1. Šta obuhvata državno područje?

Državno područje obuhvata kopnene prostore koji se nalaze u državnim granicama, uključivši rijeke i
jezera te otoke, obuhvaća podzemlje, uključivši podzemlje morskog dna, kao i zračni prostor iznad
cjelokupnog kopnenog i morskog podučja džave. Područje obalne države obuhvaća još i njezine
unutrašanje morske vode, arhipelaške vode tzv. „okeanskih arhipelaških država“, te njezino
teritorijalno more.

2. Da li je moguće steći morske i zračne prostore bez stjecanja kopna kod kojeg se nalaze?

Ne, morski i zračni prostori su akcesoriji kopna. Oni ne mogu biti za sebe predmetom stjecanja i
otuđenja, ako se ne stekne i ne otuđi odgovarajući prostor kopna.

3. Pojasnite pojmove enklava, eksklava i kondominij!

Enklava predstavlja teritorij, oblast, državu koja je okružena nekim drugim teritorijem ili državom.
Eksklava predstavlja teritorij jedne države koji je od matičnog teritorija odvojen teritorijom neke
druge zemlje.
Kondominij označava zajedničku upravu ili vlast dvije ili više država nad određenom teritorijom.

4. Da li diplomatska predstavništva spadaju pod državno područje države šiljateljice?

Neki pisci smatraju dijelovima državnog područja i neke objekte koji se nalaze izvan njezinih granica
primjer diplomatska predstavništva. Ispravnije je smatrati da ti objekti potpadaju pod vlast države u
pitanju, a ne da čine njezino državno područje.

5. Pojasnite teritorijalnu suverenost!

Teritorijalna suverenost je skup nadležnosti koje država uz pomoć svojih organa vrši na svome
državnom području.

6. Pojasnite punoću i isključivost državne vlasti!

Punoća državne vlasti: država je uživa u okviru svoje teritorijalne suverenosti i na svome području
država vrši sve funkcije državne vlasti. Na njemu se primjenjuje njezin ustavni poredak sa svim
njegovnim naknadnim izmjenama. Za to područje država donosi zakone i druge propise, organizira
svoju upravu, sudsku i lokalnu vlast.
Isključivost državne vlasti: na svome području država vrši vlast uz isključenje vlasti svake druge
države. Niti jedna država ne smije na državnom području koje nije njezino, vršiti čine prisile prema
osobama ili stvarima (uhićenja, provođenje istrage, izvršenje sudskih presuda, itd.), pa čak kada su u
pitanju njezini vlastiti državljani. Načelo isključive teritorijalne suverenosti daje pravo svakoj državi da
se suprotstavi djelatnostima drugih država na njezinu području.

7. Pojasnite institut međudržavnih služnosti!

Pod tim pojmom mogu se podrazumijevati posebna ograničenja teritorijalne suverenosti neke države
nametnuta ugovorima. Služnosti su po pravilu uvijek vezane za određeni dio područja neke države, a
ne za čitavo državno područje. Nema služnosti koje nisu vezane za teritorij i nema ih koje nisu u korist
drugih država. To je nečinjenje ili trpljenje nečega na dijelu vlastitog područja.
 8. Šta je državna granica i kakva može biti?

Granica neke države čini „crtu“ koja je na kopnu dijeli od područja susjednih država. Na moru je to
vanjska granica teritorijalnog mora odnosne države.

9. Pojasnite pojam, karakter, značaj i pravila u vezi sa primjenom načela uti possidetis!

Na slučajeve teritorijalnih promjena koje stvaraju stanja sukcesije država primjenuje se načelo uti
possidetis. To znači da ako između novih država sljednica nema drukčijega sporazuma, između tih
teritorijalnih cjelina koje su stekle neovisnost crta razgraničenja unutar države prethodnice, koja je
bila na snazi na datum sukcesije države, postaje njihova državna granica prema međunarodnom
pravu.

10. Pojasnite značaj geografske karte kao dokaznog sredstva u sporovima o

razgraničenjima!

Geografske karte ne mogu same po sebi biti dokazom granica, jer bi u takvom slučaju one činile
neoborivu presumpciju, u stvari isto što i pravni naslov (što one nikako nisu, naša primjedba). One
imaju jedinu vrijednost dokaza pomoćnoga ili potvrdnoga značaja, što također isključuje mogućnost
da im se prida značaj veći od presumpcije jus tantum ili oborive presumpcije s učinkom da preokrenu
teret dokazivanja.”

11. Pojasnite razliku između delimitacije i demarkacije granice!

Delimitacija predstavlja odjeljivanje, razgraničenje u postupku povlačenja graničnih crta između

država (delimitacija neke granice sastoji se u njezinoj „definiciji“) dok demarkacija granica predstavlja
zacrtavanje granica na terenu.

