Professional Documents
Culture Documents
Antonio Ćorić
Završni rad
Završni rad
UVOD ..................................................................................................................................................3
1. POVIJEST FUTSALA .....................................................................................................................5
1.1. Povijest futsala ..........................................................................................................................5
2. PRAVILA FUTSALA ......................................................................................................................7
2.1. Pravila futsal igre .................................................................... Error! Bookmark not defined.
3. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KONDICIJSKOG TRENINGA U FUTSALU ..................9
3.1. I faza pripremnog perioda .......................................................................................................10
3.1.1. II faza pripremnog perioda ............................................................................................... 17
3.1.2. III faza pripremnog perioda ..............................................................................................20
ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................22
LITERATURA ...................................................................................................................................24
UVOD
Termin „futsal“ je izvedenica dviju portugalskih riječi futebol de salao, odnosno španjolskih
riječi futbol de sala te predstavlja međunarodnu skraćenicu za sportsku disciplinu dvoranskog
nogometa, na našim prostorima poznatog kao „mali nogomet“. Futsal je igra u kojoj sudjeluju dvije
ekipe s pet igrača, od kojih je jedan golman te s maksimalno do sedam zamjena po ekipi.
Cilj treninga je povećati radni kapacitet sportaša i efikasnost u izvođenju motoričkih vještina
te razviti psihološke kvalitete, kako bi se unaprijedio nastup na natjecanjima. Trening je dugoročni
napor. Planiranje i programiranje rada u sportu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i stručnog
tima. Ono omogućava da se slučajnosti svedu na minimum i da se na siguran i ekonomičan način
postignu optimalni sportski rezultati koji odgovaraju individualnim obilježjima sportaša i uvjetima
u kojima se provodi trena ni proces.
3
(eksplozivna, elastična, snažna izdržljivost) te kombinacije ovih sposobnosti kao što su agilnost i
brzinsko-snažna izdržljivost.
4
1. POVIJEST FUTSALA
Sve do sredine 90-ih godina, diljem svijeta ova disciplina je poznata pod više naziva; mali
nogomet, dvoranski nogomet, ulični nogomet, five a side itd., a tada, priznanjem od FIFE stječe
jedinstven termin „futsal“ koji je priznat u cijelom svijetu. Futsal je jedina varijanta malog,
dvoranskog nogometa priznata od strane FIFE, najviše nogometne organizacije, koja je i propisala
pravila same igre.
Futsal je jedini priznat od FIFA-e kao dvoranski nogomet te ga treba razlikovati od ostalih
vrsta dvoranskog nogometa poput mali nogomet, walled soccer-a ili cage ball-a. Futsal je igra
između dvije ekipe, s po pet igrača, uključujući i golmana te im se dozvoljava do sedam zamjena po
ekipi. Igra se na rukometnom igralištu s rukometnim golovima.1 Najveća razlika između futsala i
tzv. malog nogometa, imena koje se uporabljava za sve vrste nogometne igre na malom terenu
(obično veličine kao rukometni), je u broju igrača. Malonogometna ekipa se sastoji od 5+1 igrača,
dok se futsal ekipa, kao što je navedeno, sastoji od 4+1 igrača. Obje vrste nogometnih igara odlikuje
dinamična igra, brze kontre i mnogo udaraca po golu. Futsal se također smatra umanjenom,
pojednostavljenom verzijom velikog nogometa jer ne postoje zaleđa.
Futsal, kao vrsta igre, omogućuje igračima da često dotaknu jedinu „igračku“ na terenu –
loptu te zbog velikog broja mogućih situacija na terenu, glavni prioritet je motivirati i poticati igrače
na aktivno sudjelovanje i minimiziranje neaktivnosti i dosade.2 Brze razmjene posjeda lopte,
mogućnosti većeg broja pogodaka, čini ovu igru privlačnom i zanimljivom. Dinamika i brzina ove
igre isto tako zahtjeva veliku fizičku, tehničku, motoričku spremnost igrača te uvježbanost taktike
na razine cijele ekipe.
Futsal je ubrzo postao jako popularan sport u cijeloj Južnoj Americi, osobito u Brazilu koji
je i danas svjetska velesila po broju igrača, popularnosti i kvaliteti. Bavljenje futsalom znatno je
1
Usp. Habibija, Đ.: Futsal, Print Team, Mostar, 2009., str. 24.
2
Usp. Isto, str. 26.
