GRAĐEVINSKI FAKULTET U SARAJEVU

MOSTOVI I TUNELI

Kameni lučni most.

Izgrađen 1902, Švicarska

2018/2019 - semestar VI

Prof.dr.sci. Naida Ademović, dipl.ing.građ.

 NEKI OSNOVNI TERMINI

• Građevina (objekat) (Construction works) - sve što je izgrađeno ili nastane

kao rezultat operacije građenja. Ovaj pojam obuhvata kako zgrade tako i
ostale inženjerske objekte. Odnosi se na cjelokupne objekte, kako na
nosive tako i na nenosive elemente.
• Građenje (izvođenje) (Execution) - aktivnost na stvaranju objekta. Pojam
obuhvata radove na gradilištu a može da označava i izradu elemenata van
gradilišta i njihovu kasniju montažu.
• Nosiva struktura (Structure) - osmišljeni skup povezanih nosivih
elemenata, projektovanih tako da se obezbjedi određena mjera otpornosti.
Ovaj pojam odnosi se na elemente sposobne da prenesu opterećenja.
• Vrsta nosive strukture (Form of structure) - označava vrstu nosive
strukture ili njenih elemenata, npr. greda rešetka, luk, viseći most.
• Materijal nosive strukture (Construction material) - podrazumjeva osnovni
konstrukcioni (strukturni) materijal nosive strukture, npr. armiranobetonska
konstrukcija, čelična konstrukcija, drvena konstrukcija, zidana konstrukcija.
• Sistem nosive strukture (Structural system) - nosivi elementi građevine,
vrsta i način na koji ti dijelovi ispunjavaju funkciju nosivosti u modelu
konstrukcije.
• Postupak građenja (Method of construction) - vrsta i način na koji će
građenje biti izvršeno, npr. beton na licu mjesta, prefabrikovani betonski
elementi, konzolna gradnja.

• Građevine na cestama (Road structures) – mostovi, vijadukti, nadvožnjaci,

podvožnjaci, podhodnici, propusti, galerije, tuneli, potporne konstrukcije i
ograde za zaštitu od buke.
• Mostovi općenito (Bridges/Viaducts)– sve građevine (mostovi, vijadukti,
nadvožnjaci i podvožnjaci – raspona večeg od 5,0 m) koje služe sigurnom
vođenju saobraćajnica preko prirodnih i vještačkih prepreka.
• Galerije (Galleries)– građevine za zatvoren ili djelomično zatvoren prolaz
saobračajnica na dijelu nestabilnih kosina, kroz naselja i zaštićena područja.
• Tuneli (Tunnels) – zatvorene građevine čija je namjena prolaz
saobračajnica kroz stjenski ili zemljani masiv.
 MOSTOVI
• Most je građevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima
je čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je oduvijek, a i
danas je, osobito područje graditeljstva.
• Mostovi mogu biti vrlo smjele građevine koje pobuđuju nezaboravan dojam
prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova isprepliće se sa sudbinom ljudi.
• Mnogi značajni događaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom, postojanjem i
rušenjem. Događaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke umjetnike,
potakli legende i zanimljive priče običnih ljudi.
 MOSTOVI
• Drveni most star 1000 godina
• Most napravljen od drveća iz okolne šume nalazi se u provinciji Zhejiang, na
jugoistoku Kine.
 MOSTOVI U BiH
• U doba Osmanskog carstva, u Sarajevu je izgrađena tzv. 'Stara drvenija' odnosno
drvena ćuprija koja se nalazila između Šeher-ćehajine (most ispred Vijećnice) i
Careve Ćuprije, što je most koji se nalazi na gornjoj fotografiji.
• Bio je teško oštećen u poplavi i srušen za vrijeme izgradnje korita Miljacke, 1896,
godine.
 MOSTOVI
• Savremeni drveni mostovi
 Kameni mostovi

• Stari most u Konjicu, koji je od 2003. na listi nacionalnih spomenika BiH

• Stari most u Konjicu izgrađen je 1682. u vrijeme sultana Mehmeda IV, kao posljednja
velika osmanska građevina u BiH, a sagradio ga je Haseči Aliaga iz Blagaja.
Njemački okupatori srušili su ga 3. marta 1945. godine, prilikom povlačenja iz
Konjica, poslije čega je bio drveni, pa betonsko – čelični, a sada ga turska firma
ERBU, renovirala u izvornom obliku.
 Kameni mostovi
• Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagrađen je između 1557 -
1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. Dana 9. novembra 1993. godine je
srušen. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne
baštine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.