12. Pojasnite postupak utvrđivanja granica u međunarodnom pravu!

Sastoji se od više faza. Prva faza sastoji se u nastojanju postizanja preciznoga ugovora o granicama u
svrhu njihovih demarkacija na terenu. Radi se o političko-pravnoj operaciji. Druga se faza sastoji od
demarkacije (zacrtavanja) granice na terenu. Taj se posao može povjeriti paritetnoj komisiji
stručnjaka (pravnika, geodeta, geografa i dr). Nakon što se granica privremeno obilježi na terenu,
pristupa se završnoj fazi podizanja trajnih graničnih stupova, graničnih ploča na mostovima rijeka i
graničnih piramida na tromeđama. Stupovi se mogu obilježiti brojevima, s time da se održavanje onih
s neparnim brojevima povjerava jednoj od susjednih država, a onih s parnim brojevima drugoj.

13. Pojasnite pravni domašaj ugovora o granicama!

Neke konvencije o kodifikaciji međunarodnoga prava pridaju ugovorima o granicama posebno mjesto
u odnosu na sve druge ugovore. Člancima 11. i 12. Bečke konvencije o sukcesiji država glede
međunarodnih ugovora iz 1978. potvrđeno je pravilo pozitivnog međunarodnoga prava da sukcesija
država kao takva ne utječe na granicu ustanovljenu ugovorom, na obveze i prava ustanovljena
ugovorom koja se odnose na režim granica, kao i na druge teritorijalne režime.
 14. Na koji je način moguće steći državno područje? Pojasnite svaki od tih načina zasebno!
Načini stjecanja područja po postojećim državama mogu se podijeliti na originarne i na
derivativne. Originarni načini su oni kada u trenutku stjecanja područje u pitanju nije pod
vlašću bilo koje druge države (terra nullius). Glavni način originarnoga stjecanja područja jest
okupacija.
- Ustup (cesija) jest u praksi najvažniji od svih načina stjecanja područja. Do cesije
dolazi kada neka postojeća država prethodnica ustupa dio svoga područja nekoj već
postojećoj državi sljednici. Tim putem se na ustupljenom području prenosi
suverenost jedne države na drugu.
- Okupacija ničijega područja. Stjecanje suverenosti nad područjem putem okupacije
mora zadovoljiti dva sljedeća uvjeta: (i) U razdoblju neposredno prije poduzimanja
toga akta područje u pitanju ne smije pripadati ni jednoj drugoj državi (terra nullius,
ničije područje). Područje u pitanju mora se zaposjesti na vidljiv i efektivan način,
preuzimanjem posjeda i uvođenjem administracije nad njime, u ime i u korist države
stjecateljice.
- Uvećanje državnoga područja prirodnim zbivanjima ili na umjetni način. Prirodno
uvećanje područja neke države može se zbiti na graničnoj rijeci ili na morskoj obali
neke države. Tok vode i bujice mogu na graničnoj rijeci otplaviti zemlju s jedne obale
i naplaviti ju na suprotnu. Već smo naveli da ako je taj proces postupan, time se
pomiče granična crta na rijeci u korist države čija je obala tako uvećana.
- Sila kao način stjecanja područja. Subjugacija (debelacija, upokorenje), kojoj je
slijedila aneksija, bila je dopušten način stjecanja područja druge države sve dok je
rat bio priznat kao suvereno pravo svake države.
- Zastara i historijski naslovi. U međunarodnom se pravu razlikuju dva aspekta ili dva
lica zastare: (i) njezin pozitivni aspekt, tj. dosjelost (usucapio, acquisitive prescription)
glede stjecanja naslova na nekomu području; i (ii) njezin negativni aspekt (extinctive
prescription), koji se odnosi na gubitak nekoga prava ili na odreknuće zasnovano na
podrazumijevanom pristanku.
15. Da li je moguće cesijom prenijeti dijelove mora ili zračnog prostora?

Nemoguće je dijelove mora ili zračnoga prostora ustupiti drugoj državi bez ustupanja odgovarajućih
dijelova kopnenoga područja, s obzirom da su oni akcesoriji kopna.

16. Pojasnite međunarodni položaj Antarktika!

U Washingtonu 1.12. 1959. godine, sklopljen je Ugovor o Antarktiku. Tim ugovorom zabranjene su,
među ostalima, sve mjere vojne naravi, poput uspostavljanja baza, izgradnje utvrda, manevara, kao i
pokusa oružja svih vrsta.Izričito su zabranjene sve nuklearne eksplozije i odlaganje nuklearnoga
otpada. Na Antarktiku su dopuštene samo djelatnosti u miroljubive svrhe. Proglašena je sloboda
miroljubivih znanstvenih istraživanja i dužnost suradnje u te svrhe.

