Univerzitet u Zenici

MEDICINSKI FAKULTET

ARTERIJSKA HIPERTENZIJA

- Porodična medicina -

Mentor: Studenti:
Prim.dr.sc.med. Subhija Prasko Vedad Tufekčić
Amar Ljevković
Zikret Muslić

Zenica, 2018. Godine

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. CILJ RADA ........................................................................................................................ 2
3. METODOLOGIJA RADA ................................................................................................. 2
4. ŠTA JE TO ARTERIJSKA HIPERTENZIJA (AH) ........................................................... 3
4.1.1. IZOLIRANA SISTOLIČKA HIPERTENZIJA .......................................................... 4
4.1.2. REZISTENTNA ARTERIJSKA HIPERTENZIJA .................................................... 4
5. DIJAGNOZA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE ................................................................. 5
5.1. MJERENJE KRVNOG TLAKA ................................................................................. 6
5.2. PROCJENA KARDIOVASKULARNOG RIZIKA ................................................... 8
6. LIJEČENJE ARTERIJSKE HIPERTENZIJE .................................................................. 10
6.1. NEFARMAKLOŠKE MJERE U TERAPIJI ARTERIJSKE HIPERTENZIJE ........ 12
6.2. FARMAKOLOŠKA TERAPIJA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE .......................... 13
7. REVIZIJA KARTONA .................................................................................................... 16
8. REZULTATI..................................................................................................................... 18
9. DISKUSIJA ...................................................................................................................... 23
10. ULOGA MEDICINSKE SESTRE ................................................................................ 24
10.1. ANKSIOZNOST .................................................................................................... 24
10.2. PRETILOST SA PREKOMJERNIM UZIMANJEM VISOKOKALORIČNE
HRANE 25
10.3. VISOK RIZIK ZA SMANJENO PODNOŠENJE NAPORA ............................... 25
10.4. AKUTNA BOL ...................................................................................................... 26
11. LITERATURA .............................................................................................................. 27
 1. UVOD

Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska.

Arterijska hipertenzija se danas smatra jednim od vodećih zdravstvenih problema, kao i
jednim od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu prema izvještaju Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO) (1).

Više od sedam miliona ljudi godišnje širom svijeta umire od posljedica arterijske hipertenzije,
odnosno 13% umrlih osoba širom svijeta umire od posljedica AH (2).

Arterijska hipertenzija vodeći je uzrok kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih

bolesti, te je prema izvještaju SZO jedan od najvećih javno zdravstvenih problema današnjice,
kako u razvijenim tako i u zemljama koje su u razvoju (1).

Hipertenzijom se smatraju vrijednosti krvnog tlaka 140/90 mmHg i više. Prema rezultatima
Kearneya i suradnika u 2000 godini više od 25% svjetske populacije, tj. približno oko
milijardu ljudi, imalo je arterijsku hipertenziju (3).

Prema podacima SZO kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu,

procjenjuje se da od KV bolesti godišnje umire 16,6 miliona ljudi, od toga 5 miliona u Europi
(2).

Pošto nisam mogao doći do podataka o broju umrlih osoba od KV bolesti u Bosni i
Hercegovini, odlučio sam se da uzmem podatke od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Gdje stoje podatci da je u Hrvatskoj u 2017. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo 23.504
s udjelom o ukupnom mortalitetu od 44%.

U Republici Hrvatskoj, prema rezultatima studije “Epidemiologija arterijske hipertenzije u

Hrvatskoj (EH-UH),” prevalencijaarterijske hipertenzije je 37,5 %, što je u skladu s
objavljenim podacima u drugim europskim zemljama (Engleska 37 %, Italija 37,7 %, Švedska
38,4 %, Ćeška 39,1 %, Poljska 44,5 %, Španjolska 44,6 %, Finska 48,7 %, Njemačka 55,3 %)
(4). Za razliku od Europe, prevalencija arterijske hipertenzije u SAD-u značajno je niža i
iznosi 28 %.

1
 2. CILJ RADA

Osnovni cilj ovog rada bio je ispitati ispravnost i tačnost podataka kartona kod hipertenzije.
Samim tim cilj je bio da se odredi i kvaliteta usluga koja je pružena pacijentima.

Cilj rada je ispitati kvalitet zdravstvenih usluga pruženih pacijentima sa hipertenzijom,

utvrditi da li postoje zabilješke o njihovom

 pušačkom statusu,
 ukupnom holesterolu,
 BMI-u,
 krvnom tlaku,
 koju terapiju pacijent uzima.

Osim revizije kartona cilj mog rada je bio da napišem i nešto o značaju, nastanku, oblicima,
dijagnostici i liječenju ove arterijske hipertenzije.

3. METODOLOGIJA RADA

Metod rada je bila obrada podataka iz kartona uzetih slučajnim odabirom iz kartoteke
Ambulante porodične medicine Centar, tim I.

Istraživanje je provedeno tako što smo odabrali nasumičnom metodom izbora kartone od 20
pacijenata sa dijagnostikovanom hipertenzijom, detaljno ih pregledali i dokumentovali nalaze
prema postavljenim u listu za prikupljanje podataka.

2
 4. ŠTA JE TO ARTERIJSKA HIPERTENZIJA (AH)

Prema zadnjim definicijama arterijska hipertenzija se karakteriše vrijednostima krvnog

pritiska iznad 140/90 mmHg (tabela 1).

Tabela 1. (ESH-ESC klasifikacija arterijskog tlaka (mmHg))

Kategorija Sistolički arterijski pritisak Dijastolički arterijski pritisak

Optimalan < 120 < 80
Normalan 120 – 129 80 – 84
Visoko normalan 130 – 139 85 – 89
Hipertenzija
Stupanj 1 140 – 159 90 – 99
Stupanj 2 160 – 179 100 – 109
Stupanj 3 ≥ 180 ≥ 110

Izolirana sistolička
hipertenzija ≥ 140 < 90

Američko društvo za hipertenziju (JNC VII) je uvelo pojam “prehipertenzije” za osobe sa

sistoličkim krvnim pritiskom od 120 do 139 mmHg i dijastoličkim od 80-89 mmHg. Prema
ESH-ESC smjernicama te su osobe podijeljene u dvije grupe : osoba sa normalnim krvnim
pritiskom i osobe sa visoko normalnim krvnim pritiskom.
Osobe sa visoko normalnim krvnim pritiskom imaju povećan rizik od kardiovaskularnih
bolesti, i ako imaju još neke pridružene bolesti, zahtjeva se uvođenje terapije (7).

