Antiglobalizacijski pokret karakterističan je po inovativnom korištenju novih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija za organizovanje akcija/protesta, razmjenu informacija i izvora, te

planiranje i koordinaciju različitih aktivnosti. „Karakteristika antiglobalizacijskog pokreta su
online protesti, koji se mogu nazvati cyber protesti ili cyber aktivizam, mailing liste, web forumi,
sobe za ćaskanje (chat rooms) i alternativni projekti online medija kao što je Indymedia*.“1

Antiglobalizacijski pokret poznat je i kao globalni pokret za pravdu. Pristalice ovog pokreta
adresiraju srž različitih društvenih problema koje su povezane sa kapitalizmom slobodne trgovine,
političkom moći, neravnopravnostima, slabim zdravstvom, glađu, uništenjem ekologije i sl.

Ono što antiglobalizacijski pokret čini jedinstvenim je njegov kapacitet za koordinaciju preko
velikih udaljenosti i visokog nivoa različitosti, prevazilažeći tako mnoge političke i geografske
prepreke.

Battle of Seattle

„Incident u Seattle-u poznat je pod nazivom N30, a desio se 30. novembra 1999. godine.“2
Protestanti su blokirali ulaz delegata na sastanak Svjetske trgovinske organizacije. Nasilnim
pokušajima uspjeli su ukinuti otvarenje ceremonije. Tom prilikom organizovana su dva velika
marša, jedan sa dozvolom i drugi bez dozvole. Policija Seattle-a uhapsila je na stotine protestanata,
dok je povrijeđenih bilo na desetine hiljada.

Bitka u Seattle-u 1999. godine3

Među protestantima našli su se radnici, hipici, studenti, bake, migranti iz Meksika, sveštenici,
časne sestre, aktivisti koji se bore za očuvanje okoliša, aktivisti koji se bore za prava životinja
odjeveni kao kornjače i mnogi drugi.

Aktivisti koji se bore za prava životinja odjeveni u kostime kornjača4

1
https://www.britannica.com/event/antiglobalization; 27.10.2018; 19:52h
* Indymedia je mreža aktivista koja uključuje web stranice, manje novine, radio stanice i neke tv programe.
Omogućava korisnicima da slobodno postavljaju novosti i informacije bez ikakvog prethodnog uređivanja i
kontrolisanja. Indymedia web stranice su koordinisane i mogu se pronaći na adresi indymedia.org.
2
http://www.yourarticlelibrary.com/essay/anti-globalization-movements-essay/32995; 28.10.2018; 22:54h
3
http://pecoskid.com/my-writings/anti-globalization-movement-essays-battle-in-seattle/; 29.10.2018; 20:02h
4
https://www.seattlepi.com/local/article/Hollywood-creates-its-own-Battle-in-Seattle-1222063.php; 31.10.2018;
18:44h
Problemi zbog kojih se protestovalo rangirali su od genetički modificirane hrane, tvornica širom
svijeta u kojima radnici ručno obavljaju sve poslove, sječe šuma, zakona o zaštiti životinja,
zagađenog zraka, vode i tla i sl.

Ovaj protest pokazao se iznimno korisnim. Osim što su bijesni i iznervirani delegati otišli, ovaj
protest je forsirao pojedine delegate da se uključe u razgovor sa ljudima na ulicama. “Indijski
delegat kazao je studentima kako su mu američki mediji dali utisak da niko od Amerikanaca nije
protiv Svjetske trgovinske organizacije. Došavši u Seattle, bio je prijatno iznenađen jer je shvatio
da to apsolutno nije istina, te da među američkom javnošću postoji mnogo nezadovoljnih.”5

“S druge strane, sjevernoevropski delegat, osjećao se neudobno zbog direktnog kontakta sa

javnošću. Žena ga je pitala da li on ima porodicu. Odgovorio je da ima. Onda mu je ona postavila
pitanje kako može izlagati porodicu toksinima koji se nalaze u hrani, vodi i zraku, a koje su mnoge
multinacionalne organizacije promovisale preko Svjetske trgovinske organizacije. Znoj mu se
počeo oblivati čelom. Bilo mu je teško odgovoriti na to pitanje.”6

Ono što možemo zaključiti iz tzv. Bitke u Sijetlu jeste to da su ljudi istinski i iskreno promovisali
mir i blagostanje. Protestovali su za svijet u kojem će gladni biti nahranjeni, beskućnici skućeni.
Protestovali su za svijet u kojem će se kvalitet života poboljšati ne samo za moćnike već za sve
ljude nezavisno od njihovog statusa i novčanih prihoda.