17. Kome pripada novi otok koji se pojavi nad epikontinentskim pojasom obalne države?

Takvi se slučajevi u međunarodnoj praksi nisu još dogodili ili nisu poznati. Ali ako bi se dogodili,
vjerovatno bi jedino obalna država imala pravo prisvojiti taj otok, ali nekim posebnim aktom.
 18. Kome pripada novi otok koji se pojavi na otvorenom moru?

Ničije područje (terra nullius).

19. Kako se u međunarodnom pravu dijele rijeke?

Dijele se na nacionalne (unutrašnje) i međunarodne rijeke.

20. Pojasnite upotrebu međunarodnih rijeka!

Međunarodne rijeke su sve one koje razdvajaju područja dviju država (granične rijeke), ili sukcesivno
prolaze kroz više država. Upotrebu možemo podijeliti u dvije skupine:

- Plovidbu plovnim dijelom rijeke uzvodno od ušća u more do točke do koje je ta plovidba
moguća;
- Korištenje vodenih tokova u druge (neplovidbene) svrhe, poglavito za proizvodnju energije i
irigaciju jer te dvije upotrebe gotovo redovito idu zajedno.

21. Šta podrazumijevamo pod međunarodnim jezerima?

Pod međunarodnim jezerima podrazumijevamo ona koja se nalaze na granicama dvije ili tri države.

22. Pojasnite osnovna pravila međunarodnog prava u vezi sa očuvanjem okoliša na

vodenim tokovima!

Osim sprečavanja, kontrole i smanjenja onečišćenja, međunarodni instrumenti također preporučuju i

praćenje (monitoring) uvjeta prekograničnih tokova, izmjenu podataka, zajedničke programe
pribrežnih država i dr.

23. Pojasnite osnovna pravila Čikaške konvencije!

- pravo prelijetanja preko područja druge države bez slijetanja
- pravo slijetanja na područje druge države, ali samo iz tehničkih, a ne iz komercijalnih
razloga
- pravo da se iskrcaju putnici, pošta i teret iz države kojoj zrakoplov pripada
- pravo da se ukrcaju putnici, pošta i teret u državu kojoj zrakoplov pripada
- pravo iskrcavanja i ukrcavanja putnika, pošte i tereta između zračnih luka bilo koje države
stranke Konvencije

24. Šta je zrakoplov i koje vrste zrakoplova postoje?

Zrakoplov je svaki stroj koji se može održavati u zraku zahvaljujući zračnom potisku različitom od
zračnog potiska na zemljinoj površini. Spadaju: avioni, helikopteri i jedrilice.
 25. Pojasnite osnovna pravila u vezi sa povredama zračnog prostora država!
- Svaka država mora se uzdržavati od upotrebe oružja protiv civilnih zrakoplova u letu;
- U vršenju svoje suverenosti svaka država ima pravo tražiti od civilnog zrakoplova koji je bez
odobrenja ušao u njezin zračni prostor, njegovo napuštanje u neku njezinu za to određenu
zračnu luku.

26. Pojasnite nadležnost u slučaju zločina izvršenog u zrakoplovu!

Teritorijalna država iznad koje zrakoplov leti imat će teškoća da ima učinak u suđenju ako zrakoplov
samo prelijeće njezino područje i ne slijeće u neku njezinu zračnu luku. Putnici i posada u zrakoplovu
do neke mjere podvrgnuti su i sudbenosti država kojih su građani. Zahtjev za sudbenošću može
istaknuti i država u kojoj je zrakoplov registriran. Više država može istaknuti zahtjeve za sudbenošću
povodom takvih djela, ali se može dogoditi da je nema niti jedna od njih.

27. Šta je onečišćenje zraka i kakvo može biti?

Onečišćenje zraka je svaka fizička, hemijska ili biološka promjena sastava ili kakvoće atmosfere koja
neposredno ili posredno proizlazi iz ljudskih čina ili propusta, i proizvodi štetne ili škodljive učinke na
okoliš drugih država ili područja izvan granica nacionalne jurisdikcije.
To je najteži i najteže rješiv problem za budućnost čovječanstva. Onečišćenje zraka može biti iz
nuklearnih izvora te onečišćenje zraka ostaloga porijekla.

28. Pojasnite osnovna pravila svemirskog prava!

Istraživanje i iskorištavanje svemira moraju se obavljati za dobrobit i u interesu svih zemalja to jeste
moraju biti za dobro čitavog čovječanstva da bude koncept zajedničke baštine to jest općeg dobra
čovječanstva. Svemir (Mjesec i druga nebeska tijela) slobodni su za istraživanje i iskorištavanje
(uključivši znanstveno istraživanje) od svih država bez ikakve diskriminacije u uvjetima jednakosti i u
skladu sa međunarodnim pravom, uz slobodan pristup svim dijelovima nebeskih tijela.

