You are on page 1of 8

Odeljenje za etnologiju i antropologiju

Školska godina 2018/19

Opšti podaci o kursu:

Naziv predmeta: Antropologija materijalne kulture


Ime predavača: prof. dr Ildiko Erdei, doc. dr Marija Brujić
Status predmeta: obavezan predmet na II godini studija
Trajanje kursa: 1 semestar (2+2 x 12 radnih nedelja)
ECTS bodovi: Kurs nosi 6 ECTS bodova

E-mail adresa: ildierdei@gmail.com

Konsultacije: utorkom od 14 do 15 sati (soba 662)

Sadržaj kursa:

Istraživanje materijalne kulture se može najšire definisati kao proučavanje odnosa između
ljudi i stvari u različitim kulturnim, socijalnim, istorijskim, prostornim i vremenskim
kontekstima. Predmeti i stvari koje stvaramo, koristimo, razmenjujemo, dobavljamo,
sakupljamo, izlažemo, predstavljamo, uništavamo, čuvamo, obilazimo i posmatramo (kao
u slučaju spomenika), gubimo i od kojih se (voljno ili nevoljno) rastajemo, govore mnogo
o nama kao pojedincima i o društvu u kome živimo. Materijalna kultura se na taj način
pojavljuje kao materijalizovani izraz kulture, ali se o artefaktima kao elementima
materijalne kulture sve više razmišlja i kao o aktivnim činiocima koji učestvuju u
(re)konstruisanju socijalnih odnosa i kulturnih identiteta pojedinaca i grupa. Ovaj domen
izučavanja poslednjih decenija odlikuje izuzetno bogatstvo novih i inovativnih
istraživanja i tumačenja, kako u okviru antropologije, tako i u ostalim društvenim i
humanističkim disciplinama (arheologija, istorija umetnosti, istorija, sociologija,
psihologija, studije kulture). Studije materijalne kulture doprinele su stvaranju
dinamičnog multidisciplinarnog polja unutar koga se razmatraju neki od najaktuelnijih
teorijskih problema savremenih društvenih nauka, poput odnosa subjekta i objekta,
strukture i aktiviteta, autoriteta i ideologije, moći i reprezentacije. Kroz različite oblike
nastave (predavanja, seminarske diskusije, prezentacije, praktičan rad i terensko
istraživanje) u okviru ovog predmeta biće predstavljeni i kritički evaluirani teorijski i
metodološki pristupi izučavanju materijalne kulture, sa naglaskom na savremene teorijske
koncepcije (posle strukturalizma). Pored toga, biće predstavljene neke od savremenih
problematizacija u okviru studija materijalne kulture, u vezi sa konstruisanjem identiteta,
masovnom potrošnjom, novim tehnologijama, globalizacijom, politikom reprezentacije u
muzejskim zbirkama i postavkama, a tema ovogodišnjeg seminara će biti odnos
materijalne kulture i osećanja i iskustva gubitka. Rad tokom godine biće organizovan u tri
celine:

I - Uvod u teoriju i metod izučavanja materijalne kulture

1
II – Subjekti i objekti – savremene problematizacije u okviru studija materijalne
kulture

Ciljevi kursa: Nakon pohađanja ovog kursa, studenti/kinje će biti osposobljeni/e:

1. da prepoznaju i razumeju najvažnije promene u konceptualizaciji kulture i materijalne


kulture od kraja 19. veka do danas;
2. da razumeju ključne savremene promene u konceptualizaciji materijalne kulture, od
sredine 1980-tih, i da identifikuju ključne autore, njihove koncepte i teorijske postavke,
kao i kritičku recepciju svakoga od njih;
3. da upoznaju različita problemska pitanja koja postoje unutar savremenih istraživanja
materijalne kulture.
4. da istraže i u kratkoj pisanoj formi (esej) predstave neke od veza materijalne kulture
(predmeta i stvari) sa društvenim i kulturnim pojavama i procesima u svom okruženju

Način izvođenja nastave: predavanja, vežbe, seminarske diskusije, praktičan rad,


terensko istraživanje, mentorski rad (konsultacije).

