Teze 0 proucavanju avangarde 4. Ako pritwatimo pretpostavku da su predmet povijesti knjizemosti estetsk funkcionalisira: mi tekstov, onda predmetom siudija avanigarde ne mogu Dit iskijudivo avangardnt programi { manifest it dru. i popraini Kriickt tokstovl, nego. ponujprije tekstovi 0d ‘kojih o€ekujemo naglaseniju poetsku. funkeiju. Avangardni tekstovi opcnito obluju iskaaima kof sa- smo prividno vréerefereneyjaing It Konativma funkelus Usk Ihamo primjer le teksia Majakovskoga. Pjesma Netoiko i: Jet ¢ ment sarom (NeskoFkosiov obo mme samom, 1913) Pocinje lreajem lirakog subjekta ‘Ja volim gledati kako umiru djeca SShvatimo Ii taj iriGaj kno lrsku pjesnikovu ekspresiju, rmogli bismo optufiti vee odavno kanoniziranoga »pjesnika Fevolucljer bar za sadizam, Postavimo Ii kraj tog iariaja ‘njegovu opoziiju sJa ne vollm gledatt kako umira odr Gobit emo drukeit rezultat. Shvatimo li, pak, taj iziéa) te Kontekstu nasbjedene evropske kulture Kojo} na potecima Stoji evandeoska legends 0 Herodovu »pokolju nevine dje- eee, sto je pomajemo 1's Bruegelova plana na kojeme sndjetieus zapravo ne vidimo (), kulture koja se dii bezbro} ‘nim ikonigkim temama Madone s Bogomdjetetom w narué- mag, a rena od, an SCS a pa as ae 20 |ju— sve do suvremenih pacifistichih i karitativnih plakata ‘a Kojima, po pravia, ne umirw | ne gladuja toliko odrast totko djeca "anak patnje covjtanstva — shvait emo Jos ‘bole ont esitstu alls etka provakactju ruskoga Plesk Uostaiom, istrasvaci st, jo} pronaili i neposredni. povod: Smotra so replikom na ste godine preveden jest Fran: sa Jammest Molva da dijete ne unre? Estetskoprovokativn { etickoprovokativnliskaz Heskog subjekta plese koje sam naslov navodi na pomisto da Je fjet_o osobno) ispovijest,plestikovo}, eed apravo pro Turfeth vee prea retnica tekst, karaktersti¢an Je za avan- ardne tkstove opcenito.Takvihfskaza ima mnogo ua ewo) vst od koje to ne bismo ofekival,u programstskim {ekstovima Koli bi, prema recpljentovim oéekivanjia, ima ‘nagati Konatione funkije. Nasuprot tome, ov tok ov Koj su se unutar avangarde Konstitual w zasebnu Kayizeomu_vrstu: kajlzvnog i umjetnitkog manifesta, od fivog Marinettjeva manifesta, preko manifesta brojalh ru Ski avangardnih skapina, programatskih tekstowa Dade, pa fe do nadteallstickin programa 1 manifesta, posebno wv jeme Konstituiranja pokreta, podredent prvotno) funkeij Svangardnhtekstovaopcenito — estetsK ‘BW Sijeta.ReterenetjsnaT konativin funkeljaw tim su tek Sovima potisnute, cesto je iratena njhovs metatekstul- Rost, a mnogi nyihostIskaziprovokativne su nara, kao ona fadrealisticke poslovices koja Je ne tako davo penovno, A polemici meat srpskim kn)iZevicima, funkcionaing upo- Uijebljena: sTreba fuel svoju majku doke Je mlada* Tskaze avangardista, ubjugujudt one w manifestima ‘ne modemo, prema tome, état na. referent Jalno} razini, nit th navoditl kao_pourdana knjiemnopovt {fas iledoiantn: sgn 'h cba Iverpretiatanutar lovtoza teksta possine namjene { fenkeje, pa i's obsrom ers opeekulturn, u kojema Su nastall ao