29. Gdje završava zračni prostor država, a počinje Svemir?

Nijedan ugovor to nije izričito odredio. U raspravama prijedlozi gdje završava zračni prostor države,
to jeste gdje počinje Svemir, spominju se brojke od 18.000 pa čak i 180.000 nadmorske visine.

30. Ko ima jurisdikciju i nadzor nad objektom lansiranim u svemir i njegovom posadom?

Država u čijem je registru upisani objekt lansirani u svemir, zadržava sudbenost i nadzor nad tim
objektom i njegovom posadom.

31. Pojasnite osnovna pravila Konvencije UN o pravu mora iz 1982.!

- Propisi koji ovlašćuju obalne države da prošire svoje teritorijalno more do 12 morskih milja,
te vanjski morski pojas do 24 morske milje od polazne crte;
- propisi koji potvrđuju vanjsku granicu epikontinentalnog pojasa do 200 morskih milja od
polazne crte za sve obalne države bez proglašenja;
- arhipelaške vode arhipelaških država;
- propisi tranzitnom prolasku stranih brodova međunarodnim tjesnacima koji služe
međunarodnoj plovidbi, a u najužem dijelu su uži od 24 morske milje;
 - proglašenje gospodarske zone i međunarodnih zona.

32. Nabrojte morske pojaseve u međunarodnom pravu mora!

Dijelovi mora, morskoga dna i podzemlja koji čine državno područje: unutrašnje morske vode,
arhipelaške vode arhipelaških država, teritorijalno more;
Dijelovi mora, morskoga dna i podzemlja u kojima država uživa „suverena“ ili neka druga prava:
vanjski morski pojas, gospodarski pojas, epikontinentalni pojas;
Dijelovi mora, morskoga dna i podzemlja izvan granica nacionalne jurisdikcije džava: otvoreno more i
Međunarodna zona dna mora i okeana.

33. Pojasnite podjelu mora, morskog dna i podzemlja, kao i zračnog prostora iznad njih s
obzirom na odnos isključivih prava obalne države te prava i sloboda svih država

Unutrašnje morske vode, arhipelaške vode arhipelaških država, teritorijalno more. Samo u nekim
dijelovima unutrašnjih morskih voda suverenost je izjednačena sa onom koju dražva uživa na svome
kopnenom području. U drugim dijelovima morskih prostora koji spadaju u ovu skupinu ta suverenost
je djelimično ograničena.

34. Šta obuhvataju unutrašnje morske vode?

Spada more do crte niske vode, zatim luke, ušća rijeka, zaljevi, te more unutar ravnih polaznih crta.

35. Pojasnite pravne režime u unutrašnjim morskim vodama!

- Režim mora do crte niske vode, luka isključenih iz međunarodnoga prometa, ušća rijeka i
zaljeva: potpadaju pod potpunu suverenost obalne države, vlast obalne države potpuno je
izjednačena sa onom koju uživa u svome kopnenom prostoru. Može puštati brodove
određenih zemalja, a tako može i zabranjivati. Obalna država dužna je dopustiti pristup u bilo
koju svoju luku ili sidrište brodu koji se nalazi u nevolji i pravo pristupa uživaju svi brodovi.
- Režim luka otvorenih za međunarodni promet: luke moraju imati odgovarajuće obale,
lukobrane, uređaje i postrojenje za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, zatim za ukrcavanje
i iskrcavanje putnika i robe, a u tim lukama nalaze se policijski, carinski, sanitarni i dr.
nadzorni organi obalne države.
- Položaj stranih brodova u lukama: strani trgovački, ribarski ili drugi brodovi koji se ne može
pozvati na imunitet, dok se nalazi u luci u načelu je podložan vlasti obalne države, ali se ona u
nekim slučajevima uzdržava od vršenja svoje sudbenosti, od kaznene sudbenosti u stvarima
unutrašnje discipline ili djela počinjenjih među članovima posade na brodu, sve dok mir i red
u luci nisu narušeni ili dok zapovjednik broda ili konzul države zastave ne pozove lokalne
vlasti u pomoć.
- Režim mora naknadno zahvaćenoga ravnim polaznim crtama: kada se unutrašnjim morskim
vodama povlačenjem ravnih polaznih crta obuhvate prostorij koji su prije toga bili dio
teritorijalnog mora, u tim će vodama postojati pravo neškodljivoga prolaska.

36. Šta su arhipelaške države i koje su njihove obaveze u njihovim arhipelaškim vodama?