Studentske obaveze:
1. Pohađanje nastave (obaveze studenata u vezi sa pohađanjem nastave i sa brojem
dozvoljenih izostanaka regulisane su Pravilnikom o organizaciji nastave);
2. Pripremljenost i aktivno učešće u diskusijama o pročitanim tekstovima;
3. Pisanje kratkih analitičkih radova (5), bilo u formi "response paper" ili kraćih eseja;
radovi će biti zasnovani na različitim tehnikama istraživanja i prikupljanja građe;
4. Završni ispit, koji se polaže pismeno i koji obuhvata celokupno gradivo.

Kratki radovi: Kratki radovi su zadaci koji prate tematske i problemske celine gradiva, i
čiji je zadatak da omoguće integrisanje teorijskih i metodoloških saznanja sa empirijskim
istraživačkim iskustvom i praktičnim radom; Svaki kratki rad nosi maksimalno 6 poena,
što znači da se njihovom izradom kao predispitne obaveze može steći maksimalno 30
poena. Kratki radovi ne predstavljaju uslov za izlazak na ispit. Kratki radovi se mogu
predati isključivo u terminu u kojem je naznačeno u silabusu, na času, i to:

1. kratki rad: prikaz filma, 25.10.2018.


2. kratki rad: o kulturnoj konstrukciji prostora 8.11.2018.
3. kratki rad: o društvenim mrežama, 22.11.2018.
4. kratki rad: o predmetima utehe, 6.12.2018.
5. kratki rad: o rodno označenim predmetima/stvarima, 20.12.2018.

Naknadni prijem radova neće biti moguć, pa se studentima preporučuje da na vreme


prouče silabuse i kalendar obaveza, kako ne bi propustili da izvrše svoje predispitne
obaveze i kako bi stekli što veći broj bodova pre izlaska na pismeni ispit. Radovi se
predaju na času, u papirnoj formi. Radovi poslati mejlom neće biti uvaženi i uzeti u obzir
za ocenjivanje.

Napomene u vezi sa pisanjem kratkih analitičkih tekstova:

2
Podrazumeva se da tekstovi koje prilažete tokom godine predstavljaju vaše originalne
radove, i da nisu ni na koji način rezultat intelektualne krađe i različitih oblika plagijata.
Plagiranje je jedan od najtežih oblika akademske prevare i neetičkog postupanja u
istraživačkom i naučnom radu, i svaki pokušaj prisvajanja tuđeg istraživačkog rada, ili
prikrivanje autorstva tekstova koje koristite u svojim radovima, biće kažnjen
poništavanjem te ispitne obaveze i nemogućnošću pristupa ispitu u tekućoj školskoj
godini.

Za dodatna objašnjenja o tome šta se u akademskom kontekstu smatra plagijatom, i o


tome na koji način savesno i odgovorno uključivati ideje drugih autora u sopstvene
tekstove, bez čega se, inače, ne može zamisliti relevantan naučni rad, posetite internet
stranu Univerziteta Okford:
http://www.admin.ox.ac.uk/edc/goodpractice/about/

Pismeni ispit: Pismeni ispit se sastoji od 4 pitanja. Tri pitanja su kraća i konkretnija.
Četvrto pitanje je esejskog tipa, i piše se na jednu od tri ponuđene teme, na osnovu
gradiva i literature. Sva pitanja su oslonjena na sadržaj kursa, obuhvaćen predavanjima,
vežbama i literaturom koja je tokom kursa obrađivana. Formulacije pitanja se menjaju u
različitim rokovima, kako bi se izbeglo kopiranje, prepisivanje ili pasivna reprodukcija
gradiva, a podstakla analitičnost, refleksivnost, lateralno i kreativno mišljenje. Ispit traje
2 sata.

Obaveze predavača: redovno i kvalitetno izvođenje nastave, konsultacije i pružanje


dodatnih obaveštenja studentima, ažuriranje spiska literature i odgovornost da zadati
tekstovi budu dostupni studentima.

