You are on page 1of 26

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno – matematičkih i odgojnih znanosti

Studij Fizičke kulture

Antonio Ćorić

PRIPREMNI PERIOD – KONDICIJSKA PRIPREMA U


FUTSALU

Završni rad

Mostar, veljača, 2019.


Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno – matematičkih i odgojnih znanosti

Studij Fizičke kulture

PRIPREMNI PERIOD – KONDICIJSKA PRIPREMA U


FUTSALU

Završni rad

Student: Antonio Ćorić

Mentor: dr.sc. Marin Ćorluka, izv.prof.

Mostar, veljača, 2019.


SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................................................................................3
1. POVIJEST FUTSALA .....................................................................................................................5
1.1. Povijest futsala ..........................................................................................................................5
2. PRAVILA FUTSALA ......................................................................................................................7
2.1. Pravila futsal igre .................................................................... Error! Bookmark not defined.
3. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KONDICIJSKOG TRENINGA U FUTSALU ..................9
3.1. I faza pripremnog perioda .......................................................................................................10
3.1.1. II faza pripremnog perioda ............................................................................................... 17
3.1.2. III faza pripremnog perioda ..............................................................................................20
ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................22
LITERATURA ...................................................................................................................................24
UVOD

Termin „futsal“ je izvedenica dviju portugalskih riječi futebol de salao, odnosno španjolskih
riječi futbol de sala te predstavlja međunarodnu skraćenicu za sportsku disciplinu dvoranskog
nogometa, na našim prostorima poznatog kao „mali nogomet“. Futsal je igra u kojoj sudjeluju dvije
ekipe s pet igrača, od kojih je jedan golman te s maksimalno do sedam zamjena po ekipi.

Izvedba sportaša je u posljednje vrijeme dramatično napredovala. Nekada nezamislive


razine sada se prihvaćaju kao najnormalnije, a broj sportaša koji dostižu takve rezultate sve je veći.
U novije vrijeme sport se razvija vrlo dinamično i postaje veliki izazov za sportaše i znanstvenike,
pa mnogi stru ni i znanstveni timovi proučavaju sport i sportski trening. Planiranje i programiranje
treninga je bitan dio rada trenera/stručnog tima jer omogućuje da se na siguran način postignu
željeni sportski rezultati, a da se pri tom slučajnost svede na minimum.

Cilj treninga je povećati radni kapacitet sportaša i efikasnost u izvođenju motoričkih vještina
te razviti psihološke kvalitete, kako bi se unaprijedio nastup na natjecanjima. Trening je dugoročni
napor. Planiranje i programiranje rada u sportu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i stručnog
tima. Ono omogućava da se slučajnosti svedu na minimum i da se na siguran i ekonomičan način
postignu optimalni sportski rezultati koji odgovaraju individualnim obilježjima sportaša i uvjetima
u kojima se provodi trena ni proces.

Prema kriteriju strukturalne složenosti futsal spada u grupu polistrukturalnih


kompleksnih sportova. Futsal je izuzetno zahtjevna igra u kondicijskom smislu, te je zbog toga
posebno važno definirati metodske i programske osnove kondicijske pripreme, odnosno
predstaviti najprimjerenije metode za razvoj i održavanje svih komponenata treniranosti sukladno
zahtjevima igre, te programske osnove upravljanja sportskom formom u godišnjem
mikrociklusu.

Iz aspekta kondicijske pripreme za uspjeh u futsalu važne su sve motoričke i


funkcionalne sposobnosti u određenim omjerima, a dominantno mjesto zauzimaju aerobna i
anaerobna izdržljivost, brzina (brzina reakcije, startna brzina, brzinska izdržljivost), snaga

3
(eksplozivna, elastična, snažna izdržljivost) te kombinacije ovih sposobnosti kao što su agilnost i
brzinsko-snažna izdržljivost.

U prošlosti je do vrhunskih rezultata bilo moguće doći i bez posebnog znanstvenog


pristupa treningu i natjecanju, no danas je to gotovo ne moguće. Bez znanja o barem osnovama
metodike treninga, planiranja i programiranja te kontrole treninga nije moguće parirati
lokalnim, a kamoli europskim i svjetskim trendovima, jer talent i potencijal više nije dovoljno
uočiti, već ga je važno usmjeriti i razvijati.

4
1. POVIJEST FUTSALA

Sve do sredine 90-ih godina, diljem svijeta ova disciplina je poznata pod više naziva; mali
nogomet, dvoranski nogomet, ulični nogomet, five a side itd., a tada, priznanjem od FIFE stječe
jedinstven termin „futsal“ koji je priznat u cijelom svijetu. Futsal je jedina varijanta malog,
dvoranskog nogometa priznata od strane FIFE, najviše nogometne organizacije, koja je i propisala
pravila same igre.

Futsal je jedini priznat od FIFA-e kao dvoranski nogomet te ga treba razlikovati od ostalih
vrsta dvoranskog nogometa poput mali nogomet, walled soccer-a ili cage ball-a. Futsal je igra
između dvije ekipe, s po pet igrača, uključujući i golmana te im se dozvoljava do sedam zamjena po
ekipi. Igra se na rukometnom igralištu s rukometnim golovima.1 Najveća razlika između futsala i
tzv. malog nogometa, imena koje se uporabljava za sve vrste nogometne igre na malom terenu
(obično veličine kao rukometni), je u broju igrača. Malonogometna ekipa se sastoji od 5+1 igrača,
dok se futsal ekipa, kao što je navedeno, sastoji od 4+1 igrača. Obje vrste nogometnih igara odlikuje
dinamična igra, brze kontre i mnogo udaraca po golu. Futsal se također smatra umanjenom,
pojednostavljenom verzijom velikog nogometa jer ne postoje zaleđa.