To su okeanske države koje su u cijelosti sastavljene od jednoga ili više arhipelaga, te moguće i drugih
otoka.
Arhipelaška država uživa „suverenost“ u njezinim arhipelaškim vodama i to bez obzira na njihovu
dubinu ili udaljenost od obale kao i na zračni prostor. Ali suverenost arhipelaške države nad tim
prostorm je ograničenija negoli u pojedinim dijelovima unutrašnjih morskih voda.

37. Pojasnite pravila u vezi sa prolaskom i prelijetanjem u arhipelaškim vodama

arhipelaških država!

Brodovi svih stranih država uživaju pravo neškodljivoga prolasak kroz arhipelaške vode, ali može iz
razloga vlastite sigurnosti privremeno obustaviti neškodljivi prolazak stranih brodova, može odrediti i
propisati plovne puteve i sisteme odijeljenog prometa. Strani brodovi i zrakoplovi koji
prolaze/prelijeću arhipelaške plovne puteve, podvrgnuti su pravilima prolaska arhipelaškim plovnim
putevima, najvećim dijelom identičnim s pravilima tranzitnoga prolaska za prolazak i prelet morskim
tjesnacima koji služe međunarodnoj plovidbi, ne smije obustaviti prolaz i prelijetanje arhipelaškim
vodama.

38. Šta su ravne polazne, šta normalne polazne, a šta ravne arhipelaške polazne crte?

To su crte od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Ravne polazne crte ako je obala u države
razvedena i usječena i ravne polazne crte će se mjeriti od najispupčenijih dijelova obale. Normalne
polazne crte se koriste kada je obala države ravna bez usjeka. Arhipelaške polazne crte mogu koristiti
samo arhipelaške države.

39. Kakva prava uživa obalna država u svom teritorijalnom moru, a kakva prava treće
države u tom pojasu?

Neškodljiv prolazak svih stranih brodova, ali ne i prelijetanje zrakoplova iznad njega

Ako je more zamrznuto, širina TM se računa od kraja stalno zamrznute površine

Svaka država ima pravo na TM oko svojih otoka

Sličnost i razlika sa/od AVAD

Isključivo pravo naučnog istraživanja

Pravo pregleda stranih brodova

Jurisdikcija obalne države ako brod prolazi TM ploveći iz UMV i jurisdikcija obalne države ako
brod samo presijeca TM bez zadržavanja

40. Pojasnite sličnosti i razlike teritorijalnog mora i arhipelaških voda!

Arhipelaške vode imaju samo okeanske države koje su sastavljene od otoka i arhipelaške vode
potrebno je proglasiti, arhipelaška država ima pravo samo na arhipelaške polazne crte dok ostale
države imaju pravo na ravne i normalne polazne crte od kojih će kretati teritorijalno more.
Suverenost arhipelaških voda proteže se i na zračni prostor i iznad mora dok kod obalnih država sa
teritorijalnim morem isto, ali uživaju veću suverenost. Također, i u arhipelaškom i u teritorijalnom
moru, države propisiuju plovne puteve i sisteme odijeljenog prometa.

41. Pojasnite jurisdikciju obalne države ako brod prolazi kroz njeno teritorijalno more
ploveći iz unutrašnjih morskih voda, kao i njenu jurisdikciju ako brod samo presijeca
njeno teritorijalno more bez zadržavanja!

Ako trgovački brod prolazi teritorijalnim morem ploveći iz unutrašnjih morskih voda obalne države,
ona može nad tim brodom poduzimatisve mjere radi kažnjavanja kršenja njezina zakonodavstva
počinjenoga u luci i drugim dijelovima unutrašnjih morskih voda, a ako brod samo prolazi onda
nadležnost obalne države je znatno manja.

42. Dokle se prostire vanjski morski pojas i koja prava obalna država tu uživa?

Vanjski morski pojas obalna država može protegnuti do 24 morske milje od polaznih crta od kojih se
mjeri širina teritorijalnog mora.
Pravo vršenja nadzora koji je potreban da se spriječe povrede njezinih carinskih, fiskalnih,
zdravstvenih propisa, kao i propisa o useljenju, počinjene na njezinu kopnenom području i njezinom
teritorijalnom moru.

43. Dokle se prostire gospodarski pojas, te pojasnite „suverena prava“ i „jurisdikciju“ koju
obalna država tu uživa!

Prostire se do 200 morskih milja od polaznih crta ili ravnih arhipelaškh crta. Obalna država ga mora
proglasiti.
Obalna država ima suverena prava radi istraživanja, iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i
neživim prirodnim bogatstvima nad morskim dnom i morskog dna i podzemlja mora.
Jurisdikcija se odnosi povodom sprječavanja zagađivanja morskog okoliša što je obalna država dužna
štiti i čuvati morski okoliš.

