---------- IV Dio ----------

ZRNATI KOMPOZITI:
BETON I ASFALT
13
Zrnati kompoziti

Uvod
Beton i asfalt su zrnati kompoziti koji se sastoje od jedne kontinuirane faze (portland
cement i bitumen kao vezivo) i jedne diskontinuirane zrnate faze (agregat). Posljedica

1. Razlike
udjel agregata (interlocking) zrna
agregata (Sl. 13.1).
2.

postigla dodatna stabilnost materijala.

3.
reakcijom, a asfalt

Prema tome, asfalt, koji je slabiji i fleksibilniji, se najviše koristi za asfaltiranje

prometnica, sa ciljem da asfaltni sloj preraspodijeli konce

Slika 13.1. (a) shematska struktura betona i (b) shematska struktura asfalta.

180
 neke koncepte mehanike zrnatih
kompozitnih materijala i dati kratak prikaz njihovih implikacija na beton i asfalt
obzirom na razlike u njihovoj strukturi.
Na
slikama 13.2a i 13.2b su prikazani najjednostavniji modeli u kojima su kompozitni
elementi paralelni ili u seriji u odnosu na vanjske sile.

Slika 13.2. paralelni; (b) serijski; (c)

Hirschov; (d) Countov i (e) agregatni.

Mehanika zrnatih kompozita

nje

jednadžbe (13.1):

Ec = E pV p + EmVm (13.1)
gdje je Ep ti zrna, Em Vp i Vm
volumni udjeli zrna odnosno matrice (tj. V p + Vm = 1 ). U izvodu jednadžbe 13.1
pretpostavlja se da je deformacija u obje komponente jednaka, što podrazumijeva
e u komponentama kompozita
. Jednadžba 13.1. je poznata kao zakon smjese. Kod serijskog modela se
pretpostavlja da je naprezanje u obje komponente jednako, ali su deformacije

181
(13.2):

1 V p Vm
= + (13.2)
Ec E p Em

E p ⋅ Em
Ec = . (13.2a)
Em ⋅ V p + E p ⋅ Vm

Ovaj model je najbolje primijeniti na kompozit koji se sastoji o

mekane matrice. Opisani modeli se koriste i . Zakon

vost ili

paralelnim ili serijskim modelom. Jednadžbe 13.1 i 13.2 predstavljaju gornju

13.3), pa su stoga
predloženi složenij
Na primjer, Hirschov model (sl. 13.2c) je kombinacija paralelnog i serijskog
modela i Ec

1  1  V 
= X  + (1 − X ) p + Vm  (13.3)
Ec V E +V E  E 
 p p m m   p Em 
Paralelni model Serijski model

gdje je X mjera doprinosa svakog modela (0 < X < 1). Hirsch je razmatrao
X se može
interpretirati mponent
beton. Utjecaj Vp 13.4 za agregate

Ep
Countov model (sl. 13

1 1 − Vp
1/ 2
1
= + . (13.4)
Ec Em  1 − V p1 / 2 
 1 / 2  Em + E p
 V 
 p 

Prikladnije je koristiti model agregata (sl. 13.2e) koji se sastoji od matrice u kojoj

 (1 − V p ) Em + (1 + V p ) E p 
Ec =   ⋅ Em . (13.5)
 (1 + V p ) Em + (1 − V p ) E p 

182
Slika 13.3. .

Slika 13.4. betona.

183
Ovi složeniji modeli ne mogu predvidjeti ponašanje kompozita koji se sastoji od

13.3 do 13.5 su vrlo

13.3).

Zakazivanje zrnatih kompozita

Zakazivanje
kratko analizirati ponašanje krhkih materijala. Promatrajmo

om betonu od portland cementa. Pukotina koja propagira

, i može se desiti da bude potpuno

potpunog zakazivanja kompozita. Situacija je pogoršan

U nekim
ili mogu nepovoljno
utjecati na mikrostrukturu u njihovoj blizini (sl. 13.5a) što rezultira slabijom
vezo
svim kompozitima se javlja koncentracija naprezanja na njihovoj granici (sl.
13 m = Ep/Em
javlja i lokalizira n
kroz matricu. Pojava mnoštva pukotina rezultira nelinearnim radnim dijagramom i
13.6b). Kada je m približno jednak jedinici,
koncentracija naprezanja je zanemariva, pa je tendencija zarobljavanja pukotine

13.6c) u tvrdu matricu (tj. m < 1),

ponovo se u kompozitu može pojaviti mnoštvo pukotina,
sada manja (sl.
13.6d).

Slika 13.5.
(k(
pi m je deformacija zrna odnosno matrice.)

184
Slika 13.6.
kompozit, m >> 1, (c) kompozit, m m << 1.

13.7. Dodavanje
, jer se javljaju
slaba mjesta u materijalu od kojih se pukotine lakše šire do potpunog zakazivanja

krut što vrijedi za korund (Al2O3) i silicijev

karbid (SiC) (sl. 13.7).

185
Slika 13.7.
zrnatog kompozita.

postaje složenija, jer se koncentracija

materijala. Iako ispuna zbog

preraspodjele, naprezanje u ispuni je vrlo malo,

kao što je prikazano na sl. 13.8.

186
Slika 13.8. vrlo gustog polietilena. Teorijska
krivulja

Sastav i struktura

d i gotovo
idealno krhki materijal, dok je bitumen relativno slab materijal koji se ponaša

betonske i asfaltne mješavine moraju sadržavati .

sl. 13.1.
Cementna pasta zauzima oko 30% volumena betona, a agregat približno 70%,
pa se može smatrati da je agregat dispergiran u kontinuiranoj cementnoj matrici, sa
nezn
, agregat zauzima oko 90% volumena mješavine, a

bitumen se nalazi u šupljinama i

187
dvije faze
asfalta.

sloju. Kako nema kemijske reakcije, svojstva bitumena u blizini agregata su ista
kao i svojstva homogenog dijela bitumena. Prema tome, jedino važno svojstvo

Kod betona Prvo, neke vrste agregata kemijski

(tendencija vode, kao najlakšeg sastojka betona, da izbije na površinu) koje se

nastaje
koji je porozniji od homogenog dijela matrice pa je
stoga i

ponašanje

Fluidnost
Kod oba

se materijali mogli miješati, u

U stvarnosti se ovi materijali ponašaju

mnogo složenije nego što ovaj jednostavni pristup sugerira.
interakcije izme beton je manje krhki
materijal nego što je to cementna pasta (ili sam agregat). Ovo se može vidjeti na sl.
13.9.
ali je njegov radni dijagram nelinearan, za razliku od

ne toliko kao
bitumen. Deformacijska svojstva asfalta sa malim sadržajem bitumena koji se

temperatura.
Iako oba materijala sadrže agregat dispergiran u kontinuiranoj matrici veziva,
13.10). Njihovo ponašanje i svojstva, u

188
praksi, se teorije kompozitnih
materijala, pa se moraju koristiti empirijske metode.

Slika 13.9.

Slika 13.10.

189
 14
Sastojci betona
Uvod

Naziv beton, u ovom poglavlju,

– 80 %). Ostali

Vezivanj
naziva se hidratacija
proces hidratacije kao i produkti hidratacije.

Portland cement

Proizvodnja portland cementa

Osnovne sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadržavati okside kalcija, silicija,
aluminija i željeza, koji su u prirodi obilato sadržani u vapnencu i glini. Ponekad se pojavljuju
kao jedinstvena sirovina za portland cement, kao lapor.

Proces proizvodnje u principu je jednostavan. Najprije se vapnenac i glina usitne i

homogeniziraju u vodi u obliku mulja (mokri postupak) ili se mješavina samljevenih osnovnih
sastojaka transportira u struji zraka (suhi postupak). Tako homogenizirana mješavina se uvodi

°C, a mješavina prelazi u kalcij

granula 3 – i hladi i uskladišti. Klinker se zatim,

uz dodatak nekoliko postotaka gipsa ( kalcij sulfat dihidrat, CaSO4⋅2H2O ), melje i time
– 80 µm),
portland cement. Gips se dodaje u

Kemijski i mineralni sastav portland cementa

CaO (vapno) = C, SiO2 (silicijev oksid) = S

Al2O3 (aluminijev oksid ) = A, Fe2O3 ( željezni oksid) = F

190
Trikalcij silikat 3CaO⋅SiO2 kratica C3S
Dikalcij silikat 2CaO⋅SiO2 kratica C2S
Trikalcij aluminat 3CaO⋅Al2O3 kratica C3A
Tetrakalcij aluminat ferit 4CaO Al2O3⋅Fe2O3 kratica C4AF

Ustvari C4

Svako zrno cementa se sastoji

% C3S = 4.07C – 7.60S – 6.72A – 1.43F – 2.85 S (14.1)

% C2S = 2.87S – 0.754 C3S (14.2)
% C3A = 2.65A – 1.69F (14.3)
% C4AF = 3.04F (14.4)

gdje je S = SO3. U formule se na mjesto oksida uvrštavaju udjeli tih oksida u postocima. Za
C se uzima postotak dobiven kemijskom anlizom umanjen za slobodno vapno.

Približni oksidni sastav portland cementa je dan u prvom stupcu tablice 14.1.

Tablica 14.1. Kemijski i mineralni sastav portland cementa

Iz tablice je vidljivo da su CaO i SiO2 najzastupljeniji oksidi, a C3S i C2S najzastupljeniji

minerali portland cementa. Sastav cementa ovisi o kvaliteti i sastavu sirovine. Cementi A, B,

promjene u oksidnom sastavu rezultiraju velikim razlikama u mineralnom sastavu. Kao što

cementa, stoga se mora strogo kontrolirati sirovina i proizvodni proces, ako se želi dobiti
B se može

3A, spoj koji

pa se zato ovaj tip cementa naziva
sulfatnootpornim cementom.

191
 3 2

približan mineralni sastav portland cementa. Rezultati rentgenske mikro analize pokazuju da

udjela, pa je Taylor predložio modifikaciju tih jednadžbi.

Hidratacija cementa

fluidnost, koja se može obnoviti naknadnim miješanjem. Trenutak kada se fluidnost cementna

entna pasta u

h nekoliko mjeseci.

hidratacije minerala cementa je egzoterman. Rezultati mjeren

kod stalne temperature su prikazani na slici 14.1.

samo nekoliko minuta (A), da bi se nakon toga naglo smanjila i ostala konstantna u periodu
dva do tri sata. Ovo je period relativne neaktivnosti cementa. U trenutku koji približno

dostiže maksimum nešto iza kraja vezivanja cementne paste (B). Zatim opet opada, da bi se
ponekad nakon jednog ili dva dana pojavio oštar maksimum (C).

glava minerala istovremeno. Proces hidratacije je jako složen i do danas nije u potpunosti

e,

C S ⋅ 0.5H + 1.5H → C S H 2 (14.5)

( H je kratica za H2O )

192
Slika 14.1.
stalne temperature.

3
hidrate sa šest molekula vode:

C3A + 6H → C3AH6. (14.6)

Ova reakcija je tako brza da rezultira trenutnim vezivanjem cementa ili betona, ali se to
kcijom gipsa i C3A
nastaje kalcij sulfoaluminat, koji se još naziva i etringit:

C 3 A + 3C S H 2 + 26H → C 3 A ⋅ 3C S ⋅ H 32 (14.7)

oko 3 – 4 % gipsa u odn

C3A i gipsa. Reakcija C3A je tada završena a etringit se transformira u monosulfatnu formu
( C 3 A ⋅ C S ⋅ H 16
(slika 14.1) je posljedica ove reakcije ako u cementu ima više od 12 % C3A.

