gaThtzacija zajednica i njitho'/,ih udr,uzenja, drustveDo-poLitickih zajed
n~ca Ii 'nJihovih organa J'ondova, kao i dwsbveno~polJuliilClQ;h orgamizacija
i dIuglib dlrustvenih orgarrui.zadja,
Postupak kontrole
SvPju kontrolrnu funkciju prema cl. 45, Sluzba 'Obavl'ja pl'eko pret
hOOne ,i inspeltdjs',e kon!trole, kao j rev,izijom Pi'nansi'jsko-ma,terijaln<>g
poslovanJa.
Pl'ethocl,nu lrontwlu Sluzba oba:vlja ina osnovu s.voj·j,h eviidencij'aI
podataJka kojima raspolaze koje vodi na osnO'Vu poda:taka koje joj
dostavljaju kor.i.snicl d:'usLvenih sredstava,i na OSDlOVU n<lJloga koj!~a
korismci drustvenih s,redstava raspDlaiu sredsW.ima sa SVDlj'ih ra6,ma
koj,i I>e vode ,km:l ntlJdleilne orga,n.i<zacione J€di,ruce Slu2;be. Sluzb:a obavJja
k(mh'Oiu u na osnovu pTedrai';una, pe!iiO.ciicn,ih obracuna i zav,r:snih
l'acuna k'Oj.ise u odredenim vremens.k,im pen1od~18. :iilii prema potrebi
dQsta\l1J.jaju organli.zaeiDnoj jedinici Sluzbe kod .koje se vO'ciU Z1ro-racun
odnosoo,g .kor.isni:ka drus,t,veruih sreds>t:ava. Naj.za:d, SI uzba 'Ovuk;cmtrolu
obavlja ,j na osnovu knjJgolVodstvene evidend,je ) dO'l,,'Wl11Emtacije kQje
se ,oo!a,ze kod korisnHGl. drustvenih sreds.tava.
::bO
Sto se toce kon kale kod ,k,onilsruiJl{3. drustverrilh sreds tarva, koj u
Sluzba I;ailwde moze da spnwooi na OS'l1JOVU nalkxma, 10IIl:a 'se obavJja na
O!SIOOVU pismenog ovJa~~enja k0je se lizdaje r adlnl1k,u SluZ,be. Ovl:asceni
,mdni'k Sluzbc Jirn-a praVlO da zaMeva, a korilsnik dl'ustv.enih SoredS/tava
je duZaITI da omog uc.i pregled posJovni.h knj,~ga -i 'd~ku.meTIJtacije , osnov
m·h sroosta'Va, reL'iJha j osiaJjh sre dsta'Va , kal() i ,da oSUgura d~uge us,l ove
za obav.ljanje kontrole.
Re'V1i'Ziijom filnan.s<ijsKo ·materij·a,Lnog poslovalUja {lbuh vata s.e u sm i
slu cl. 45. celokupno [in a nsijsko-mateTli'jalno poslovanje karisnilka dru
stveJ1liih sreds tava, .i./i deo tog pO'Slovanja , i to na 'OSniOVU i's prava, knjli
govodstvene j dll'uge dokumentacije i evidenoijekQj'e se vorle leod
korisnika dl'ustvenih sredstava.
Odgovornirad,nici !korl kOl:i:snika dr.uswslllih sr.edstava duini su,
prema c1. 46., da radniku Sluzbe pl1~l.ikom dbavtjaJnja konltrole 'i JiLna,n
s i,jske nev.iZJ:'je daju s:ve p;o'tl'ebne poOOtke, pa 'i p:.smena objai,nj'enja
u ve2ii sa Ikantrolom, a rooni:k Sluzbe je duwm dao obalVlljenoj kon
trcili SaJStaiv.i zapisnik.
U slucaju tl.a s.e u postu.p~u J<Q!nMole ustanovli ,nepraVihl.n.ost u .radu,
nea.zul'oo i neuredno vodenje poslova, ·netaooo utv,rden;o .i .procenjeno
s(1an.je sredstava, korisnik drus·tvenih sredstatva je dufun na asnovu
zakljoucaka i nClllO'ga ovlaseooog radnllka SluZibe da u OidigovaJrajuoem
roku QbatV.i popLs i pl"Ocenu sredstava, odno'Sno '00 dovede u ['ed i da
azurira k;njLgovodstvo, .0 cemu oba'veSt.ava svoj ongam upmv1jaJnja i
organ saJll1oupra'V'l1e radniCke konkole.