5
pomoglo razvijanju i usavršavanju tehničkih pokreta mnogih vrhunskih zvijezda poput Pelea, Zika,
Sokratesa, pa do Ronaldhina, Kake i Robinha
„Počeci futsala sežu u 1930. godinu, u Urugvaj, gdje se zbog popularnosti nogometa,
nedostatka igrališta i vremenskih nepogoda, došlo do ideje da se nogomet počne trenirati u
zatvorenim prostorima i s manjem brojem igrača.“3 Prema jednoj verziji, otac futsala je Juan Carlos
Ceriani, urugvajski profesor tjelesnog odgoja, koji je smislio „five a side“ verziju nogometa, sa
kombinacijom pravila iz nogometa, košarke, rukometa i vaterpola
1985. godine, u Madridu, ime futbol de salon i sva druga imena ove nogometne igre
promijenjena su u službeno, internacionalno ime futsal. Svjetsko prvenstvo u Australiji koje je
ujedno bilo i posljednje neslužbeno prvenstvo značajno je jer je Brazil skinut sa trona nakon gotovo
10 godina vladarenja na svim natjecateljskim razinama futsala.
Većina zemalja 1989. godine napušta FIFUSA-u i pristupa FIFA-i – International Federation
of Association Football te se novim pravilima koja se donose stvara nova verzija malog nogometa.4
Od tada FIFA direktno sponzorira Svjetska prvenstva. Nakon 1992. godine svjetsko se prvenstvo
održava svake četiri godine.
3
Bompa, T.: Periodizacija: Teorija i metodologija treninga, Hrvatski košarkaški savez, Zagreb, 2000., str. 31.
4
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 30.
6
2. PRAVILA FUTSALA
Lopta kojom se igra futsal je tzv. četvorka koja za razliku od obične ne odskače više od 60
cm kada ju se baci sa 2 m visine. Lopta je izrađena od kože ili drugog pogodnog materijala, obujma
ne većeg od 64 centimetra, niti manjeg od 62 centimetra, teška između 400 i 440 grama te ju je
5
Usp. Habibija, Đ., nav., dj., str. 206.
6
Usp. Isto, str. 208.
7
moguće prepoznati po tome što obično na njoj piše jedan od tri službena natpisa: „FIFA
APROVED“, „FIFA INSPECTED“ ili „INTERNATIONAL MATCH BALL STANDARD“. Taj
natpis na lopti označava da je ona službeno ispitana i odgovara svim tehničkim zahtjevima.7
Utakmicu igraju dvije ekipe koju čini najviše pet igrača od kojih je jedan golman. Dozvoljen
je neograničen broj izmjena tokom utakmice, zbog visokog inteziteta, naprezanja igrača i pojave
umora, ali je maximalno moguće imati 7 zamjenskih igrača. Iako mnogi smatraju da je nogomet
najbliži sport futsalu, po karakteristikama je najbliži hokeju. Futsal vratari su za razliku od velikog
nogometa teško savladivi zbog veličine gola (veličina gola je 3x2 metra). Kako bi se održao
kontinuitet brze igre, vratar smije loptu iz gol auta zadržati maksimalno 4 sekunde koliko i igrač
ima vremena da izvede aut ili korner. Da bi što preciznije bacili loptu, obično ne nose rukavice kao
nogometni vratari nego tzv. futsalke koje imaju odrezane prste radi boljeg osjećaj u prstima dok
baca loptu u kontru. Vraćanje lopte vrataru nakon što je jednom dotakao loptu nije dopušteno sve
dok loptom ne igra protivnički igrač što čini presing igru primamljivom u futsal taktici. Vratar može
zamijeniti mjesto s bilo kojim drugim igračem.8
gralište mora imati oblik pravokutnika, biti dužine najmanje 25 metara, najviše 42 metara, dok je
širina najmanje 15 metara, a najviše 25 metara. Kod međunarodnih je utakmica dužina terena je
najmanje 38 metara, a najviše 42 metra, dok je najmanja širina 18, a najveća 25 metara. Igralište
mora biti obilježeno linijama koje pripadaju prostorima koje omeđuju. Sve linije široke su 8
centimetara, a dvije duže nazivaju se uzdužnim linijama, dok se dvije kraće zovu poprečne linije.
Središnja linija dijeli igralište na dvije polovine, a na njenoj sredini označava se centar igrališta.