Reakcija C4 3A ali znatno sporije, a produkti te reakci

kod reakcije C3A) su spojevi C 3 (AF) ⋅ 3C S ⋅ H 32 i C 3 (AF) ⋅ C S ⋅ H 16 . Produkti ove reakcije

193
 iranog materijala i o njima
3
a produkti te reakcije su trikalcij disilikat hidrat i kalcij hidroksid:

2C3S + 6H → C3S2H3 + 3CH (14.8)

kalcij silikat hidrati (C-S-

cementne paste.

Reakcija C2S (belit) je spora, a produkti te reakcije su isti kao i u reakciji (14.8):

2C2S + 4H → C3S2H3 + CH (14.9)

Toplina hidratacije C2S, u prvih nekoliko dana je neznatna.

Ukupni iznos pojedinih produkata nastalih nakon približno mjesec dana je prikazan na slici
14.2.

Slika 14.2.
1979).

udjel C-S- alcij hidroksida. Stvaranje C-S-H iz alita i belita

et al., 1979).

194
 Slika 14.3.

Mineral C3 2

stoga odnos hidratiziranog i nehidratiziranog cementa naziva stupanj hidratacije.

reakcije. Proces hidratacije se odvija i na temperaturama ispod 0 °C, ali se potpuno zaustavlja
na temperaturi od oko –10 °

O mehanizmu hidratacije i mikrostrukturi koja nastaje tom reakcijom napravljene su brojne

kopije. Rezultati ovih istraživanja jasno ukazuju

Pojednostavljen prikaz toka hidratacije je prikazan na slici 14.4.

1. Nakon što se zamiješaju cement i voda, zrnca cementa su dispergirana u vodi, a razmak

2. Za vrijeme takozvanog perioda relativne neaktivnosti cementa, iz zrnaca cementa izbijaju

3.
-S-H gela. Debljina
kularna sloja.
4. -S-H gelom i velikim

kapilarne pore ostaju još uvijek nepopunjene, ali i središnji dio zrnaca cementa ostaje

195
Slika 14.4. Shematski prikaz rasta mikrostrukture pri hidrataciji cementne paste: (a) zrnca
– -S-H produkata i
pojava kristala Ca(OH)2; (c) proces hidratacije nakon dva – tri dana od miješanja cementa i
vode – -S-
– sve gu -S-H oko
Ca(OH)2 kristala, preostalog nehidratiziranog cementa i kapilara.

1. nehidratiziranog cementa (centar zrna);

2. hidratiziranog cementa koji se uglavnom sastoji od kalcij silikata (C-S-H) i manjeg dijela
C3A i C4AF hidrata;
3. kristala kalcij hidroksida
4. kapilarne pore)

i od 100 do 700 m2
-S-
cementnog gela (poznate kao gel pore -S-H
volumena. Važno je napomen

196
Slika 14.5. Rasp

u kemijskih veza, ipak znatno

vrlo velike.

udjela nehidratiziranog i hidratizairanog cementa, te kapilarnih pora potrebno je potpunije

mod
modela:

1. Hidratacija se odvija kod stalnog volumena, tj. ukupni volumen nehidratiziranog cementa,
cementnog gela i kapilarnih pora u o.c.p jednak je volumenu cementa i vode u trenutku

2. Gel je uvijek jednake strukture bez obzira na stupanj hidratacije, tip cementa ili
vodocementni omjer. Iz toga slijedi, da je omjer kemijski vezane vode u odnosu na masu

g/cm3 3
.
3. i prostor od zrnaca
cementa iz kojih je nastao. Ako nema dovoljno prostora za rast cementnog gela hidratacija

io volumena se sastoji od kapilarnih

cementnog gela. Na slici 14.6(a) su prikazani volumni udjeli konstituenata cementne paste
nakon završetka hidratacije u uvjetima kada ima dovoljno vode za hidrataciju.

197
4.

pilara. Ako je cementna pasta

a prostora za rast gela i to se dešava kad je

vodocementni omjer jednak 0.44. Na slici 14.6(b) su prikazani volumni udjeli

paste.

Ovdje je bitno naglasiti da slike 14.6 (a) i (b) prikazuju sastav cementnih pasta po završetku
hidratacije, a iz prethodnog poglavlja znamo da se rijetko kada postiže 100%-tni stupanj

nehidratiziranog cementa i kapilara nego što je to prikazano na slici 14.6. Nehidratizirani

poznato da ovo svojstvo imaju neki drugi konstrukcijski materijali.

(σ) a smanjenjem volumena kapilarnih pora (poroznost P

σ = k (1 − P )3 (14.10)

Powers je izvodio pok – 50%) dobivenih

variranjem vodocementnog omjera i koje su njegovane u vodi na sobnoj temperaturi i
atmosferskom tlaku. Cementne paste poroznosti manje od 2% su dobili Roy i Gouda (1975)
njegovanjem cement
temperatura (do 250°C) i tlaka (do 350 N/mm2
2
i da se Powersovi rezultati
uklapaju u relaciju Roya i Gouda

σ = A log( P / Pcrit ) (14.11)

gdje je A konstanta, a Pcrit

14.8 približno iznosi 55%.

198
Slika 14.6. Sastav hidratizirane cementne paste po završetku hidratacije nakon njegovanja (a)
otvorena cementna pasta u vodi, (b) izolirana cementna pasta (Hansen, 1970).

199
Slika 14.7.
Thurairatnam, 1986).

Slika 14.8.
19975).

cementne paste. Birchall et al. ntnu pastu

µ
200 N/mm2 /mm2 što je znatno

200
Voda u o.c.p. i skupljanje o.c.p. uslijed sušenja

njene dimenzije. Gubitak vode rezultira skupljanjem, a upijanje vode bubrenjem o.c.p. Ovo se
uri o.c.p. Voda se nalazi u o.c.p. u

Slika 14.9. Shematski prikaz stanja vode u kalcij silikat hidratu (Feldman i Sereda, 1970).

1. Vodena para

2. Kapilarna voda

porama manjim od 50 nm djeluju sile površinske napetosti i njeno uklanjanje kod

normalne temperature i vlažnosti može rezultirati skupljanjem o.c.p.
3. Adsorbirana voda. To je voda adsorbirana na površini kalcij silikat hidrata zbog
djelovanja površinskih sila. Maksimalna debljina adsorbirane vode je oko 1.3 nm što
odgovara debljini pet molekularnih slojeva vode.Velik dio ove vode se može ukloniti
sušenjem kod relativne vlažnosti od 30% i ovo je jedan od glavnih faktora koji doprinosi
skupljanju o.c.p.
4. . Ovo je voda koja se nalazi u gel porama užim od 2.6 nm. Zbog

ukloniti samo sa sušenjem na visokim temperaturama ili kod relativne vlažnosti manje od

slojeva.
5. Kemijski vezana voda. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije.

neisparljive °C i mjerenjem gubitka težine.

201
vlažnosti okoline.

Ostale vrste portland cementa

u praksi se pokazalo d

primjer, 3S i manjim udjelom C2S, kao što je cement B u tablici

ementa, jer

ement C iz tablice 14.1., sa manjim udjelom C3 2S što

razlike. cement niske topline hidratacije

Cement D iz tablice 14.1. ima vrlo mali udjel C3A i to je primjer sulfatno otpornog cementa.
Reakcija vanjskih sulfata (npr. iz podzemnih voda) sa o.c.p. može izazvati njenu razgradnju.
Ovisno o formi sulfata, oni mogu reagirati i sa slobodnim kalcij hidroksidom i sa

i hidratiziranog monosulfat aluminata:

C3A ⋅ C S ⋅ H18 + 2CH + 2 S + 12H → C3A ⋅ 3C S ⋅ H 32 (14.12)

jer se radi o ekspanzivnoj reakciji koja razara o.c.p.

bijeli cement
4 AF fazi a koji se dobiva iz gline ili škriljca u

202
Aditivi

do 2% u odnosu na masu
cementa) dodaju u svježi beton neposredno prije ili za vrijeme miješanja i koje bitno

porasla i procjenjuje se da je 1989. godine oko 40% od ukupno proizvedenog betona u UK

Plastifikatori

kao tvari koje smanjuju potrebu za vod

cementa, beton nižeg vodocementnog omjera ima istu obradljivost kao beton višeg

Postoje dvije grupe plastifikatora (polimeri):

1. ifikatori, koji se baziraju na sulfoniziranom ligninu ili hidroksikarboksilnoj

kiselini.
2. superplastifikatori, koji su modificirani sulfonizirani lignin ili se baziraju na
sulfoniziranom melaminu ili sulfoniziranom naftalen formaldehidu.

Kako im samo ime kaže, superplastifikatori se koriste za proizvodnju betona visoke

dodatkom superplastifikatora ne segregira, kao što bi se dogodilo da se tako visoka

obr
superplastifikatori smanjuju potrebu za vodom, oni se mogu koristi za proizvodnju betona

Plastifikatori i superplastifikatori su takve površinski aktivne tvari, koje adsorbirane na

encijal 30 mV),

flokulacija u cementnoj pasti. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih

obradljivost.

203
Slika 14.10.
davanja aditiva (Mindess i Young,1981).

strane adsorbiranih molekula aditiva. Ovo može produžiti period relativne neaktivnosti
cementa i smanjiti brzinu hidratacije C3S u ranom periodu. Stoga plastifikatori mogu djelovati

vodocementnog omjera, uz dva relativno nevažna izuzetka.

1.

(Hewlett,1988).
2. Zbog snižavanja površinske napetosti vode, neki plastifikatori uvuku u beton oko 1 - 2%

stifikatora ne segregira. Razlog tome su vjerojatno

traje od 30 do 60 minuta.

aturama.

204
Slika 14.11.
(Dransfield and Egan, 1988).

Mehanizam ubrzavanja nije u potpunosti razjašnjen, ali se pretpostavlja da je CaCl 2

u reakcije hidratacije C3A, gipsa i C4AF, a kao katalizator djeluje na hidrataciju C3S i C2S
(Ramachandran et al -S-H gel zbog prisustva CaCl2

-S- evidentno da
CaCl2 smanjuje otpornost betona na sulfatnu koroziju i otpornost na smrzavanje.

Zbog štetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog prisustva Cl-

n.

1. kada treba umanjiti utjecaj ubrzavanja vezivanja zbog betoniranja na visokim

2.

cementa, te vrijeme dodavanja aditiva.