1.1. Povijest futsala

Futsal, kao vrsta igre, omogućuje igračima da često dotaknu jedinu „igračku“ na terenu –
loptu te zbog velikog broja mogućih situacija na terenu, glavni prioritet je motivirati i poticati igrače
na aktivno sudjelovanje i minimiziranje neaktivnosti i dosade.2 Brze razmjene posjeda lopte,
mogućnosti većeg broja pogodaka, čini ovu igru privlačnom i zanimljivom. Dinamika i brzina ove
igre isto tako zahtjeva veliku fizičku, tehničku, motoričku spremnost igrača te uvježbanost taktike
na razine cijele ekipe.

Futsal je ubrzo postao jako popularan sport u cijeloj Južnoj Americi, osobito u Brazilu koji
je i danas svjetska velesila po broju igrača, popularnosti i kvaliteti. Bavljenje futsalom znatno je

1
Usp. Habibija, Đ.: Futsal, Print Team, Mostar, 2009., str. 24.
2
Usp. Isto, str. 26.

5
pomoglo razvijanju i usavršavanju tehničkih pokreta mnogih vrhunskih zvijezda poput Pelea, Zika,
Sokratesa, pa do Ronaldhina, Kake i Robinha

„Počeci futsala sežu u 1930. godinu, u Urugvaj, gdje se zbog popularnosti nogometa,
nedostatka igrališta i vremenskih nepogoda, došlo do ideje da se nogomet počne trenirati u
zatvorenim prostorima i s manjem brojem igrača.“3 Prema jednoj verziji, otac futsala je Juan Carlos
Ceriani, urugvajski profesor tjelesnog odgoja, koji je smislio „five a side“ verziju nogometa, sa
kombinacijom pravila iz nogometa, košarke, rukometa i vaterpola

1985. godine, u Madridu, ime futbol de salon i sva druga imena ove nogometne igre
promijenjena su u službeno, internacionalno ime futsal. Svjetsko prvenstvo u Australiji koje je
ujedno bilo i posljednje neslužbeno prvenstvo značajno je jer je Brazil skinut sa trona nakon gotovo
10 godina vladarenja na svim natjecateljskim razinama futsala.

Većina zemalja 1989. godine napušta FIFUSA-u i pristupa FIFA-i – International Federation
of Association Football te se novim pravilima koja se donose stvara nova verzija malog nogometa.4
Od tada FIFA direktno sponzorira Svjetska prvenstva. Nakon 1992. godine svjetsko se prvenstvo
održava svake četiri godine.

3
Bompa, T.: Periodizacija: Teorija i metodologija treninga, Hrvatski košarkaški savez, Zagreb, 2000., str. 31.
4
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 30.

6
2. PRAVILA FUTSALA

2.1. Pravila futsal igre

Pravila futsala usmjerena su na visoku dinamičnost igre i što manjoj tromosti. Na


dinamičnost igre utječe veličina terena, broj igrača, vrsta lopte, veličina gola te oprema igrača.
Utakmica futsala se sastoji se od dva jednaka dijela u trajanju od 20 minuta. Mjerenje vremena
obavlja mjeritelj vremena. Vrijeme trajanja svakog poluvremena može se produžiti da bi se
omogućilo izvođenje kaznenog udarca ili slobodnog udarca. Ekipe imaju pravo zatražiti
jednominutni odmor („time - out“) u svakom poluvremenu i to u bilo koje vrijeme, ali se dopušta
samo kada je ekipa koja je zatražila time – out u posjedu lopte.5

Najznačajnija pravila u futsalu su:

 igra se loptom broj 4, teškom između 400 i 440 grama


 broj igrača sastoji se od četvorice igrača na terenu i vratara
 broj igrača zamjena je ograničen na brojku 7, ali je broj izmjena neograničen
 zamjene igrača vrše se na svojoj polovici terena
 na terenu se nalaze dva suca
 igrači se mogu kazniti žutim kartonom, dvjema minutama i crvenim kartonom
 vrijedi pravilo "akumulirani prekršaj"
 u svakom se poluvremenu nakon 5 prekršaja izvodi slobodan udarac s udaljenosti od 10 m u
kojem nema postavljanja živog zida
 vratar ne smije dati loptu rukom, igraču koji se nalazi unutar šest metara
 igralište je dugo od 25 do 42 metra, a široko od 15 do 20 metara
 dimenzije gola su 3 x 2 metra - igra se 2 x 20 minuta "čiste" igre6

Lopta kojom se igra futsal je tzv. četvorka koja za razliku od obične ne odskače više od 60
cm kada ju se baci sa 2 m visine. Lopta je izrađena od kože ili drugog pogodnog materijala, obujma
ne većeg od 64 centimetra, niti manjeg od 62 centimetra, teška između 400 i 440 grama te ju je
5
Usp. Habibija, Đ., nav., dj., str. 206.
6
Usp. Isto, str. 208.

7
moguće prepoznati po tome što obično na njoj piše jedan od tri službena natpisa: „FIFA
APROVED“, „FIFA INSPECTED“ ili „INTERNATIONAL MATCH BALL STANDARD“. Taj
natpis na lopti označava da je ona službeno ispitana i odgovara svim tehničkim zahtjevima.7

Utakmicu igraju dvije ekipe koju čini najviše pet igrača od kojih je jedan golman. Dozvoljen
je neograničen broj izmjena tokom utakmice, zbog visokog inteziteta, naprezanja igrača i pojave
umora, ali je maximalno moguće imati 7 zamjenskih igrača. Iako mnogi smatraju da je nogomet
najbliži sport futsalu, po karakteristikama je najbliži hokeju. Futsal vratari su za razliku od velikog
nogometa teško savladivi zbog veličine gola (veličina gola je 3x2 metra). Kako bi se održao
kontinuitet brze igre, vratar smije loptu iz gol auta zadržati maksimalno 4 sekunde koliko i igrač
ima vremena da izvede aut ili korner. Da bi što preciznije bacili loptu, obično ne nose rukavice kao
nogometni vratari nego tzv. futsalke koje imaju odrezane prste radi boljeg osjećaj u prstima dok
baca loptu u kontru. Vraćanje lopte vrataru nakon što je jednom dotakao loptu nije dopušteno sve
dok loptom ne igra protivnički igrač što čini presing igru primamljivom u futsal taktici. Vratar može
zamijeniti mjesto s bilo kojim drugim igračem.8

gralište mora imati oblik pravokutnika, biti dužine najmanje 25 metara, najviše 42 metara, dok je
širina najmanje 15 metara, a najviše 25 metara. Kod međunarodnih je utakmica dužina terena je
najmanje 38 metara, a najviše 42 metra, dok je najmanja širina 18, a najveća 25 metara. Igralište
mora biti obilježeno linijama koje pripadaju prostorima koje omeđuju. Sve linije široke su 8
centimetara, a dvije duže nazivaju se uzdužnim linijama, dok se dvije kraće zovu poprečne linije.
Središnja linija dijeli igralište na dvije polovine, a na njenoj sredini označava se centar igrališta.