• .
 Kameni mostovi
• Arslanagića most u Trebinju Arslanagića most na rijeci Trebišnjici je podigao Mehmed Paša
Sokolović, a otvoren je 1574.godine. Bio je to most koji je povezivao centralnu Bosnu i Novi
(današnji Herceg Novi, tada u sastavu Bosne u okviru Osmanskog carstva), preko njega je išla
skoro sva trgovina.
• Arslan-aga koji je dobio zadatak da naplaćuje mostarinu, napravio je kuću odmah pored mosta.
Vremenom je tu niklo cijelo selo, koje se zvalo Arslanagići, pa se i most počeo nazivati
Arslanagića most, po njenom mostaru.
• Krajem 2.svjetskog rata most je miniran
• Most je rastavljen, kamen po kamen, i stajao je na obližnjem polju više godina. Legenda kaže da
je tada bilo ponuda iz inostranstva za kupovinu mosta. Ipak, godine 1970. je počelo premještanje i
nakon dvije godine slaganja (kameni blokovi su bili obilježeni brojevima i transportovani čamcima)
most je ponovo otvoren, ovaj put nekoliko kilometara niže, u trebinjskom naselju Gradina.
 Kameni mostovi
• Mehmet Paše Sokolovića Most u Višegradu Most je izgrađen u periodu od 1571. do
1577. godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa Carigradom iznad rijeke
Drine (tzv. "Carigradska džada"). Izgradnja mosta povjerena je najvećem turskom
graditelju, Kodža Mimar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva,
jednom od najvećih arhitekata svijeta.
• Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875., 1911. i 1939 te
1940. godine.
• Most je od pod zastitom UNESCO-a od aprila 2008. godine
 Kameni mostovi
• Trenutno se vrši sanacija mosta, s tim da Instititu za materijale i konstrukcije GF vrši
nadzor nad radovima i ispitivanje materijala.
 Kameni mostovi
• Uzorak sedre na mostu (ograda mosta) i predloženi kamen za rekonstrukciju
odnosno sanaciju koji je odbijen.
Kameni mostovi
 Kameni mostovi – SVIJET
POND DE GARD (Južna Francuska):
• Sagrađen od strane rimljana prije preko 2000 godina.

• Grčka, most preko rijeke Voidomatis

• Sagrađen 1853 od strane Misios-a
 Kameni mostovi – SVIJET
Pont Neuf

• Već 1577 donjeta odluka o izgradnji mosta

• Kralj Henry III postavio prvi kamen 1578, tijekom ove godine postavljeni temelji i
četiri stuba ijedan upornjak.
• 1579 izvršena značajna promjena projekta – proširenje mosta
• Izgradnja zaustavljena sve do 1599
• Most završen 1607 godine pod vladavinom Henry IV
 Željeznički mostovi – SVIJET
• Željezni most prestavlja grad u Shropshire, Engleska, i ime željeznog mosta, prvog
sagrađenog mosta ove vrste.
• Sagrađen od 1777 do 1779 godine
• Pod zažtitom UNESCO World Heritage Centers od 1986.
• Zabranjen putni saobraćaj od 1934, naplata za pješake do 1950 godine
 Željeznički mostovi – SVIJET
• Željezni most "San Michele" Paderno d'Adda smatra se simbolom industrijske
arheologije u Italiji i jedan od najinteresantnijih kreacija italijanskih inžinjera
• Sagrađen između 1887 i 1889 a zasniva se na tehničkom projektu napravljenom od
strane švajcarskog inžinjera Rothlisberger

• Most je dug 266 metara, željeznički i cestovni most prema Bergamu

 Betonski mostovi – SVIJET
• Nearmirani most sa sedam raspona
• Pont de Souillac , Louis Vicat
• Sagrađen 1812-1824
• Dužina 180 m
 Betonski mostovi – SVIJET
• Značajna upotreba tek početkom 20-tog vijeka
• Drugi najstariji betonski most u Finskoj sagrađen 1912 godine
 Armirano-betonski mostovi – SVIJET
• 1875 sagrađen prvi AB pješački most (gredni)
• Raspon mosta 13.8m, širine 4.25m
• Chateau de Chazelet, Indre, Francuska