205
Slika 14.12. et al
1981).

Aeranti

Aeranti su organske tvari koje, ka

od 0.1 mm, i dovoljno su stabilni da ostaju nepromijenjeni za vrijeme ugradnje,

obliku velikih nepravilnih šupljina.

tpornog na djelovanje

tijekom zime, može znatno

unutrašnjih naprezanja koja nastaju širenjem vode prilikom smrzavanja. Da bi ovakva zaštita
g zraka oko 4 - 7% volumena betona (slika

Smatra se da je beton otporan na djelovanje mraza ako je faktor

razmaka manji od 0.2 mm.

206
Slika 14.13.
djelovanja mraza (Mindess i Young, 1981).

Dva su važna sekundarna utjecaja aeranta na beton:

1.

2. 1% zraka. Ovo

obradljivost betona.

koje smanjuju površinsku napetost v

hidrofilnu, a na drugom hidrofobnu grupu. Molekule se radijalno orijentiraju u odnosu na

ko da je hidrofilna grupa u vodi, a hidrofobna u zraku,

Slika 14.14. Shematski prikaz djelovanja aeranta: (a) površinski aktivna molekula; (b)

207
Ostali aditivi

pjenobetona, dodaci za ekspandiranje cementnog kamena, za poboljšanje prionljivosti,

poboljšanje pumpabilnosti, bojanje betona, dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije.
Prije njihove uporabe potrebno je provesti opširnije istražne radove.

Dodaci cementima

Tijekom meljave i homogenizacije, cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki
drugi kemijski i m
(promilima od mase cementa), da bi se olakšala meljava ili da bi se modificirala svojstva
cementa (aeranti, plastifikatori). Mineralni dodaci mogu biti granulirana zgura
ili pucolani, koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. Svi dodaci cementu bitno

Granulirana zgura (troska, šljaka) je otpadni produkt u proizvodnji sirovog željeza. Sadrži
uglavnom iste okside kao i po

vapnu. Zb

svoj

jen.

fume) otpadni materijal iz proizvodnje silicija i ferosilicija. Pucolanska aktivnost nabrojenih

2. Oksidni sastav dodataka
cementima je dan u tablici 14.2.

Tablica 14.2.

208
Agregat

mogla koristiti kao konstrukcijski

dimenzijska nestabilnost (puzanje i skupljanje) i cijena, o.c.p. se ne koristi kao konstrukcijski
materijal. Oba ova nedostatka su uklonjena dodavanjem agregata u cementnu pastu i na taj

šupl
zauzima 70 - 80% ukupnog volumena betona.

- ne hidratizira, ne bubri i
ne skuplja se. Agregat je raspod
materijalom sastavljen od krupnog agregata dispergiranog u mortu (matrici), ili od krupnog i
sitnog agregata dispergiranih u cementnoj matrici. Modeli temeljeni na ova dva dvofazna
materijala dobro op
betona treba uvesti trofazni model strukture betona. Po tom modelu beton se sastoji od tri
µ u

a najvažnija svojstva koja bitno

Vrste agregata

Agregat se može proizvesti iz prirodnih izvora, kao što su pozajmišta šljunka ili drobljenjem
kamena (prirodni agregat) ili se proizvede u tvornici za neku posebnu namjenu (umjetni

(a)

ineraloški sastav

predstavljaju amorfni oblici SiO2 koji mogu u nekim okolnostima uzrokovati razaranje betona
- na je u intervalu od 2.55 - 2.75 kg/dm3, pa
je stoga i volumna masa betona u intervalu 2250 - 2450 kg/m3, ovisno o udjelu sastojaka.

prosijavanja, može izravno koristiti za izradu betona. Zrna ovog agregata su zaobljena, za

(b) laki agregat

Laki agregat se koristi za izradu betona manjih volumnih masa. Konstrukcijski elementi
napravljeni od ovakvog betona su lakši i imaju bolja termoizolacijska svojstva od

209
poslje

dijelimo u tri osnovne grupe:

1.
2.

temperaturi do 1200 °
3. pjenasta zgura, otpadni materijal iz proizvodnje sirovog željeza koja se, nakon taljenja u
°C, mora naglo ohladiti u vod
ekspandira u pjenaste granule.

napravljenog od lakog ag

slici 14.15.

Slika 14.15.

(c) teški agregat

Ako želimo napraviti beton velike volumne mase, na primjer za zaštitu od radioaktivnog
mo teški agregat. Volumne mase od 3500 do 4500 kg/m3 se postižu

7000 kg/m3

210
Klasifikacija agregata

mm, jer je ta grani

Krupnija zrna agregata se u proizvodnji dijele na frakcije zato, da tijekom transporta ne bi

dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zrna, i da se lakše može složiti sastav

odnji agregata su: 0 -

4 mm, 4 - 8 mm, 8 - 16 mm, 16 - 32 mm, 32 - 63 mm, 63 - 125 mm.

Svojstva agregata

zrna, granulometrijski sastav, poroznost i apsorpcij

sita u, a na ordinatu postotak prolaza materijala na pojedinom

maksimalnog zrna 10 mm je prikazana na slici 14.16., zajedno sa granulometrijskom

krivuljom mješavine ova dva agregata (kumulativna granulometrijska krivulja) koja je

postoci šupljina u pojedinom materijalu i njihovoj mješavini iz kojih se vidi da se korištenjem

smanjuje šupljikavost u materijalu. Ova mješavina agregata od 45% pijeska i 55% krupnog
agregata daje minimum šupljina.

Granulometrijska krivulja ne sadrži podatak o obliku zrna agregata, ali je poznato da oblik
- oblija zrna se bolje pakiraju, pa agregat sa
oblim zrnima ima manje šupljina.

211
Slika 14.16. gregata i njihove
mješavine.

1. potpuno suh - to je agregat sušen na temperaturi 100-110 °C do konstantne težine (u

porama nema vlage);
2. prirodno suh -
vlagom), zavisno od vlažnosti okoline, ali je suhe površine;
3. - to je agregat koji nema na površini slobodne vlage, ali su
sve otvorene pore ispunjene vodom;
4. vlažan - to je agregat kojem su pore ispunjene vodom, a na površini ima slobodne i
adsorbirane vode.

(iznad 70 - 80 N/mm2

212
 15
Svojstva svježeg i mladog betona

ako se ne posveti dovoljno pozornosti svim na

kao i osigurati stabilnost betona. Stoga moramo razmatrati svojstva svježeg betona, svojstva

Svojstva svježeg betona

Glavna svojstva koja treba imati svježa betonska mješavina za vrijeme rukovanja, ugradnje i

1.

ran tanki stup.

2.

3. Stabilnost ili kohezivnost. Beton bi trebao ostati kao homogena masa. Na primjer, mort ne
bi trebao biti

obradljivost
obradljivost dobivena, na

- 80%) otpada na sitni i krupni

agregat, dok preostali dio volumena ispunjava cementna pasta; 30 - 50% volumena cementne
paste otpada na cement, a ostalo je voda. Prema tome, cementna pasta, mort i beton su
na. Unutrašnje sile u svježem betonu, koje se

τy

213
i
µ).

Slika 15.1. Binghamov reološki model materijala.

Metode mjerenja obradljivosti

Da bismo kvantificirali obradljivost betona, potrebno je odrediti dvije konstante, τy i µ, u

τy i µ za beton, u

rotacijsko kretanje uzorak svježeg betona u posudi i mjeri se zakretni moment koji je potreban
da se svlada otpor uzorka svježeg betona pri raznim brzinama rotacije. Dvije verzije takvih

lanetarno

g) i koeficijent smjera h) i koji

Kako vrijednosti parametara g i h ovise o svojstvi

Manje vrijednosti parametara g i h

g

vlastite težine, dok manja vrijednost parametra h ukazuje na manju kohezivnost betonske
smjese. Utjecaj promjene sastava betonske mješavine na promjenu vrijednosti g i h, shematski

214
Slika 15.2.
(Tattersall i Banfill, 1983): (a) helikoidalna peraja za mješavine velike obradljivosti; (b) H -
profil peraje koja planetarno rotira, za mješavine male obradljivosti.

Slika 15.3.

1. aka betona ostaju isti, vrijednosti

parametara g i h se smanjuju.
2. Dodavanjem plastifikatora ili superplastifikatora u betonsku mješavinu, smanjuje se g, a h

kod up

3. g, a smanjuje vrijednost
parametra h
4. g, a h se može

215
Slika 15.4. gi
h.

dnog parametra, je metoda

slijeganja ili slump test (slika 15.5(a)). Postupak ispitivanja slijeganjem sastoji se u tome da
se normirani kalup od lima, oblika krnjeg stošca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno
podigne i izmjeri se koliko se beton nakon toga slegnuo. Vrijednosti slijeganja betona mogu
biti od 0 do 18 cm. Na primjer, za potpuno zbijanje svježeg betona u gusto armiranim

faktora zbijanja (slika 15.5(b)) prvo se u kalup oblika valjka nasipa

beton i poravna. Zatim se kalup napuni betonom, zbijanjem na vibracijskom stolu do potpune

granicama od 0.7 - 1. Što je vrijednost faktora zbijanja bliže jedinici to je beton obradljiviji.

jednako nuli.

Nešto složenija metoda mjerenja obradljivosti svježeg betona je Vebe postupak (slika 15.5(c))
Krnji stožac istih dimenzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonac

postavi se disk od pleksiglasa, koji prati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se krnji
stožac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena
volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Potrebno vrijeme za
preoblikovanje s
obradljivost.

slijeganja, koristi se metoda rasprostiranja (slika 15.5(d)). U postupku ispitivan

se može podizati i puštati da padne.

216
nastale rasprostiranjem betona. Promjer od oko 40 cm odgovara srednjoj obradljivosti, a od 50
cm i više, velikoj obradljivosti.

Slika 15.5.
slijeganje; (b) faktor zbijanja; (c) Vebe; (d) rasprostiranje.

Svi ovi empirijski postupci zasnivaju se na oponašanju neke faze obrade svježeg betona. Zato

prikazano na
svojstvo betona, rasipanje rezultata je veliko, pa je korelacija slaba. U nekim posebnim

slijeganje B-C-A
faktor zbijanja A-B-C
Vebe B-A-C

Dakle, rezultati ispitivanja obradljivosti betona ovise o odabranoj metodi, a to je nepoželjno.

popularne metode ispitivanja obradljivosti svježeg betona. Kako se slijeganje betona odvija
sa parametrom g nego sa parametrom h.

217
 g. Prema tome, podaci sa

promjenama u sastavu betonske mješavine. U kontroli proizvodnje betona, metoda slijeganja

zbog svoje jednostavnosti, i dalje ostaje jedna od najpopularnijih metoda, pogotovo ako se

Slika 15.6. Korelacije i

Tablica 15.1.
(Ritchie, 1962).