toretat drugih teksto, Esto.» naplatenom metatck Fiatnom fankcjom, Med take, nagatna prolate, skaze pripada mnogo puta citirani Marinettijey stavat iz Discorso ai Tresin’ (Govor TrScanima, 1909) kof pide: Yano iso prifetnju predatuje kao yee ostvareno: scantiamo In guerra, sola igiene del mondo” il jednako éesto navo- deni poriv miske svangernde skupine Gieja (iylaca: sZba-citi Pubkina, Dostojevskog, Tolstoja | dr. i dr. s Parobroda| Suvremenosti«! — sto ga citamo kao dekanonizatorski ape, znacajan za svaki avangardni pokret, Uostalom, ruski mani- {est Rofl nost naslov Poséedina obseestvennomu vkusu (Cu ika drustvenom ukusu, 1912) mozemo dovesti u vezu $s Fani- jim Marinettjevim naslovom La volutta desser fischiat!(Na- Slada da se bude iScuskan), ponovljenim kao iskaz u Mani- {esto et Drammaturet ucts PU, akoder sa mate. ‘njem_izravne_estetske_provokacije. Provokativan ‘bincea prema hvatsko}knjitewno} 1 uijetnio) basin 1 stoljeca 1 prema neposrednim knjizevnim prethodnicita, i Pomnati manifest Miroslava Keleze Hrvatska kujitevma Taz (G99) kojega je autor, kao i Majakovski w Rus svoje sta- ove prema tradilji kasnije postepeno morao tolike. kort rai da se danas (aj najlzrazitiji avangardni manifest hrvat Ske knjizevnostt po praviluponovo ne tiskal Avangardu ne valja proucavath polaze¢i od manifesta i programa razlciih | po pravilu medusobno suprotstavljenih Skupina { pokreta — jer su tl programatski iskazi zapravo ‘wo nepouzdani vodiei prema knjizevaim_i_umjetni¢kim -Strukturama koje pripisujemo avangardi kao veliko} forma- aj evropskog ‘kultumog ‘ruga,Zbog top, prihvacajucl femeljna nagela u prougavanju velikoga sli proturjeénogs jedinstva koje smo, potevsi od Szabolesijeva referata. iz 1967. godine vee navikh nazivati avangardomt, alsam sig ran da definilja Sto je tom pojmu kasnije daje Szabotest najbolje usmjerava naa istrabivanja. Prihvatimo Ii da po} ‘mom avangarde omacimo sstruje, tendencije koje raspola- 4a defnirantie programm (d'un programme bien défin) na estelskom, flozofskom, a testo {-ma politickom plana’, bo- jim se da éemo se uvijek iznova kretatl Iljom manies.of- Fa, potinjucl od istrazivanja_{_olekcioniranja_ progr: Tat manifesta, a Sesto | zavavajucl njhovim cliranjem Ponavijat éemo Marinettjeve iskaze, videci w njima fast stokes iskaze avant la lettre, w ime opstojnosti ruskog este- {Skog aksioloskog. sustava obezvredivati santirealistickes programe MajakovsKog, a u povoljijim slucajevima, trazec| ‘rogramatske iziéaje ‘tnutar primarnih straktura, nallaziti ba adefinirane programe kao Sto su nJa volim gledati kako mately is sel We cae Cai, puma, gunmgeds, metrtt: Quo a me 2 " umiru djecas ik sTreba tui svoju majku dok je ml u fusko) Anjizevnore nat ce pain tan iebjei velki ost g Jeni ko} su samo powremeno prianjl tz programe po. fedinin pokreta! Hors Pasternak, Osip Mandelitan 1 Macy fa Cvetajeva, A u hrvatskoj knjitemnosti Miroslav ‘Kel {nao je vast! program drustveno funkionaine knjdevno- si, dok je Tin Ujenic samo pabireio po programima fran- Gusti skupina, onvarajul strukture’ a kojma suse program rellktiral samo marginalno. Oba se kn)i2vaska, Glogs, edowno nalaze lzvan opie studija koje’ evropsks vangard tetra ao shun pokreta. 