Alloo kar;iSll1ik druswenj.h sr'eds ta'Va one posbUl~i J);o ZJatk.LjuOku ov.1aS
cenog radnika Slu zbe J l'!Oku odredenom u tom ~1.iu&u, Sluzba maze
sarna da obav'i pCJ1)'is i procenusredsltalVla ,iai da taj posao poverj dru
gQj oI'ganizadjj . 0,,'0 se odnosi ,i na OOz,vezlU kori:sn;j,ka druMV'en~h sred
9tava ako u O'drec:lenom rokune dovede u 'red ·i ne a,zurr.iJr"a knji'go
vodstvo, bez cega je nemo,guca kontrola poslo va;nja.
ZIa. O'Ve posliove, koje urnesto lroPis.niilka dl1U1swe'!1!ih sl~edsta,va obatVi
po naologu Sluzbe dl"uga O'r-galntiz.aC>itja, naiklnada toj wgamrizaaij'i pada
na teretkoT,i snika drru§tvel1tih sredstava za .oi!jli 'rac.um su po~lovi
obavljen:i.
U svakoj kontroLi kod korisnika drus.cveniih sredistaJVa koju obav
Ida ov,lascentiradonik SI,uzbe sasta'Vlja se ~l&nIDk. UkO'l1ltroJ,j u Slu.zbi
zapi.s·ruiK se ne sastavlJa ako se ·ne uwrde mezaikon,ittO's:ui Ii 'nepraVLln{)
sti za koje hi hnace treba,l() doneti resenje, kao i radi p'odnosenja
pnJarve.
Rrema cl. 49. Zakona, zapi:mik 0 ab<lJVlljenoj rkontroLi S1uzba do
stavJ'ja kor:ilsndku radi !obcwestavanjoa organa u,prav ljall1ja j o'r gana sa
l
251
ziman.ja odgovarajucih mara. Z·ap:l:snilkse d'OStavljaod:rnaJ1 a najkas
nije 8 dana 00 da'fl'a k<:mtrole.
U zapjS'fl~ku se :d1lJje rok za da.wmj€ p.rtilmedaba" a oIVa.j l'()k ne
moZe b1tj kraci od 8 niti 'dUZll ad 30 dooa ad dana dostavljanja mpis
nlika. Prj I'azma;tranju nozako'n:itoS'ti i nepl'3JV'1]1nos-ti Sluzba upucuje
ln1Qga !predstavnJlJka nasedll'licu organa upravljaJnja ikonilsniika druiltveniJh
sredstarv>a.
Pre wmooenja resenja Sluzba je c!Juznada razmOltni pnimedbe koje
su na zapisnil\: stavH1 orgarrlii upra1viLjtaJTIja oTgal'1li samoup.raiVne rad
nickeJrontroJe, ka,jw bi '0. !tim p11imedbama une1a ,oogova.rajllcu kon
staiJac'iju u resenjll. to jest II obrazI'Ozenj,u r,esenja u kome se dade ;
rok 2Ja o'lJklanj~jenez@kcm.l,tosti.
Kada Sluzba u postupku kontroleutvI1dtinezakonirtostl i nei:s.prav
nosti-. (l'vlaScen,j ra-all'ilk Sluzbe dOlJ1os11'esenje ko.~irrn se mlilaze PI'€'
duzimalnje odrredenih .radn.ii za atkJlanjanje Inezalkom1'boiSti nei's.pyavno
&'1;i:. OV\Q ,resenjle se donosi uwku o.cl 30 'daina od 'dla;na okada su
primljene pTlimedbe na z8cpilSnilk. Qdnosno od da,na d!St.eka· za
daV'al1je pI1imedaba na zapilS'l1ILk.
Rcienjem se odreduju merei .ro:kovi za o1lklanjanje utvrdenih
nezakOO1liitoS'tj i nej:spravnostL koji ne mogu bi1:i kraal oct 15 n1 duili od
30 'dana od daqla kada resenje pos.taIne kJomai:'TIo.
Kada se u .postupku lronllmle 'lJitv;;de ,radnje Jroje u:maju obelezje
hJrti'Viianog dela ili prj,v;redrnog prestupa, Sluzba .j.e d~na da proti'\'
OdgOV101'DOg radruLka, oonoS'l1'O prativ Irol',i'snlill{a drustven~h&redsta'va. bez
odlaganja podnese pr~ja'1lU nadlez-nom organ-u, to jest davnom tuZioou.