Ponašanje betona nakon ugradnje

trajati i nekoliko sati, svježi

površini betona. Posljedica ovakvog giba

Izdvajanje vode

betonsku
mješavinu. (slika 15.7(a)). Sa vremenom, ta voda ispari ili je beton naknadno upije

218
 janja vode,
cementna pasta na površini ili neposredno ispod površine betona ima vode u suvišku što

prema površini, voda može biti "zarobljena" ispod zrna agregata, stv

betona.

na tim mjestima nastaju pukotine (slika 15.7(b)).

Još dok

pukotine. Te pukotine su pri površini široke, ali su plitke (slika 15.7

Glavni razlog velikog izdvajanja vode na površini betona je loš granulometrijski sastav,
pogotovo ako

ako se mora koristiti krupni pijesak, tada se može upotrijebiti aerant kao efikasno sredstvo za

Slika 15.7. Posljedice gibanja sastojaka svježeg betona nakon ugradnje: (a) izdvajanje vode;
(b) pucanje zbog slijeganja; (c) pucanje zbog skupljanja.

219
 vosti, pa ako je velika

na.

slijeganja i skupljanja se može eliminirati ponovnim vibriranjem površine betona, posebno

1. prskanje površine betona sa vodom;

2. zaštita izložene površine betona od vjetra i sunca;
3.
4.
evaporaciju vode iz betona.

Utjecaj temperature njegovanja

1.
njegovanja.
2. postigli betoni koji su njegovani na nižim
temperaturama. Ovo se objašnjava time da je C-S-H gel koji je nastao na višim
temperaturama, nehomogen i prema tome slabiji od C-S-H gela koji je nastao na nižim
temperaturama.
3. erature smrzavanja vode i potpuno prestaje kada je
temperatura približno -10°

bi ekspanzija smrznute slobodne vode razorila mladi beton.

od 3.5 N/mm2

220
Slika 15.8.
0.4) (Klieger, 1958).

Zrelost betona

obuhvatiti pojmom zrelosti betona, koji se definira kao:

zrelost = ∑ t(T + 10)

gdje je t starost i mjeri se u danima, a T temperatura u ° °C i 40°C,

ako je

pojam zrelosti nije primjenjiv.

Utjecaj topline hidratacije

Hidratacija cementa

temperature u relativno kratkom vremenu (slika 15.9). Porast temperature u betonu je manji

Smatra se da se u prosjeku na, svakih 100 kg cementa u 1 m3 emperatura

povisi za 13°C.

221
Slika 15.9.

linu, pa se zbog toga ne nalazi niti u

profili u ovisnosti o vremenu, za sred

približno 2 m, nakon prvih nekoliko dana poslije ugradnje, nalazi u adijabatskim uvjetima.

ementa
koji se manje ugrijao, kao i armatura u betonskom elementu. Na primjer, deformacija betona
×10-6 K-1 °C iznosi 300
×10 . Uz pretpostavku da je deformiranje betona u potpunosti spri
-6

jednak 30 kN/mm2 2
, što je znatno iznad
nje betona, potrebno je kod

veziva: cement niske topline hidratacije,

plastifikatora (slika 15.11)

222
Slika 15.10. Utjecaj debljine betonskog elementa na porast temperature u njegovoj sredini za
3
vrijeme hidratacije (temperatura ugradnje = 20° )
(Browne i Blundell, 1973).

Slika 15.11. Promjena temperature u sredini betonskog elementa visine 2.5 m za vrijeme
hidratacije betona spravljenog sa 100% portland cementom, 70% portland cementa + 30%

223
16
Deformacije betona

Beton se može deformirati uslijed sušenja, vlaženja, grijanja ili djelovanja vanjskih sila
(kratkotrajnih ili dugotrajnih)
ci 16 t1 i
držano je konstantnim do trenutka t2
sušenja a crtkana krivulja iza t1
.U
trenutku kad je djelovala vanjska sila beton se trenutno deformirao za iznos koji je kod malih

ma Iako je brzina
.
U trenutku prestanka djelovanja sile, t2, dolazi do trenutnog povratnog
deformiranja betona, koje je . Iza ovoga slijedi
puzanja.

, a
temperaturnih promjena.

Slika 16.1. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile (tlak) u suhoj okolini.

224
Skupljanje uslijed sušenja

U poglavlju 14 sm (cementnom
kamenu) kao i volumne promjene koje nastaju njenim uklanjanjem. Iako je skupljanje

ltate mjerenja što znatno otežava interpretaciju i

usporedbu rezultata. Kako beton gubi vodu kroz površinu, skupljanje površinskog sloja je

cementne paste koje je opisano u ovom poglavlju je temeljeno na eksperimentalnim podacima

dobivenim

16.2. Maksimalno skupljanje se javlja nakon prvog sušenja. Znatan dio volumnih deformacija
betona, nakon ponovnog vlaženja, je nepovratan. Daljnje sušenje i vlaženje rezultira više ili
manje potpuno povratnim skupljanjem.

Slika 16.2.
vlaženja.

16.2 je prikazano kontin

paste, nastalo potapanjem uzorka u vodu.
-S-
karakteristika mnogih gelova
njenom skeletnom strukturom, tako da je bubrenje malo u usporedbi sa skupljanjem.

rimentom i prikazano je na slici 16

225
 povratno skupljanje

posljedica nepovratnog skupljanja.

Slika 16.3.
relativne vlažnosti (Helmuth i Turk, 1967).

16.3 su dobivene ispitivanjem cementnog

kamena h vodocementnih (v/c) omjera, pa s
v/c omjera više skupljati. U poglavlju 14
paste v/c omjer, ali utjecaj stupnja hidratacije na
skupljanje nije jednostavno ispravno njegovan cementni
kamen trebao manje skupljati što je stariji
skupljanje, pa smanjivanje njihovog volumena hidratacijom r
Drugi argument je da zreliji cementni kamen
skupljanje. Dakle, teško je predvidjeti ukupan efekt starosti na skupljanje cementnog kamena.
Kako je skupljanje posljedica gubitka vode, zanimljivo je vidjeti kako izgleda njihova
16

približno da postoji više mehanizama skupljanja. Neki drugi

226
Slika 16.4.
1968).

Mehanizmi skupljanja i bubrenja

(a) Kapilarne pojave

Zbog površinske napetosti slobodna površine vode u kapilarama i velikim gel porama,
prilikom isparavanja zbog smanjenog tlaka para u okolini, poprima sve konkavniji oblik, a
vodi (slika 16
zakrivljenosti meniskusa, r, p, je dana Kelvinovom jednadžbom:

p 2γ
ln = (16.1)
p0 RTρr

gdje je p0 tlak para iznad ravne površine, R je univerzalna

plinska konstanta, T je apsolutna temperatura a
zini meniskusa jednako je 2 /r, i mora biti uravnoteženo
Dakle isparavanje vode iz kapilara uzrokuje

Stalnim smanjivanjem tlaka para, pore se postupno prazne, tako da se prvo isprazne one
najšire. Prema tome cementni kamen v/c
skupljati, prikazani na slici 16.3. Iz navedenog
bi se mogl
poprimiti prvotni volumen. Kako se to ne dešava,
da se kod niskih vlažnosti aktiviraju i drugi mehanizmi i da se
ovaj mehanizam može primijeniti samo kod relativnih vlažnosti iznad približno 50%.

227
Slika 16
(Soroka, 1979).

(b) Površinska napetost ili površinska energija

površina potrebno je izvršiti rad protiv ovih sila, a

površine naziva se površinska energija.

jednak 2 /r
naprezanja su znatna. Adso
energiju

(c) Tlak razdvajanja

Na slici 16 širem dijelu sadrži slobodnu vodu i paru, a u

znatno užem dijelu vodu koja je pod utjecajem površinskih sila. Debljina adsorbiranog sloja

zbog djelovanj ri koje je uže od dvostruke debljine

sloja (2.6 nm)
razdvojiti stijenke pore.
Sušenjem se debljina adsorbirane vode smanjuje adsorpcije,
što rezultira

Slika 16.6.
1972).

228
(d)

Naprijed opisani mehanizmi se odnose na slobodnu i

skupljanje i bubrenje. Zbog njene i iskrivljene

putanje kojom prolazi za vrijeme isušivanja, može se ukloniti samo sa sušenjem na visokim
temperaturama ili kod relativne vlažnosti manje od 10%. Gubitak ove vode
skupljanje cementnog kamena
Vjerojatno je, itaka vode, ovaj mehanizam odgovoran za pojavu strmijeg nagiba
pravca na grafu prikazanom na slici 16.4.
Prethodna razmatranja su se odnosila na povratno skupljanje, a to podrazumijeva da
nema promjene u strukturi tijekom ciklusa sušenja i vlaženja. Ovakv
cementne paste nije vjerojatno, pog :

1. Tijekom prvog ciklusa povezuju se prethodno nepovezane kapilare, smanjuju i na taj

na in prostor za mogu u kasniju pojavu kapilarnih pojava.
2. Kao rezultat uklanjanja adsorbirane ili me uslojne vode struktura o vrsle cementne
paste se konsolidira zbog djelovanja novih me u esti nih veza nastalih me usobnim
približavanjem površina.

Mišljenja o relativnom doprinosu pojedinih mehanizama ukupnom skupljanju su podijeljena.

Ove razlike se mogu jasno vidjeti u tablici 16.1, gdje su navedeni mehanizmi predloženi od
etiri poznata autora i sugeriran interval vlažnosti u kojem ti mehanizmi dominiraju.

Sukupljanje betona uslijed sušenja

(a) Utjecaj sastojaka betona

Skupljanje betona uslijed sušenja je manje od cementnog kamena zbog prisustva agregata
koji, izuzevši neke iznimke, ne mijenja dimenzije zbog promjene vlažnosti.
Utjecaj volumnog udjela agregata na skupljanje betona je prikazan na slici 16.7.
Vidljivo je znosi od 10 do 20% skupljanja cementnog kamena.

agregatom manje se skuplja od lakoagregatnog betona spravljenog sa približno istim udjelom

Tablica 16.1. Sažetak predloženih mehanizama skupljanja (Soroka, 1979)

229
jednadžbom

εc
= (1 − g) n (16.2)
εp

gdje je c deformacija betona, p deformacija cementnog kamena, nastale uslijed skupljanja, g

je volumni udjel agregata, a n je konstanta koja ovisi o krutosti agregata i poprima vrijednosti
izme

Slika 16.7. Utjecaj volumnog udjela agregata u betonu na omjer skupljanja betona i
cementnog kamena (Pickett, 1956).

Cjeloviti prikaz utjecaja udjela pojedinih sastojaka na skupljanje betona je prikazan na slici
16.8. Svojstva i sastav c

utjecaj na skupljanje, osim ako njihova upotreba rezultira promjenom u volumnim udjelima
sastojaka.

Slika 16.8. v/c omjera na skupljanje betona – beton je

njegovan u vlažnoj okolini 28 dana a zatim je izložen sušenju 450 dana (Shoya, 1979).

