Kojem književnom razdoblju i kojoj književnoj vrsti pripada ulomak?

Sofoklova drama Antigona nastala je u klasičnom razdoblju antičke grčke

književnosti. Zbog tragičnoga sukoba, tragične junakinje i njezinoga tragičnog
završetka Antigona je tragedija. (24)
Sofoklo Antigona kako napisati esej

Na čemu se temelji dramski sukob u ulomku?

Dramski sukob između Antigone i Kreonta u ulomku ujedno je i sukob na kojem se

temelji cijela drama. Antigona je usprkos zapovijedi pokopala brata i tako došla u
izravan sukob sa zakonodavcem koji je to zabranio. Antigona se držala božanskog
zakona, svoje moralne obveze da pokopa člana svoje obitelji. Dakle, sukob je to
između zakona koji nalažu bogovi i zakona koji je propisao čovjek, a koji ne mora
uvijek biti u skladu s božanskim. Antigona je u svojim postupcima vođena ljubavlju
prema bratu i obitelji, a Kreonta veže privrženost domovini mržnja prema neprijatelju
„Al’ dušman nikada, ni mrtav, nije drag! „ Sukob između Antigone i Kreonta sukob je
pojedinca i vlasti. (111)

Koja načela slijedi Antigona, koja Kreont? Može li se taj sukob razriješiti na
neutralan način?

Antigona slijedi načela božjeg zakona. Njezina je obveza pokopati obojicu braće.
Vođena ljubavlju prema bratu i prema božjim načelima, Antigona se neustrašivo
suprotstavlja Kreontu svjesna da čini pravednu stvar i prihvaća bilo koju kaznu.
Kreonta vodi vodi načelo da se postavljeni zakoni trebaju poštovati bez iznimke i da
svatko tko prekrši zakon, mora biti kažnjen. Svoj zakon stavlja iznad božjeg. Budući
da ova dva lika imaju potpuno suprotan sustav vrijednosti i da su vođeni suprotnim
načelima, njihov sukob ne može biti razriješen da oboje budu zadovoljni. Ne poštujući
zakone i načela kojih se drži onaj drugi, oboje moraju biti kažnjeni: Antigona prema
ljudskom, Kreontovom zakonu, Kreont prema božjem zakonu. (110)

U čemu je Antigonina tragična krivnja, kako ju Kreont kažnjava?

Antigonu, Edipovu kći od rođenja prati prokletstvo Lajevoga roda. I ona će kao i
njezin otac biti kažnjena zbog grijeha svojega djeda Laja. Osim ove sudbinske
krivnje. Antigonina je krivnja u tome što nije poštovala Kreontovu zapovijed, nego je
usprkos njoj pokopala brata koji je smatran izdajnikom. Zbog nepoštivanja zabrane
mora biti kažnjena. Kreont ju je živu zatvorio u grobnicu („Pa siđi dolje, ljubi ih, kad
ljubit već Ti moraš!“) (70)

Kako završava drama? Koja je ideja ove, ali i ostalih drama iz istoga razdoblja?
ideja – božanski zakoni su iznad ljudskih, čovjekova sebičnost i pohlepa za vlašću
vode u propast
Antigona je u grobnici počinila samoubojstvo. Objesila se. Njezin zaručnik Hemon,
vidjevši da je mrtva također počini samoubojstvo. Kreont, uplašen zbog Tiresijinog
proročanstva da će svoj grijeh platiti smrću člana obitelji pokaje se, ali kasno.Ostaje
sam i bez nade u nastavak svoje obiteljske loze svjestan da je skrivio smrt svojega
sina i žene.

Smrću glavne junakinje i kažnjavanjem Kreonta na samoću ostvaruje se ideja ove

tragedije: čovjek treba zakone bogova pretpostaviti svojim zemaljskim, promjenjivim i
prolaznim. Nametati ljudski zakon vodi u torturu i izaziva pobunu. Ne poštujući
moralna načela, u svojoj sebičnosti i pohlepi za vlašću čovjek u konačnici ostaje sam
i propada. (104)

Što Kadmejci (Tebanci) misle o Kreontovu zakonu, na čijoj su strani? Kako

reagiraju, zašto?

Građani Tebe ne slažu se s Kreontovim zakonom i misle ono što Antigona ostvaruje,
ali se boje kazne i zato šute. „Ti svi bi rekli, da se njima sviđa to,
Kad jezika im dašto ne bi vezo strah.“ (38)

Koje osjećaje u gledateljima pobuđuje ova drama?

Tragedija, prema Aristotelu, u gledatelju treba izazvati strah i suosjećanje. Jaka

emocionalna napetost koju izazivaju stradanja glavnoga lika i njegova konačna
moralna pobjeda gledatelja dovode do katarze, odnosno pročišćenja. Antigona držeći
se svojih ideala i unaprijed već prokleta Lajevim prokletstvom kao Edipova kći u
gledatelju pobuđuje osjećaj sažaljenja. Gledatelj unaprijed zna kako će Antigona
završiti i zato ju žali. Ona u gledatelju također izaziva i divljenje zbog svojega
idealističnoga pogleda na svijet, svoje hrabrosti u suprotstavljanju jakom vlastodršcu i
zakonodavcu, zbog nepokolebljivosti u ostvarenju svojih načela. (87)

Je li problematika Antigone aktualna u suvremenom svijetu?

I danas postoje nepravedni zakoni krojeni protiv etičkih načela. Te su zakone donijeli
ljudi da bi ostvarili svoje ciljeve, a ne opće dobro. I danas postoje totalitarna društva
gdje je pojedinac nemoćan u odnosu na vlast, a oni koji se pobune bivaju kažnjeni
iako su u etičkom i ljudskom smislu u pravu. Postoji također i ona šutljiva većina koja
se ne buni i prihvaća nepravdu. Na sreću i danas postoje Antigone, idealistične i
hrabre koje će vođene ljubavlju ovaj svijet činiti toplijim i pravednijim mjestom. (85)