1 '(\a () .tome obaiVesti nadlezni organ upravljaJnia iomgan SaImlOupraiVDP
ra<C1n:i6ke lrontrole kCllIlilSn~ka druStventh sred&tavR
AJro 'Se u postupku kontrole :ocenii da .ie uCinJen rp.rekrSaj Sluzha
je 'duZna da n8Jdleznom Q;rganu podnese zahtev za pol"retanje prekJr
S'aj,ncg postupka i da a tome O'baiVes;ti navedene 0'r·g,amelrori.s!l1lika dru
stvooih 'sredstava.
Za dela' kO'ja sO' kvali.f.iik'uju kao p.riwecLni. .prestup, odn'OSno krti.
vicno delo ovlaScelli radniik SluZibe maZe prmemerio oduzeti jlsp.ra'Ve.
predmete, uzorJ,e ,i sl. kO'ji su upot.n~bljenJi, odnoono ll1amenjenu za
jZlv'r~enje kl;iv'icl1'og dela, Oidnos.no pri,y;rodnog prestupa, 0 cornu je dluzan
da obavesti nadlemog j'avnog tuzio-ca. 0 'xluzimanj,lloVlih predll11eta i
:k;prava ovlasceni radnilkSluzbe .izdaje pismenu Ip.o,t\Ilrdu.
2b2
prijema .nosenja. :taIba 5e dostavlja stan.'~ inj -sluzbe u .I'epu bli ci od
nosno pokJraj,ini Ii resenje wih st8Jres·iIna po ;:ailbi je k-anac.no. Ako
je prvos·tepeno re.senje c1oJ1ela Sluiba u ,republici Ii p'Cik;" ajiJn i, 'O.dnosno
generalrJi cti,rekJtor Sluzbe, taka trese-nje je ita:klode k()IJJac.no.
Zaizv'!'Senj e konacnog r esenja bliiJDe 5e 'i sprovocLi tizv'rsenje ona
orgaill~zaoiona jediinica sluibe u kojoj je ii<ro-,racun kor.isnilka drusL'leni.h
SlredstaNa prema kome treba resenje da se sprovede.
o zahtev u za odlaganje lj,zvl'setl1ja lk'CIrtacnog resenja, otiJoo'sno 0
zahJtevu za obnovu postupka Jwjti je zalVrsen J;:·onacnilm 'resenjem, l'eS8va
se u sklad u sa oc1redbarrna Za1(j()na 0 O!p~te!m 'li!PJ:'aJV\11JCm1 ,postupku.
U slueaju da je konacnim resenjem S1uZlbe, PIUtlilV :klogia ni1je voden
UpraV1I1JO-ra.cwlsk,i spar, pov,reden propiilS iJhi n<lJneta s·te.ta k OJ'iJsruiiku clJr.u
stv6nih sredstava o'd nosn o ckus.tvenoj zajed!n:ioi., ill ,torrn slu6aju se u
postupku reV1izije po sluibenoj dUZT1()Sllj ·rnoi€ doneti II1JOVO resenje u
roku od dYe godiine od dana dostalVljanja .Ironaonog lfeSenja kQi~u
ctrustvenih sredsta,va. Ov.im reSenjem se tJronacll:O reSenj.e menja, ukw a
~Ii p0ruLStaJva.
253
tenija,[.nog i poslovanja Hi dela tog !<ao
pregled,lspLt;Lv'<lJnje 1 ocenu o,rganizacije fiilnansijskog poslovanja, evi
dencije podata'kla d ekQ!OOl.mskog polozaja 'Irortis,rrilka drustvel11iih sre'd
stava. Ekionomsko-finca:nsijskom revi'Z'ijomposebno s.e u,tyrduje 'CIa li su
u zavrsnom ;racanu objektivnoiiSkaz8J11Ji stanjeSiredistava, iZiVOr.i sn;<d
stava ,i Tezul,ta,ti poslovanja,
Ovu !l'€:viziju Sluzba obav,ljana zahtev kOl~isnilk:a drus1;venih sred
stava Ii na zahte<v dl1l.Lstveno-poti,llieke zajeooice, Na zahtev kori'sni:ka
dl'UStvemh sredstava Slui.ba moze da prufu Ii dPlJge us1uge u vezi sa
eikonomsko-Diruhl1sijskom revlzijom, koo stJo je o.cena UlS;peSuog poslo
vanja Ii oq~anJil2:acij,e lill1a1!1&:ij;s:kog rposlovanja Ii kJnj:iJgQvlod'Stva.
