radi alin ‘BRANKO BOSNJAK, MILAN KANGRGA, GAJO PETROVIC, ‘PREDRAG VRANICKT [Naso originale DIE FRAGMENTE DER VORSOKRATIKER ‘Griechisds wad Dew He = ‘Walther Krone ‘Enter Band Prine i Germany 1974 Teksoce prec ZDESLAV DUKAT, VELJKO GORTAN, STJEPAN ANTUN. MARDESIC, 'SLAVKO KALENIG. JURE KASTELAN, RATINO DARKO NOVAKOVIC, DAMIR SALOPEK, MILIVO] WKO SKILJAN Prego maps &prdgoore pee: BRANKO BOSNJAK Retain wie: BRANKO BOSNIAK MILIVOY SIRONIC HERMANN DIELS PREDSOKRATOVCI Fragmenti II svezak ZAGREB, 1983.24 pits. ©, 63408 | i wv we fr bd A. ZIVOT I UCENJE ZIVOT tet, Ge Wlaeaaaents Ser ewes. Rea nenn; i prvi je materiji ee eee ee dobio ijahu zajedno: e um i rasporedi ih« [= fr. 17 Schaubach; usp. 59 Bil Stogaje ee ee ws Kaiu da negdje bi Anaksagora, a i i za nj?- I napokon je oti3ao i dao se na proutavanje pri- i sa acne ers upitao: »Zar te niSta nije brig — rors »Ne govori tako, jer mi je i te kako na srcu ; prema nebu. movinu?e, Kaze se da je u doba Kserksova prijelaza imao dvadeset godina i da je Zivio sedamdeset i dvije. A Apolodor u Kronici [FGrHist a umro prve godine 88. rodio jai 500-457 bjom u Atco va sthonta Kale oe sit fon godina, kako ka%e Demetrije iz Falera u Popisu ar- ; Fibs 29 . yay Ge r e ain gee Foe(6) PREDSOKRATOVCI bonata [FGrHist 228 F 2 II 960)- ia : id 960]; takoder kazu da je ondje boravio ee je u Olimpiju sjeo obuen u koZnu odjeéu kao da ée padati x ito se dogodilo. Kad ga je netko upitao da li ée planine u Lamp. rreemena7OM Postati more, kazu da je rekao: »Ako samo bude oe pitan jednom zaito se rodio, odgovorio je: »Da proutavam Sunce, Mjesec i nebo Kad mu je netko rekao: -Octao si bez Atenjanas, on je odvratio: »Nipoéto, nego oni bez mene« (Sad je vidio Mauzolovu grobnicu, rekao je: -Skupa grobnica je slika okamenjena bogatstva.) ' (11) Nekome koji se Zalostio Sto ANAKSAGORA G umire u tudini rece: »>Odasvud je jednak silazak u Had. fusp. A 34 al. A Gni se da je prvi, po onome Sto ka%e Favorin u knjizi Razlitita povijest [f. 26 FHG Ill 581], ustvrdio da Homerovo pjesnistvo govori 0 vrlini i pravednosti, ali da je to jos vise tvrdio Metrodor iz Lampsaka lc. 61], njegov prijatelj, koji se i prvi po- zabavio pjesnikovom naukom o prirodi. Anaksagora je prvi izdao i knjigu s crteZima. Silen u prvoj knjizi Povijesti [FGrHist 27, 2 I 212, 7] ka%e da je za arhonta Demila [?] pao kamen s neba: (12) a da je Amaksagora rekao da je cijelo nebo sastavijeno od kamenja, a dr2i se skupa zbog snazne vrtnje i da ée se sruiti kad se vrtnja uspori. O njegovoj parnici ima razlititih vijesti: Sotion u knjizi Nasljedstvo filozofa kaze da je bio od Kleona optuzen zbog bezbo$tva jer je tvrdio da je Sunce uzZarena groma- da: a kad je kao itelj nastupio njegov ucenik Periklo, bio j osuden da plati od pet talenata i da ode u progonstvo. Satir u Zivotopisima fr. 14 FHG III 163] kaZe da je Tukidid’ podriao optuzbu kao politicki protivnik Periklov, i to ne samo zbog bez- boStva nego i zbog pristajanja uz Perzijance, i da je Anaksagora u odsutnosti bio osuden na smrt. (13) Kad su mu bile javljene dvije vijesti, 0 njegovoj osudi i o smrti njegovih sinova, rekao j€ © svojoj osudi: »I o njima i o meni vec je davno priroda izrekla presudu.« A o sinovima je rekao: »Znao sam da sam ih smrtne rodio.« (Jedni ovu izreku pripisuju Solonu, a drugi Ksenofontu.) A Demetrije iz Falera u knjizi O starosti kaze da ih je i vlastoruéno pokopao. Hermip u Zivotopisima lfr. 31 FHG III 43] kaze da je bio zatvoren u tamnici da ondje umre. A Periklo je doSao pred narod i upitao imaju li mu Sto prigovoriti s obzirom na njegov Zivot, a kad su rekli da nemaju niSta, rekao je: -Evo, ja sam njegov oslobodite vjerujuci meni I bio je osloboden, ali ne mogavéi podnijeti sramotu, podinio je samoubojstvo. (14) A Hijeronim u drugoj knjizi Razasutih uspomena Ifr. 9 Hiller] kaze da ga je Periklo doveo u sudnicu, skrSena i iznemogla od bolesti, tako da je bio osloboden vi8e iz samilosti nego presudom. Toliko 0 nje- 80Vv0j parnici. Mislilo se da je na neki natin bio mrzak i Demo- kritu jer je bio iskljuten od njegovih predavanja. Napokon se: povukao u Lampsak i ondje umro. Kad su ga i gradske viasti 2, To nije povjesmitar Tukidid, pisac Pelaponeskoga rata, nego atenski politiéar Tukidid, zet slavnog vojskovode Kimona, voda aristokrata, ostrakiziran pod. 442. i oko god. 425. opet osuden u polititkoj parnici.