• Ölandski most
• Početak radova 1967do 1972
• Do 1998. je bio najduži most u Europi
• Most je dug 6 072 m, širok 13 m, najniža visina je 6,65 m a najviša visina 41,69 m.
Izgrađen je od armiranog betona.
 Čelični mostovi – SVIJET
• Forth Bridge
• Forth Bridge predstavlja željeznički most (konzolna gradnja) u istočnoj Škotskoj
• Sagrađen 1890, ukupne dužine of 2,528.7metara
 Nekar most
• Most “Nekar”, Weintingen, 1978
• Dužina mosta 900 meters, rasponi 234-134-134-134-264 metara, visina 125 iznad tla
DEFINICIJA NORMI
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA NORMIRANJA U GRAĐEVINARSTVU

Dobrovoljnost
Otvorenost
Učešće svih zainteresiranih
Ujednačenost
Realitet
Usklađenost sa naukom i tehnikom
Usklađenost sa privredom i ekenomijom
Opća korist i dobrobit
Internacionalnost

Potreba Prijedlog Normiranje: NORME

za normom: normi:
 Ciljevi normiranja: Funkcija normi:

▪Uređenje oblasti, ▪Energetska,

▪Ušteda energije, ▪Zamjene i modernizacije,
▪Mogućnost izmjene, ▪Učestalosti,
▪Smanjenje asortimana, ▪Optimaliteta,
▪Optimalizacija, ▪Kvaliteta,
▪Povećanje kvaliteta, ▪Prometa,
▪Informisanost i komunikativnost, ▪Pravna,
▪Pravna sigurnost, ▪Sigurnost i pouzdanost.
▪Opća sigurnost i pouzdanost. ▪Reda,

Proces normiranja je planska djelatnost vođena od svih zainteresiranih krugova

na ujednačavanju materijala i nematerijala kao predmeta za opću korist.

Taj proces ne smije biti podređen posebnim pojedinačnim privrednim i

ekonomskim prednostima i koristi. Zahtjeva se racionalnost i sigurnost u privredi,
tehnici, nauci i upravi. Obezbjeđuje se sigurnost ljudi i stvari a naročito zaštita
okoline i povećanje kvaliteta u svim podrućjima života.
 PODLOGE ZA PROJEKTOVANJE

• Prostorno-urbanističke podloge – gdje se izdaju posebni prostorno-

urbanistički uvjeti odnosno lokacijski uslovi.
• Geodetske podloge – gdje je, situaciona karta 1:5000, detaljana
aktualizirana tahimetrijska situacija u mjerilu 1:100 za građevine do 100 m i
1:200 (1:250 ili 1:500) za građevine veće dužine.
• Podloge saobračajnice – trasa; situacija, podužni i poprečni profili.
• Geološke i geotehničke podloge – u početku sa podacima na osnovu
orjentacionih bušotina u tlu kao što su: vrsta i položaj slojeva tla, njihova
stišljivost, procjenjena nosivost i prijedlog načina temeljenja. Kod izrade
glavnog projekta rade se precizno definisani geološko-geotehnički istražni
radovi koji treba da sadrže nosivost i deformabilnost tla na mjestu
temeljenja konstrukcije građevine. Kod dubokog temeljenja potrebni su
podaci za proračun nosivosti i deformabilnosti šipova ili bunara.
• Hidrološke podloge – sa podacima stogodišnjih voda, da bi se pouzdanije
odredila visina slobodnog profila uključuje i tzv. zaštitnu visinu između nivoa
visokih voda i donjeg ruba rasponske konstrukcije mosta.
• Meterološke-kimatske podloge – koje sadrže podatke sa temperaturnim
promjenama, vlažnost zraka, brzinu i smjer vjetra, agresivnost okoline i
trajanje mraza. Pored toga vrijedni su podaci o intenzitetu padavina (kiše i
snijega).
• Seizmološki podaci – koji u opštem slučaju mogu da se preuzmu na
osnovu makro seizmičkih karata i važećih propisa za građenje u trusnim
područjima. Kod večih i značajnih građevina potrebni su i mikrolokacijski
podaci o seizmičnosti.
 PROJEKTNI ZADATAK

• Opšti podaci
– Investitor,
– Građevina,
– Saobračajnica,
– Naziv prepreke.