Osnovna oprema igrača u futsalu sastoji se od dresa ili majice, sportskih gaćica, čarapa,
kostobrana i obuće. Dopuštena obuća su tenisice ili gimnastičke cipele od platna ili mekane kože s
potplatom od gume ili sličnog materijala. Golman smije nositi duge hlače, a obavezno je nošenje
boja koje ga jasno razlikuju od ostalih igrača i sudaca. Svaku utakmicu vodi sudac koji ima puno
pravo da primjeni Pravila igre na utakmicu za koju je imenovan suditi i to od trenutka dolaska na
mjesto gdje se igralište nalazi, pa do njegovog odlaska.9

7
Usp. Bompa, T., nav. dj., str. 45.
8
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 198.
9
Usp. Isto., str. 199.

8
Drugi sudac pomaže prvom u vođenju utakmice u skladu sa Pravilima igre, osigurava
ispravno provođenje zamjena igrača te ima pravo zaustaviti igru zbog svakog nepoštivanja Pravila.
Mjeritelj vremena i treći sudac nalaze se izvan igrališta na središnjoj liniji, na istoj strani gdje se
nalaze područja za zamjene, a opremljeni su odgovarajućim satom i potrebnom opremom za
označavanje akumuliranih prekršaja što osigurava savez ili klub na čijem se terenu igra utakmica.

3. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KONDICIJSKOG TRENINGA U


FUTSALU

Planiranje treninga je složena upravljačka akcija kojom se određuju ciljevi i zadaće


trenažnog procesa, vremenski ciklusi za njihovo postizanje i potrebni tehnički, materijalni i
kadrovski uvjeti., dok programiranje označava složenu upravljačku akciju u kojoj se određuju
postupci koji sadrže informacije o sredstvima, opterećenjima i metodama trenažnog rada,
oporavka i natjecanja. Klupska futsal liga traje otprilike 9-10 mjeseci, uzimajući u obzir i
pripremni period, dakle od sredine kolovoza, pa do kraja svibnja.

U sklopu natjecanja, igra se kup (4 kola, 6-7 utakmica), te pojedini igrači sudjeluju u
reprezentativnim nastupima. Važno je spomenuti kako u vrijeme prijelaznog perioda (12-1
mjesec, i 6-8 mjesec) većina igrača sudjeluje na izuzetno popularnim malonogometnim
turnirima diljem zemlje, a i inozemstva. Dakle u futsalu govorimo o dvociklusnoj periodizaciji
sportske pripreme. Prvi natjecateljski mezociklus traje od kraja rujna do kraja prosinca, a
drugi od početka veljače do početka lipnja.

9
Da bi mogli izraditi kvalitetan plan i program potrebno je dijagnosticirati stanje sportaša na
početku trenažnog procesa, uvažiti kalendar natjecanja te utvrditi očekivana stanja sportske
forme. „Na osnovu analize rezultata testiranja utvrđuje se opće stanje ekipe, stanje ekipe po
pojedinim sposobnostima, opće stanje svakog igrača te stanje igraća po pojedinim
sposobnostima.“10 To znači da se pri planiranju i programiranju godišnjeg ciklusa, perioda,
etapa, mezociklusa te trenažnih jedinica ne planira i programira samo prema timskim zahtjevima,
već i prema zahtjevima svakog sportaša posebno.

Iako se putem individualnih programa mogu postići najveći pomaci , ograničenje za njihovo
provođenje može predstavljati veći broj igrača (12-16) te organizacijski razlozi. Zbog toga
treneri su primorani programe sportske pripreme provoditi u homogeniziranim skupinama.
Kriterij za formiranje homogeniziranih skupina biti će: testovni rezultati, raspoloživo vrijeme i
uvjeti za trening.

Plan i program treninga osnovni su dokumenti prema kojima se realizira proces sportske
pripreme i kontroliraju efekti koji se postižu njihovom primjenom. Samo jasno određeni ciljevi,
zadaće, vremenski ciklusi i uvjeti ali isto tako i jasno definirani sadržaji, opterećenja i
metode rada, lokaliteti i trenažna pomagala pomoći će nam u dostizanju očekivanih efekata i
najviših sportskih dostignuća.

3.1. I faza pripremnog perioda

Pripremni period predstavlja polazište periodizacije sportskog treninga, a svrha rada u ovom
periodu usmjerena je na stvaranja osnove za sportsku formu i dovođenje cijele momčadi u stanje
najviše treniranosti. Trajanje ovog perioda kod nogometaša u principu traje od 6 do 8 tjedana, a
preciznije se može opisati u tri faze na koliko je i podijeljen. Faze pripremnog perioda su: 11

 faza pripremnog perioda (višestrano-bazična priprema)


 faza pripremnog perioda (specifična priprema)
 faza pripremnog perioda (situacijska priprema)

Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet, nav. dj., str. 110.


10
11
Rak, M., Dimitrijević, V.: Razvoj opće i specifične izdržljivosti u pripremnom periodu za sportske igre,
Kondicijski trening, 1 (1), 2003., str. 131.