Krvni pritisak je produkt srčanog minutnog volumena i ukupnog perifernog otpora. Samim
tim svako povećanje srćanog minutnog volumena ili perifernog otpora, ili oba, izaziva porast
krvnog pritiska.

Važno je spomenuti da krvni pritisak također može varirati, a to može zavisiti od raznih
okolišnim uslovima, dobi dana, simpatičkoj stimulaciji kao i od sezonskih varijabiliteta.

S obzirom na noćno padanje tlaka razlikujemo tri kategorije osoba. Prva grupa su “dipper”
kod kojih tokom noći dolazi do pada krvnog tlaka od 10 do 15% i predstavljaju normalnu
pojavu. Postoje i “nondipper” osobe, to su one osobe kod kojih se navedeno ne događa (razlog
je pojačan simpatički tonus). Treća skupina su tzv. extreme dipper, kod kojih dolazi do pada
tlaka za više od 20% i kao prethodna kategorija i oni predstavljaju povišeni kardiovaskularni
rizik (7).

3
4.1.1. IZOLIRANA SISTOLIČKA HIPERTENZIJA

Izolirana sistolička hipertenzija (ISH) većinom se javlja u starijoj dobi (u osoba iznad 65
godina), a definiše se kao sistolički tlak iznad 140 mmHg uz dijastolički tlak niži od 90
mmHg (6). Dijeli se u tri stupnja koja vrijede i za sistoličko-dijastoličku hipertenziju s time
da je udruženost s niskim dijastoličkim tlakom (npr. 60-70 mmHg) dodatni kardiovaskularni
rizik (7).

Sistolička hipertenzija je snažniji faktor kardiovaskularnog rizika od dijastoličke hipertenzije.

Neliječena ISH dovodi do učestalijeg nastanka hipertrofije lijeve komore te predispozicije za
nastanak ishemijske bolesti srca, hroničnog zatajivanja srca, moždanog udara i hronične
bubrežne bolesti, a sve to u vezi je sa nepovoljnim kardiovaskularnim ishodom (8).

4.1.2. REZISTENTNA ARTERIJSKA HIPERTENZIJA

Rezistentna arterijska hipertenzija (RAH) postoji onda, ako i nakon maksimalnih doza od tri
antihipertenzivna lijeka, od kojih jedan mora biti diuretik, ne dođe do zadovoljavajuće
kontrole krvnog tlaka (u opštoj populaciji ispod 140/90 mmHg) (7).

RAH se još smatra i vrijednost krvnog pritiska u okviru ciljnih vrijednosti uz upotrebu četiri
antihipertenziva.

Učestalost ove vrste hipertenzija nije poznata, još uvijek nema epidemioloških istraživanja
vezanih za rezistentnu arterijsku hipertenziju.

U ordinaciji ljekara opšte prakse se javlja u 5% slučajeva, dok u ambulantama nefrologa se

javlja u čak 50% bolesnika, ovisno o stadiju hronične bubrežne bolesti (9). Obično se smatra
da je učestalost rezistentne arterijske hipertenzije puno veća, razlog je taj što se ne razlikuje
pseudorezistentna odnosno prividna RAH od prave RAH.

Uzroci prividne RAH su : nepridržavanje preporučenom liječenju, neadekvatno doziranje

lijekova, nepravilnost u mjerenju krvnog tlaka, interakcije sa drugim lijekovima kao što su
npr. nesteroidni antireumatici, hipervolemija, sekundarna arterijska hipertenzija, te genske
varijacije.

U dijagnostičkom postupku prvo treba isključiti pseudorezistentnu arterijsku hipertenziju,

inzistirati na promjeni načina života i adekvatnoj prehrani sa smanjenim unosom soli, zatim
treba ukinuti uzimanje lijekova koji mogu doći u interakciju sa antihipertenzivima.

Ako i pored svih ovih mjera i postupaka i dalje postoji rezistentna arterijska hipertenzija, uz
standardno liječenje dodatno sniženje krvnog tlaka se postiže dodavanjem antagonista
aldosterona (kao četvrtog lijeka u antihipertenzivnoj terapiji) (10).

4
 5. DIJAGNOZA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE

Glavni postupak za dijagnosticiranje AH je sfigmomanometrija (grč.sfigmomanometar je

tlakomjer, znači glavni postupak za dijagnostiku je mjerenjem krvnog pritiska), dok
anamneza, fizikalni pregled te razni testovi mogu nam pomoći u otkrivanju etiologije i
oštećenih organa.

U oko 90-95% bolesnika uzrok AH nije moguće otkriti pa takav oblik hipertenzije nazivamo
primarnom, esencijalnom ili idiopatskom hipertenzijom. Kod preostalih bolesnika radi se o
sekundarnoj hipertenziji, koja može biti uzrokovana nekom drugom bolešću (kao što je
hiperaldosteronizam, okluzija renalne arterije, Cushingov sindrom te koartakcija aorte), te kod
tih bolesnika treba što prije otkriti uzrok hipertenzije kako bi se moglo primjeniti specifično
liječenje.

Zbog toga nakon što se uzme anamneza i obavi fizikalni pregled dijagnostički postupak bi se
trebao podijeliti u tri koraka : određivanje visine krvnog tlaka, procjena ukupnog rizika od
kardiovaskularnih bolesti i otkrivanje sekundarnih uzroka hipertenzije (7).

Konačna dijagnoza arterijske hipertenzije se može postaviti nakon što se u namanje dva
navrata u dva različita termina s vremenom od nekoliko dana dobiju povišene vrijednosti
krvnog pritiska, s tim što se pri svakom pregledu moraju obaviti najmanje dva mjerenja. Znači
osnovni preduvjet ispravno postavljene dijagnoze, a potom i uspješnog liječenja jeste pravilno
mjerenje krvnog pritiska.

Slika 1. (Scipion Riva-Rocci je ljeta 1895 razvio sfigmomanometar za mjerenje krvnog tlaka
sa manžetom, koje se temelji na slušanju Korotkovovih zvukova.)

5
 5.1. MJERENJE KRVNOG TLAKA

Za mjerenje krvnog tlaka na raspolaganju imamo nekoliko metoda : živin tlakomjer,

kontinuirano 24-satno automatsko mjereje krvnog tlaka (KMAT) i mjerenje arterijskog tlaka
samomjeračem (MATS).

Živin tlakomjeri su u upotrebi više od sto godina i uprkos nekim njegovim nedostatcima i
dalje je osnovna metoda kojom dobivamo trenutačne izmjerene vrijednosti. To što dobivamo
samo trenutačne vrijednosti i jeste najveća mana ove metode.