25q
ranja, 'nj1h'ove jecHnke i SaJl'T1'ouprall'nebnteresne z:alecLnlice 'i dr.), racuni
za ooplaJtu prihoda drustveno-poLi1ti6kih zajec\.!1Jilca Ii 'njli,h~)V'ih Jicmdova i
samoupnwl1lih dn1:eresni1h 2lajednilca Ii pmol'a,.zni raiOund za prilk;upljanje
reaHzacije sredstava od,red€>nih kiorilsnJilka,
Konisnilk drustve,n,ih sredstava mozelrod Sluzbe jmati sarno jedan
Ziro-racUiI1,
253
ako su ispravni i alJw na racuTIuima pokviCa za nJihovo iu:vdenje, LI
p,'o~l\'nom v,raca ib podnO'sJ1ocu uz ob:r8JZlozenje zailto illh VlMca,
aum kQrisnik to zahteva Sluzba ce mu U ,rOlku od pet dana dati
re&enje l() adhijarnju d:z;v.rsenja naioga, a na to resenje ikor1i'Snlik druMve
niih sre<is.tava maze pooneti 2laJbu,
Uko1Lko se radii za i=irJiVanje odredenih obaveza,
SLuibatakve n&ioge u slui'aju da nema za njihav:o jzrv;r
senje neee vratitl PQdnos:iJocu, ali ceih uveiiti u ,redosled li!splla1a i
iZvrsiee :i:h dz pr.i.1iJVa na ,racun sa Jroga je trebalo i,zv;rsiti
obaJve:zu.
o svim Ipromenama naracuniJma ko)j se 'Jrod ll1je vode S1u1
ba je duina da" u smlslu 1'1. G3, Zakona, obavestava kOlrhsnciika svaJmd
neVtl1D kako bi onimao uvi'd u stanje svojih racuna.
STedS<tva koja se vode na racun:ima ,kold Sluzbe ,sma'iJI'aju se, pl'ema
(;1. 20, Zakona '0 osnovama kredd<tnog d bankaJrskog siJsitema, depoziltlma
pov;ide!1ju banke sa j{ojom je ,kor:isni!k dt!tLSitvenlh sredSltava sMopio
ugOVDT lO deponovanjusr'e'dstava, a sredstva na j-edin:am ['aCunu mogu
da bud'll depo:z;if!; sarno jedne banke, Ugovor 0 depDnovan.ju sredstaJva
zrukljucensa balnkom ,koIrti!snJ.k 'd!l1uiltveruih S'redstava je diuZan da dostavi
Sluzbl gde se vodi ,tajra>i:'un.
1z QVi,h .odrcdaiJ<l, odredaba pomellJUiLOg zakona ,0 osnovarna klt:
dilitnog i bamJtars.kog I'>l-stema, ipi!:1OLz1<124 da sva!Qj raeun !korllinika drus
,t;ven:h Sl"edstava mora da Dude uilcljucen 11 fur\hraoon neke banke sa
kojom je .&arisn;j;k dil'uSt'VenJ1h ,srroSitaiva sklQPillO ugovor 0 deponovanju
S['edstava.
o i&Vlim pDomenama 0 stanju sl'ed:sta,va na rafunJiJma ImriDiruka
Sluiba je ,duzna da rediO'V1l1!O obaves.tava 'ban!ru, a ikaJdia se ,radi '0 sta:nju
sreds-taNa na Tatun'll bamke za funJreionalno poslovanje, Siluiba je
duima da to stamje utvrduje .svakadneVil'lO ti da 0 toone obave.stava
baJnlw.
256
Sluzba je u vezi s <YV1im, 'to jes,t ako je ·i -zvriiila i'splwtu iz rezerv'
nog 'fonda banke i iz IOIOOVez,ne TezeTve, duzma da odmah Qbavesti
poslQ'Vodnti organ ba'IlJke l nanodnu bankiu repl1bl~ke odnosno a'Llitonomrne
po~rajj,ne, kao ,i Naroclrnu ,bairJ,ku JugoslaJVi'j e.