10
Svrha programa rada u ovoj fazi je stvaranje osnova za ulazak u sportsku formu. Na početku
ove faze je obavezno obaviti liječnički pregled sa svim igračima i izvršiti testiranje
funkcionalno-motoričkih sposobnosti i tehničko-taktičkih znanja kao i psihičkih kvaliteta
igrača. „Kod većine autora u ovom dijelu priprema naglasak je stavljen na kondicijsku pripremu
na koju otpada između 60-70% I. faze pripremnog perioda dok na tekničko-taktičku pripremu
otpada između 30-40% (TE oko 20-25%, TA 10-15%) dok na psihičku pripremu i na testiranje
otpada oko 10%.“12

U kondicijskoj pripremi trener na osnovu inicijalnih rezultata kao i prošlogodišnjih


zapažanja vrši odabir metoda i sredstava rada. U ovoj fazi uvelike dominira višestrano-bazična
priprema sa naglašenim radom na razvoju snage i izdržljivosti. Kod izdržljivosti naglašen je rad
na razvoju aerobnog kapaciteta koji je podloga za razvoj anaerobnog kapaciteta važnijeg za
nogometaše. Najracionalnije i najefikasnije metode za razvoj izdržljivosti su kontinuirana i
intervalna metoda treninga. U treningu snage se pretežno obrađuju repetativna snaga, a nešto manje
statička i eksplozivna snaga.

Obrađuju se sve osnovne mišićne skupine, a naročito trbušni i leđni mišići. Naravno, ovdje
se stvara podloga za razvoj specifične snage nogometaša. Najbolja metoda za razvoj snage je kružni
oblik rada. Tijekom ove faze cijelo vrijeme je potrebno raditi na unapređivanju odnosno razvoju
fleksibilnosti i obrađivati je u svakom treningu (uvodnom, glavnom ili završnom dijelu treninga)
u statičkom i dinamičkom obliku, a također treba razvijati i koordinaciju primjenom vježbi
akrobatike, vježbi u parovima i vježbi sa loptom.13 Pri kraju ove faze moguće je ubacivanja vježbi
ubrzanja u trening kao i vježbe brzine ali u malom obujmu. Kondicijska priprema u ovoj fazi ima i
korektivni karakter te je programom kondicijske pripreme potrebno utjecati na uklanjanje određenih
morfološko-fizioloških nedostataka organizma.

Tehnička i taktička priprema su manje zastupljeni od kondicijske pripreme u ovom


dijelu pripremnog perioda. U tehničkoj pripremi program rada usmjeren je na poduku i
usavršavanje osnovne tehnike, na korekcije tehnike, na razvoj univerzalnih tehničkih
sposobnosti. Taktička priprema obrađuje se uglavnom teorijski, a praktično vezana je za
tehničke elemente, pomoćne igre, igra na dva gola, prijateljske i trening utakmice.

12
Isto, str. 133.
13
Usp. Schmid, S. , Alejo, B.: Nogomet: kompletan kondicijski program, Gopal, Zagreb 2004., str. 61.

11
Kada govorimo o opterećenjima potrebno je naglasiti da se pridaje pažnja volumenu
(ekstenzitetu), a ne intenzitetu te treninzi u prosjeku traju između 80 – 100 minuta pa ponekad i do
120 minuta, a intenzitet vježbi je srednji i ide do submaksimalnog. Odmori između vježbi duže traju
dok su i treninzi nešto duži. „Trajanje ove faze kreće se oko 2 tjedna ili 15-17 dana sa 1-2 treninga
dnevno.“14

Izdržljivost je sposobnost izvođenja trenažnih i natjecateljskih aktivnosti


odgovarajućeg intenziteta u što dužem vremenu, odnosno to je sposobnost odgađanja pojave
umora, kao i tolerancije metaboličkih produkata prije svega mliječne kiseline.

U okviru kondicijske pripreme program razvoja izdržljivosti igra temeljnu ulogu u


svakom sportu. Ako su sportaši dovoljno izdržljivi, tj. ako posjeduju potrebnu razinu izdržljivosti,
oni mogu odigrati cijelu utakmicu bez promjene intenziteta, kao i bez tehničkih i taktičkih
pogrešaka uzrokovanih umorom. S obzirom na usmjerenost treninga izdržljivosti, u sportskim se
igrama često koristi podjela na opću i specifičnu izdržljivost.

Opću izdržljivost možemo definirati kao sposobnost sportaša da se, uz aktiviranje


glavnih funkcionalnih sustava (središnji živčani sustav, živčano-mišićni sustav, srčano-dišni
sustav),efikasno suprotstavi umoru te održi tjelesnu aktivnost kroz duže vrijeme. Specifičnu
izdržljivost možemo definirati kao sposobnost što dužeg održavanja specifične radne
sposobnosti u okviru konkretne motoričke aktivnosti.15 U odnosu na aktiviranje energetskih
mehanizama tijekom aktivnosti, razlikujemo aerobnu, aerobno-anaerobnu i anaerobnu izdržljivost.

Aerobne aktivnosti su nižeg intenziteta i dužeg trajanja, u osnovi kojih se nalaze oksidativni
energetski procesi. Rad u toj zoni obilježava pretežno aktivnost mišićnih vlakana tipa I
(spora,oksidativna mišićna vlakna). Njihov bogat mitohondrijski sustav i visoka razina
aktivnosti oksidativnih enzima stvaraju preduvjete za dugotrajnu motoričku aktivnost pri
frekvenciji srca između 130-150 otkucaja u minuti i koncentraciji laktata do 2 mml/L.

Osnovni supstrati za resintezu ATP jesu glukoza, glikogen i slobodne masne kiseline.
Gornja granica ove zone poznata je pod nazivom aerobni prag, a rad u toj zoni usmjeren
je na stabiliziranje trenažnih efekata i na pripremu za intenzivnija opterećenja.

14
Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet, nav. dj., str. 131.
15
Usp. Demir, N.: Sportski trening, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2008., str. 19.

12
Vrijedi napomenuti da poboljšanje aerobnih sposobnosti osigurava:16

 poboljšanje oporavka i odmora od nakupljenog napora i utakmica


 olakšavanje tehničkog i taktičkog treninga
 poboljšanje kondicijskih sposobnosti
 smanjenje ozljeda
 poboljšanje psihičke tolerancije na napor
 olakšavanje treninga specifičnog za igru
 poboljšanje sposobnosti odmora od igre
 poboljšanje zdravlja.