Prilikom vršenja ove metode, bolesnik mora opušteno sjediti u odgovarajućoj prostoriji
najmanje pet minuta prije mjerenja krvnog tlaka, ruka mora biti položena na podlogu u razini
srca, odjeća ne smije pritiskati arteriju, kod starijih, dijabetičara i kod sumnje na sekundarnu
arterijsku hipertenziju krvni tlak treba mjeriti u stajanju .

Manžeta tlakomjera stavlja se na nadlakticu te bi trebala pokriti barem 2/3 bicepsa, i treba da
bude 2-3 cm iznad kubitalne jame, zatim se napuše iznad očekivane vrijednosti sistoličkog
tlaka te se postepeno ispušta zrak dok je slušalica stetoskopa postavljena iznad brahijalne
arterije. Živa treba da pada brzinom od 2-3 mmHg u sekundi. Kod prvog mjerenja treba
mjeriti na obje ruke, a kasnije na onoj ruci sa višim tlakom.

Kontinuirano 24-satno automatsko mjerenje krvnog tlaka (KMAT) je sve više u upotrebi.
Dokazano je da je ova metoda bolji pokazatelj od rizika kardiovaskularnih bolesti i bolje
komparira sa oštećenjem ciljnih organa od povremenog mjerenja krvnog tlaka. Kod ove
metode bolesnik ima manžetnu na nadlaktici koja je gumenom cjevčicom spojena sa uređajem
čija je masa oko 0,5 kg. Uređaj se obično nosi u torbici ili za pojasom, i krvni pritisak se mjeri
svakih 15-30 minuta tokom 24 sata. Sve vrijednosti se spreme unutar računara ovog aparata i
pritom se pokažu numerički ili kao krivulje, odnosno grafički, pri čemu se pažljivo prikazuju
oscilacije krvnog pritiska tokom dana i noći, a izmjerene srednje vrijednosti najviše
odgovaraju stvarnim vrijednostim krvnog pritiska. Indikacije za primjenu ove metode su
hipertenzija kod trudnica, rezistentna hipertenzija, hipertenzija bijelog mantila, te zbog
praćenja uspješnosti antihipertenzivne terapije.

Slika 2. (Digitalni aparat sa manžetom kojim se sprovodi 24-satno kontinuirano mjerenje

krvnog tlaka)

6
Mjerenje krvnog tlaka samomjeračem (MATS) važno je u redovitoj kontroli krvnog pritiska.
Brown je 1930. godine izjavio da je krvni tlak izmjeren kod kuće nižih vrijednosti od onih koj
je izmjerio ljekar u ordinaciji (11).

Svakom bolesniku je potrebna edukacija o ispravnom mjerenju krvnog pritiska (u sjedećem

položaju, nakon 5 minuta odmora, na ruci na kojoj mu je prethodno izmjeren viši krvni tlak).

Na početku terapije tlak se mjeri svakodnevno, dva puta dnevno u dogovoreno vrijeme(ujutro
između 6 i 9 sati, i navečer između 18 i 21 sat), s tim što bi se svako mjerenje trebalo ponoviti
dva puta u razmaku od 1 minute te izračuna srednja vrijednost koja se potpom upiše u
dnevnik mjerenja.

Kod stabilne arterijske hipertenzije tlak se mjeri jednom u sedam dana u dogovoreno vrijeme,
a prilikom uvođenja novog lijeka u terapiju, prije samo uzimanja lijeka.

Prije posjeta ljekaru tlak bi se trebao mjeriti dva puta dnevno tokom sedam dana (12).

Prema navedenim metodama, a s obzirom na dobivene vrijednosti krvnog tlaka, razlikujemo i

hipertenziju bijelog mantila, te onu tzv. maskirnu hipertenziju.

Hipertenzija bijelog mantila postoji onda kada su vrijednosti krvnog tlaka u ordinaciji
povišene, a kod kućnog mjerenja ili 24-satnog mjerenja uredne.

Obrnuta, maskirna hipertenzija postoji onda kada su vrijednosti u ordinaciji uredne, a

mjerenja kući povišena. Smatra se da i jedna i druga povećavaju ukapan rizik od
kardiovaskularnih bolesti.

Samim tim ovakve pacijente je potrebno uključiti u program praćenja, gdje će se kod
određenog broja pacijenata i ustanoviti hipertenzija.

Na kraju ovog dijela rada možemo reći da je metoda mjerenja krvnog tlaka osnovna i ujedno
i prva metoda izbora.

Međutim, visina izmjerenog krvnog pritiska bilo kojom od navedenih metoda je samo jedan
od uzroka kardiovaskularnog rizika, samim tim za odluku o uvođenju terapije potrebna nam je
i procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika, što nas dovodi do drugog koraka u dijagnostici
arterijske hipertenzije.

7
 5.2. PROCJENA KARDIOVASKULARNOG RIZIKA

Nakon što se postavi dijagnoza arterijske hipertenzije, sljedeće što bi se trebalo uraditi je
procijeniti kardiovaskularni rizik.

Kao što smo ranije naveli apsolutna vrijednost krvnog tlaka u kombinaciji sa rizičnim
čimbenicima, oštećenjima ciljnih organa ili pridruženim bolestima odlučit će hoćemo li i koju
ćemo terapiju uvesti našem bolesniku (7).

Kardiovaskularni rizik je podijeljen u četiri kategorije :

1. Nizak
2. Umjeren
3. Visok
4. Vrlo visok dodatni rizik

Kliničke pokazatelje koji se koriste u procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika ćemo

prikazati u tabeli.

Tabela 2. Podijela kardiovaskularnog rizika u četiri kategorije (7).

Visoko
RČ, SOO ili Normalan SAT normalan SAT Stupanj 1 AH Stupanj 2 AH Stupanj 3 AH
bolest 120-129 ili 130-139 ili SAT 140-159 ili SAT 160-179 ili SAT ≥ 180 ili
DAT 80-84 DAT 85-89 DAT 90-99 DAT 100-109 DAT ≥ 110

Bez RČ Prosječan rizik Prosječan rizik Nizak dodatni Umjeren dodatni Visok dodatni
rizik rizik rizik

1 – 2 RČ Nizak dodatni Nizak dodatni Umjeren dodatni Umjeren dodatni Vrlo visok
rizik rizik rizik rizik dodatni rizik

3 ili više RČ, Umjeren dodatni Visok dodatni Visok dodatni Visok dodatni Vrlo visok
MS, SOO ili ŠB rizik rizik rizik rizik dodatni rizik

Razvijena KV ili Vrlo visok Vrlo visok Vrlo visok Vrlo visok Vrlo visok
bubrežna bolest dodatni rizik dodatni rizik dodatni rizik dodatni rizik dodatni rizik

Skraćenice : SAT: sistolički arterijski tlak; DAT: dijastolički arterijski tlak; AH: arterijska
hipertenzija; RČ: rizični čimbenici; MS: metabolički sindrom; SOO: supkliničko oštećenje
organa; ŠB: šećerna bolest; KV: kardiovaskularna.