Obaveze studenata/studentkinja: redovno pohađanje nastave, čitanje tekstova koji


prate tok kursa, aktivna uključenost u predavanja i diskusije na času, saradnja sa
koleginicama/kolegama u grupnim aktivnostima.

Način ocenjivanja: Polazeći od toga da bi ocena trebalo da bude rezultat interaktivnog


procesa nastave, zajedničkog rada i aktivnosti studenata/studentkinja i predavača tokom
školske godine, konačna ocena je kumulativna i sastoji se od sledećih elemenata : a)
kratki radovi b) pismeni ispit posle trećeg semestra.

Struktura ocene: a) kratki radovi – 5x6 poena = 30 poena


b) završni ispit – 70 poena

Napomene u vezi sa pripremanjem ispita:

Studentima i studentkinjama se snažno sugeriše i preporučuje da ispit spremaju iz


tekstova koji su im dostupni u zbirci tekstova za kurs Antropologija materijalne kulture,
za godinu u kojoj slušaju predmet. Iskustvo ranijih generacija je pokazalo da prisustvo
časovima i aktivni angažman na njima doprinosi razumevanju gradiva i olakšava
spremanje ispita.

3
Upozoravaju se studenti da drugi uobičajeni i rasprostranjeni načini pripreme ispita, iz
takozvanih skripta koje se mogu naći na internet forumu studenata Filozofskog fakulteta,
i drugih priručnih beležaka i skraćenih predavanja i literature, koje cirkulišu među
studentima etnologije i antropologije, nose sa sobom visoki rizik neadekvatne pripreme
ispita i potencijalnog lošeg rezultata. Pitanja na završnom ispitu će biti tako formulisana
da podstiču analitično razmišljanje i kombinovanje više različitih tekstova i izvora
podataka, da bi se obesmislilo kako eventulno prepisivanje, tako i nerefleksivno
reprodukovanje činjenica.

Takođe, studentkinje i studenti treba da znaju da sadržaj Power Point prezentacija, koji će
im biti dostupan na kraju semestra, predstavlja samo pomoćno sredstvo u pripremi ispita,
a ni u kom slučaju osnovni informativni sadržaj kojim je moguće položiti ispit.

Plan rada i literatura:

I UVOD U TEORIJU I METOD IZUČAVANJA MATERIJALNE


KULTURE

I nedelja (11.10.)
Čas 1,2
Način izvođenja nastave: razgovor
Tema: Upoznavanje, predstavljanje sadržaja predmeta, oblika nastave, obaveza i
dogovor o radu

II nedelja (18.10.)
Čas 3,4
Način izvođenja nastave: predavanje i vežbe
Tema: Kultura, materijalna kultura, materijalnost, materijalizam
Literatura:
1. N. Parezo, “Material Culture”, u: Encyclopedia of Cultural Anthropology, eds. D.
Levinson, M. Ember, Vol.1, Henry Holt and Company, New York, 1996, 745–752
(prevedeno). ..\..\..\AMK\N.Parezo.doc. ШТАМПАНО
2. Daniel Miller, Stuff, Polity, 2010. (uvod) ШТАМПАНО
3. Janet L. Borgeson, Materiality and the comfort of things: drinks dining and discussion
with Daniel Miller, Consumption, Markets and Culture, Online Issue, 24. maj, 2009.
http://www.academia.edu/514168/Materiality_and_the_Comfort_of_Things_Discussion_
with_Daniel_Miller Е ВЕРЗИЈА