Aerobno-anaerobnu zonu opterećenja prije svega obilježava rad mišićnih vlakana tipa
IIa, koja su oksidacijsko-glikolitička i tek djelomično tipa IIb- glikolitičkih, čime se povećava
produkcija laktata i smanjuje korištenje masnih kiselina na račun ugljikohidrata. „Frekvencija srca
treniranih sportaša kreće se između 160-175 otkucaja u minuti, dok koncentracija laktata u krvi
doseže razinu od 4 mml/l.“17 Osnovni zadatak u ovoj zoni je povisiti granicu anaerobnog
praga i ekonomično koristiti sve energetske sustave.

Futsal je otvorena aktivnost u kojoj se većina napora kreće u rasponu koji ide od
maksimalne aerobne izdržljivosti do maksimalne anaerobne izdržljivosti. Umor se proizvodi
prvenstveno od nakupljene mliječne kiseline te zbog potrošnje glukoze u krvi te glikogena iz jetre
i mišića. Tijekom natjecanja i u treninzima konstantno se radi u stanjima deficita kisika, zato se
kondicijska priprema treba usredotočiti na što dulje podnošenje visokog intenziteta rada koji
izaziva ovaj deficit, te usporiti stvaranje mliječne kiseline u krvi i mišićima, pokušavajući
podići anaerobnu granicu. U natjecanju prosječno sudjelovanje igrača iznosi između 25 i 35
minuta.18

Analizirajući sve ovo možemo reći da za Futsal, imajući na umu karakteristike i dužinu
napora u natjecanjima, igrač mora raspolagati s odličnim alaktativnim kapacitetom, kojim
izvršava najteže napore, dobrim laktativnim ili glikolitičkim kapacitetom, kojim podnosi duže

16
Čoh, M.: Razvoj brzine u kondicijskoj pripremi sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2003.,
str. 34.
17
Isto, str. 36.
18
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 63.

13
napore i ponavljanje kratkih i intenzivnih napora, te izvrsnu aerobnu pripremljenost koja
olakšava izdržavanje dugoročnog napora u natjecanjima, s nivoom-submaksimalnog intenziteta
(160 +/- 10 o/m.).

Ciljevi se fokusiraju na razvoj opće, temeljne izdržljivosti neovisno o sportskoj


disciplini i temeljne izdržljivosti povezane s sportskom disciplinom, ako želimo pokriti cijelo
vrijeme sudjelovanja igrača u utakmici, izdržljivosti kratke i srednje dužine koja omogućuje
poboljšanje izdržljivosti na brzinu i/ili snagu, te specifične izdržljivosti povezane s acikličnim
mijenjanjem napora (odvijaju se različite izolirane i međusobno spojive aktivnosti) npr. (trčanje+
skakanje + šutiranje + trčanje,itd.).19

Pripremni period se smatra jednim od najbitnijih dijelova nogometne sezone jer o kvaliteti
njegovog izvođenja često ovisi uspjeh na terenu, čak i na nivou cjelokupne sezone. Da bi pripremni
period ispunio svoju svrhu, plan i program treninga u njemu trebaju biti razra eni do najsitnijeg
detalja. Unatoč tome, svaka dva tjedna je potrebno napraviti evaluaciju, tj. provjeru stanja te na
osnovu toga raditi izmjene i nadopune. Uspješnim provođenjem plana i programa dolazi do bitnog
smanjena broja ozljeda, igrači svoje sposobnosti dižu na veću razinu, samopouzdanje im raste te
samim time dolazi do manjih odstupanja u kvaliteti izvedbe na terenu.

Prema Zaciorskom snaga je sposobnost čovjeka da svlada vanjski otpor ili da djeluje protiv
otpora mišićnim naprezanjem. Snaga ovisi o: fiziološkom poprečnom presjeku mišića, dužini
mišića, biokemijskim procesima u mišiću, sposobnosti aktiviranja maksimalnog broja motoričkih
jedinica, neuro-mišićnoj koordinaciji (mobilizacija agonista i sinergista i relaksacija
antagonista), tonusu mišića, brzini, masi tijela, temperaturi okoline i motivaciji.

„Snagu (jakost) možemo podijeliti na globalnu pod kojom se podrazumijeva jakost


cijelog mišićnog sustava i specifičnu, pod kojom se podrazumijeva jakost pojedinih mišićnih
skupina karakterističnih za neku sportsku aktivnost (Bompa).“20 S obzirom na akcioni oblik
ispoljavanja snage autori razlikuju maksimalnu snagu, eksplozivnu snagu, elastičnu ili
plometrijsku snagu, repetitivnu snagu, statičku silu, brzinsku snagu i snažnu izdržljivost.

19
Usp. Demir, N., nav. dj., str. 71.
20
Jukić, I., Nakić, J. Milanović, L.: Kondicijska priprema u nogometu, Zagrebački športski savez, Zagreb, 2003., str.
39.

14
Kao osnove u razvijanju snage u futsalu možemo navesti sljedeće:21

 Potrebno je ojačati sve mišićne skupine i zglobove koji su najkorišteniji u natjecanju,


prvenstveno mišiće donjeg dijela tijela i trupa
 Za nagle pokrete bit će potrebno razviti izotoničku (dinamičku) i pliometričku snagu
s manifestiranjem eksplozivno-elastične snage, također za skokove treba razviti iste tipove
snage
 Za fizičke kontakte koji se događaju u blokadama, kontranapadima, i akcijama jedan
na jedan potrebe za snagom bit će definirane kombiniranom snagom- maksimalna i
eksplozivna snaga s manifestiranjem maksimalne dinamičke snage i eksplozivno-elastične
snage
 Također važno je naglasiti važnost brzinske snage i snažne izdržljivosti, odnosno
izdržljivosti na eksplozivnu i pliometrijsku snagu koja omogućava održavanje visokih
zahtjeva za tim vrstama snage tijekom zamora.