8
Klinički pokazatelji koji se koriste u procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika prikazani su
u tabeli 2.

Sastoje se od anamnestičkih i labaratorijskih podataka koji sačinjavaju faktore rizika,

identifikacije oštećenja ciljnih organa ( EKG, ultrazvuk srca, klirens kreatinina,
mikroalbuminurija, zadebljanje karotida ), prisustvo dijabetesa, metaboličkog sindroma,
kardiovaskularne i bubrežne bolesti.

Samo prisustvo kardiovaskularne ili bubrežne bolesti svrstava bolesnike u kategoriju vrlo
visokog dodatnog rizika i pri normalnim vrijednostima krvnog tlaka. Bolesnici visokog
odnosno vrlo visokog rizika su oni koji imaju jedno od sljedećeg :

 Krvni tlak ≥ 180/110 mmHg,

 Sistolički tlak > 160 mmHg uz dijastolički tlak < 70 mmHg,
 Šećernu bolest,
 Metabolički sindrom.
 ≥ 3 kardiovaskularnih uzroka rizika,
 Jedno ili više supkliničkih oštećenja ciljnih organa ( EKG-om ili UZV srca potvrđena
hipertrofija lijeve komore, zadebljanje karotide, povišena krutost arterija, umjeren
porast serumskog kreatinina, snižena glomerularna filtracija (eGFR) ili klirens
kreatinina, mikroalbuminurija ili proteinurija.

Postoje i rutinski testovi koje bi trebalo raditi svakom bolesniku sa povišenim krvnim tlakom,
a to su :

 hemoglobin i hematokrit,
 glukoza u plazmi natašte, u serumu,
 ukupni holesterol. LDL, HDL,
 trigliceridi,
 kalij,
 mokraćna kiselina.
 Kreatinin,
 Pregled mokraće s određivanjem mikroalbuminurije,
 EKG (7).

Dodatne pretrage koje je potrebno uraditi kod procjene oštećenja ciljnih organa ovise o
kliničkoj indikaciji : UZV srca, UZV karotide, kvantitativno određivanje proteinurije, pregled
očne pozadine, test opterećenja glukozom (kada je glukoza natašte > 5,6 mmol/l), kućno
mjerenje tlaka i KMAT te mjerenje brzine pulsnog vala (7).

U onih bolesnika kod kojih na temelju anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda i

učinjenih rutinskih pretraga sumnjamo na sekundarnu hipertenziju moramo učiniti dodatnu
obradu (renin, aldosteron, katekolamini u plazmi i/ili mokraći, kortizol, TSH, ultrazvučni
pregled bubrega i nadbubrežnih žlijezda, CT, MR, angiografija i dr.).

9
6. LIJEČENJE ARTERIJSKE HIPERTENZIJE

Cilj liječenja arterijske hipertenzije je postići ciljne vrijednosti krvnog pritiska uz smanjenje
ukupnog kardiovaskularnog rizika. Ciljne vrijednosti krvnog tlaka su < 140/90 mmHg, kod
već utvrđene KV ili šećerne bolesti < 130/80 mmHg, a kod prisutne bubrežne bolesti i niže, <
125/80 mmHg (7).

Liječenje bolesnika zavisi od procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika, nekim bolesnicima

dovoljna je nefarmakološka terapija, dok je za ostale potrebna i farmakološka.

Liječenje osoba sa visokim krvnim tlakom ne ovisi samo o vrijednostima krvnog tlaka nego i
o ukupnom kardiovaskularnom riziku (nizak, umjeren, visok, vrlo visok).

Bolesnici koji imaju visoko normalan krvni tlak i bez nekih drugih rizičnih uzroka ne
zahtijevaju intervenciju, ali je i kod njih promjena životnih navika dobrodošla.

Oni bolesnici sa jedan do dva rizična čimbenika zahtijevaju intenzivne promjene životnih
navika.

Prisutnost tri ili više rizičnih čimbenika uz promjenu životnih navika zahtjeva i moguću
primjenu farmakološke terapije.

Šećerna bolest, uz prisutnu kardiovaskularnu ili bubrežnu bolest zahtijevaju obaveznu

promjenu farmakološkog liječenja (uvijek uz promjenu životnih navika).

Dok na drugoj strani hipertenzija trećeg stupnja (RR > 180/110 mmHg) zahtijeva primjenu
farmakološke terapije uz intenzivnu promjenu stila života i onda kada su rizični čimbenici
odsutni.

U sljedećoj tabeli ću vam prikazati kako bi trebalo izgledati liječenje hipertenzije prema
stepenu kardiovaskularnog rizika, a u daljem dijelu rada ćemo reći nešto više o
nefarmakološkoj i farmakološkoj terapiji.

10
 Tabela 3. Liječenje hipertenzije prema stepenu kardiovaskularnog rizika (7).

RČ, SOO ili Normalan SAT Visoko Stupanj 1 AH Stupanj 2 AH Stupanj 3 AH

bolest 120 – 129 ili normalan SAT SAT 140 – 159 SAT 160 – 179 SAT ≥ 180 ili
DAT 80 – 84 130 – 139 ili ili DAT 90 – 99 ili DAT 100 – DAT ≥ 110
DAT 85 – 89 109
Promjena Promjena
životnih navika životnih navika Promjena
kroz nekoliko kroz nekoliko životnih navika
Bez RČ Bez intervencije Bez intervencije mjeseci, ako se tjedana, ako se + odmah početi
ne postigne ne postigne terapiju
regulacija AT, regulacija AT, lijekovima
uvesti lijekove uvesti lijekove
Promjena Promjena Promjena
životnih navika životnih navika životnih navika
Promjena Promjena kroz nekoliko kroz nekoliko + odmah početi
1 – 2 RČ životnih navika životnih navika mjeseci, ako se mjeseci, ako se terapiju
ne postigne ne postigne lijekovima
regulacija AT, regulacija AT,
uvesti lijekove uvesti lijekove
Promjena
3 ili više RČ, Promjena životnih navika,
MS, SOO životnih navika razmotriti Promjena Promjena Promjena
terapiju životnih navika životnih navika životnih navika
lijekovima + terapija + terapija + odmah početi
Promjena lijekovima lijekovima terapiju
Šećerna bolest Promjena životnih navika lijekovima
životnih navika + terapija
lijekovima
Promjena Promjena Promjena Promjena Promjena
Razvijena KV ili životnih navika životnih navika životnih navika životnih navika životnih navika
bubrežna bolest + odmah početi + odmah početi + odmah početi + odmah početi + odmah početi
terapiju terapiju terapiju terapiju terapiju
lijekovima lijekovima lijekovima lijekovima lijekovima