258
sredstava sa deviznog r a6uma u Ikoni&t lJUro-racUina kOl'ilsni,k a, ba:nka je
dmna da takiav nailog .izvrsi oomah ukoiltiko z,a to ima l'a&poloZtv,ih
sredSlta'Va na deviznom ;raou[l.'U kol1isnilka. Oak ne izv,r&inaloge po zah
tevu Sluzbe, banka ne sme da izvdav a dr,uge nalDge 'kol'ilSmliJkia ·sa nje
govog devlznog rn<Cuna. Kako ovaj .prem)s sredstarva sa ,dev:iemog racuna
najce,§ce 'traje vaSe dana, to baonka svakodmeNll1li ,pniiliiv mOTa da prenosi
u '!oo:ri&t Ziro~ra0una kod SIIu2ibe sve ddk od nje ne dob~i,je obavestenje
da je prestala po1Jreba za prenosenjem nih sredsnava.
Da b,i Sluiba obavljail.a kontrO'lu stanja devi.zn:iJh racuna, kor.isnik
cLrufuenih sredsta'Va je obavezan da SlUZlbu obaveSlti 0 svirrn svojrim
devm'im :raellIliima gde ih vod:i ·i na koJ)im racUlnilma, a ako promeni
balnlku da Ii 0 1Jim promenama na v-reme, to jest odmah po .LzvrSenoj
promeni banke lO'b:aivooti Sluzbu .
17* 259
placanja, KoJima se obezbeduje brze uspesn:i'je dl'ustvenih
sredstava;
u.tvrdivanje l raz,t.a:c!a s,istema evi'deno~ja Sluzbe od 1nteresa
7,3 celu zem1jll;
261
lim na II1Mhov zahtev ne dosla,vi -infonnaciju 0 utvrdenorn stanju u
postupk>ukontrole;
- aik:J na<lJ.ez.norn organu ne podnese 'zah<tev za .pokretamje p,re:k>r
SajnQg postupka, a u postupku kOJltrole je u1w.rdeni· pre'kr~aj;
- alklo ,loo.d .srric·imta druStveni,h sredstaN'a ne l()!TtOg'uci p~egled sta
nja nj:iJhovih sredslava j'lti akoih ne oba.veS:ta:va odmevnim promenama
stanja na ,rarunima kor:isniJkJa cirustvenilh sredstava;
- ako .redovno ne obaIVestava banku 0 promenama Ii s,tanjlU sred
stava II1Ia faeunilma njeniih deponena'La Hi a,ko ne o:baIVestava Narodnu
\)a.nku Jugoslavjje <> >&tanju JJiJkvWnosti sVaike banlke ti ban8!ke u cehni.
262
~ ak:.o podnese zahtev za otva,rarn.je Zli:ro-i.ra.cuma a kod Sluz,be vee
ima ziro-raeun.
Istom ,kazn'OlTl se IkaZnjava 'i ba,nka ZIa pt'iva'ed!n:i 'P;resrtUJp ak:.o re
dOVlIlQ nepreoos1 &ta'l1je, OOmIQlS'no celdk"u,pan p.n~lliv de'V'1zni·h ,sredstava
p,ret'aCun:altih u IciJin&re u lwr,lst i;ilro-l'aCUlna korilsmiika drustvenih sl"ed
s-ta'Va dutnrlfkla.
Za sve navetdene ,radnje kamjava zaprhr.reani prestup i adgo
V(l'fIl10Hee !cod kOl1i1sn&a drustvendh sredSitava, zn.a6i kIQld banke, i tv
'l1ovcanom ka=om od 3,000 do 30.000 idil!1'alra.
Pored toga, uz novoaJnuktawu ;SIU,d ce kai;njenarn lieu .iJz.reei ,j zaS
titnu meru zabrane obavljanja odredene duzooS'lli ;kad koni:Srlli1k8 drustNe
ndh sredstava trajanju od jedne do Uri godiJne.
2(;:)
Zavne ()l'ganei na mesne zajedniee, ali ce se Q{\govorna liea U organu
drustveno-polHicke Z3!j ed nice, dl1Ugom drZ3!vnom OTg\3:DUU mesn:qj 2<1
jedniOi kaznii;i za privredThi prestup za Ta'<lnje ,koje su navedene nov
Canom lmznom od 1.000 do 30.000 dinam, a ailro su tim licdma u toku
g·odi'ne 121recene dYe ,ill vise kaZ!1j U ve7li jJstim p.rJ,v,red'l1im prestup'om
izri'ce se zaBititna mera zabrane obavlja'l1ja odredenih :poslJova U organu
dru.§tve'11o-poHtiC:ke zajednJice, 'dJrugom driavnom argJalThu ,ili u mesnoj
zajedn1i:cj.