Pod općom ili višestranom kondicijskom pripremom podrazumijeva se proces skladnog


i višestranog razvoja funkcionalnih i motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika koje
se ne mogu izravno primijeniti, već se javljaju kao faktor kasnijeg razvoja specifičnih i situacijskih
svojstava. Usmjerena je na poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija tijela, na podizanje
efikasnosti svih organa i organskih sustava, na podizanje funkcionalnih sposobnosti kao i primarne
jakosti, brzine, izdržljivosti i gipkosti.

„Najčešće se provodi na početku pripremnog perioda.“22 U ovoj etapi pripreme provode


se prošireni razvojni programi, gdje dominira ekstenzitet u odnosu na intenzitet, dakle
podražaji su medijalnog intenziteta opterećivanja, znatnog trajanja podražaja, te dužih odmora
koji su daleko od specifičnih energetskih zahtjeva konkretne natjecateljske aktivnosti.

Uz uvodne razvojne programe ovdje najviše dominiraju i preventivni trenažni programi


kojima je za cilj spriječiti nastajanje ozbiljnijih povreda u sljedećim etapama pripreme:23

21
Isto, str. 41.
22
Milanović, D.: Teorija treninga: priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita, Kineziološki fakultet,
Zagreb, 2005., str. 101.
23
Čoh, M.: Razvoj brzine u kondicijskoj pripremi sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2003.,
str. 96.

15
 Razvoj temeljne aerobne izdržljivosti
 Radi se na jačanju tetivno -zglobnog i mišićnog sustava, odnosno svih mišićnih sklopova za
učvršćivanje trupa koji čine «prirodni korzet
 Razvoj gibljivosti i fleksibilnosti
 Poboljšanje sastava tijela (odnos mišićne mase i potkožnog masnog tkiva)
 Razvoj ostalih primarnih motoričkih sposobnosti, jakosti, brzine i koordinacijskih
sposobnosti.

U ovoj fazi programi fizičke pripreme apsolutno dominiraju nad tehničko-taktičkim


programima treninga. Trajanje ove faze je obično 7-10 dana, odnosno jedan mikrociklus.

Bazična kondicijska priprema podrazumijeva razvoj najznačajnijih sposobnosti za


uspjeh u konkretnom sportu, putem primjene za tu svrhu najučinkovitijih metodskih postupaka.
Kondicijska svojstva koja su u futsalu visoko pozicionirana, a imaju visoku značajnost
uspjeha u futsalu su: izdržljivost (maksimalna aerobna i anaerobna), startna brzina i brzinska
izdržljivost, eksplozivna i elastična snaga te agilnost.24

Izabiru se oni sadržaji i metode koje su najprimjerenije za razvoj ovih sposobnosti.


Intenzitet se sve više povećava i u rasponu je od medijalnog do maksimalnog, ekstenzitet
ostaje naglašen, ali se prilagođava usmjerenosti treninga, dok trajanje odmora stavlja sportaše u sve
zahtjevnije energetske situacije. Razvojni programi uvažavaju individualne karakteristike sportaša,
te je obavezan rad na slabijim stranama pripremljenosti pojedinih sportaša.

Tablica 1. Višestrano-bazična priprema po danima

Dan Višestrano-bazi na priprema

Ponedjeljak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.


Trening mehanike kretanja, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 20 min.
Utorak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Uvodni trening brzine i agilnosti, 15 min.

24
Usp. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet: Kondicijska priprema, Univerzitet u Travniku, Edukacijski fakultet, Travnik,
2014., str. 103.

16
Trening mišićne izdržljivosti, 30 min.
Igranje futsala 15 min.
Srijeda Ujutro
Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Prvi dio testiranja, 60 min.
Poslije podne
Zagrijavanje, 15 min.
Drugi dio testiranja, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Četvrtak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Trening mehanike kretanja, 15 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 10 min.
Trening mišićne izdržljivosti, 20 min.
Petak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening jakosti (maksimalna i eksplozivna jakost), 30 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Subota Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening mišićne izdržljivosti, 30 min.
Aerobni trening niskog/umjerenog intenziteta, 30 min.
Nedjelja Odmor

3.1.1. II faza pripremnog perioda

Cilj programa u ovoj fazi je postepeno i direktno ulaženje u sportsku formu. U


sportskoj pripremi još uvijek dominira kondicijska priprema (oko 50%) dok drugih 50% otpada na
tehničko-taktičku i psihičku pripremu. Kako je u ovoj fazi naglasak na specijalnoj
motoričkoj pripremi futsal igrača rad je usmjeren na razvoj specifične kondicijske pripreme igrača
sa naglaskom na razvoj anaerobnih kapaciteta tj. specifične izdržljivosti (brzinske izdržljivosti).
Moguće je koristiti tzv. modificiranu intervalnu metodu treninga kod koje se primjenjuju kraće
dionice do 100 metara s ukupnim trčanjem, na početku, od 1600 metara s kasnijom
progresijom do 3200 metara.

17
Karakteristično za ovu fazu je to što je potrebno dosta raditi na svim oblicima brzine(startna
brzina, osnovna brzina, brzine reakcije i brzine promjene pravca kretanja). U treningu snage
naglašen je rad na razvoju eksplozivne snage gdje se koristi rad u serijama sa kompleksima vježbi u
trajanju 1-3 serije. Vježbe se izvode sa lakim opterećenjima (medicinske, lagani utezi, vježbe u
parovima i sl.), a također se primjenjuju sredstva za razvoj specifične snage nogometaša (snaga
udarca nogom, glavom).25 Ne izostaje utjecaj na razvoj fleksibilnosti (kroz dinamičko
vježbanje) kao ni na koordinaciju (posebno na brzinsku koordinaciju) primjenom raznih vježbi
akrobatike na tlu te vježbi okretnosti s loptom. U tehničkoj pripremi program rada je i dalje
usmjeren na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti i na tehničkim korekcijama.