230
(b) Utjecaj geometrije uzorka

zinu isušivanja, a njegov središnji dio, u kojem je

,
javljaju pukotine.
Na primjer, greda T-profila, za koju je omjer površine i volumena velik,
p iste površine. U oba
U 20 godišnjim ispitivanjima na betonskim uzorcima
šavina i koji su
u prostoru gdje je relativna vlažnost bila 50% odnosno 70%,Troxell et al. (1958) su
pokazali da se u prosjeku 25% od 20 godišnjeg skupljanja desilo u prva dva tjedna, 60% u tri
mjeseca, a 80% u godinu dana.
Nejednoliko sušenje i sk
deformacijama pa prema tome i pojavom naprezanja –
što je najozbiljnija posljedica
za stabilnost konst
su naprezanja koja se u tom procesu javljaju smanjena puzanjem. Prema tome analiza
ponašanja konstrukcije je složena i teška.

Iz prethodnih razmatranja je jasno, da je teško sa bilo kakvim stupnjem sigurnosti procijeniti

veli
procijeniti dugotrajno skupljanje na temelju
kratkotrajnih ispitivanja (Neville et al
nego se one mogu kratkotrajnim ispitivanjima dobiti.

Autogeno skupljanje
Ako se ne dodaje voda, tijekom hidratacije nastaje samoosušivanje cementnog kamena što
rezultira autogenim skupljanjem. Ovakvo skupljanje se može javiti u središtu velikih

v/c omjerom.

Skupljanje uslijed karbonatizacije

Skupljanje uslijed karbonatizacije se razlikuje od skupljanja zbog sušenja po tome što je ono

cementni kamen. Najvažnija reakcija je ona sa kalcij hidroksidom:

CO2 + Ca(OH)2 3 + H2O (16.3)

Pri tome s postaje teži. Javlja se popratno skupljanje,

a smanjuje njegova propusnost. Ovo se
najvjeroj ju

231
 , pa nema karbonatizacije, a ako je beton suh tada
ne

(slika 16.9). karbonatizacije kod

svega nekoliko centimetara u nekoliko godina, a kod betona

Slika 16.9. Utjecaj relativne vlažnosti okoline na skupljanje morta izazvano sušenjem i
karbonatizacijom (Verbeck, 1958).

Deformacije uslijed temperaturnih promjena

Poznavanje
koefi

kontinuiranom promjenom dnevne temperature

deformacije u konstrukciji.

To

do 20×10-6 K-1, i uglavnom ovisi o vlažnosti paste. Na slici 16.10 je prikazana ovisnost tog
koeficijenta o relativnoj vlažnosti. temperature, cementni kamen se u

temperatura nije mijenjala.

232
 Ovakvo ponašanje se objašnjava prisustvom vode i povezano je sa narušavanjem
vodene

ezultira dodatnim
širenjem cementnog kamena

vremenski ovisne volumne promjene koje su suprotne onima izazvanim promjenom

temperature.

Toplinsko širenje betona

Koeficijent linearnog toplinskog istezanja
10×10-6 K-1, pa je stoga koeficijent linearnog toplinskog istezanja betona manji od onoga za
cementni kamen, kao što je prikazano na slici 16.10. Nadalje, kako agregat zauzima 70 do
80% volumena betona, a kao što je
, tako da se može smatrati da on ne ovisi o vlažnosti.
Vrijednost koeficijenta ovisi o udjelu cementnog kamena
betona vrsta agregata ima dominantan utjecaj. Krivulje ovisnosti koeficijenta linearnog

slici 16 regata. Ove vrijednosti se mogu primijeniti u

intervalu od približno 0 do 60 ºC. Kod viših temperatura, zbog razlike u koeficijentu
linearnog t
naprezanja koja uzrokuju pojavu mikropukotina što vodi nelinearnom ponašanju.

Slika 16.10.
cementne paste i betona (Myers, 1950).

233
Radni dijagram

preuzima dio optere pre

Ep) znatno ovisi o kapilarnoj poroznosti (pc), i ta ovisnost se

mo

E p = E g (1 − pc )3 (16.4)

gdje je Eg pc = 0
cementnog kamena v/c
omjera a raste sa njegovom 16.11.

Slika 16.11. Utjecaj v/c

(Hirsch, 1962).

Modeli ponašanja betona

Beton je k
svojstvima pojedinih faza – nehidratizirani cement, cementni gel, voda, krupni i sitni agregat,
te o njihovim relativnim udjelima i geometrijskom rasporedu. Stroga analiza
svojstava stvarnog materijala je presložena, ali ako se smatra da je beton dvofazni materijal

1. Za ovakvu j
pojedinih faza:
(a) Ea;

234
 (b) Ep;
(c) volumna koncentracija agregata, g

2. rasporeda su prikazana na slici

16

vezane i zato se pod utjecajem sile jednako deformiraju, a u modelu B faze su serijski
povezane i pod utjecajem vanjske sile u njima se javlja isto naprezanje. U modelu C se
agregat nalazi unutar cementnog kamena tako da su njegova visina i površina osnovice
jednaki g , tako da je zadovoljen uvjet za volumnu koncentraciju. Intuitivno ovaj

uvesti tri pretpostavke:

1. naprez
2.
3. bilo kakvo lokalno zakazivanje ili pucanje ne doprinosi deformaciji.

Slika 16.12. Jednostavni dvofazni modeli betona (Hansen, 1960; Counto, 1964).

Model A – faze su paralelno vezane

Jednakost deformacija
Deformacija u betonu, c, je jednaka deformaciji u agregatu, a, i cementnom kamenu, p, tj.

εc = εa = ε p (16.5)

Ravnoteža
Ukupna sila jednaka je zbroju sila koje djeluju na svaku fazu

σ c ⋅1 = σ a ⋅ g + σ p ⋅ (1 − g ) (16.6)

Konstitutivne jednadžbe
Obje faze kao i beton su elast

σ c = ε c ⋅ Ec σ a = ε a ⋅ Ea i σ p = ε p ⋅ E p (16.7)

235
gdje su Ec, Ea i Ep moduli elast .
16.7) u (16.6) dobivamo

ε c ⋅ Ec = ε a ⋅ Ea ⋅ g + ε p ⋅ E p ⋅ (1 − g )

16.5), slijedi

Ec = Ea ⋅ g + E p ⋅ (1 − g ) (16.8)

Model B – faze su serijski vezane

Ravnoteža
Sile pa prema tome i naprezanja (jer sile djeluju na iste površine) su ista i u objim fazama i u
kompozitu, tj.

σc = σa = σ p (16.9)

Deformacije
Ukupno izduženje jednako je zbroju izduženja u svakoj fazi, što izraženo preko deformacija
izgleda ovako

ε c = ε a ⋅ g + ε p ⋅ (1 − g ) (16.10)

16.7) i (16.9) u (16.10) dobivamo

1 g (1 − g )
= + (16.11)
Ec E a Ep

Model C – kombinacija
slojem koji se

analiza dobivamo:

1 (1 − g ) g
= + (16.12)
Ec Ep Ea ⋅ g + E p ⋅ (1 − g )

Na slici 16 betona pom 16.8),

(16.11) i (16 a i za Ep < Ea

su na slici
16.14 Ea/Ep
betona, tada svi modeli
agregatom za koje vrijedi Ea/Ep > 1, poželjnije je koristiti model C.

236
Slika 16.13.
vofaznih modela.

Slika 16.14. Ec
cementnog kamena (Ep) i agregata (Ea) kod 50%-tne volumne koncentracije agregata.

Izmjereni radni dijagram betona

ste kao i radni dijagram agregata je linearan skoro do

kamena i agregata, je nelinearan, kao što je prikazano na slici 16.15(a). Nadalje, sukcesivni

16.15(b).
Ovakvo ponašanje betona se objašnjava doprinosom mikropukotina cjelokupnoj
deformaciji betona, što zna

237
ovisi o "krvarenju" betona i o skupljanju uslijed sušenja ili temperaturnih promjena.

Sli

16.15(b)).

Slika 16.15.

– radnog dijagrama (tangentni

modul, A ili B na slici 16.15(b)) ili kao koeficijent smjera pravca koji prolazi ishodištem i
sekantni modul, C na slici 16

deformacija u sredini uzorka da se izbjegnu rubni efekti. Da bi se minimizirao utjecaj

Mo v/c omjera. Kao i

ula

238
 Ec = 3.32( f cyl ) 0.5 + 6.9 (16.13)

Ec osti (u GPa), a fcyl

Ec = 9.5( f ck + 8) 0.33 (BSI, 1992) (16.14)

gdje je fck

no

Ec = 4.3 × 10 −5 × ρ 1.5 × f cyl0.5 (ACI, 2000a) (16.15)

3
gdje je ).
Iako na prvi pogled to ne izgleda, ove formule (i os
rezultate. Važno je napomenuti da vrijednsti dobivene ovim formulama nisu dobre procjene

Poissonov koeficijent

0.3, dok je
njegova vrijednost za suhu cementnu pastu niža i iznosi oko 0.2. On ne ovisi o v/c omjeru,

iznosi 0.17 – 0.2.

Puzanje

slici 16.16, gdje su prikazani rezultati ispitivanja puzanja betona kroz 30 godina, se može

sh
sušenjem, bc je deformacija nastala uslijed puzanja uzorka betona iz kojeg ne izlazi i ne ulazi
vlaga (basic creep). Ukupna deformacija betona tot uzrokovana istovremenim sušenjem i
lika 16.17)

ε tot > ε sh + ε bc (16.16)

Razlika dc = ε tot − (ε sh + ε bc ) je deformacija nastala uslijed istovremenog sušenja i puzanja

betona (drying creep), pa je ukupna deformacija nastala puzanjem ( cr) jednaka

ε cr = ε dc + ε bc (16.17)

239
Slika 16.16.
vlažnosti (Troxell et al., 1958).

Uzroci puzanja betona

•
kod potpuno suhog betona gotovo da i nema pojave puzanja.
•

•
• do približno 70ºC rezultira zna
Iznad ove temperature puzanje se smanjuje zbog migracije vlage u betonu.
• Zbog prisustva agregata, pojava puzanja kod betona je manja nego kod cementnog
kamena (slika 16.18).

240
Slika 16.17. Definicije deformacija nastale uslijed skupljanja, puzanja i istovremenog

Slika 16.18. Utjecaj udjela agregata na puzanje betona (Concrete Society,1973).

241
Mehanizmi puzanja
Obzirom da se proces puzanja d

skupljanja.

(a) Utjecaj difuzije vlage

deformacijske energije,

na nekoliko razina strukture cementnog

kamena:

• nagli pad tlaka kod kapilarne vode (povratna pojava);

• – ovo kretanje bi trebalo
biti povratno;
• transport

(b) strukture

javlja koncentracija naprezanja. Na tim mjestima dolazi do konsolidacije strukture prelaskom

•
• lokalnim kidanjem veze i uspostavljanjem nove u neposrednoj blizini.

(c) Pojava mikropukotina

objašnjava nelinearna ovisnost deformacije o naprezanju kod velikih

vjerojatnost pojave pukotina.