Osnovna oprema igrača u futsalu sastoji se od dresa ili majice, sportskih gaćica, čarapa,
kostobrana i obuće. Dopuštena obuća su tenisice ili gimnastičke cipele od platna ili mekane kože s
potplatom od gume ili sličnog materijala. Golman smije nositi duge hlače, a obavezno je nošenje
boja koje ga jasno razlikuju od ostalih igrača i sudaca. Svaku utakmicu vodi sudac koji ima puno
pravo da primjeni Pravila igre na utakmicu za koju je imenovan suditi i to od trenutka dolaska na
mjesto gdje se igralište nalazi, pa do njegovog odlaska.9
7
Usp. Bompa, T., nav. dj., str. 45.
8
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 198.
9
Usp. Isto., str. 199.
8
Drugi sudac pomaže prvom u vođenju utakmice u skladu sa Pravilima igre, osigurava
ispravno provođenje zamjena igrača te ima pravo zaustaviti igru zbog svakog nepoštivanja Pravila.
Mjeritelj vremena i treći sudac nalaze se izvan igrališta na središnjoj liniji, na istoj strani gdje se
nalaze područja za zamjene, a opremljeni su odgovarajućim satom i potrebnom opremom za
označavanje akumuliranih prekršaja što osigurava savez ili klub na čijem se terenu igra utakmica.
U sklopu natjecanja, igra se kup (4 kola, 6-7 utakmica), te pojedini igrači sudjeluju u
reprezentativnim nastupima. Važno je spomenuti kako u vrijeme prijelaznog perioda (12-1
mjesec, i 6-8 mjesec) većina igrača sudjeluje na izuzetno popularnim malonogometnim
turnirima diljem zemlje, a i inozemstva. Dakle u futsalu govorimo o dvociklusnoj periodizaciji
sportske pripreme. Prvi natjecateljski mezociklus traje od kraja rujna do kraja prosinca, a
drugi od početka veljače do početka lipnja.
9
Da bi mogli izraditi kvalitetan plan i program potrebno je dijagnosticirati stanje sportaša na
početku trenažnog procesa, uvažiti kalendar natjecanja te utvrditi očekivana stanja sportske
forme. „Na osnovu analize rezultata testiranja utvrđuje se opće stanje ekipe, stanje ekipe po
pojedinim sposobnostima, opće stanje svakog igrača te stanje igraća po pojedinim
sposobnostima.“10 To znači da se pri planiranju i programiranju godišnjeg ciklusa, perioda,
etapa, mezociklusa te trenažnih jedinica ne planira i programira samo prema timskim zahtjevima,
već i prema zahtjevima svakog sportaša posebno.
Iako se putem individualnih programa mogu postići najveći pomaci , ograničenje za njihovo
provođenje može predstavljati veći broj igrača (12-16) te organizacijski razlozi. Zbog toga
treneri su primorani programe sportske pripreme provoditi u homogeniziranim skupinama.
Kriterij za formiranje homogeniziranih skupina biti će: testovni rezultati, raspoloživo vrijeme i
uvjeti za trening.
Plan i program treninga osnovni su dokumenti prema kojima se realizira proces sportske
pripreme i kontroliraju efekti koji se postižu njihovom primjenom. Samo jasno određeni ciljevi,
zadaće, vremenski ciklusi i uvjeti ali isto tako i jasno definirani sadržaji, opterećenja i
metode rada, lokaliteti i trenažna pomagala pomoći će nam u dostizanju očekivanih efekata i
najviših sportskih dostignuća.