Tehničke vježbe treba izvoditi dinamički i što je više moguće u situacijskim oblicima.
U taktičkoj pripremi potrebno je usvojiti ključne elemente određene koncepcije igre primjenom
situacijskih vježbi napada i obrane. U ovom dijelu pripremnog perioda mogu se primjenjivati
utakmice, po mogućnosti sa nešto lakšim protivnicima.

Za razliku od I. faze u ovoj fazi je naglasak na intenzitetu opterećenja i možemo je nazvati


fazom maksimalnog opterećenja u procesu treninga. Intenzitet vježbi je submaksimalan
imaksimalan kraćeg trajanja i s kraćim odmorima te su i treninzi kraći (70-90 minuta). Sam rad se
organizira u obliku tzv. udarnih mikrociklusa, a u tijeku ovog perioda najčešće se realizira 3-4 takva
mikrociklusa. Trajanje II. faze pripremnog perioda možemo svesti na 20 dana.

U ovoj fazi pripreme i dalje je naglasak na razvoju najvažnijih sposobnosti koje imaju visok
utjecaj na uspjeh u sportu ali na način da ih povezujemo sa tehničkim elementima
konkretnog sporta, dakle ovaj tip pripreme integrira kondicijski i tehnički trening. Realizacija
ovih programa vezana je uz suradnju kondicijskog i glavnog trenera, a iz dodatnog razloga što je za
kreiranje ovih programa potrebno poznavati tehniku sporta (poželjno je da je kondicijski
trener specijalist za određeni sport)26 Suradnja se odvija na način da glavni trener određuje
sadržaje treninga, kondicijski trener definira parametre, dakle intenzitet, ekstenzitet, broj
ponavljanja i vrijeme pauze.

Tablica 2. Specifična priprema po danima

25
Usp. Željaskov, C.: Teorija i metodika treninga izdržljivosti, Zagrebački športski savez, Zagreb, 2003., str. 141.
26
Usp. Isto, str. 104.

18
Dan Specifična priprema

Ponedjeljak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.


Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 20 min.
Igranje futsala, 20 min.
Utorak Ujutro
Zagrijavanje, 15 min.
Trening maksimalne i eksplozivne jakosti, 60 min.
Poslije podne
Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Igranje futsala 15 min.
Srijeda Prijateljska utakmica

Četvrtak Ujutro
Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Trening maksimalne jakosti i mišićne izdržljivosti, 45 min.
Poslije podne
Zagrijavanje, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Igranje futsala 30 min.
Petak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening brzine i agilnosti (intervali rada 2-5 s.), 15 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Subota Prijateljska utakmica

Nedjelja Odmor

19
3.1.2. III faza pripremnog perioda

Ovo je faza postizanja sportske forme i u sportsko pripremi pozornost je posvećena taktičkoj
pripremi kojoj pripada 40% raspoloživog vremena dok na kondicijsku pripremu otpada oko
30% kao i na tehničku pripremu. U kondicijskoj pripremi integriraju se psihomotorne sposobnosti
kroz kombinirano vježbanje i kroz situacijski trening. Specifična snaga i izdržljivost pretežno
se održavaju kroz situacijsko vježbanje, a jednom tjedno može se ubaciti kompleks snage 1-2 serije
i modificirana intervalna metoda izdržljivosti sa ukupnim trčanjem oko 3000 metara. Nešto veći rad
odnosi se na brzinu koja se također razvija kroz situacijsko vježbanje, a isto se može jednom tjedno
ubaciti kompleks vježbi sa ukupnim trčanjem oko 1500 metara.

Koordinacija se obrađuje kroz situacijsko vježbanje s loptom, a fleksibilnost se


održava tijekom cijelog perioda kao uvodni ili završni dio treninga. U pogledu taktičke pripreme
ovo je faza uigravanja momčadi i faza u kojoj se program taktičke pripreme realizira
primjenom taktičkih vježbi napada i obrane, vježbi pojedinih dijelova igre, trening-utakmice
(sa ravnopravnim ili jačim protivnikom).27 To je faza dotjerivanja koncepcije igre. U tehničkoj
pripremi i dalje se utječe na razvoj i usavršavanje univerzalnih tehničkih sposobnosti kao i na
svladavanje tehničkih finesa. Ovo je faza smanjivanja opterećenja u treningu, treninzi se skraćuju i
iz tjednog ciklusa treninga izostavlja se nekoliko treninga. Trajanje ove faze je oko 14 dana s 1-2
treninga dnevno.

Pripremni period čini jednu cjelinu, a prijelaz iz pojedinih faza je postupan. Nije
svaka faza priprema kruta cjelina za sebe, nego se plan i program nadopunjuje iz faze u
fazu, kako bi se realizirao generalni cilj: Dovođenje nogometaša i ekipe u stanje optimalne
sportske forme.

Situacijska kondicijska priprema predstavlja sintezu kondicijske i taktičke pripreme u


uvjetima suradnje i suprotstavljanja. Kondicijskom pripremom unaprijeđene motoričke i
funkcionalne sposobnosti moraju biti transformirane i integrirane u tehničko-taktičke elemente, a
sve to zajedno mora biti transformirano i integrirano u sustav i koncepciju igre neke momčadi.

27
Usp. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet, nav. dj., str. 123.

20
Metodički parametri situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim
natjecateljskim uvjetima ili se čak nešto uvećati.

Intenzitet bi trebao biti identičan, ekstenzitet nešto uvećan, a pauze jednake ili kraće od
realnih. Omogućuje sportašu neposrednu prezentaciju svih njegovih kondicijskih, tehničkih,
taktičkih i psihičkih kvaliteta.28 Nije pogrešno, a i vrlo često se situacijski kondicijski
podražaji odvijaju u motoričko-energetski zahtjevnijim uvjetima nego što ih nameće realna
natjecateljska situacija. Ovaj vid pripreme realizira glavni trener uz suradnju kondicijskog
koji određuje energetske parametre.

Tablica 3. Situacijska priprema po danima

Dan Specifična priprema

Ponedjeljak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.


Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 20 min.
Igranje futsala 15 min.
Utorak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening brzine i agilnosti (intervali rada 2-5 s.) u kombinaciji s
treningom eksplozivne jakosti, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Srijeda Ujutro
Zagrijavanje, 15 min.
Prvi dio testiranja, 60 min.
Poslije podne
Zagrijavanje, 15 min.
Drugi dio testiranja, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Četvrtak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 18 min.

28
Usp. Milanović, D., Haimer, S.: Dijagnostika treniranosti sportaša, Zbornik radova, 6. Zagrebački sajam sporta,
1997., str. 61.

21
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 15 min.
Igranje futsala, 15 min.
Petak Zagrijavanje, 15 min.
Trening brzine i agilnosti (intervali rada 2-5 s.) u kombinaciji s
treningom eksplozivne jakosti, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Trening brzinske izdržljivosti, 15 min.
Subota Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Nedjelja Odmor

ZAKLJUČAK

Futsal po svojoj strukturalnoj složenosti spada u grupu sportova s intenzivnim tempom igre
koji zahtijeva od sportaša vrhunsku tehničku, motoričku te funkcionalnu spremnost. Analizom igre
ciljano se mogu proučiti i utvrditi opterećenja nogometaša i specifični zahtjevi i izazovi koje
dinamičnost igre prouzrokuje. Analizom je dokazano da postoji razlika između fizičkih, tehničkih i
taktičkih zahtjeva u fazama igre (napad i obrana).

Kondicijska priprema je izuzetno kompleksan proces, koji zahtjeva određene


pretpostavke za njezinu uspješnu provedbu. Najvažnije stvari na koje treba obratiti pozornost
su čvrsta periodizacija, kontinuitet te progresija trenažnog procesa. Također treba spomenuti
motorička znanja i sposobnosti sportaša koja su u funkciji provedbe različitih trenažnih
tehnologija, što znači da je sportaša najprije potrebno naučiti pravilno trenirati da bi u kasnijoj
fazi bio spreman koristiti usvojene motoričke programe u cilju kondicijske pripreme.

Ovaj dio pripreme bi budući sportaš trebao proći još u fazi specijalizacije, odnosno u
mladim dobnim skupinama kako bi u fazi potpunog biološkog sazrijevanja mogli početi trenirati na

22
način kako to zahtjeva vrhunski sport. Trener koji provodi trenažni proces mora u potpunosti
poznavati sadržaje i metode treninga, te treba biti upoznat sa strukturom sporta za kojeg
priprema sportaša, odnosno ekipu. Također jedino integralna pripremljenost, odnosno
usklađivanje svih elemenata kondicijske, tehničke, taktičke i psihičke pripreme osigurava
postizanje željene sportske forme i natjecateljskih rezultata.

Mnogi treneri i sportaši vrhunac sportske forme i sposobnost postizanja najboljih rezultata
na natjecanju smatraju „darom s neba“. Sposobnost da se ostvari vrhunac forme ne predstavlja ništa
više od strategije. Usponi i padovi sportske forme vrlo često ovise o treningu sportaša tijekom
pripremne faze. Učinkovitost treninga uvelike ovisi o planiranju i programiranju. Planiranje i
programiranje nije ništa novo. Ono je u jednostavnim oblicima postojalo i na antičkim Olimpijskim
igrama.

Flavije Filostrar (170- 245 g.pr.n.e.) napisao je nekoliko priručnika o planiranju i treningu
grčkih olimpijaca, od čega je već ina uništena. Priručnici koji su govore o tome kako trenirati za
natjecanje, uključujući i važnost oporavka! Također, spomenut je tip znanja koji trener treba imati:
„On mora biti psihijatar s opsežnim poznavanjem autonomije i nasljedstva“. Zbog toga je vrlo
važan odnos trener – igra , što u mnogim klubovima nije slučaj često se trenira bez plana i programa
i u školama nogometa pa se tako nastavi i u seniorskoj ekipi. Mnogi su prestali trenirati, baš poradi
nepravilnosti u treningu. Bez pravilnog treninga nema uspjeha niti u jednom sportu, a
pravovremena izrada plana i programa u pripremnom razdoblju jamči uspjeh, ukoliko mu se
pristupa sa pravilnom ozbiljnošću i trenera i igra a.

23
LITERATURA

1. Bompa, T.: Periodizacija: Teorija i metodologija treninga, Hrvatski košarkaški savez,


Zagreb, 2000.
2. Bompa, T.: Periodizacija-teorija i metodika (Periodization: Theory and methodology of
training), Gopal, Zagreb, 2006.
3. Čoh, M.: Metodika i dijagnostika razvoja skočnosti u kondicijskoj pripremi
sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2004.
4. Čoh, M.: Razvoj brzine u kondicijskoj pripremi sportaša, Kineziološki fakultet
Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2003.
5. Demir, N.: Sportski trening, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja,
Sarajevo, 2008.
6. Habibija, Đ.: Futsal, Print Team, Mostar, 2009.

24
7. Jukić, I., Nakić, J. Milanović, L.: Kondicijska priprema u nogometu, Zagrebački športski
savez, Zagreb, 2003.
8. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet: Kondicijska priprema, Univerzitet u Travniku,
Edukacijski fakultet, Travnik, 2014.
9. Milanović, D.: Teorija treninga: priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita,
Kineziološki fakultet, Zagreb, 2005.
10. Milanović, D., Haimer, S.: Dijagnostika treniranosti sportaša, Zbornik radova, 6.
Zagrebački sajam sporta, 1997.
11. Rak, M., Dimitrijević, V.: Razvoj opće i specifične izdržljivosti u pripremnom
periodu za sportske igre, Kondicijski trening, 1 (1), 20003.
12. Schmid, S. , Alejo, B.: Nogomet: kompletan kondicijski program, Gopal, Zagreb 2004.
13. Željaskov, C.: Teorija i metodika treninga izdržljivosti, Zagrebački športski savez,
Zagreb, 2003.

25

You might also like