You are on page 1of 140

Frithjof Schuon

PREOBRAŽENJE

ČOVJEKA

[dobra knjiga]
SADRŽAJ

PR ED G O V O R .................................................................7
D IO PRVI: M ISA O , U M JE T N O ST I R A D
M ISAO: SVJETLO ST I R A Z V R A T ......................11
RAZM IŠLJANJA O IDEOLOŠKOM
SEN TIM EN TA LIZM U .............................................. 21
UZURPACIJE RELIGIJSKOG
O SJEĆ A N JA ................................................................. 40
N EM O G U ĆI S P O J..................................................... 51
UMJETNOST,
NJEZINE D U ŽN O STI I PRAVA.......................... 59
D U H O V N O ZNAĆENJE RA D A ......................... 65

D IO D RU G I: Č O V JEK , IST IN A I PU T
FAKULTATIVI I M ODALITETI
Č O V JEK O V I.................................................................. 71
A K SIO M I SOPHIAE PEREN N IS......................... 78
TAJANSTVO M O G U Ć N O S T I............................. 83
T R O JN I R ITA M D U H A ......................................... 85
ZAGONETKA EVANĐELJA.................................. 89
K A RA K TERISTIK E
V O LU N TA RISTIĆ K O G M IS T IC IZ M A .........94
PO PITANJU POČELA Ž R T V E .........................104
DIM EN ZIJE M O L IT V E ......................................... 114

D IO T R E Ć I: IZVADCI IZ K O R ESP O N D EN C IJE


BAŠTA........................................................................... 121
ISK U ŠEN JE................................................................. 123
S IG U R N O ST I............................................................125
Frithjof Schuon O SV E T O ST I..............................................................127
(1907. - 1998.) LJUBAV PREMA B O G U ....................................... 128

5
Slika čovjeka koju donosi moderna psihologija nije samo fra-
gmentarna, nego i zastranjujuća. U stvarnosti, biti čovjek znači biti,
na neki način, rastaknut između animalnosti i božanstvenosti, ali
moderna misao — bila ona filozofska ili znanstvena — praktično
govoreči, priznaje samo animalnost. Tradicionalna mudrost isprav-
lja i usavršava sliku čovjeka istrajavajući na njegovoj božanstveno-
sti, ali ne tako što od njega nastoji načiniti boga, nego što naprosto
uzima u obzir njegovu istinsku prirodu, koja nadilazi “zemaljsko,” i
bez koje bi čovjek bio lišen razloga svoga bitisanja. Upravo je to ono
što se može nazvati, u jeziku simbolizma, “preobraženjem čovjeka.”
Frithjof Schuon (1907.-1998.) poznat je kao najistaknutiji izlaga-
telj sophia perennis et universalis. U zadnjih pedeset godina svoga
života napisao je preko dvadeset knjiga o metafizičkim, duhovnim i
etničkim temama i preko tri i po hiljade kratkih pjesama razvrstanih
u dvadeset i tri različite zbirke. Recenzije Schuonovih knjiga trajno
su objavljivane u širokom spektru znanstvenih i filozofskih publi-
kacija diljem svijeta; njegove radove podjednako uvažavaju i naučni
i duhovni autoriteti, a o njegovoj prvoj knjizi O transcendentnom
jedinstvu religija, najvažniji engleski pjesnik XX stoljeća, nobelovac
Thomas S. Eliot je zapisao: “Nisam se susreo sa impresivnijim radom
u komparativnim studijama orijentalnih i okcidentalnih religija.”
Baš kao i u Guenonovom slučaju, Schuonov stil pisanja, iako
izvoran i poetičan, bio je izrazito impersonalan po svome tonu. On
je pisao kao vedantist ili platonist, a ne u ime bilo koje pojedinačne
religije. Njegova tačka gledišta bila je da, iako čovjek mora vjero-
vati u pravoputnost svih velikih religija — kao mnogolikih izraza
jedne Istine — da, ipak, mora, i zacijelo može, slijediti i prakticirati
samo jednu.

William Stoddart, pisac knjige


Prisjećanje u svijetu zaboravljanja

You might also like