Pripremni period predstavlja polazište periodizacije sportskog treninga, a svrha rada u ovom
periodu usmjerena je na stvaranja osnove za sportsku formu i dovođenje cijele momčadi u stanje
najviše treniranosti. Trajanje ovog perioda kod nogometaša u principu traje od 6 do 8 tjedana, a
preciznije se može opisati u tri faze na koliko je i podijeljen. Faze pripremnog perioda su: 11
10
Svrha programa rada u ovoj fazi je stvaranje osnova za ulazak u sportsku formu. Na početku
ove faze je obavezno obaviti liječnički pregled sa svim igračima i izvršiti testiranje
funkcionalno-motoričkih sposobnosti i tehničko-taktičkih znanja kao i psihičkih kvaliteta
igrača. „Kod većine autora u ovom dijelu priprema naglasak je stavljen na kondicijsku pripremu
na koju otpada između 60-70% I. faze pripremnog perioda dok na tekničko-taktičku pripremu
otpada između 30-40% (TE oko 20-25%, TA 10-15%) dok na psihičku pripremu i na testiranje
otpada oko 10%.“12
Obrađuju se sve osnovne mišićne skupine, a naročito trbušni i leđni mišići. Naravno, ovdje
se stvara podloga za razvoj specifične snage nogometaša. Najbolja metoda za razvoj snage je kružni
oblik rada. Tijekom ove faze cijelo vrijeme je potrebno raditi na unapređivanju odnosno razvoju
fleksibilnosti i obrađivati je u svakom treningu (uvodnom, glavnom ili završnom dijelu treninga)
u statičkom i dinamičkom obliku, a također treba razvijati i koordinaciju primjenom vježbi
akrobatike, vježbi u parovima i vježbi sa loptom.13 Pri kraju ove faze moguće je ubacivanja vježbi
ubrzanja u trening kao i vježbe brzine ali u malom obujmu. Kondicijska priprema u ovoj fazi ima i
korektivni karakter te je programom kondicijske pripreme potrebno utjecati na uklanjanje određenih
morfološko-fizioloških nedostataka organizma.
12
Isto, str. 133.
13
Usp. Schmid, S. , Alejo, B.: Nogomet: kompletan kondicijski program, Gopal, Zagreb 2004., str. 61.
11
Kada govorimo o opterećenjima potrebno je naglasiti da se pridaje pažnja volumenu
(ekstenzitetu), a ne intenzitetu te treninzi u prosjeku traju između 80 – 100 minuta pa ponekad i do
120 minuta, a intenzitet vježbi je srednji i ide do submaksimalnog. Odmori između vježbi duže traju
dok su i treninzi nešto duži. „Trajanje ove faze kreće se oko 2 tjedna ili 15-17 dana sa 1-2 treninga
dnevno.“14
Aerobne aktivnosti su nižeg intenziteta i dužeg trajanja, u osnovi kojih se nalaze oksidativni
energetski procesi. Rad u toj zoni obilježava pretežno aktivnost mišićnih vlakana tipa I
(spora,oksidativna mišićna vlakna). Njihov bogat mitohondrijski sustav i visoka razina
aktivnosti oksidativnih enzima stvaraju preduvjete za dugotrajnu motoričku aktivnost pri
frekvenciji srca između 130-150 otkucaja u minuti i koncentraciji laktata do 2 mml/L.
Osnovni supstrati za resintezu ATP jesu glukoza, glikogen i slobodne masne kiseline.
Gornja granica ove zone poznata je pod nazivom aerobni prag, a rad u toj zoni usmjeren
je na stabiliziranje trenažnih efekata i na pripremu za intenzivnija opterećenja.
14
Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet, nav. dj., str. 131.
15
Usp. Demir, N.: Sportski trening, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2008., str. 19.
12
Vrijedi napomenuti da poboljšanje aerobnih sposobnosti osigurava:16
Aerobno-anaerobnu zonu opterećenja prije svega obilježava rad mišićnih vlakana tipa
IIa, koja su oksidacijsko-glikolitička i tek djelomično tipa IIb- glikolitičkih, čime se povećava
produkcija laktata i smanjuje korištenje masnih kiselina na račun ugljikohidrata. „Frekvencija srca
treniranih sportaša kreće se između 160-175 otkucaja u minuti, dok koncentracija laktata u krvi
doseže razinu od 4 mml/l.“17 Osnovni zadatak u ovoj zoni je povisiti granicu anaerobnog
praga i ekonomično koristiti sve energetske sustave.
Futsal je otvorena aktivnost u kojoj se većina napora kreće u rasponu koji ide od
maksimalne aerobne izdržljivosti do maksimalne anaerobne izdržljivosti. Umor se proizvodi
prvenstveno od nakupljene mliječne kiseline te zbog potrošnje glukoze u krvi te glikogena iz jetre
i mišića. Tijekom natjecanja i u treninzima konstantno se radi u stanjima deficita kisika, zato se
kondicijska priprema treba usredotočiti na što dulje podnošenje visokog intenziteta rada koji
izaziva ovaj deficit, te usporiti stvaranje mliječne kiseline u krvi i mišićima, pokušavajući
podići anaerobnu granicu. U natjecanju prosječno sudjelovanje igrača iznosi između 25 i 35
minuta.18
Analizirajući sve ovo možemo reći da za Futsal, imajući na umu karakteristike i dužinu
napora u natjecanjima, igrač mora raspolagati s odličnim alaktativnim kapacitetom, kojim
izvršava najteže napore, dobrim laktativnim ili glikolitičkim kapacitetom, kojim podnosi duže
16
Čoh, M.: Razvoj brzine u kondicijskoj pripremi sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2003.,
str. 34.