Skraćenice: SAT: sistolički arterijski tlak; DAT: dijastolički arterijski tlak; AH: arterijska
hipertenzija; RČ: rizični čimbenici; AT: arterijski tlak; MS: metabolički sindrom; SOO:
supkliničko oštećenje organa; KV: kardiovaskularna bolest.

11
 6.1. NEFARMAKLOŠKE MJERE U TERAPIJI ARTERIJSKE
HIPERTENZIJE

Za svaki od stepena hipertenzije preporučuje se nefarmakološke mjere. Promjena stila života i

prehrambenih navika ostala je osnovna i početna mjera u liječenju povišenog krvnog tlaka.
Modifikacija životnog stila se preporučava u svim smjernicama za liječenje hipertenzije.

Ovakav nefarmakološki pristup liječenju hipertenzije može dovesti do smanjenja pritiska, što
je pokazala DASH studija. U DASH studiji režim ishrane je sadžavao mnogo voća, povrća,
mliječne proizvode sa malo masti, a i ostali prehrambeni proizvodi sadržavali su malo
holesterola kao i malo zasićenih i ukupnih masti.

Nefarmakološkim mjerama možemo značajno sniziti krvni pritisak, a neke od opće

prihvaćenih mjera su : prestanak pušenja, smanjenje i stabilizacija tjelesne težine, smanjenje
prekomjernog unosa alkohola, tjelesna aktivnost, smanjen unos soli u organizam, povećano
unošenje voća i povrća (13).

U populacijama koje imaju nizak unos soli skoro pa i da nema esencijalne hipertenzije kao
niti porasta krvnog tlaka u starijoj životnoj dobi (14).

U sljedećoj tabeli su prikazane najvažnije nefarmakološke mjere koje mogu prevenirati ili
smanjiti povećani pritisak.

Tabela 4. Nefarmakološke mjere koje dovode do smanjenja pritiska

Redukcija tjelesne težine; indeks tjelesne mase 18.5-24.9 kg/m2

Redukcija unošenja natrija na 100 mmola dnevno (2,4g natrija ili 6g natrij hlorida)

Voditi računa o dovoljnom konzumiranju kalija, kalcija i magnezija

Povećati konzumiranje voća, povrća, (najmanje 4 puta dnevno), mliječnih prizvoda sa malo
masti, i sa smanjenom količinom zasićenih i ukupnih masti (usvajanje tzv. DASH prehrane)
Povećati konzumiranje ribe (barem tri puta sedmično)

Povećati konzumiranje integralnih žitarica (pored djelovanja na pritisak, popravljaju lipidni

status i smanjuju rizik nastanka raka)
Općenito mediteranski tip ishrane (riba, povrće, voće, maslinovo ulje)

Prestanak pušenja

Povećati fizičku aktivnost i upražnjavati aerobni program vježbanja (brzo hodanje najmanje 30
min dnevno, više puta sedmično, trčanje, plivanje, )
Smanjiti unošenje alkohola; za žene do 20 g/dan, za muškarce 20-39 g/dan

Relaksacione tehnike, transcendetalna meditacija, joga, razne tehnike disanja

12
 6.2. FARMAKOLOŠKA TERAPIJA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE

Ako je nakon 6 mjeseci promijenjenog načina života sistolički krvni tlak i dalje >140 mmHg,
a dijastolički >90 mmHg, potrebno je započeti liječenje antihipertenzivima. Ako hipertenzija
nije teška obično se započinje niskim dozama.

Farmakoterapiju, zajedno s promjenama u načinu života, započinjemo odmah u bolesnika s

prehipertenzijom ili hipertenzijom u sklopu dijabetesa, bubrežnih bolesti, oštećenja ciljnih
organa. Također liječenje treba odmah započeti i u bolesnika s nekim od kardiovaskularnih
rizičnih čimbenika, kao i u onih kojima su mjerene vrijednosti krvnog tlaka >160/100 mmHg.

Prema ESH-ESC postoji pet temeljnih skupina antihipertenziva :

 Tiazidski diuretici
 Beta blokatori
 Blokatori kalcijumovih kanala
 ACE inhibitori
 Blokatori angiotenzinskih receptora.

Kod arterijske hipertenzije ne postoji lijek prvog izbora, sve ove skupine lijekova su prikladne
za započinjanje i održavanje antihipertenzivnog liječenja, bilo to kao monoterapija ili u nekim
od kombinacija.

Svaka od ovih skupina lijekova ima svoja specifična svojstva, prednosti i ograničenja koja je
potrebno poznavati kako bismo ih mogli optimalno koristiti.

Ako početni lijek nije učinkovit ili ima neprihvatljive nuspojave, može se zamijeniti drugim
lijekom. No ako je početni lijek samo djelomično učinkovit, a dobro se tolerira, može se
povisiti doza ili dodati drugi lijek s različitim mehanizmom djelovanja. Mnogi bolesnici
trebaju više od jednog lijeka.

Kombinacijsko liječenje je predloženo kao alternativa monoterapiji od samog početka

liječenja ovisno o visini krvnog tlaka (osobe sa krvnim pritiskom iznad 160/100 mmHg) i
ukupnom kardiovaskularnom riziku (osobe s visokim ili vrlo visokim rizikom) (7).

Tabela 5. Povoljne kombinacije antihipertenziva (7).

+ ACE inhibitor
Tiazidski diuretik
+ antagonist angiotenzinskih receptora

+ ACE inhibitor
Kalcijski antagonist + antagonist angiotenzinskih receptora
+ tiazidski diuretik
Beta blokator + kalcij antagonist

13
Od antihipertenzivnih lijekova, ukoliko nema nekih posebnih indikacija, osnovni lijek je
tiazidski diuretik, prema JNC-7 (15).

Ipak prilikom izbora prvog lijeka postoje određene stvari o kojima treba povesti računa.
Diuretici posebno indapamid i ACE inhibitori dovode do značajnijeg smanjenja moždanog
udara.