I za ucinjeni prel'Wrsaj, kao &UO j.e ne'dJos1iavljanjeiizvestaja SLuzbi,
odnosno za nedostavljanje d'rUI:Hh podataka 'I d:<.ilmmen,t<lJoi'je, k<'3.z.njava
se odgovorno lice uorga:nu drustveno-poltbroke zajednice, dl'ugom du:
z.avnom organu Hi u ID'esnoj zajednici, i Do ,novca'l1om lkiaznom od 500
do 10.000 d1nSlra.
Zakljucak
OiJj ouredaba zailrona 0 Sluzbi je cia jacaju odgIovornost svih sub
jekata 'U c1rustv·u koj,j, obavljaju javne ,j druge tinus1Nene funkcije, po
sebn'O Hada se radiO :radni.clma i to prvenstveno onih radnika
ko.ji su nosioc;i javnih ovlalicenja. Odgovonnosti predvidene zakcmom
za r.adnrilk.e Sluzbe, lcao Mo su smenj1vll!l1j,e sa mesta za 'Od're
elen' pe,tiJod, novca'ne kJazne za pl1iv'l'e.dni p.restup prekrsaj, na'KJnada
Stete od sm'.aJI1e Sluzbe koju ona iii njen :rad:ntk uDime v-eZi sa obav
ljanjem IJoslakoI'isnLka ooliStven,ih sredstava 'i to ,nezakon'iltitm i11 ne
pf'aV1i1l:n!LID 'mdom, uticace ·da radni:oi S1uZbe svome poslu posebno
na pos:lovima kontmle :i eV'ide:neij'€ daleko v,ise painje poklone svome
Tadu, Sto ce se nemin<Y1l'l1lO odraziti i na .rad ,radJnliJk.a kOla koriiSn.i!ka
druStvenih Sil'edstava.
Ovakav stavi sankoije z.a radn~ke SI'Uzbe 'UI~icace da Sf: k,od ko
r~srui!kla
·drustve:nih sredsiavaabeZibedi d~'scLplma u naduu ,raspolaganju
dr'U.S1Nenim sredsivima d u izvJ-5a;vanjlt drug~h obaveza koje pred
videne z.aili:onom, a pooebno ce na to uticati sankoije za pl·j;v.redni pre
r>rup i p·redvddene za kOl"k!lni'ke drliStvendh scr'edstava
i za oogovama 'Hea kaa Jnji:h, 'koje su wa'iJno p'oostJre:ne.
radniei kod u
svo~ ,ra:du strilktno da prti,menjuju od,redbe
uputstva SlIu1Jbe ,koja :ima.ju z,akonsku snag'll,·
ev:lJdencije kako bi udovolji:J.e zahtevl.iJrn,a i(lvelitaj:ne da n;a\i1r€me
i 1lae:fl<o :i:zV'!.!iavaju na.Loge za izmiri'V.aJI1je 5v'Ojm obaveza ik.'ada se ,l'a:di
'0 ban!k.ama da nailoge kO'r:isnlika ,klredi'ba :i druge naIoge za izmirlvanje
264
o'bavena d>ostavljaju Sluzbi na vreme 'i ~to je posebno vaino da vode
ra-~una 0 svojoj ,dnevnoj azurnosti i l,i;lwiu·nosbi.
266
Uslovi za ustupanje izgradnje investicionog objekta
iii pojedinih radova na investicionom objektu
Inostranom izvodacu se moze ustupiti izvodenje radova samo ako
ni jedna domaca izvodacka organizacija nema odgovarajuceg iskustva,
s:truenu radnu snagu i mehanizaciju potrebnu za izvodenje radova koji
SlJ predmet ustupanja. Da postoje uslovi kojiomogucavaju ustupanje
izvodenj:a radova skan.om izvodaeu PQ1Jv.rduje P,[1ilVrednakomora Ju
goslavije, na nacin kako to ona sama propise.