242
17

ajvažnije svojstvo betona, jer se prilikom projektiranja prvo pitamo:

maksimalno naprezanje koje se postigne prilikom ispitivanja betonskih uzoraka. Kod tog
maksim

ojstvima

drugim

trukciji.

o kratko diskutirati

cm. Kocka mora biti dovoljno velika da se izbjegne nepoželjan utjecaj zrna agregata, tako da
je predloženo da se kocka duljine brida 15 cm može koristiti kao uzorak za ispitivanje betona

iz kalupa i do ispitivanja njeguju u vodi kod stalne temperature.

nanošenja optere

Pre

243
 i njegovani.
Ispucali dio betonske kocke nakon zakazivanja poprima izgled dvostruke piramide

betonu zbog

Slika 17.1. Oblici pucanja betonskog uzorka za vrijeme ispitivanja na tlak.

ispitivanje na valjcima, koje se provodi u Sjevernoj

Americi, nekim europskim državama i u mnogim drugim državama svijeta. Omjer visine i

ispituju u okomitom položaju, tako da je u središnjem dijelu znatno eliminiran utjecaj trenja,

na valjcima.

e omjer h/d ne može

takvi uzorci zakazuju zbog efekta vitkosti.

jedan do dva dana prije ispitivanja.

244
Slika 17.2.

Direktno ispitivanje betona na vlak, kao što je prikazano na slici 17.3(a), je otežano zbog
azvijeni

dvije indirektne metode.

(a) betona metodom cijepanja

može se odrediti metodom cijepanja (Brazilska metoda) na uzorcima

i optereti duž izvodnice (slika 17.3(b)), a ako se

zanju (fs

šperp

2P
fs = (valjak) (17.1a)
πld

2P
fs = (kocka) (17.1b)
πa 2

gdje je P l je visina valjka, d promjer valjka, dok je a

245
(b)

b×
2
d) 10 × 10 ili 15 × 15 cm L 0 ili

orije savijanja proste grede

fb, jednaka je

PL
fb = (17.2)
bd 2

gdje je P
materijal, pa pretpostavka o linearnosti odnosa naprezanja i deformacije ne vrijedi, naprezanje

f t = a( f c )b (17.3)

gdje je ft fc a i b su konstante. Prema Eurocodu za

a = 0.3, a b fc
ft

valjcima metodom cijepanja i savijanja, dobivenim na UCL, gdje se jasno vidi, ono što smo

dobivene direktnom metodom.

246
Slika 17.3

247
Slika 17.4
tl

Prijelazna zona

strukturu. Smatra se da se beton sastoji od agregata, cemen

(prijelazna zona). Struktura cementnog kamena u blizini agregata se bitno razlikuje od one u

oj zoni se pojavljuju pukotine koje se šire

rezultira slomom.

Slika 17.5.

248
 Smatra se da je širina te zone od 30

• vrlo tanki površinski sloj kalcij silikat hidrata na agregatu u kojem se nalazi manja

•
sulfoaluminata (etringit)

Slika 17.6.
et al., 1998).

agregata i cementnog kamena, koje je posljedica:

• "efekta zida" – zrnca cementa se u blizini površine agregata ne mogu tako dobro

• odvajanja vode u prijelaznoj zoni zbog relativnog gibanja zrna agregata i cementne
paste tijekom miješanja i lokaliziranog krvarenja betona.

zone.

Vodocementni omjer

ja nadalje ovisi o vodocementnom omjeru i

betona:

c
fc = K (17.4)
(c + w + a ) 2

249
gdje je fc c, w i a su volumeni cementa, agregata i zraka, a K je konstanta.

betona.

k1
fc = (17.5)
k 2v / c

gdje je v/c vodocementni omjer, a k1 i k2 su konstante.

Konstante K, k1 i k2

zrna agregata.
Iz p

omjera

lje potpune zbijenosti u lijevo i

v/c omjera, na primjer korištenjem plastifikatora ili plastifikatora. Za v/c omjere

Slika 17.7.

Abrams je pokazao da njegova formula vrijedi i za v/c

tako visokih vrijednosti v/c omjera ceme
beton. U praksi se rijetko spravlja beton sa v/c

betona o v/c omjeru. Beton je spravljen u laboratoriju sa Portland cementom klase 42.5N.

Utjecaj starosti betona

s v/c omjerom, a brzina hidratacije, pa

250
Slika 17.8. v/c omjeru za beton spravljen sa Portland
cementom klase 42.5N.

Važno je napomenuti da proces hidratacije nikad ne završava i da se u vlažnim

Utjecaj temperature

zgure.

Utjecaj vlažnosti

što

Domina

et al. (1980

etona spravljenog sa drobljenim agregatom za oko 15%

251
Slika 17.9.

v/c

v/c omjerom. Smanje

Slika 17.10. i v/c

(Cordon i Gillespie, 1963, ACI).

252
 v/c

objasniti pojavom velikog broja sekundarnih pukotina prije zakazivanja betona za što je

potpuno
volumnog udjela agregata u betonu.

Slika 17.11. v/c omjeru (Erntroy i Shacklock,

1954).

ementom koji sadrži dodatke

posljedica toga je smanjenje poroznosti cementnog kamena. Na slici 17.12 je dan shematski

vremenski period dostizanj

ili mjeseci.

253
Slika 17.12.
cementom koji sadrži dodatke.

Pucanje i slom betona

Pojava mikropukotina
Kao što s

re i brojnije

nje približava iznosu koji je

nestabilnog rasta pukotina a posljedice toga su velike deformacijame. U stanju 4, zbog naglog

oje
odgovaraju maksimalnom naprezanju. Na slici 17.14 su prikazani radni dijagrami cementnog
kamena, morta i betona dobiveni u uvjetima kontrolirane deformacije. Na radnom dijagramu
ja, kod morta
je taj dio nešto izrazitiji, dok je kod betona silazni dio radnog dijagrama vrlo rastegnut. U

254
zrna agregata i cementnog kamena sve dok pukotina ne bude takva da uzrokuje potpuno
zakazivanje betona.

Slika 17.13. Radni dijagram betona dobiven ispitivanjem na tlak: (a) prema Glucklichu
(1965); (b) prema Newmanu (1966).

Slika 17.14. Swamy i

Kameswara Rao, 1973.)

255
Pucanje uslijed puzanja

približno jednaka maksimalnoj sili, kojoj se može oduprijeti beton, kod kratkotrajnih

Slika 17.15.

1 (ili x
naprezanja 2 (ili y) i 3 (ili z
nalazi pod višeosnim stanjem naprezanja (tj. 2 i 3 kao i 1

zakazivanje materijala, primarno zbog oblika raspucavnja.

3 = 0) prikazana je
na slici 17.16, gdje su 1 i 2
c
-

. Oblik raspucavanja tip1 (slika 17.16), u gotovo cijeloj

prinos zakazivanju dolazi od smicanja. U kvadrantu tlak – tlak pukotine su

256
na naprezanje(a), kao kriterij zakazivanja.

Slika 17.16. Envelope za

et al., 1969; Vile, 1965).

257
18
Projektiranje sastava betonske mješavine
Projektiranje sastava betonske mješavine zadane obradljivosti i razreda

Prije samog projektiranja sastava betonske mješavine potrebno je raspolagati podacima

navedenim na slici 18.1.

TRAJNOST OBRADLJIVOST CIJENA ZADANO

VRSTA MATERIJALA USVAJA SE NAKON REZULTATA

(cement, agregat, …)

KONZISTENCIJA
Dmax
d < 0.25 mm
v/c OMJER IZ PROJEKTA BETONSKE
KONSTRUKCIJE
VOLUMEN ZRAKA
DODATAKA

POKUSNU MJEŠAVINU

ISPITIVANJE
IZRADA I SASTAVA
(min. 3 sastava)

ISPITIVANJE OG
BETONA

ODABIR
SASTAVA

Slika 18.1 Postupak projektiranja sastava betonske mješavine zada

258
KORAK 1 - ODABIR KRITERIJA

Obradljivost
Da bi beton bio homogeno izmi ljiiv,
ljivost se
konzistencije betona. Konzistencija se može odrediti metodom
slijeganja, rasprostiranja, Vebe vremena i zbijanja. Razredi konzistencije prema pojedinim
18.1 (prema HRN EN 206-1:2002 Beton - 1. dio:
Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost).
Tablica 18.1 Razredi konzistencije svježeg betona
RAZREDI KONZISTENCIJE
Razred Vebe Razredi Razredi
slijeganjem razredi zbijanjem rasprostiranjem
Promjer
Razre Slijeganje u Vebe vrijeme Stupanj Razre
Razred Razred rasprostiranja
d mm u sekundama zbijenosti d
u mm
S1 10 do 40 V01) C01) 46 F1
S2 50 do 90 V1 30 do 21 C1 1,45 do 1,26 F2 350 do 410
S3 100 do 150 V2 20 do 11 C2 1,25 do 1,11 F3 420 do 480
S4 160 do 210 V3 10 do 6 C3 1,10 do 1,04 F4 490 do 550
1) 1) 2)
S5 V4 5 do 3 C4 < 1,04 F5 560 do 620
- - - - - - F61)
1)
–
: slijeganje stošca:
vebe vrijeme:
stupanj zbijenosti: 1,46
rasprostiranje: >340 mm i
2)
– primijeniti samo za laki beton

Izbor razreda konzistencije ovisi o tipu konstrukcije koji se betonira i o transportnom sredstvu
za vanjski i unutrašnji transport. U tablici 4.2 dane su preporuke za odabir konzistencije
slijeganjem u ovisnosti tipa konstrukcije i transportnog sredstva.
Tablica 18.2 Preporuke za odabir konzistencije slijeganjem prema vrsti konstrukcijskog
elementa
Konzistencija prema
Tip konstrukcije Transportna sredstva
mjeri slijeganja, mm
Slabo armirani ili nearmirani temelji
trake, specijalne posude 10 - 50
i blokovi
pumpa, posuda na kranu 60 - 120
stupovi
Jako armirani stupovi i grede pumpa, posuda na kranu 80 - 160
trake, kamioni 10 - 50
Betoniranje pod vodom pumpe, cijevi 120 - 180
trake, kamioni, silobusi 10 - 50
posude 130 - 200
strojeva

259
Za zadane sastojke betona, obradlj ³
betona. I
plastifikatora, superplastifikatora ili aeranata.
3
U tablici 18 betona pri temperaturi 20°C u ovisnosti o
Dmax i traženoj konzistenciji slijeganjem.

Tablica 18.3
LITARA VODE ZA 1m3 SVJEŽEG BETONA
Drobljeni agregat
linija S1 S2 S3 S1 S2 S3
A 63 120 145 160 95 125 140
A 32 130 155 175 105 135 150
A 16 140 170 190 120 155 175
A8 155 190 210 150 185 205
B 63 135 160 180 115 145 165
B 32 140 175 195 130 165 185
B 16 150 185 205 140 180 200
B8 175 205 225 170 200 220
C 63 145 180 200 135 175 190
C 32 165 200 220 160 195 215
C 16 185 215 235 175 205 225
C8 200 230 250 185 215 235

,25 mm regulira s
segregacija agregata (tablica 18.4)

Tablica 18.4
Najkrupnija frakcija agregata
(mm) 0,25 mm u kg/m3 betona
4-8 500
8 - 16 425
16 - 31,5 350
31,5 - 63 300

Primjenom dodataka betonu tipa plastifikatora, superplastifikatora ili aeranta postiže se, da se
lj
dodataka betonu treba obavezno dokazati na pokusnoj mješavini betona. Pri primjeni aeranta
HRN EN 206-1:2002 Beton - 1.
dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost, dane u tablici 18.5.