Film: "Lars i prava devojka" (2007), režija: Krejg Gilespi

ZADATAK ZA NAREDNU NEDELJU: PRIKAZ FILMA

4
III nedelja (25.10.)
Čas 5, 6
Način izvođenja nastave: predavanje i vežbe
Tema: Nova izučavanja materijalne kulture – istorija, institucionalizacija,
karakteristike, implikacije (redefinisanje mk, i redefinisanje ključne analitičke
kategorije, AF)
Literatura:
2. D. Miller and C. Thilley, „Editorial“, in: Journal of Material Culture Vol.1, No. 1,
Sage Publications, London and New Delhi, November 1996, 5-14 (prevedeno).
..\..\..\AMK\miller materijalna.doc ШТАМПАНО
4. D. Miller, Why Some Things Matter, u Daniel Miller (ur.), Material Cultures: why
some things matter, UCL Press, 1998, 3-21. (prevedeno) Е ВЕРЗИЈА
5. D. Miller, “Artefacts and the meaning of things”, u: Companion Encyclopedia of
Anthropology, ed. Tim Ingold, Routledge, 1994, 396-419 (prevedeno; za ovaj čas
pročitati do poglavlja "Stvari, osobe, vreme"). ..\..\..\AMK\miller uvod.doc
ШТАМПАНО

IV nedelja (1.11.)
Čas 7,8
Način izvođenja nastave: predavanje i vežbe
Tema: Promene u metodima analize predmeta/stvari: od prenosilaca kulturnih
značenja do otelotvorenja kulturnih znanja
Literatura:
1. B. Olsen, Od predmeta do teksta, Geopoetika, Beograd, 2002, 159-200. ШТАМПАНО
2. Paul de Gay et.al. Doing Cutural Studies, The Story of the Sony Walkman
(Introduction), Sage, 1997 (2003), 1-5. ..\..\..\AMK\dugay-doingculturalsstudies-
section1-openu97.pdf ШТАМПАНО
6. Z. Ivanović, Kuća kao "knjiga" koja se čita telom. Kulturna konceptualizacija prostora
u teoriji Pjera Burdijea, Antropologija 10, sv. 2, 2010, 25-52. (koncept habitusa: 30-33;
analiza Kabilske kuće: 40-50). ШТАМПАНО
8. I. Erdei, "Rocky made in Serbia" - globalne ikone i lokalni razvoj, u: I.Erdei, Čekajući
Ikeu, Srpski genealoški centar, Beograd, 2012, ШТАМПАНО

Grayson Perry - o klasnim ukusima

ZADATAK ZA NAREDNI ČAS: ODABRATI JEDAN PROSTOR I OPISATI NA KOJI


NAČIN JE ZNAČENJSKI KONSTITUISAN UZ POMOĆ PREDMETA I DRUGIH
MATERIJALIZACIJA

II UZAJAMNO KONSTITUISANJE LJUDI I STVARI

V nedelja (8.11.)
Čas 9,10

5
Tema: Objekti/stvari kojima materijalizujemo "ono što jesmo" (produžetak
selfa/extensions of self)
Literatura:
1. Russel Belk, Possessions and the Extended Self, Journal of Consumer Research, Vol.
15, No. 2 (Sep., 1988), pp. 139-168. Е ВЕРЗИЈА
2. Marko Živković, Little Cars that Make Us Cry: Yugoslav Fića as a Vehicle
for Social Commentary and Ritual Restoration of Innocence (tekst u
rukopisu). Е ВЕРЗИЈА
3. Marko Živković, Bubbles and Powder-Kegs: Buses in the Belgrade Imaginary
(tekst u rukopisu). Е ВЕРЗИЈА

VI nedelja (15.11.)
Čas 11,12
Način izvođenja nastave: seminarska diskusija
Tema: Objekti/stvari i "stvaranje novih svetova" (ontološki obrt, nove tehnologije,
virtuelni subjekti i objekti)
Literatura:
1. Šeri Turkle, Sami zajedno, Klio, Beograd, 2011 (poglavlje po izboru).
2. Daniel Miller and Jolynna Sinanan, Visualizing Facebook, UCL Press, 2017, 11-56. Е
ВЕРЗИЈА
3. Ljiljana Gavrilović, Stvarnije od stvarnog: antropologija Azerota, EI SANU, 2016, 27-
35, 55-61. Е ВЕРЗИЈА

Film: "Her" (2013), režija: Spike Jonze

ZADATAK ZA NAREDNU NEDELJU: O SOCIJALNOM ASPEKTU TEHNOLOGIJA


(KORIŠĆENJE DRUŠTVENIH MREŽA)

VII nedelja (22.11.)