Antagonisti angiotenzina i ACE inhibitori značajnije smanjuju incidenciju zatajivanja srca

nego drugi antihipertenzivni lijekovi.

Kod starijih osoba sa izoliranom sistolnom hipertenzijom prednost treba dati tiazidskim
diureticima i antagonistima kalcija.

U tabeli 6. su prikazana određena klinička stanja i prateća oboljenja kod hipertenzivnog

pacijenta, koja utiču na izbor antihipertenzivne terapije (15).

Tabela 6. Izbor antihipertenzivne terapije sa pridruženim kliničkim stanjima (15).

Bolest Lijek izbora

Zatajivanje srca diuretik, BB, ACEI, AAII, ANT ALD

Stanje nakon infarkta BB, ACEI, ANT ALD

Koronarna bolest (visoko rizičan pacijent) BB, ACEI, ANT ALD, ANT KAL, diuretik

Dijabetes ACEI, AA II, ANT KAL, BB, diuretik

Hronično bubrežno oboljenje ACEI, AA II

Prevencija ponovnog moždanog udara / TIA ACEI, diuretik

Hipertrofija lijeve komore ACEI.AAII, BB, ANT KAL

Izolirana sistolna hipertenzija Tiazidski diuretik, ANT KAL

Dislipidemija AB, ACEI.AAII, ANT KAL, urapidil

BB=beta blokator; ACEI=inhibitor konvertirajućeg enzima; AA ll=antagonist angiotenzina II;

ANTALD=antagonist aldosterona; ANT KAL=antagonist kalcija; AB=alfa blokator

14
Osim svega navedenog na izbor antihipertenzivne terapije utiču i ostali mnogobrojni faktori :

 Dob,
 Spol,
 Rasa,
 Stepen hipertenzije i brzina kojom se bolest razvija,
 Kardiovaskularni profil faktora rizika za svakog pacijenta posebno,
 Promjene na ciljnim organima, te prisustvo kardiovaskularnog i renalnog oboljenja,
kao i dijabetesa,
 Prisustvo drugih patoloških stanja koja mogu da ograniče primjenu lijekova,
 Mogućnost farmakološke interakcije sa lijekovima koji se primjenjuju zbog drugih
patoloških stanja kod pacijenta,
 Cijena lijeka, koja ne bi trebala da bude važnija od njegove efikasnosti i
podnošljivosti.

Da bi se postigle ciljne vrijednosti krvnog pritiska, potrebno je da se primi više od jednog

antihipertenzivnog lijeka (16).

Slika 3. (Liječenje hipertenzije možemo započeti ili monoterapijom ili kombinacijskom

terapijom, naravno uz nefarmakološke mjere) (7).
15
7. REVIZIJA KARTONA

REVIZIJA KARTONA KOD HIPERTENZIJE OBRAZAC IZVJEŠTAJA DIO „A“

Pitanja za podatke Ukupno

1. Broj ženskih pacijenta

20

Broj muških pacijenta 0

2. Broj pacijenata u rangu starosne dobi: < 30
3
Broj pacijenata u rangu starosne dobi: 30-50
6
Broj pacijenata u rangu starosne dobi: >50
11
3.
Broj pacijenata čiji je status pušenja bio 19
zabilježen u kartonu
4. Od 20 pacijenta, koliko ih je u kartonu imalo
zabilježeno očitanje ukupnog holesterola? 13

Od njih, koliko je rađeno u prošloj godini? 11

5. Od 20 pacijenta, koliko ih je imalo zabilježeno
očitanje BMI-a u kartonima? 17

Koliko ih je rađeno u protekloj godini? 10

6. Koliko od ovih 20 pacijenata ima unesenu
vrijednost krvnog pritiska u medicinskom 18
kartonu?
Koliko od tih je rađeno u protekloj godini? 12
Koliko je ciljanih vrijednosti krvnog pritiska
postignuto? 13
7. Broj pacijenta koji su na sljedećim lijekovima za
KP: 3
I fursamide
II thiazide diuretic 7
III ACE inhibitor 10
IV beta-bloker 5
V blokator kalcijumovih kanala 4
VI drugi 7
8. Koliko pacijenta nije na lijekovima, prema 4
kartonu?

16
PRKUPLJANJE PODATAKA ZA REVIZIJU HIPERTENZIJE TIM I
Da li je Prema kartonu, unesite nivo Da li su pacijentovi lijekovi navedeni u kartonu? Ako jeste,
status i datum najskorije Da li je štrihirajte odgovarajuće polje. Ako ne, ostavite prazno. Ako
pušenja zabilježenih mjerenja. Ako ciljani pacijent nije na lijekovima , štriirajte zadnje polje.
kod nije zabilježeno u kartonu KP kod
pacijent polje ostavite prazno. pacijent
a a Fursa Drugi ACE Beta Blokat Bez
Spol Dob u zabiljež postign mide diuret inhibit bloker or Drugi lijeko
godin en u Krvni ut ici ori kalcij va
ama karton? Holestero BMI pritisa umovi
l k h
1 M Ž 1940 DA NE 2,2 31,6 140/80 DA NE √ √ kanal √
NE NE a √
2 M Ž 1945 DA NE 5,5 27,55 120/70 DA NE √

17
3 M Ž 1937 DA NE 3,9 28,6 140/80 DA NE √ √
NE NE
4 M Ž 1977 DA NE 4,5 23,32 120/80 DA NE √ √
5 M Ž 1932 DA NE 3,8 26 110/80 DA NE √ √
6 M Ž 1940 DA NE 4,5 24 170/100 DA NE √ √
7 M Ž 1987 DA NE 6,4 24,3 130/70 DA NE √
8 M Ž 1959 DA NE 52 130/80 DA NE √
9 M Ž 1931 DA NE 6,4 27,36 160/90 DA NE √ √ √
10 M Ž 1941 DA NE 6,4 43,4 140/90 DA NE √
11 M Ž 1925 DA NE 6 24 140/80 DA NE √ √ √
12 M Ž 1975 DA NE 4 24 DA NE √ √
13 M Ž 1995 DA NE 130/70 DA NE √ √ √
14 M Ž 1959 DA NE 25,35 120/80 DA NE √
15 M Ž 1990 DA NE 22,32 110/70 DA NE √ √ √ √
16 M Ž 1926 DA NE 6 29 150/90 DA NE √ √
17 M Ž 1972 DA NE 3,7 24 120/80 DA NE √
18 M Ž 1970 DA NE 6,5 140/80 DA NE √
19 M Ž 1970 DA NE 21 DA NE √ √
20 M Ž 1993 DA NE 130/70 DA NE √
8. REZULTATI

Ukupan broj pregledanih kartona pacijenata koji imaju dijagnostikovanu hipertenziju je 20.