Tablica 18.5 a u aeriranom betonu

Najkrupnija frakcija agregata
(mm)
31,5 - 63 2-3
16 - 31,5 3-5
8 - 16 5-7
4-8 7 - 10

260
 Tablica 18.6 Razredi izloženosti (prema normi HRN EN 206-1:2002 Beton - 1. dio:
Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost)
Razred Opis okoliša

X0 Vrlo suho Elementi bez armature u neagresivnom okolišu

2 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom a)
Ele
XC 1 Suho ili trajno vlažno
uronjeni u vodu
XC 2 Vlažno, rijetko suho Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja
Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni pristup;
XC 3 Umjerena vlažnost
prostorije s atmosferom visoke vlažnosti
XC 4
kvašenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke)
3 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora
XD 1 Umjerena vlažnost
Bazeni za plivanje i kupališta sa slanom vodom; elementi izloženi
XD 2 Vlažno, rijetko suho
industrijskim vodama koje sadrže kloride
Elementi izloženi prskanju vode s prometnih površina na koje se
XD 3
4 Korozija armature, uzrokovana kloridima iz mora
Izloženo soli iz zraka, ali ne u
XS 1 izravnom dodiru s morskom Vanjski elementi u blizini obale
vodom
XS 2 Uronjeno Stalno uronjeni elementi u lukama
XS 3 U zonama plime i prskanja vode Zidovi lukobrana i molova

XF 1 Vanjski elementi

XF 2
morska voda
Otvoreni spremnici za
XF 3
(slatkovodna jezera i/ili rijeke)

vodoravni elementi izloženi prskanju vode s prometnih površina na

XF 4
morskom vodom
kanalizacije
6 Beton izložen kemijskom djelovanju
Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije,
XA 1 Slabo kemijski agresivni okoliš
Umjereno kemijski agresivni Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u
XA 2
okoliš, konstrukcije u marinama agresivnom tlu
Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih
voda; spremnici za silažu i korita (žljebovi) za hranjenje
XA 3 Jako kemijski agresivni okoliš
plinova
7 Beton izložen habanju
Elementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu vozila s
XM 1 Umjereno habanje
Elementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu s
XM 2 Znatno habanje
pneumatskim ili s tvrdim g
Elementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu s
XM 3 Ekstremno habanje
konstrukcije u vrtložnim (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za
destilaciju); površine izložene pro

261
Tablica 18.7
normi HRN EN 206-1 Beton - 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost)
Razred Max v/c Min razred Min
Drugi zahtjevi
izloženosti omjer cementa (kg/m3) zraka (%)
Nema rizika korozije
X0 - C 20/25 - - -
Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom
XC 1 0,65 C 25/30 260 -
XC 2 0,60 C 30/37 280 -
-
XC 3 0,55 C 30/37 280 -
XC 4 0,50 C 30/37 300 -
Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora
XS 1 0,50 C 30/37 300 -
XS 2 0,45 C 35/45 320 - -
XS 3 0,45 C 35/45 340 -
Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora
XD 1 0,55 C 30/37 300 -
XD 2 0,55 C 30/37 300 - -
XD 3 0,45 C 35/45 320 -
Smrzavanje i odmrzavanje
XF 1 0,55 C 30/37 300 - Agregat s
XF 2 0,55 C 25/30 300 4,0* dovoljnom
XF 3 0,50 C 30/37 320 4,0*
XF 4 0,45 C 30/37 340 4,0* smrzavanje
Kemijski agresivan okoliš
XA 1 0,55 C 30/37 300 -
Sulfatno otporni
XA 2 0,50 C 30/37 320 -
cement
XA 3 0,45 C 35/45 360 -
Beton izložen habanju
XM 1 - C30/37 - - Manje
XM 2 - C30/37 - - maksimalno
XM 3 - C35/45 - - zrno agregata

Tablica 18.8 Najmanja vrijednost zaštitnog sloja armature za zaštitu od korozije (prema
TPBK )

Najmanji zaštitni sloj, cmin Dopuštena odstupanja

Razred izloženost
(mm) za armaturu zaštitnog sloja, c (mm)

XC 1 20 10
XC 2 35
XC 3 35
XC 4 40
XD 1
XD 2 55 15
XD 3
XS 1
XS 2 55
XS 3

262
Zaštitni sloj mora ispuniti i e zahtjeve:
• armatura treba imati barem minimalni zaštitni sloj da bi se osigurala zaštita od
korozije i prijenos sila prianjanja,
• zaštitnim slojem mora se zaštititi i nenosiva armatura,
• da bi se osigurala zaštita od korozije, zaštitni sloj ne smije biti manji od cmin iz tablice
4.8 ovisno o razredu izloženosti iz tablice 4.6; za istovremeni utjecaj više razreda

• da bi se osiguralo dobro prianjanje, cmin mora biti jednak ili ne manji od promjera
šipke, ds
ploština pojedinih šipki u snopu), ds,V,
•
o 5 mm za razred izloženosti XM1, 10 mm
za XM2 i 15 mm za XM3,
•
∆c mora se dodati vrijednosti cmin, da bi se dobila nazivna vrijednost cnom,
• ∆c mora se
∆c nije manja od 20 mm.
•
c ≥ 75 mm.
• Ako se na tlo betonira podloga temelja onda zaštitni sloj betonskog temelja do
podloge mora iznositi c ≥ 40 mm.
•
•
mm.

sastojke betona, u prvoj aproksimaciji ovisi o v/c omjeru. Razred

u
starosti od 28 dana. , je definirana 7%-tnim fraktilom, tj. onom

f cm ≥ f ck + (6 do 12) (N/mm2) (18.1)

fcm - 7%

fck -

Trajnost

e, prema tablici 18.6. Razredi

izloženosti (prema normi HRN EN 206-1:2002 Beton - 1. dio: Specifikacija, svojstva,
proizvodnja i sukladnost).

263
KORAK 2 -

v/c omjera stica do 0,25 mm, granulome-

prikazana na slici 18.2, pri

on zauzimati volumen jednak zbroju apsolutnih volumena
svih materijala - komponenata sastava.

Slika 18.2 Metoda apsolutnog volumena

tj.:

mw mc ma m
+ + + d + Vz = 1000 (18.2)
ρ w ρ c ρ z ( zps ),a ρ d

gdje su:
mw, mc, ma, md maseni udjeli vode, cementa, agregata i dodataka betonu za 1m3
svježeg betona (kg),
ma = ρ z ( zps )1 ⋅ p1 ⋅ Va + ρ z ( zps ) 2 ⋅ p2 ⋅ Va + L (18.3)

ρ w , ρc , ρd -
ρ z ( zps ) - volumensk
zastupljene frakcije raznih volumenskih masa ρ z ( zps )1 , ρ z ( zps ) 2 L )
pi - postoci udjela frakcija u ukupnom granulatu (Va) (%)
Vz - volumen zraka u 1 m³ betona (dm³).

apsorpciju

264
KORAK 3 - IZRADA I PODEŠAVANJE SASTAVA POKUSNE MJEŠAVINE

- konzistencija
- volumen zraka
- volumenska masa.

dodavati voda dok se ne postigne tražena konzistencija. Pri tome treba znati, da je
s komponenata u sastavu betonske mješavine i da treba

mješavine.

Od mje
ispitivanje svojstava

KORAK 4 - ETONA

Uzorci betona se njeguju u vlažnom prostoru (T = 20 ± 2 ºC, rel. vlažnost 95%) do 28 dana
HRN EN
12390-3:2002 - .

a) odnos v/c omjera

b) odnos v/c omjera

KORAK 5 - ODABIR SASTAVA BETONA

Sastav betona koji zadovoljava propi

dijagrama.

Primjer 1

Treba izbetonirati trakaste armirano izloženosti

e se pripravljati u novoj centralnoj
betonari i transportirati na gradilište automikserima do gradilišta, a pumpom do mjesta
ug a C
z(zps) = 2,64 kg/dm³.

Rješenje:

1) Zahtjev obradljivosti

- izbor konzistencije - tablica 18.2 - bira se mjera slijeganja 60-120 mm

- tablica 18.1 - bira se razred slijeganja S2

265
 - izbor - tablica 18.3 - bira se za razred slijeganja S2, aerirani
165 l/m³
- d = 0,25 mm - tablica 18.4. - bira se 300 kg/m³
- ni beton - tablica 18.5. - bira se 4,0 %.

2) C25/30

f cm ≥ f ck + 8 brati
sastav betona za
v/c = 0,55.

Slika 18.3. Walzov dijagram

3) Zahtjev trajnosti

Iz tablice 18.7. s razredu izloženosti XF2 zahtijevano je:

- maksimalni v/c = 0,55
-
- Cmin = 300 kg/m3
-
- agregat prema HRN EN 12620:2003 Agregati za beton
smrzavanje

266
4) Pro
3
BETONA
MASA VOLUMEN
SASTOJAK
(kg) (kg/dm3) (l = dm3)
3 3
Cement 300 3,01 99,7

2 2
Voda 165 1,0 165

Kriterij: 1
v/c - ,55
v/c - trajnosti 0,55

Dodatak aeranta 0,2 4 4

0,61 1,1 0,6
(% na masu cementa)

Zrak (%) 4,0 5 40 6

Agregat 1834 8 2,64 694,7

9 7
Ukupno 2299,6 2,3 1000

KOREKCIJA ZA APSORPCIJU I VLAŽNOST

KOREKCIJA ZA KORIGIRAN
MASA
SASTOJAK A MASA OZNAKA
AGREGATA
APSORPCIJU VLAŽNOST ZA 100 L

Frakcija (%) (kg) (%) (kg) (%) (kg) (kg)

0 - 4 mm 30 550,2 1,1 6,05 5,0 27,51 571,7 a'

4 - 8 mm 20 366,8 0,7 2,57 3,5 12,84 377,1 b'

8 - 16 mm 20 366,8 0,5 1,83 2,0 7,34 372,3 c'

16 - 31,5 mm 30 550,2 0,3 1,65 1,2 6,60 555,2 d'

100 1834
Dodatak betonu (D)
D : H2O = 1 : 10 6,0 e

Cement 306 306 f

Voda 165 12,1 54,3 117 g'

54,3 - 12,1 + 6 = 48,0

165 – 48,2 = 116,8

267
 cementa i približno

5) Izrada minimalno 3 sastava

6) Ispitivanje betona

Ispituje se:
-
- svojstva propusnosti

i upotrije-
ju se krivulje iste konzistencije (slika 18.3).