Pored ovog, stranom izvodacu se moze ustupiti izvodenje investi
cionih radova:
- ako se izgradnja objekta iIi dela objekta finansira najmanje sa
300/0 sredstava stranog kapitala od iznosa predracunske vrednosti in
vesticionog objekta, odnosno pojedinih radova, a ugovorom 0 kreditu
je doma6i investJtor obavezan da omoguci ucesce stranog izvodaea ;
- 81kio je ugovorom 0 finaJnsi:ramju predIVidena o'balVeZJa doma6eg 1n
vestitora da za i;>;',TOdellje specificnih iii naroeito slozenih radova omo
gu6i stranom izvodacu specijalizovanom za izvodenje takvih rarlo"a
veesee u postupkuustupanja.
267
-kooa se nabavlja oprema iz uvoza koja 5e ugraduje, a ispo
rui5ilac te opreme je po ugovoru obavezan da njenu ugradnju ustupi
odredenom stranom izvodacu;
kada vrednost radova koji se ustllpaju, llkljncnjuci i opremu,
ne prelazi 1,500.000 dinara, ili ako vrennost same opreme ne prelazi
750,000 dinara,
Isto tako kao sto Investitor moze llstupHi izvodenje radova stra
nomizvoaacu, to pod istim uslovima moze da ucini i domaci izvodac
radova stranom izvodacu kao podizvodacu, i to sarno kada se radi 0
izvodenju pojedinih radova na investicionom objektu,
U&love za .izgradnje objeH<lta,odnosno
radova na objektu stranom ~2lVodacu,
investitor u skladu sa propisima, Tim uslovima mora se obavezno
predvideti:
L obaveza stranog izvodaca da uz ponudu podnese i
banke za naknadu stete koju bi investitor' mogao pretrpeti zbog neu
rednog ispunjenja ugovora od strane stranog 'izvodaca,
2, polaganjekaucije 1 oblik u kome 5e ona mozepo!oziti, kao
uslov za ucesce u medunarodnom konkursu.
Za ustupanje radova stranom izvodacu koji su od in teresa za
narodnu odbranu odobrenje treba prethodno da se dobi.ie od Saveznog
sekretara za narodnu odbranu, a pre toga investitor ne sme davati
ntkakve .podatke stranom iiJzvoda6u,
Ugovor zaklJjucen '1zmed'U stranog 1zvodaca i domaceginvestitora
postaje ·punovazan ·l:ekkada se upiSe 1.1 pooeban ['eg;iJstax ko}i 5e vod!
kod Saveznog korrtHeta za enengebfku d il1'dustriju, Medubim, da hi se
llgIO'V'(Ja: upisao u ovaj ,regllis1Jar breba da jeusk>!aidu sa zakonskim pro
pisima,posebno u skladu <Sa navedenim zatkonom, da nij.e protJvan in
teresiJma bezbednosti ili odhrane zemlje, da Ise ugavorom ·ne 'narusava
ravm'Qpravno<lt domace pr.i,y,rede i darn.a6ih ooganizacija rada
u adnosu 'na &tranog lzvodaca radova,. da se IllnoSitra:ni propisi
mogu ako ne postoje odgovarajuCi doma6i tehn1cld
proplls[ domaei tehntcki' IPropisi :aJ.'i
straniih obeZ'beduje vecu Ijudi :i
susednrl:h :objekata,
Re...~nje '0 upisu u cregilstarr mOTa se doneti u roku 30 ,dana od
dana zahteva navedenom komitebu,
Medutim, se l!1eCe' d6neti aoo' sena osnovu prlk,upljeriih
podataka' od nadle211uh' saveznih .organa, odnosno od Pr.1VI·edne komore
Jug>oslaMl,je, ustanovi da na'Vedeni u:slovl (eL 12, zakKma) J1!iiSU d:spu
njeni, oSlim kada se 'l'adi -0 u:sloVima III ve21i samteresilmabezbedil10sti
268
i odibrane zemLje. U tom IS I uca:j u je ocena Sa"e~nog komHeta slooodn<l
1 ne mora ·s e posebno obra~l.a:gati.
Resenje koje se tdonosi u vezli sa upilsoun dosta"Jlja ·s e saugovora
r;ima, . a .zalba po njemu moze u rok.u od 15 dana od dana dJOstaVlljanja
da se irlja\Ci Sa'veznom izvdnom vecu.