Čas 13,14

Tema: Objekti/stvari "sa kojima se (uz koje se) živi" (društveni život stvari)
Literatura:
1. I. Kopitoff, “The cultural biography of things: commoditization as process”, u:
A.Appadurai, (ed.), The Social Life of Things, Commodities in cultural perspective,
Cambridge University Press, Cambridge, 1986, 64-91 (prevedeno). ..\..\..\AMK\I.
Kopitoff.doc ШТАМПАНО
2. Yannis Hamilakis and Eleana Yalouri, Antiquities as symbolic capital in modern Greek
society, Antiquity 70, 1996, 117-129. ЕВЕРЗИЈА

6
VIII nedelja (29.11.)
Čas 15,16
Tema: Objekti/stvari pomoću kojih se "misli", "oseća", "pripoveda" (biografski
objekti, evokativni objekti, objekti utehe)
Literatura:
1. J. Hoskins, Biographical Objects, How Objects Tell Stories about People's Lives,
Routledge, 1999, 1-13 (prevedeno), 56-57, 59-61, 83-85, 161-163, 178-179, 190-194,
194-197. ..\..\..\AMK\hoskins5.doc.doc ШТАМПАНО
2. I. Woodward, Domestic Objects and the Taste of Epiphany. Resource for Consumption
Methodology, Journal of Material Culture, 6 (2), 2011, 115-136. ..\..\..\AMK\Mk
domestic objects and the taste epiphany.pdf ШТАМПАНО
3. Sherry Turkle, Evocative objects: Things we think with, The MIT Press, 2007. (uvodno
poglavlje) Е ВЕРЗИЈА
4. Daniel Miller, The Comfort of Things, Polity Press, 2009. (uvodno poglavlje) Е
ВЕРЗИЈА

ZADATAK ZA NAREDNU NEDELJU: IZABRATI JEDAN PREDMET/STVAR KOJI


FUNKCIONIŠE KAO PREDMET/STVAR UTEHE I OBJASNITI VEZU KOJA SE
USPOSTAVLJA IZMEĐU PREDMETA/STVARI I VLASNIKA

IX nedelja (6.12.)
Čas 17,18
Tema: Objekti/stvari koji stvaraju (podupiru) autoritet i hijerarhiju (ljupki
predmeti)
Literatura:
1. B. McVeigh, Commodifying Affection, Authority and Gender in the Everyday Objects
of Japan, Journal of Material Culture, Vol.1, No. 3, Sage Publications, London and New
Delhi, November 1996, 291-312 (prevedeno). ..\..\..\AMK\Ljupki predmeti.doc
ШТАМПАНО
2. B. McVeigh, How Hallo Kitty Commodifies the Cute, Cool and Camp.
"Consumotopia" vs. "Control" in Japan, Journal of Material Culture, 5 (2), 2000, 225-
245. ..\..\..\AMK\mk hello kitty commodities japan.pdf ШТАМПАНО

X nedelja (13.12.)
Čas 19,20
Tema: Materijalna kultura i iskustvo gubitka – prirodne katastrofe
Literatura: Anthony Oliver-Smith, Susanna M. Hoffman, "Why Anthropologists Should
Study Disasters", u: Catastrophe & Culture: The Anthropology of Disaster, School of
American Research Press, 2002, 3-22.

7
ZADATAK ZA NAREDNU NEDELJU: ODABRATI JEDAN RODNO KODIRAN
PREDMET I OPISATI UKRATKO PROCESE NJEGOVE PROIZVODNJE, DIFUZIJE
I POTROŠNJE

XI nedelja (20.12.)
Čas 21, 22
Priprema za ispit

XII nedelja (27.12.)


Čas 23,24
Pismeni ispit: predrok

You might also like