44. Pojasnite prava trećih država u gospodarskom pojasu!

Uživaju pravo i osnovne slobode: plovidbe, prelijetanja, te polaganja podmorskih kablova i cjevovoda.
Treće države poštuju prava i dužnosti obalne države i drže se njezinih zakona i drugih propisa.

45. Pojasnite pojam kontinentalne orubine!

Kontinentalna orubina je dio morskog dna, od obalnog ruba (morska obala) do dna dubokog mora od
oko 4000 metara dubine.

46. Dokle doseže epikontinentski pojas?

Doseže do 200 morskih milja od polazne crte.

47. Pojasnite posebne dužnosti obalne države u njenom epikontinentskom pojasu izvan
200 nm!
- Dužna dati obavijest Komisiji za granice EP;
- uplaćivanje godišnjih doprinosa Međunarodnoj vlasti za iskorištavanje neživih bogatstava;
 - nemogućnost uskraćivanja pristanka za projekte naučnog istraživanja na osnovu slobodne
ocjene.

48. Pojasnite „suverena prava“ i „jurisdikciju“ obalne države u njenom epikontinentskom

pojasu!

Suverena prava“ istraživanja i iskorištavanja neživih i vrsta od dna; saglasnost na pravce polaganja
morskih kablova i cjevovoda;

„Jurisdikcija“ u pogledu podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava.

49. Šta je otvoreno more i pojasnite njegov pravni režim!

• Konvencija o otvorenom moru iz 1958.: „Svi dijelovi mora koji ne pripadaju TM ili UMV“

• Konvencija UN iz 1982.: „Svi dijelovi mora koji nisu uključeni u GP, TM ili UMV neke države ili
u AVAD“

• Danas: vodeni stup iznad morskog dna, površina mora i zračni prostor iznad njega; odnosno
dijelovi mora i zračni prostor iznad njih koji se nalaze van granica nacionalne jurisdikcije
obalnih država

Konvencija iz 1982. Godine rezimom otvorenog mora obuhvaca sve dijelove more koji nisu ukljuceni
u gospodarski pojas, teritorijalno ore ili unutrasnje morske vode neke drzave ili u arh vode neke arh
drzave.

50. Pojasnite pravo progona na otvorenom moru!

Pravo progona nastaje ako strani brod povrijedi propise obalne države u dijelovima mora koji su pod
njenom jurisdikcijom i za koje ima pravo kažnjavati povrede.

51. Pojasnite slobode otvorenog mora!

Slobode OM iz Konvencije UN iz 1982.:

1. plovidba

2. prelijetanje

3. polaganje podmorskih kablova i cjevovoda

4. izgradnja umjetnih otoka i drugih uređaja

5. ribolov

6. naučno istraživanje
 52. U kojim slučajevima ratni brod jedne države može pregledati ratni brod druge
države?

Slučajevi kada će ratni brod jedne države moći pregledati ratni brod druge države:

1. ako se brod bavi piratstvom

2. ako se brod bavi trgovinom robljem
3. ako se brod bavi neovlaštenim emitiranjem
4. ako je brod bez državne pripadnosti
5. ako je brod iste državne pripadnosti kao i ratni brod

53. Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi bilo dozvoljeno naučno istraživanje na
otvorenom moru?

Uslovi:

1. isključivo u miroljubive svrhe

2. prikladnim naučnim metodama i sredstvima u skladu sa Konvencijom UN iz 1982.
3. ne smiju neopravdano ometati druge pravno dopuštene upotrebe mora
4. obavljaju se uz poštovanje propisa o zaštiti i očuvanju morskog okoliša

54. Koja sloboda otvorenog mora sadrži najviše ograničenja i zašto?

Sloboda ribolova sadrži najveća ograničenja (zbog porasta ribolovnih djelatnosti na moru, zbog
proširenja prava obalnih država u TM i GP, ...) . Prilikom određivanja dopustive lovine države usvajaju
mjere kojima je svrha da se na temelju najboljih naučnih podataka održavaju i obnavljaju populacije
lovljenih vrsta na razinama koje mogu osigurati najviše održiv prinos.

55. Pojasnite zloupotrebe sloboda otvorenog mora!

1. Nuklearni eksperimenti u moru i atmosferi

- SAD od 1946. na atolu Bikini u okviru Maršalovih Otoka na Pacifiku

- Moskovski ugovor o zabrani nuklearnih eksperimenata u atmosferi, svemiru i vodi iz 1963.