• Podloge za projektovanje

• Legislativa, tehnički propisi, standardi, normativi, preporuke i sl.

• Opšti tehnički podaci o mostu

– Namjena mosta,
– Mikrolokacija mosta,
– Elementi saobračajnice na mostu,
– Ukupna dužina mosta,
– Temeljenje mosta,
– Osnovni materijal za nosivu konstrukciju mosta
• Posebni uslovi za projektovanje

• Oprema mosta
– Odvodnja,
– Hidroizolacija,
– Ležišta,
– Dilatacija,
– Komunalne instalacije na mostu,
– Rasvjeta mosta,
– Zaštita od vjetra, buke i dr.

• Vijek trajanja mosta

• Uslovi za izgradnju mosta

– Radne platforme,
– Prilazne sobračajnice,
– Vrijeme izgradnje,
– Uticaj postojećeg saobračaja
• Uslovi za oblikovanje mosta

• Dokaz sigurnosti

• Faze i sadržaj tehničke dokumentacije

• Uslovi za izbor rješenja

• Postupak revizije projektne dokumentacije

Kod mostova razlikuju se tri sklopa: • rasponska konstrukcija
• oslonačka konstrukcija
• oprema mosta
Rasponska (gornja) konstrukcija neposredno preuzima saobračajno
opterećenje koje kao statičke i dinamičke uticaje prenosi na oslonačku
konstrukciju.

Oslonačka (donja) konstrukcija mostova sastoji se iz krajnjih oslonaca sa

krilnim zidovima (obalni stubovi), i srednjih oslonaca (međuoslonaca).

U opremu mostova spadaju: ležišta, dilatacija u gornjoj konstrukciji,

ograda, hidroizolacija kolovozne ploče i pješačkih staza, asfaltni kolovoz,
uređaji za odvodnjavanje, rubni vijenci, ivičnjaci, kanali komunalnih
instalacija, oprema za održavanje gornje i donje konstrukcije i informacione
table.
OPŠTE UPUTE KOD PROJEKTOVANJA MOSTOVA

Bitna uloga omjera ili proporcija poznata

je još od Galileo Galilea. On je zorno
pokazao uporedbom male tanke ptičije
kosti sa odgovarajućom nezgrapnom kosti
dinosaurusa.

Pouka za nas bi bila da je konstrukcija

građevine teža i nezgrapnija što je veći i
njen raspon. S toga je nepotrebno težiti
ka većim rasponima.
Kod projektovanja mostova treba
imati na umu da se zapremina,
odnosno vlastita težina punog tijela
mjenja sa trečom, dok se nosivost
mjenja samo sa drugom potencijom
njegovih dimenzija.

Debljina d pravokutnog presjeka grede

ili ploče, koja samu sebe mora nositi
ne mjenja se proporcionalno rasponu,
kako se to često predstavlja iz pogrešne
navike, nego sa njegovim kvadratom.
Prirodni zakon mjerila, odnosno proporcija može se na neki način zaobići,
pomoću trika kako to J. Schleich kaže. Izbjegavanjem savijanja, gdje su
samo rubna vlakna materijala iskorištena, i uvođenjem čistog aksijalnog
pritiska i zatezanja dolazi se do znatno boljeg stepena iskorištavanja materijala.
Ovo praktično vodi od grede ka rešetkastom nosaću gdje su presjeci u potpunosti
ravnomjerno iskorišteni.

Zatezanje je bolje od
pritiska
Povoljno naprezanje zatezanjem je efikasnije što je veća čvrstoća
na zatezanje β a manja zapreminska masa γ, odnosno što je veća
materijalna dužina β/γ.