Postoji čak i film snimljen prema ovom događaju pod nazivom Battle in Seattle, a riječ je o trileru
u kojem grupa aktivista protestuje protiv sastanka Svjetske trgovinske organizacije, koji se tada
prvi put održao na području Sjedinjenih američkih država.

Poster filma “Battle in Seattle”7

Bogatstvo i siromaštvo naroda

Bogatstvo i siromaštvo naroda: zašto su neki tako bogati, a neki tako siromašni? naziv je knjige
harvardskog profesora Davida S. Landesa, i to je ujedno i glavno pitanje kojim se on bavi u ovoj
knjizi. „U spomenutoj knjizi Landes na prilično proizvoljan način razlaže svoju osnovnu tezu –

5
http://pecoskid.com/my-writings/anti-globalization-movement-essays-battle-in-seattle/; 31.10.2018; 19:03h
6
http://pecoskid.com/my-writings/anti-globalization-movement-essays-battle-in-seattle/; 31.10.2018; 19:11h
7
https://www.imdb.com/title/tt0850253/; 29.10.2018; 20:09h
siromašne zemlje su siromašne jer ne prakticiraju slobodno tržište, a pune su korupcije.“8
Međutim, da li je nužno da je siromašna država automatski okarakterisana kao država u kojoj je
postotak korupcije na veoma visokom nivou? Svjesni smo činjenice da danas za korupciju nije
bitan status. Korumpirane mogu biti i bogate zemlje jednako kao i siromašne, možda čak i više.

„Oslabila je stara podjela svijeta na dva bloka sila, Istok i Zapad. Sada je velik izazov i prijetnja
jaz u bogatstvu i zdravlju koji odvaja bogate i siromašne.“9 Danas imamo države koje iz dana u
dan postaju sve siromašnije. To su države kojima je teško održavati svoj položaj. Teško im se
probiti na slobodno tržište pored toliko velikih sila. I tu nastaje problem. Velike sile, odnosno
bogate države, se ne trude pomoći siromašnima da napreduju, da postanu bogatiji. Mnogo je
važnije održavati svoj položaj na listi moćnika nego pomoći nekoj neuspješnoj državi da se i ona
probije i dospije na tu listu, a to sve iz straha da ta ista siromašna država ne bi postala bolja od
njih. I šta se onda dešava? U siromašnim državama stopa nezaposlenosti sve više raste. A to dovodi
do tzv. „odljeva mozgova“, kada će mladi ljudi otići iz svoje domovine i odseliti se u neku
naprednu državu da bi opstali i preživjeli.

„Mladi ljudi – a zemlje u razvoju su pune mladih ljudi – misle da će živjeti zauvijek. Međutim, ko
može spriječiti zagađenje zraka i bolesti? Bogati su prestrašeni, čak iako siromašni nisu. Bogati
imaju mnogo više za izgubiti.“10

8
https://elektronickeknjige.com/knjiga/simlesa-drazen/cetvrti-svjetski-rat/umjesto-zakljucka-br-bogatstvo-i-
siromastvo-naroda-zasto-su-neki-tako-bogati-a-neki-tako-siromasni/; 30.10.2018; 20:00h
9
http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/bogatstvo-i-siromastvo-naroda-1665; 30.10.2018; 20:03h
10
Landes D., The Wealth and Poverty of Nations: Why Are Some So Rich And Others So Poor, W. W. Norton, New
York, 1999., str. 516.