2. Eksperimenti sa raketama dugog dometa

- Sovjetski Savez od 1960. u smjeru udaljenih dijelova središnjeg Pacifika

3. Pomorski manevri širokih razmjera

- SAD i bivši Sovjetski Savez

56. Pojasnite međunarodnu zonu morskog dna i podzemlja i organizaciju vlasti u

njoj!
 • Obuhvata dno i podzemlje OM, ali umanjeno za EP svih obalnih država do najveće dopuštene
širine

• Upotreba u miroljubive svrhe

• U Dijelu XI Konvencije UN iz 1982. ustanovljeni organi MZ

• Sve države stranke Konvencije ipso facto su članice Vlasti

• Glavni organi Vlasti: Skupština, Vijeće i Tajništvo

• Skupštinu čine sve države članice Vlasti; svaka ima jedan glas; odluke se donose
konsenzusom

• Vijeće je izvršni organ; ima veća ovlaštenja; ima 36 članova; imaju pravo veta

• Tajništvo čine glavni tajnik i drugo osoblje

• Poduzeće SAD žele da ukinu ili onemoguće u djelatnostima (trenutno njegove funkcije vrši
Tajništvo)

57. Šta je i koje vrste moreuza postoje?

Tjesnaci su suženi dijelovi mora između dva dijela kopna kroz koje je moguć prolaz brodova.

• Pet različitih skupina tjesnaca:

1. tjesnaci na ulazu u UMV

2. tjesnaci širi od 24 nm

3. tjesnaci pod režimom neškodljivog prolaska

4. tjesnaci pod režimom tranzitnog prolaska

5. tjesnaci pod posebnim ugovornim režimom

58. Šta je morski kanal i po čemu se razlikuje od moreuza?

Morski kanali su vjestacki prokopi sto znaci da su nastali dijelom ljudi. Za prolazak morskim kanalima
redovito se naplacuje pristojba. Tri morska kanala su izuzetno vazna za medjunarodni pomorski
promet; Sueski kanal, Panamski, Kielski.

• Razlika od moreuza? (tvorevine prirode)

• Prolazak morskim kanalima koji spajaju dva mora nije predmet kodifikacije prava mora.

2. Šta je spor u međunarodnom pravu i kakav može biti?

Spor je neslaganje o nekoj tocci prava ili cinjenica, proturjecje, suprostavljanje dvaju prava pravnih ili
interesnih stavova izmedju dvije osobe. Mogu biti pravni i politicki.
 59. Šta je pravni spor?

Pravni sporovi:

1. tumačenje ugovora

2. svako pitanje međunarodnog prava

3. postojanje svake činjenice koja bi, ako se ustanovi, tvorila povredu međunarodne
obaveze

4. priroda ili obim zadovoljenja koje treba dati za povredu međunarodne obaveze

Pravni spor je spor o primjeni ili tumačenju postojećeg međunarodnog prava, a politički - onaj u
kojem jedna ili sve strane zahtijevaju njegovu izmjenu.

Pravni sporovi su sporovi o tumacenju ili primjeni nekog ugovora. O kojemu se strane „spore o
nekom pravu“.

60. Koja sredstva za mirno rješavanje spora u međunarodnom pravu postoje?

Diplomatska sredstva, Instituticionalizirana sredstvva, sredstva koja dovode do obavezucje presude

jesu – arbitraza i rjesavanje spora pred nekim stalnim medjunarodnim tijelom.

61. Šta su izravni pregovori?

• Bitni elementi:

1. volja

2. ovlašteni predstavnici

3. ravnopravnost

• Presuda u EP u Sjevernom moru (1969.): pregovori moraju imati nekog smisla

• Deklaracija iz Manile od 15.11.1982.: „U slučaju da strane nekog spora ne postignu brzo

rješenje nekim od navedenih načina, one moraju produžiti s traženjem miroljubivog rješenja i
bez odlaganja se konsultovati da bi iznašle uzajamno prihvatljve načine za miroljubivo
rješenje njihovog spora“

• SRJ-Hrvatska o Prevlaci (južna granica) 2001.-2002. (sad Crna Gora-Hrvatska), SSSR (RF)–Kina
o graničnom sporu (1986.)

62. Šta su dobre usluge, koje su prednosti i mane ovog načina rješavanja spora, te
po čemu se razlikuju od posredovanja?

• Treća država, ili više njih, ili neko međunarodno tijelo nastoje navesti strane da poduzmu (ili
produže) izravne pregovore ili da se saglase na neki drugi način mirnog rješavanja spora
• Razlika od posredovanja: treća strana se ne bi smjela miješati u predmet spora

• Prednost: odsutnost bilo kakvih pravila postupka i određenja predmeta spora

• Glava VI Povelje UN

• Najčešće kad strane nemaju neposredan kontakt

• Norveška između Izraela i Palestinaca )Oslo konferencija 1993.)

63. Šta je posredovanje i pojasnite njegove prednosti i mane kao načina rješavanja
spora u međunarodnom pravu!