2. Avangardni tekstovi mise mimetieki tekstovi ni s ‘obzirom na drusivo nt s obziram sa. pjesntkovu osobu. ‘Njiowa fuikeija nije osobna pjesnthova ekspresija-niti Tevantn za neposrednu_spoznaju_drustventh ‘procesa Primarna in je. drustoena funketia estersko revrednovanje, 2a Kofe se vezuje moraina-t eieko pre- rednowanje, a tek atin 1 socijalno. prevrednovanje ‘Tek wreck primarna funteiju, koja’ 2a” sobom povtadi i drugi nis fnketja, aangarda se mote, premda ne mo- Taya lat reac hao 3 at oc Sijevie njemagki eKspresionisti, Majakovski, Krleda, Fracuski nadrealsti, 5 Bretonom na éelu, Brecht ii Pa: blo Neruda. Potetn sth, spomenute pjesme Mafakovskosa, ponov- to, u irazio| e supromest + naslovom pjesme kell rec Pilenta upucale na oekivanje asobno plesikova, iskre: Hoge irenja Cinocevo Je aéckivanje ad preogn, sia lane: ‘ereno. U daljem sijeds pjesnik kao da Se vraca osobno Aotuljaju sifeta, al mu Je etalae vee prestao vjerov Gh ne veruje pjesniku da zasia vol gledall umiranje glee. Sokiran je estetskomn provokacijom, pa nasavja Gail ple fa fap kontakt tote pies w-eropako el ee ‘GUTfeniot Konvencjuna Tomanicarske poste $10 pretpo- avila osobnupjesnova. ekspresiju. Funkeija osobne eke je samo je polazite I u odista najosobnijim, nalirk in tekiovine sraneare: Avotiienl ba Jol Rowse | fo (0 forme) Majakowshowa® Sroditi Snterpretactiy at | eshtekstova na priéu_o osobnom dotivjaju_ pjesnikoye Tjubavi prema ovo} ili ono} Yeni, na epizodu plestikove bio: Brafije, znact oslromasil tekst 1 iznevjeri srukture Kojima TELA teiaemenn tt 0 tne, oi‘osobna ekspresija nije primara funkelja, » biografska au- tentienost samo je povod lirskom izricanju univerzalnijih oruka, savanturi« mijenjanja poretka stvari u svietu. 'U" biti, postavangardn!.spovratake " Miroslava’~Krleze vskandinavskime dramskim naéelima | ikovima Kofi bi mo- {li bit reprezentativni 2a formiranje 4 dekadencija gredan- Ske klase u podunavskom bazenu, unutar dramskog | nove- Tistickog.ciklusa o obitelji Glembajevih (19281930), vrlo Je karakteristigan za krizu evropskog. avangardizma pri ¥idno obracanje realistickom shvacanju drudtvenih funkeja Jenjiteynosti. Pa ipak, ni takvi Glembajevi ne daju se tuma- Git, kao Sto se to jos uvijek vo éesto Gini, polazech od gnjavatorske sheme o dekadenciji | truleku nase gradan ske'kiases, pa Krledin iskaz o tome da su to zapravo site. tame varijacije ii [...] kompozielje na nekim modelimae? —prije stega po modelima evropskoga genealoskog romana fod Zole do Gorkoga (u Krleze osporenih) — otkriva, u biti oS uvijek avangardna, nemimeticka ishodista njegove poc- ‘ike. Svijet gradanske klase u tim dramama {-novelama fik- ivan je u pravom, a'ne u engleskom znaéenju rijei. I svo- jom je fikeijom Krleza toliko djelovao na hrvatskog i ju- goslavenskog recipijenta. da se njegovo} powjesno} svies: U1 ustalio atribut »glembajevstines uz predodibu o gradan- stvu grada Zagreba, koje 0 takvom oblikuw Kakvom B% fe ‘modelirao Krlefa ilkada nije postojalo. Krleta se sam ‘usudio veé davno skromno primijetit: da smo kojom se om imall nau gradansku Hasu na visin! ove ako ‘odioene ilembajevstine, 00 ‘smo ill Jedau zamlernu civ Tizaeju, 80 nadalost nije Bio shitaje". Ne. zaboravimo, ‘uostalom, da su nam uprayo ruski formalist, koji su krit &_ pratili nastajanje ruske G evropske) avangarde, sugerl- rall kako. st knjizeyna djela vrlo nepouzdana svjedotanstva © socijlnim i povijesnim zbivanjimal 3. Avengardni tekstovi ne mosu se proudavati ni sa stajalista esterskih teorija 0” slijepomse. Tradictonal- he estetske kategorife-skiada, stitskoga jedinstva, uzvi Senoga il traglénoga jedva motemo primijenttt w prow Eavanju avangardnth djela. Velik broj tekstovn evrop- ‘ke avangarde tmige ! tradicionalnim odvedeniima Fait emith vrsta, premda motemo.reci da je Pogeiolifeva si 2 tagma sconfusione det generis, hao fedna od bitnth-od, a" rednica stitskoga sustava avangarde, karakteristicnija 2a into vangerdnihpokreta neo ca oxtvarefa a tek Poljskiavangardni pjesnik Julian Praybot unio je u ‘medunarodnu banku znansivenih termina pojam turpizma, koji je razumljiv svakome Evropljaninu, a nije nimalo sly: ajno sto je srpski nadrealist Marko Rist s jedne razgled nice Remyja de Gourmonta weo pojam Turpitude 2a svoj *paranojackodidakticnu rapsodijue iz 1938, Na spomenuto} je razelednici — reklami 2 kinematograt — koja je Rem. ‘de Gourmont posiso slikara Rowveyres, Francuski escjet i romanopisae, naime, napisao: ‘Tespere que la turpitude de cette image vous agréera.” ‘Antiljepots, proklamirana ne samo w programatskim | ‘manifestativnim tekstovima,* nego i u tekstovima neposred- rhe estetske Tunkelje, toliko je bitna Komponenta poetike ‘avangarde da tradicionalnl francuskl naziv beaut arts ih engleski nazlv fine arts za likowne umjetnost. gube svo) Smisso Kad je ijeeo avangardnom slikarstva 1 pla: Sci, a jednako\ je tako zastario "| pojam. belewist pa. Je ruska avangarda z= ozmaku umjetnigkoga. tek- sta Idasno upotrebljavala neutralni | dehijerarhiziraju. 4 pojam atari (rus. yeSe” — ito je 1 ime avangar- dnoga"medunarodnog éasopisa koji su Erenburg i El LLisckt izdavali 1922, u Berlin). Danas se iu slavenskim je zicima sve vise sluZimo pojmom fikeije za beltristiku, Kako je upravo avangarda nastojala previadati granice koje fikelju:(beleristiku) dijele od dokumentarne prove sto se {emelji na autenti¢nostt dozivijaja, w nas rjetnik sve vite ‘ulazi 1 engleskom ‘nazilju: Kontaminirant pojam fakelje (engl. faction). Nije slueajno Sto su se tim pojmom w-no- ie doba poslusili branitelji prozioga djela srpskoga pisca Danila Kita Grobnica 2a Borisa Davidoviga kad Je 208 ‘montaze studege izvanliterarnog materijala optuzivan 20x splagijatae, kao Sto nije slutajno sto se ta proza povezive Jas tradieljama ruske avangarde: tekstovima Piinjaka | Ba- belja ag i eet cere St Se ae On Oe en, tre 3 prea EDIE een Ligerte, tone Row 2s