MATERIJAL  N / mm2   g / cm3  /

Betonski čelik 500 7,8 6,4

Crnogorično
100 0,5 19,6
drvo

Čelična žica 1800 7,8 22,6

Staklena
2400 2,5 94,2
vlakna

Aramidna
2700 1,42 186,5
vlakna
 Topologija mostova
(J. Scleich)

PRITISAK ZATEZANJE
Most preko Obere Algau
(Njemačka)
Varijante mosta preko
Obere Algau
Lučni mostovi od kamena
(Masonry arch bridges)

Plitki segment luka

sa masivnim parapetom

Plitki segment luka

sa simsom i ogradom

Kontinualni lučni most

sa širokim stubovima
djeluju bolje od uskih
stubova.

Kontinualni lučni sa
parapetom
Plitki luk sa konzolnom
pločom zasjenjuje lukove

Manji rasponi jače

zakrivljenje lukova

Plitki luk sa naglašenim

međustubovima
Kameni lučni most sa otvorenom nadkonstrukcijom

Kontinualni lučni most sa visokim stubovima (viadukt)

Lučni mostovi od armiranog betona ili čelika
(Arch bridges of reinforced concrete or steel)

Kod visokih lukova

odizanje u tjemenu
izgleda dobro

Kontinualni visoki
lučni most sa podignutim
kolovozom

Kod plitkog luka

kolovoz je u tjemenu
Elegantna forma
plitkog dvozglobog
luka

Kontinualni plitki
dvozglobi lučni most

Dobra forma plitkog

dvozglobog luka sa
obješenim kolovozom

Luk sa zategama;
jak luk i tanka
kolovozna
konstrukcija
Luk i prednapregnuta
greda, tanak luk i
debela greda

Luk i greda približno

iste debljine

Vitki luk i greda

uz nagete zatege

Lučni most sa
konzolnim bokovima
Gredni mostovi
(Beam bridges)

Uticaj proporcija
Gredni most preko tri polja: vitka greda preko jačih stubova je bolje rješenje

Gredni most preko tri polja sa vutama; zaobljene vute bolje izgledaju od ravnih
Vođenje zakrivljene
donje ivice grede:
povoljnije rješenje
gore

Loša forma grednog

mosta preko tri polja

Ponavljanje grede
sa vutama djeluje
dobro kada je nisko
iznad vode ili tla
Duboka V-dolina,
vitki stubovi na malom
razmaku – zatvaraju
visinu

Duboka V–dolina,
veći otvori, stubovi
promjenljive debljine

Ravna dolina, veći

promjenljivi rasponi,
harmonično

Ravna dolina, manji

jednaki rasponi
djeluje kruto
Isticanje vitkosti kroz formu poprečnog presjeka mosta
 Kosi kablovski mostovi
Lepezasta forma kablova (Cable-stayed bridges)

Što više kablova, to tanja

greda.

Forma kablova - harfa

Forma kablova lepeza - harfa

Anker kabla mora biti

izvan površine podužne
grede
Jednostavne forme pilona za vješanje kolovozne konstrukcije po njenim rubovima
Piloni sa vješanjem u sredini kolovozne konstrukcije (kablovi u jednoj ravni)
uslovljavaju tip kasetne kolovozne konstrukcije
Kosi kablovski mostovi
sa jednim pilonom
PRIMJER: The second Hooghly Bridge in Calcuta – J. Schleich
 Viseći mostovi
(Suspension bridges)

Klasična forma visećeg mosta

Ravni poprečni presjek

aerodinamične forme
Forme pilona kod visećih mostova
 VRSTE MOSTOVA
Prema namjeni: Prema rasponu:
• pješački, • propusti (raspon do 5 m),
• cestovni, • mali (otvor do 20 m),
• željeznički, • srednji (otvor od 20 m do 100 m),
• kombinovani, • veći (otvor od 100 m do 300 m),
• industrijski. • veliki (otvor preko 300 m).

Prema materijalu:
• Masivni, Prema statičkom sistemu:
✓ kamen, • Gredni,
✓ opeka, ➢ slobodne grede,
✓ beton, ➢ kontinualni sa zglobovima,
✓ armirani beton ➢ kontinualni bez prekida,
• Metalni, • Svodni,
✓ liveno gvožđe, • Poduprti (razuporni),
✓ čelik, • Okvirni,
✓ aluminij, • Kosi kablovski,
• Drveni, • Viseći,
✓ puno drvo, • Rešetkasti,
✓ lamelirani nosači, • Kombinovani.
• Spregnuti.