17
Isto, str. 36.
18
Usp. Habibija, Đ., nav. dj., str. 63.
13
napore i ponavljanje kratkih i intenzivnih napora, te izvrsnu aerobnu pripremljenost koja
olakšava izdržavanje dugoročnog napora u natjecanjima, s nivoom-submaksimalnog intenziteta
(160 +/- 10 o/m.).
Pripremni period se smatra jednim od najbitnijih dijelova nogometne sezone jer o kvaliteti
njegovog izvođenja često ovisi uspjeh na terenu, čak i na nivou cjelokupne sezone. Da bi pripremni
period ispunio svoju svrhu, plan i program treninga u njemu trebaju biti razra eni do najsitnijeg
detalja. Unatoč tome, svaka dva tjedna je potrebno napraviti evaluaciju, tj. provjeru stanja te na
osnovu toga raditi izmjene i nadopune. Uspješnim provođenjem plana i programa dolazi do bitnog
smanjena broja ozljeda, igrači svoje sposobnosti dižu na veću razinu, samopouzdanje im raste te
samim time dolazi do manjih odstupanja u kvaliteti izvedbe na terenu.
Prema Zaciorskom snaga je sposobnost čovjeka da svlada vanjski otpor ili da djeluje protiv
otpora mišićnim naprezanjem. Snaga ovisi o: fiziološkom poprečnom presjeku mišića, dužini
mišića, biokemijskim procesima u mišiću, sposobnosti aktiviranja maksimalnog broja motoričkih
jedinica, neuro-mišićnoj koordinaciji (mobilizacija agonista i sinergista i relaksacija
antagonista), tonusu mišića, brzini, masi tijela, temperaturi okoline i motivaciji.
19
Usp. Demir, N., nav. dj., str. 71.
20
Jukić, I., Nakić, J. Milanović, L.: Kondicijska priprema u nogometu, Zagrebački športski savez, Zagreb, 2003., str.
39.
14
Kao osnove u razvijanju snage u futsalu možemo navesti sljedeće:21
21
Isto, str. 41.
22
Milanović, D.: Teorija treninga: priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita, Kineziološki fakultet,
Zagreb, 2005., str. 101.
23
Čoh, M.: Razvoj brzine u kondicijskoj pripremi sportaša, Kineziološki fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zagreb, 2003.,
str. 96.
15
Razvoj temeljne aerobne izdržljivosti
Radi se na jačanju tetivno -zglobnog i mišićnog sustava, odnosno svih mišićnih sklopova za
učvršćivanje trupa koji čine «prirodni korzet
Razvoj gibljivosti i fleksibilnosti
Poboljšanje sastava tijela (odnos mišićne mase i potkožnog masnog tkiva)
Razvoj ostalih primarnih motoričkih sposobnosti, jakosti, brzine i koordinacijskih
sposobnosti.
24
Usp. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet: Kondicijska priprema, Univerzitet u Travniku, Edukacijski fakultet, Travnik,
2014., str. 103.
16
Trening mišićne izdržljivosti, 30 min.
Igranje futsala 15 min.
Srijeda Ujutro
Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Prvi dio testiranja, 60 min.
Poslije podne
Zagrijavanje, 15 min.
Drugi dio testiranja, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Četvrtak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Trening mehanike kretanja, 15 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 10 min.
Trening mišićne izdržljivosti, 20 min.
Petak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening jakosti (maksimalna i eksplozivna jakost), 30 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Subota Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening mišićne izdržljivosti, 30 min.
Aerobni trening niskog/umjerenog intenziteta, 30 min.
Nedjelja Odmor
17
Karakteristično za ovu fazu je to što je potrebno dosta raditi na svim oblicima brzine(startna
brzina, osnovna brzina, brzine reakcije i brzine promjene pravca kretanja). U treningu snage
naglašen je rad na razvoju eksplozivne snage gdje se koristi rad u serijama sa kompleksima vježbi u
trajanju 1-3 serije. Vježbe se izvode sa lakim opterećenjima (medicinske, lagani utezi, vježbe u
parovima i sl.), a također se primjenjuju sredstva za razvoj specifične snage nogometaša (snaga
udarca nogom, glavom).25 Ne izostaje utjecaj na razvoj fleksibilnosti (kroz dinamičko
vježbanje) kao ni na koordinaciju (posebno na brzinsku koordinaciju) primjenom raznih vježbi
akrobatike na tlu te vježbi okretnosti s loptom. U tehničkoj pripremi program rada je i dalje
usmjeren na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti i na tehničkim korekcijama.
