. MAKEHOHCKA AKAJEMHJA HA HAYKUMTE H YMETHOCTHTE * "MACEDONIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS MPHCTALIHM DPEAABADA, TIPHLIOSH 11 BUBJIMOPPAGHIA HA HOBHTE WIEHOBH HA MAKEJOHCKATA AKAJEMMJA WA HAYKUTE W YMETHOCTATE Anto BABIC TRADICIJA I ISTORIISKO PRAYO U ODNOSIMA IZMEDU BOSNE I DUBROVNIKA U SREDNJEM VIJEKU Anto BABIC DIE ROLLE. DER UBERLIEFERUNG UND DES HISTORISCHEN RECHTES JN DEN BEZIEHUNGEN ZWISCHEN BOSNIEN UND DUBROVNIK IM MITTELALTER Cxonje—Skopie 1974Axagewus AHTO BABUR Pogen ¢ ¢0 c. Tpaxosuk, ohwinuka Tpaenux, co 1899 toguna. Jaspusia cfiyguu fo ucitopuja u ieoipaduja na Yausepsuinemoi eo 3aipeb ¢o 1923 to- guna. Og 1950 ioguna e pegosen tipopecop xa PusozopeKvom daxyatem 60 Capaeso. Pegosen yaen ¢ xa Axagemujatia na wayxuize u ymeninocMuiie na Bocna u Xepyeloeuna. Houucen usen e na CAHY, a og 1972 ioguaa u ua MAHY. OGjasua musa mpygos og ofsaciia na uciwopujata, ocobeno og oGsaciia wa Cpegnuom eer xa Bocua,SE errr AMET Ime vine * TRADICUA I ISTORIISKO PRAVO U ODNOSIMA IZMEBU BOSNE I DUBROVNIKA U SREDNJEM. VIIEKU U procesu razvitka medudréavnih odnosa srednjevjekovne bosanske driave ili njenih sastaynih dijelova, pojedinity vlasteoskih domena, sa dru- ~ gim drZavama, u prvom redu sa Dubrovaikom, nastajala su moralno-pravna shvatanja o raznim’ vidovima meduds¥avnog divota da se, s vremenom, u javnoj svijesti stalode.a vidu opStih principa koji redovno. dolaze: do izra- Zaja u medudrZavnini ugovorima ili u drugim aktima kojima se regulifu medusobni odnosi, Rane veze Boshe s Dubroynikom otvarale su vrata’ uti- cajima s te strane koji su se otitovali ne samo u formi i tehnici diplomatskog saobra¢aja nego iu moralnopravnim shvatanjima odnosa izmedu dréave i drdave — shvatanjima koja se; dugom praksom, i u Bosni ukorjenjuju i Postepeno stitu funkciju na obigajima zasnovanih, vise ili manje ustaljenih pravaih principa. Ako ovi principi i nisu uvijek bili primjenjivani u praksi medudréavnih odnosa, ako su, ne rijetko, bili demantovani i bezobzirno gakoni, ipak su, zabiljeZoni v aktima, ostali kao syjedoSanstva onog vre- ‘mena da pokaku do koje su mjere opée norme medudrZavnog tivota bile .. urasle u pravnu svijest feudainog druitva i kako i koliko su se reflektovale polititkoj praksi. ustanoviti koliko su_ ovi _principi-medunarodno-pravaih iz, hridéanskih moralnih ne koliko iz rimsko-vizan- tijske, ili dubrovatke diplomatske prakse, koliko pak iz prirodnog, Yudskog os} fija"dobre zap prawa T eave | lobra i zla, prava T ileprava, légitimnosti i njenog samo- voljnog, jednostavnog negiranja. Ne ulazeti u.njihovo porijeklo, mazemo samo konstatovati dase,.svuda u feudaluom svijetu, nalaze, u vise ili ttanje slitnoj formulaciji, zabiljedeni ii aktima Kojima. se.regulisu. odnosi_ medu drZavama. - . Ali, iznad principa uvijek je stajala, sie i, u konfrontiranja suprotaih strana, slabija 8 a ",. dok j incipe. kao teoretsko obraz- . moralno epravdaitjé. pajiiliate: ugevernih: radnji. U formuli .,se- .eundum aptiquam coasuetudinem” ili ,securdum antiquorum mores” ili sliénim, fermulama koje se stereotipno ponavijaju, sadrZano je sigurno po- uzdanje: u ‘stare obitaje kao moralnn garanciju évrstine i trajnosti novih obaveza koje s¢ na njihovoj osnovi budu uspostavile. U tim formulama sa- nN