Broj pacijenata
25

20

15

10

0
Broj ženskih pacijenata Broj muških pacijenata

Grafikon 1. Broj ženskih odnosno muških pacijenata koji su ispitani.

Najveći broj pacijenata je imao više od 50 godina, njih 11 od ukupno 20 ili 55%. Broj
pacijenata u rangu starosne dobi između 30-50 godina je 6 od ukupno 20 ili 30%. I broj
pacijenata koji su mlađi od 30 godina je 3, odnosno 15%.

Starosna dob pacijenata

15%

< 30 godina
55% 30%
30 - 50 godina
> 50 godina

Grafikon 2. Starosna dob ispitanih pacijenata.

18
Broj pacijenata čiji je status pušenja zabilježen u kartonu je 19, što iznosi 95% ukupnog
procenata.

Od toga 6 odnosno 30% pacijenata su pušaći, 13 tj. 65% su nepušaći i kod 1 tj. 5% pacijenta
status o pušenju nije zabilježen u kartonu.

Status o pušenju

5%

30% Pušaći

Nepušaći

Nije navedeno
65%

Grafikon 3. Status o pušenju pacijenata.

19
Broj pacijenata kod kojih je zabilježen ukupni holesterol je 13 tj. 65% od ukupnog broja
pacijenata.

Zabilježen ukupni holesterol

35%

Da Ne
65%

Grafikon 4. Pokazuje rezultate ukupnog holesterola koji su navedeni u kartonima.

Kod 17 pacijenata je zabilježen BMI, što je 85% pacijenata, dok kod 3 odnosno 15%
pacijenata nije navedeno u kartonu.

Zabilježen BMI

15%

Da Ne

85%

Grafikon 5. Rezultati zabilježenog BMI.

20
Broj pacijenata kod kojih je status o krvnom pritisku zabilježen u kartonu je 18 što je 90% od
ukupnog broja.

Zabilježen KP

10%

Da Ne

90%

Grafikon 6. Predstavlja rezultate zabilježenog krvnog pritiska u kartonima.

U grafikonu 6 nam je predstavljen procenat pacijenata čiji su rezultati uneseni u zdravstvene

kartone, dok u grafikonu 7 će biti prikazan postotak pacijenata kod kojih su postignute ciljne
vrijednosti krvnog pritiska.

Postignute ciljne vrijednosti KP-a

10%

Da
25%
Ne
Nije navedeno
65%

Grafikon 7. Procenti postignutih ciljni vrijednosti krvnog pritiska.

21
U sljedećem grafikonu ćemo prikazati lijekove koji su navedeni u kartonima.

10
10
9
8 7 7
7
6 5
5 4 4
4 3
3
2
1
0

Grafikon 8. Prikazuje status lijekova koje pacijenti troše.

22
9. DISKUSIJA

Nakon što smo izanalizirali dobivene podatke iz zdravstvenih kartona pacijenata, dobili smo
sljedeće rezultate. Od ukupno 20 ispitanih pacijenata, 20 su žene.

Od toga u starosnoj dobi < 30 godina se nalaze 3 pacijentice, 6 pacijentica se nalazi u

starosnoj dobi između 30 i 50 godina, a 11 njih pripada starosnoj dobi koja ima više od 50
godina.

Dobar podatak je taj što je status pušenja zabilježen u 19 pacijenata, od kojih je čak 65% njih
pušaći, a 30% su nepušaći, dok je kod 5% pacijenata odnosno samo jednog pacijenta nije
zabilježen status.

Zabilježene vrijednosti ukupnog holesterola ima 65% pacijenata.

Kod 17 pacijenata je zabilježen BMI, što je 85% pacijenata, dok kod 3 odnosno 15%
pacijenata nije navedeno u kartonu.

Broj pacijenata kod kojih je status o krvnom pritisku zabilježen u kartonu je 18 što je 90% od
ukupnog broja, a kod čak 65% njih su postignute ciljne vrijednosti krvnog pritiska.

Možemo zaključiti da većina pacijenata koristi kombinaciju ACE inhibitora + tiazidni

diuretika, također dosta njih koristi i ostale lijekove.

23
10. ULOGA MEDICINSKE SESTRE

Sestrinske dijagnoze služe medicinskim sestrama da definiraju aktuelan ili potencijalan

zdravstveni problem koji su one ovlaštene tretirati prema zadanom cilju.

Sestrinske dijagnoze formuliraju se prema PES modelu, koji označava (P) problem, (E)
etiologiju i (S) simptom. Prednosti korištenja sestrinskih dijagnoza su te da olakšavaju
komunikaciju između zdravstvenih radnika te služe kao dokaz za obavljen sestrisnki rad.

Među najčešćim dijagnozoma koje se javljaju uz arterijsku hipertenziju su i anksioznost,

pretilost, visok rizik za smanjeno podnošenje napora i akutna bol.

Anksioznost se javlja u bolesnika koji nisu dovoljno educirani na način kako bi liječili
arterijsku hipertenziju. Može se javiti u početku saznanja o oboljenju. Jedan od razloga
javljanja pretilosti je neznanje o kalorijskim vrijednostima određene hrane. Visok rizik za
smanjeno podnošenje napora javlja se kod vrlo pretilih bolesnika kojima prijeti
kardiovaskularno oboljenje. Uz akutnu bol koja se može pojaviti u grudnom košu, osoba
može imati i česte glavobolje.

10.1. ANKSIOZNOST

Anksioznost je nejasan osjećaj neugodnosti ili straha koji je praćen psihomotornom

napetošću, panikom, tjeskobom, gubitkom kontrole i sigurnosti s kojima se pojedinac ne može
suočiti.

Ciljevi :

 Da pacijent može prepoznati znakove anksioznosti.

 Da se pacijent pozitivno suoči sa anksioznosti.
 Da pacijent zna opisati smanjenu razinu anksioznosti.
 Da pacijent ne ozljedi sebe, a ni druge.

Intervencije :

 Stvoriti profesionalni empatijski odnos, pacijentu pokazati razumijevanje njegovih

osjećaja.
 Stvoriti osjećaj sigurnosti kod pacijenta.
 Opažati necerbalne izraze anksioznosti (smanjena komunikativnost, razdražljivost do
agresije).
 Stvoriti osjećaj povjerenja i pokazati stručnost.
 Pacijenta upoznati sa okolinom, aktivnostima, osobljem i ostalim pacijentima.