Tehničke vježbe treba izvoditi dinamički i što je više moguće u situacijskim oblicima.
U taktičkoj pripremi potrebno je usvojiti ključne elemente određene koncepcije igre primjenom
situacijskih vježbi napada i obrane. U ovom dijelu pripremnog perioda mogu se primjenjivati
utakmice, po mogućnosti sa nešto lakšim protivnicima.
U ovoj fazi pripreme i dalje je naglasak na razvoju najvažnijih sposobnosti koje imaju visok
utjecaj na uspjeh u sportu ali na način da ih povezujemo sa tehničkim elementima
konkretnog sporta, dakle ovaj tip pripreme integrira kondicijski i tehnički trening. Realizacija
ovih programa vezana je uz suradnju kondicijskog i glavnog trenera, a iz dodatnog razloga što je za
kreiranje ovih programa potrebno poznavati tehniku sporta (poželjno je da je kondicijski
trener specijalist za određeni sport)26 Suradnja se odvija na način da glavni trener određuje
sadržaje treninga, kondicijski trener definira parametre, dakle intenzitet, ekstenzitet, broj
ponavljanja i vrijeme pauze.
25
Usp. Željaskov, C.: Teorija i metodika treninga izdržljivosti, Zagrebački športski savez, Zagreb, 2003., str. 141.
26
Usp. Isto, str. 104.
18
Dan Specifična priprema
Četvrtak Ujutro
Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 15 min.
Trening maksimalne jakosti i mišićne izdržljivosti, 45 min.
Poslije podne
Zagrijavanje, 15 min.
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Igranje futsala 30 min.
Petak Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Trening brzine i agilnosti (intervali rada 2-5 s.), 15 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Subota Prijateljska utakmica
Nedjelja Odmor
19
3.1.2. III faza pripremnog perioda
Ovo je faza postizanja sportske forme i u sportsko pripremi pozornost je posvećena taktičkoj
pripremi kojoj pripada 40% raspoloživog vremena dok na kondicijsku pripremu otpada oko
30% kao i na tehničku pripremu. U kondicijskoj pripremi integriraju se psihomotorne sposobnosti
kroz kombinirano vježbanje i kroz situacijski trening. Specifična snaga i izdržljivost pretežno
se održavaju kroz situacijsko vježbanje, a jednom tjedno može se ubaciti kompleks snage 1-2 serije
i modificirana intervalna metoda izdržljivosti sa ukupnim trčanjem oko 3000 metara. Nešto veći rad
odnosi se na brzinu koja se također razvija kroz situacijsko vježbanje, a isto se može jednom tjedno
ubaciti kompleks vježbi sa ukupnim trčanjem oko 1500 metara.
Pripremni period čini jednu cjelinu, a prijelaz iz pojedinih faza je postupan. Nije
svaka faza priprema kruta cjelina za sebe, nego se plan i program nadopunjuje iz faze u
fazu, kako bi se realizirao generalni cilj: Dovođenje nogometaša i ekipe u stanje optimalne
sportske forme.
27
Usp. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet, nav. dj., str. 123.
20
Metodički parametri situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim
natjecateljskim uvjetima ili se čak nešto uvećati.
Intenzitet bi trebao biti identičan, ekstenzitet nešto uvećan, a pauze jednake ili kraće od
realnih. Omogućuje sportašu neposrednu prezentaciju svih njegovih kondicijskih, tehničkih,
taktičkih i psihičkih kvaliteta.28 Nije pogrešno, a i vrlo često se situacijski kondicijski
podražaji odvijaju u motoričko-energetski zahtjevnijim uvjetima nego što ih nameće realna
natjecateljska situacija. Ovaj vid pripreme realizira glavni trener uz suradnju kondicijskog
koji određuje energetske parametre.
28
Usp. Milanović, D., Haimer, S.: Dijagnostika treniranosti sportaša, Zbornik radova, 6. Zagrebački sajam sporta,
1997., str. 61.
21
Tehničko-taktički trening, 30 min.