• Treća država ili više njih ili neko međunarodno tijelo se aktivno upliću u predmet spora i
pomažu stranama da pristanu na rješenje koje bi im trebalo biti obostrano prihvatljivo

• Nedostatak: mogućnost zloupotreba

• Dejton

64. Šta je istraga, koje su njene prednosti i mane, te po čemu se razlikuje od

mirenja kao načina rješavanja spora u međunarodnom pravu?

• Formira se tijelo stručnjaka (koje su imenovale strane u sporu ili dale pristanak) koje utvrđuje
činjenično stanje koje čini predmet spora

• Izvještaj komisije o činjenicama ne obavezuje strane, ali je namijenjeno da im pomogne u

pronalaženju rješenja u daljnjim pregovorima

• Razlika od mirenja: obim zadaće komisije se ograničava samo na utvrđivanje spornih

činjenica

• Bryan Treaties (period cooling-off)

• Pravila iz Haške konvencije iz 1907. godine (čl. 9.-36.)

• Nedostatak: izvještaj ograničava daljnju mogućnost cjenkanja

• UN komisija za Balkan za vrijeme građanskog rata u Grčkoj 1947. (Grčka optužila susjede da
se miješaju u građanski rat te je ustanovljena istražna komisija koja će ispitivati povrede
grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj)

65. Pojasnite mirenje kao način rješavanja spora u međunarodnom pravu!

• Pred komisijom stručnjaka koje imenuju strane u postupku nastoje se izmiriti suprotni stavovi
i postići uzajamno prihvatljivo rješenje spora
• Ako se u tome ne uspije, komisija sastavlja izvještaj u kojem predlaže cjelovito rješenje spora

• Uvedeno na inicijativu Švicarske nakon I svjetskog rata, ali nije zaživjelo u praksi

• Belgija i Danska (o odštetnom zahtjevu za danske brodove koje su belgijske vlasti prisilile da
napuste Antverpen pa su potonuli 1940. godine)

66. Šta je arbitraža u međunarodnom pravu, pojasnite njenu osnovu i pravo koje se
primjenjuje!

• Rješavanje sporova između međunarodnih subjekata odlukom arbitara koje su strane

izabrale i koji izriču obaveznu i konačnu presudu

• Arbitražna tijela:

a) jedinstveni arbitri

b) mješovita vijeća

c) arbitražni tribunali

d) pokušaji organizovane arbitraže:

 Stalni arbitražni sud

 Arbitražna komisija Konferencije o bivšoj Jugoslaviji

 Sud za mirenje i arbitražu u krilu KESS-a

67. Koje vrste arbitraže postoje u međunarodnom pravu?

• Osnova arbitraže

• Prigodna ili izolovana arbitraža

• Institucionalna arbitraža

• Arbitražna klauzula

• Arbitražni kompromis (pristatna pogodba)

• Valjanost arbitraže

• Mjerodavno pravo

• Predmet spora
 • Postupak

• Presuda

• Sporedni (incidentni) postupci

• Revizija presude

68. Pojasnite postupak u arbitraži!

Ukoliko strane nisu propisale pravila postupka u kompromisu, one mogu arbitra uputiti na takva vec
pripremljena pravila. Arbitar ce sam nadopuniti sva pravila postupka koja mu propisu strane ili ce po
odluci strana sam propisati prije pocetka rasprave. Pri tome ce se pridrzavati opcih nacela prava iz te
oblasti. Postupak se moze sastojati z pismenog i od usmenog dijela. U arbitrazi je pismeni dio
obavezan.

69. Pojasnite sporedni (incidentni) postupak u arbitraži!

U tijeku arbitraznog postupka ili po njegovom onkoncenju trinunal moze uz pristanak strana
dopustati neke sporedne postupke. Otvoreno je pitanje moze litribunal propisati privremene mjere
prije izricanja presude, bez prethodnoga pristanka obje strane. Uz pristanak strana tribunal bi mogao
dopustiti iako to nije duzan intervenciju trecih drzava u parnicu.

70. Da li je moguća revizija arbitražne presude?

Strane mogu unaprijed predvidjeti mogucnost revizicje presude na teelju naknadno utvrdjenih
cinjenica koje strana koja se na njih poziva nije znala do izricanja presude, A ne neznajnje se ne moze
pripisati njenu nemaru. Nove cinjenice moraju biti takve naravi da se pretpostavlja da bi utjecale na
odluku tribunala. Takba strana je duzva uputiti zahtjev za reziviju presude cim je doznala za te
cinjenice. Teskoca se javlja nakon proteka od nekoliko godina gdje je nemoguce ili jako tesko obnoviti
tribunal u prijasnjem sastavu.