7) Odabir sastava betona

18.3 bira se sastav betonske mješavine za fcm = 38 N/mm²

tako da se slijede crtkane linije a-b-
- v/c = 0,54
- mc = 306 kg/m³

Slika 18.4 Dijagram slijeganja.

slijeganja usvaja se v/c = 0,54

fcm = 38 N/mm²) glasi:

268
 - cement 306 kg
- v/c 0,54
- voda 165 l
- dodatak 0,61 kg
- agregat 1828,7 kg

Provjera udovoljavanja kriteriju trajnosti obavlja se ispitivanjem penetracije vode ili plina.

Uz pretpostavku da odabrani sastav zadovoljava kriterije trajnosti usvaja se odabrani sastav

betona.

269
19
log betona

Postoje brojne metode nerazornog ispitivanja betona u konstrukciji, koje se mogu podijeliti na
one kojima se procjenjuju svojstva samog betona i one kojima se locira armatura u betonu.
mo spomenuti neke koje neznatno

razmatrati.
Nerazorne metode uglavnom se koriste za:
•
promjenjivih svojstava istog uzorka;
• procjenu svojstava betona u konstrukciji.

Ispitivanje betona sklerometrom

ut oprugom, konstantnom energijom udara u klip

indeks sklerometra
šina betona. Prije samog ispitivanja sklerometrom, treba izravnati

lokalno varirati zbog prisustva krupnog zrna agregata (nenormalno veliki indeks) ili šupljine
neposredno ispod površine betona (mali indeks), pa stoga treba provesti brojna ispitivanja i

Slika 19.1
dugme za otpuštanje opruge; (8) opruga; (9) opruga; (10) kukica.

270
tada se oni moraju op
Sklerometrom se mjere površinska svojstva betona do dubine 2.5 – 3 cm. Korelacija

•
• povšinskoj vlažnosti betona;
• o kutu pod kojim se ispituje,
pa prema tome ne postoji univerzalna korelacijska krivulja. Na slici 19.2 je prikazana ovisnost
godišnjih

to koristi za
ispitivanje betona u konstrukciji.

Slika 19.2

Ispitivanje betona metodom rezonantne frekvencije

Ovom metodom se ispituju uzorci betona u laboratoriju – npr. procjenjuju se promjene na

agresijom.

rezonantna frekvencija osnovnog tona slobodnih vibra

n),
duljine prizme (l

271
 Ed = 4 n 2 l 2 ρ (19.1)

Na slici 19.3 je prikazana shema mjerenja rezonantne frekvencije. Vibriranje uzorka se

ju uzorka (slika 19.3(a)). Amplitude

vibracija se mijenjaju duž uzorka kao što je prikazano na slici 19.3(b). Frekvencija

je (slika 19.3(c)).
Kako se beton prilikom ispitivanja metodom rezonantne frekvencije neznatno

dijagrama betona, tj. odgovara koeficijentu smjera pravca B na slici 16.15

Es

0.85.

Slika 19. 3 Mjerenje rezonantne frekvencije osnovnog tona slobodnih longitudinalnih

vibracija betonske prizme.

korelacije iz
betona kroz uzorak, za razliku od indeksa sklerometra koji ovisi o lokalnim svojstvima

njegovanja betona, itd.

272
Slika 19.4
(UCL podaci).

Ispitivanje betona ultrazvukom

Ispitivanje betona ultrazvukom je jedna od najpopularnijih metoda kako u laboratoriju tako i

prijemnik moraju biti u dobrom ko

sloja masti ili želea. Da bi se dobio dovoljno jak signal nakon prolaza kroz debljinu betona od
-
kHz). Uglavnom se koriste predajnici koji generiraju longitudinalne valove.
Brzina (V
(Ed), Poissonovom koeficijentu ( ):

Ed (1 −ν )
V = (19.2)
ρ (1 + ν )(1 − 2ν )

273
 Slika 19.5

Slika 19.6

274
ultrazvuka potrebno više vještine nego za ispitivanje metodom rezonantne frekvencije (npr.

en i agregat, pa brzina impulsa ovisi o

kao što je prikazano na slici 19.7.

Slika 19.7
morta i betona (Sturrup et al., 1984 i UCL podaci).

dijametralno suprotnoj strani može se koristiti i poludirektna ili indirektna metoda (sl. 19.5).
Kod ispitivanja na objektu, vrlo je važno osigurati d

Polurazorne metode ispitivanja betona

metode. Na slici 19.8

ostalih kod kojih se mjeri sila koja je potrebna za slom betona. U pull-out postupku ispitivanja

275
 -
kružnog diska zalijepljenog za beton, dok se u break-off postupku odlama mali valjak izbušen
u betonu.

Slika 19.8 Polurazorne metode ispitivanja betona koje se naj

Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem

276
navedeni minimalni brojevi ispitivanja za dobivanje pouzdane srednje vrijednosti kao i

ultrazvuka.

Tablica 19.1

277
 20
Anorganska ili mineralna veziva

Podjela
ija zrna
anja s vodom nastje

a, a pokazivala bi niz
nepovoljnih svojstava (skupljanje, manja postojanost volumena, nestabilnost). Neka veziva

avati na zraku kao i pod vodom. Prema tome

razlikujemo dvije glavne grupe veziva:
a)
stanju su topljiva u vodi. Tu spadaju vapno (topljiv je dio koji nije karbonatizirao),
gips, magnezitna veziva, vodeno staklo;
b)

etiriju osnovnih oksida: CaO, SiO2,

Al2O3 i Fe2O3 e oksida
modula:

CaO
hm =
SiO 2 + Al2O3 + Fe 2O3

tj. ) i kiselih komponenti (SiO2, Al2O3 Fe2O3,).

nog modula je
ih komponenti, koje dolaze od glinenih primjesa u
ni modul manji od 9. Za cemente, koji

zastupljeni
najviše vapnenac i glina. Ovi usobnom odnosu (prirodno ili umjetno podešenom)
ovih komponenti dobivaju se razne vrste veziva.

Vapna
Kalcitno vapno

3) na temperaturi od oko 1000°C, dakle ispod

granice taljenja:
CaCO3 CaO + CO2.

278
vapnenca nastaje vrlo porozno p
snaž a od
a kod hidratacije portland cementa. Reakciju CaO s vodom nazivamo
gašenje vapna:

CaO + H2O Ca(OH)2 + 1150 J/g

Ca(OH)2 nastaje prah (suho

naprezanja koja razaraju materijal (mort, beton, opeku). To su tzv. kokice.

prosijavanje. Drobljeni vapnenac se može - 1000°C.

l d

(karbonatizacija):

Ca(OH)2 + CO2 CaCO3 (kalcit) + H2O

nastaje kemijskom reakcijom karbonatizacije portlandita malena je u

0.03 vol.%) i s druge strane, zato što sporo prodire kroz

gustu i vlažnu strukturu morta. Da bi 1 g Ca(OH)2 prešao u CaCO3 potrebno je 1.19 m3 zraka,
dakle za potpunu karbonatizaciju 1 m2 vapnene žbuke debljine 1 cm potrebno je oko 1800 m3
zraka. Karbonatizacija napreduje utoliko brže što je mort porozniji i što je više na
nog dioksida. Zato vapnene žbuke i mortovi ne smiju biti zatvoreni prema
zraku (npr. gustim završnim premazima, tapetama i sl
je potpuna karbonatizacija žbuke u toku nekoliko mjeseci, ali za mort u reškama radi
relativno velike dubine, karbonatizacija može trajati više godina. Vapno ima srazmjerno malu
i je vrlo obradivo i postojanog volumena.

Karbidno vapno

Pri proizvodnji acetilena iz kalcij karbida dobiva se vapnena pasta koja može biti

CaC2 + 2H2O Ca(OH)2 + C2H2

279
 koksa. U vapnu proizvedenom pri proizvodnji acetil
koksa.
utim, takvo vapno može imati prednosti za proizvodnju mortova za zidanje ukoliko
reakcije zaostalog kalcij karbida.

Dolomitno vapno
Dolomitno vapno d 3 × MgCO3). Reakcije su
jem udjela MgO dolomitno vapno gasi se
ja volumena (naknadnog gašenja
enoj žbuci), može oštetiti žbuku ("kokice"). utim, manja naknadna
ekspanzija u mortu za zidanje, koji je pripravljen od dolomitnog vapna može djelovati
karbidnog vapna.

evni gips dobiva se žarenjem sadre, tj. kalcijeva sulfata s dvije molekule kristalne

Štukogips dobiva se žarenjem na temperaturi od 120 do 190°C. Pri tome se izdvaja

približno 3/4 kristalne vode i nastaje poluhidrat CaSO4 × 0.5 H2O. Nakon miješaja s vodom
ponovo nastaje dvostruki hidrat. Upotrebljava se kao dodatak za vapnene mortove, završni
sloj žbuke, za štukature te izradu gipsnih prefabrikata.
Estrih gips dobiva se žarenjem na temperaturi do cca 1000°C. Pri tome se potpuno
O4
temperaturi izn ivanja:

CaSO4 CaO + SO3

omjene kemijskog sastava. Gips uvijek ostaje kalcijev

ina vezane kristalne vode. Miješanje gipsa s vodom odgovara
eni gips otapa u vodi. Zato se kod miješanja
uvijek gips sipa u vodu (a nikako ne obratno), jer
vodom. Kristalizacija koja zatim nastupa je

gip požara.
pare koja drži temperaturu ispod žbuke nižom od 100°C, sve
e sva kristalna vezana voda.
Prilikom vezanja kristalne vode volumen
enja. Dilatacijske reš

pogodan za naknadnu ugradnju elemenata ("tipli").

Gips se radi njegove topljivosti u vodi smije upotrebljavati samo na mjestima koja su

280
uvijek suha. Osim toga na betonskoj podlozi ukoliko se vlaži može izazvati sulfatnu koroziju
ma s uspjehom se primjenjuju vodoodbojna sredstva kao zaštita
gipsa od djelovanja vlage. Takva sredstva mogu biti npr. laneno ulje, lakovi, parafin. Na taj

vapn enog vremena njegovanja na zraku mogu

• Dio kalcij O3,

• Kalcijevi silikati, aluminati i feriti s dodanom vodom tvore hidrate, koji u dugotrajnoj

O2, Al2O3 i Fe2O3 postoje u glinama, laporu i pucolanima. S

njima kalcijevi e
Odležavanje na zraku prije potapanja u vodi potrebno je da bi dio veziva karbonatizirao
l
disperziji.
Silicijev dioksid, SiO2 pojavl e kao kvarc i u kristalnoj
formi koja je vrlo slabo reaktivna. utim, ako se te kristale vrlo sitno in
razori strukturu, kvarc postaje reaktivniji.
temperature što se koristi u proizvodnji plinobetona (Siporex) i vapnenosilikatne opeke.
Amorfni i kriptokristalasti oblici SiO2 pri normalnim temperaturama
i
Hidrau koja osim Al2O3 sadrži još i
SiO2, Fe2O3, H2O. Kod
kalcijevi silikat hidrati.

281