24
 10.2. PRETILOST SA PREKOMJERNIM UZIMANJEM
VISOKOKALORIČNE HRANE

Pretilošću se smatra povećana tjelesna težina zbog prekomjernog unosa organizmu potrebnih
nutrijenata.

Ciljevi:

 Pacijenti ne smiju dobivati na tjelesnoj težini.

 Pacijenti će postepeno gubiti na težini.
 Pacijenti moraju da razumiju uzroke problema i načine na koje im se pomaže.
 Pacijenti će pokazati interes za manji i kvalitetniji unos hrane.
 Pacijenti moraju da zadovolje energetski unos hrane u određenim kalorijskim
vrijednostima.

Intervencije :

 Pacijente vagati jedanput sedmično.

 Objasniti im važnost unosa propisane količine hrane određenih kalorijskih vrijednosti.
 U saradnji sa nutricionistom izraditi plan prehrane.
 Osigurati pacijentu psihološku potporu.
 Poticati pacijenta za provođenje oralne higijene prije i poslije jela.

10.3. VISOK RIZIK ZA SMANJENO PODNOŠENJE NAPORA

Visokim rizikom za smanjeno podnošenje napora se smatra stanje nedovoljne fizičke i

psihičke snage da se izdrže ili dovrše potrebne ili željene dnevne aktivnosti.

Ciljevi :

 Pacijent će obavljati svakodnevne aktivnosti bez znakova napora.

 Pacijent će očuvati mišićnu snagu i tonus.
 Pacijent će demonstrirati metode očuvanja snage.

Intervencije :

 Prepoznati faktore koji utječu na neučinkovitost disanja.

 Primjeniti terapiju kisikom prema pisanoj odredbi ljekara.
 Smjestiti pacijenta u položaj koji omogućava neometano disanje i ne umara ga.
 Podučiti pacijenta pravilnom iskašljavanju četiri puta dnevno, pola sata prije obroka ili
spavanja.
 Planirati s pacijentom svakodnevne aktivnosti i odmor.
25
 10.4. AKUTNA BOL

Akutna bol je neugodan nagli ili usporeni osjetilni doživljaj koji proizlazi iz stvarnih ili
mogućih oštećenja tkiva s predvidljivim završetkom u trajanju kraćem od 6 mejseci.

Ciljevi :

 Pacijent neće osjećati bol.

 Pacijent će na skali boli iskazati nižu bol od početne.
 Pacijent će nabrojati uzroke boli.
 Pacijent će prepoznati faktore koji utječu na jačinu boli.
 Pacijent će znati načine ublažavanja boli.

Intervencije :

 Prepoznati znakove boli.

 Izmjeriti vitalne funkcije.
 Ublažavati bol na način kako je pacijent naučio.
 Istražiti zajedno sa pacijentom različite metode kontrole boli.

26
11. LITERATURA

(1) Ezzati M, Lopez AD, Rodgers A, Vander Hoorn S, Murray CJ. Comparative Risk
Assessment Collaborating Group. Selected major risk factors and global and regional burden
of disease. Lancet 2002;360:1347-60.

(2) Lawes CM, Vander Hoorn S, Law MR, Elliott P, MacMahon S, Rodgers A. High blood
pressure. In: Ezzati M, Lopez AD, Rodgers A, Murray CJL. Comparative quantification of
health risks; global and regional burden of disease attributable selected major risk factors.
Geneva: World Health Organization, 2004:281-390.

(3) Lewington S, Clarke R, Qizilbash N, Peto R, Collins R. Prospective Studies

Collaboration. Age-specific relevance of usual blood pressure to vascular mortality: a meta-
analysis of individual data for one million adults in 61 prospective studies. Lancet
2002;360:1903-13.

(4) Jelaković B, Željković-Vrkić T, Pećin I, Dika Z, Jovanović A, Podobnik D et al. Arterijska

hipertenzija u Hrvatskoj. Rezultati EH-UH studije. Acta Med Croatica 2007;61: 287-92.

(5) Wolf-Maier K, Cooper RS, Banegas JR, Giampaoli, Hense HW, Joffres M et al.
Hypertension prevalence and blood pressure levels in 6 European countries, Canada, and
United States of America. JAMA 2003;289:2363-9.

(6) Vokonas PS, Kannel WB, Cupples LA. Epidemiology and risk of hypertension in the
elderly: the Framingham Study. J Hypertens 1988;6(Suppl.1):3-9.

(7) Mancia G, De Backer G, Dominiczak A, Cifkova R, Germano G, Grassi G et al. 2007

Guidelines for the Management of Arterial Hypertension: The Task Force for the
Management of Arterial Hypertension of the European Society of Hypertension (ESH) and of
the European Society of Cardiology (ESC). J Hypertens 2007;25:1105-87.

(8) Koren MJ, Devereux RB, Casale PN, Savage D.D., Laragh JH. Relation of left ventricular
mass and geometry to morbidity and mortality in uncomplicated essential hypertension. Ann
Intern Med 1991;114:345-52.

(9) Ljutić D, Jeličić I. Rezistentna arterijska hipertenzija. Medicus 2007;16:195-9.

(10) Calhoun DA. Low-dose aldosterone blockade as a new treatment paradigm for
controlling resistance hypertension. J Clin Hypertens 2007;9(Suppl 1):19-24.

(11) Brown GE. Daily and monthly rhythm in the blood pressure of a man with hypertension:
a three year study. Ann Intern Med 1930;3:1177-89.

(12) Željković-Vrkić T, Premužić V, Jelaković B. Mjerenje arterijskog tlaka. Medicus

2007;16:147-57.

(13) Dickinson HO, Mason JM, Nicolson DJ, Campbell F, Beyer FR, Cook SW et al.
Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized
controlled trials. J Hypertens 2006;24:215-33

27
(14) Kuzmanić D, Laganović M, Željković-Vrkić T, Kos J, Fištrek M. Značenje dijetetskih
mjera u prevenciji i liječenju hipertenzije. Medicus 2007;16:167-72.

(15) Gerc V, Bukša M, Arslanagić A, Begović B, Gavrankapetanović I. Dijagnostičko

terapijski vodič za arterijsku hipertenziju. Ministarstvo zdravstva kantona Sarajevo,Sarajevo.
2005.

(16) Pavletić Peršić M, Vuksanović-Mikuličić S, Rački S. Arterijska hipertenzija. Medicina

Fluminensis 46 376-389 - 2010.

28