Aerobni trening umjerenog intenziteta, 15 min.
Igranje futsala, 15 min.
Petak Zagrijavanje, 15 min.
Trening brzine i agilnosti (intervali rada 2-5 s.) u kombinaciji s
treningom eksplozivne jakosti, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Trening brzinske izdržljivosti, 15 min.
Subota Zagrijavanje + rad na ravnoteži i stabilizacija zglobova, 20 min.
Tehničko-taktički trening, 20 min.
Aerobni trening visokog intenziteta, 15 min.
Nedjelja Odmor
ZAKLJUČAK
Futsal po svojoj strukturalnoj složenosti spada u grupu sportova s intenzivnim tempom igre
koji zahtijeva od sportaša vrhunsku tehničku, motoričku te funkcionalnu spremnost. Analizom igre
ciljano se mogu proučiti i utvrditi opterećenja nogometaša i specifični zahtjevi i izazovi koje
dinamičnost igre prouzrokuje. Analizom je dokazano da postoji razlika između fizičkih, tehničkih i
taktičkih zahtjeva u fazama igre (napad i obrana).
Ovaj dio pripreme bi budući sportaš trebao proći još u fazi specijalizacije, odnosno u
mladim dobnim skupinama kako bi u fazi potpunog biološkog sazrijevanja mogli početi trenirati na
22
način kako to zahtjeva vrhunski sport. Trener koji provodi trenažni proces mora u potpunosti
poznavati sadržaje i metode treninga, te treba biti upoznat sa strukturom sporta za kojeg
priprema sportaša, odnosno ekipu. Također jedino integralna pripremljenost, odnosno
usklađivanje svih elemenata kondicijske, tehničke, taktičke i psihičke pripreme osigurava
postizanje željene sportske forme i natjecateljskih rezultata.
Mnogi treneri i sportaši vrhunac sportske forme i sposobnost postizanja najboljih rezultata
na natjecanju smatraju „darom s neba“. Sposobnost da se ostvari vrhunac forme ne predstavlja ništa
više od strategije. Usponi i padovi sportske forme vrlo često ovise o treningu sportaša tijekom
pripremne faze. Učinkovitost treninga uvelike ovisi o planiranju i programiranju. Planiranje i
programiranje nije ništa novo. Ono je u jednostavnim oblicima postojalo i na antičkim Olimpijskim
igrama.
Flavije Filostrar (170- 245 g.pr.n.e.) napisao je nekoliko priručnika o planiranju i treningu
grčkih olimpijaca, od čega je već ina uništena. Priručnici koji su govore o tome kako trenirati za
natjecanje, uključujući i važnost oporavka! Također, spomenut je tip znanja koji trener treba imati:
„On mora biti psihijatar s opsežnim poznavanjem autonomije i nasljedstva“. Zbog toga je vrlo
važan odnos trener – igra , što u mnogim klubovima nije slučaj često se trenira bez plana i programa
i u školama nogometa pa se tako nastavi i u seniorskoj ekipi. Mnogi su prestali trenirati, baš poradi
nepravilnosti u treningu. Bez pravilnog treninga nema uspjeha niti u jednom sportu, a
pravovremena izrada plana i programa u pripremnom razdoblju jamči uspjeh, ukoliko mu se
pristupa sa pravilnom ozbiljnošću i trenera i igra a.
23
LITERATURA
24
7. Jukić, I., Nakić, J. Milanović, L.: Kondicijska priprema u nogometu, Zagrebački športski
savez, Zagreb, 2003.
8. Mikić, Branimir, Bašinac, Ismet: Kondicijska priprema, Univerzitet u Travniku,
Edukacijski fakultet, Travnik, 2014.
9. Milanović, D.: Teorija treninga: priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita,
Kineziološki fakultet, Zagreb, 2005.
10. Milanović, D., Haimer, S.: Dijagnostika treniranosti sportaša, Zbornik radova, 6.
Zagrebački sajam sporta, 1997.
11. Rak, M., Dimitrijević, V.: Razvoj opće i specifične izdržljivosti u pripremnom
periodu za sportske igre, Kondicijski trening, 1 (1), 20003.
12. Schmid, S. , Alejo, B.: Nogomet: kompletan kondicijski program, Gopal, Zagreb 2004.
13. Željaskov, C.: Teorija i metodika treninga izdržljivosti, Zagrebački športski savez,
Zagreb, 2003.
25