Za upi'shvMljeugovol'a u regis tar 'inves1li,tol' 'treba da dosbavi p{)
dabke: ime i .nazilv firmeilnvestitora J stramogi': wo!!aca kao i n.jihovo
sediste, predmet ugovora, dan .i mesto za:l<J!jucen.ja ugOVCl'I1a, broj i datum
resenja 0 upisu ug ovoTa u regi'stal'. Ova dok.umentaci'ja koja se pri
laze rohtevu za upils u ,registar pr.ed s-tavlj~ sJuibemu Itajnu.
Posebnim ,p r,opisima joe odre!!eno n.a 'kO'ji namin i pod koj'im uslo
",rona stl"arui i.z vodac raclova moze· uvesti IJ'neha:ni:7.Jacij'u, oemosno inve
sticroni materijal potreban za izvodenje radova na mvesticionom ob
jekibu. Za materijla.l koii se ne uvozi s1oboOOo popostojecirrn pmpisima
o uvozu takvog mateT,ijaIa, potrebno je odobrenje Sarveznog sekireta,ri
jata za spoljnu tTgovimu ,i saglasnost Sa'Veznog lromHeta za energetiku
~ .industmHu, a kada se .n adi 0 opr·e mi ,odob11enje Sa,veznog kormteta za
energe1:iiku i industriju uz saglasnost Saveznog .sekJretaJt;ijata za spoljnu
trgovinu.
I jedan i drugi sekretarija,t daju svoje octobrenje, 10clnosno sag
Iasnost, lLZ potvrdu Pr·ivredne komore JugoslaVllije 'ko'j'OIIl ova
komora
tvr,dli da se .,takav matelixja:l i,h Qprema nernogJu ,nabaIv.liti u Jugo
sla'Viji', cia se za lizgradnju linvesticionog objekta odnosno za radove na
i'1'llVe»ticWnom objektu mora uvesti 'Oprema, odnasno materijal itl uvoza
iz ;razlogJa posebnog kNaUteta dilii ckugih osabim:a mate.t11jala odnosno
opreme.
269
l'adnJ'Ci sa stran.imizvodacemr<l.cJova. UgQVOl' se zakiljucuj.e u sklatiu
propisi:ma i kolekltivnim ugovoromkojj se zakljuclLje pre ot;pOCiJnJanja
radJctva, li to 1zmedu S'tranog i7.vodaca i Prri:v:redne komon~ Jugoslavije
·ill.J. .pm vl'edne komore 'lroju 011<1 olvl.a·"ti, i sa sindik,aLnom orgarn:izac1ljom
k.'Qju odredi Savez sLndtikata JugoslaViilje.
Obezbedenje placanja
270
ZAKLJUCAK
NekJ. od propihsa ,l roj:i .su bHi trebw:aI!1!i u p,rNom ,1 zdaJnju 'su rukimuti.
To su Zakon 0' dep.o~itu lJ1a 'nepmV'redne 'i neprO'hzvoone IillweAAridj:e, koji
je uJruin.ut si-ediUlom 1976, godhne, i Zalron 0' obavezoom <w~den1lj, ranj,u
~lwes~lci.onih ulagwnja, Coioje ukidalnj-e neposredno ,pr.edstoji. Zaroo SoU ova
dva za!kona u ovom iczoanj'U iWstavljena.
Ialiro ,bi u ov'Om pl\i~'ucniku trebaIO' daui Ii naJ6itn ,p rimene Zakona
o ha!,(,.Ljama 'Od vI~€:dnosti, OIn ni,je dalL u a,vom i,z,danju pr:Lf'u 6n.j i{'il LJa'to
stonjegovo d'On'o senje tek predstoji.
Namera je .aJutora bi.lada :kiadwv,ima ,kiaji rade IDa oVlim poslo,vima
pomogne U pr&kitic.nO'j pnimeni ov'i h proP/Usa, da uka,ze 'ilia nj1hov u
uzb.iljnoSit i da j.h sve za'je'dno da u jearuQj kllj!Lni" .ku1ko bi primena
tih Ipf'Opiisa bUa sto efika sn:ija, UkoLi.ko 'se u ov:oj namel~j uspej,o, cilj
bi bio postigonut,a 0' tome svoje milSljenje keba dadaju korisnioi 'o vog
pni;ruooi.kia. pailln se na -svim sugeslIj,jama, primedbama ~ predlozima
zahvaUJujem.
S P LIT
a . . .1 I'MULm
...IT - ICNJIMICA