www.dajbaskriptu.

com 1/6

Srednje vrijednosti

Jedan od najvrednijih numeričkih karakteristika serija je srednja vrijednost. Ona

reprezentuje čitav skup. Jedan statističar statistiku je nazvao naukom o srednjim
vrijednostima.

Artimetička sredina

Računa se na dva načina zavisno od toga jesu li podaci grupisani ili ne. Prva se
zove prosta artimetička sredina a druga se zove ponderiasna.
_
1
X = ∑ X prosta artimetička sredina
N

1
Xn =
N
∑ fiX ponderisana artimetička sredina.

Međutim može se desiti da imamo dvije iste artimetičke sredine ali da su serije
podataka različite. Npr ako kažemo da su plate radnika u nekoj firmi 100, 500 i
1000Km artimetička sredina je 500KM, tj to je prosjek zarada u firmi. Ali ako
kažemo da su plate 400,500,600KM opet imamo artimetičku sredinu 500KM ali
nije isto. Dakle pored artimetičke sredine treba gledati i mjeru disperzije podataka
od iste. O ovome poslije.

Geometrijska sredina

Geometrijska sredina je takođe srednja vrijednost ali koja govori za koliko je

jedan elemenat veći od drugog u rastućem nizu. Dobija se na osnovu proizvoda.
Dakle, izjednačava apsolutne razlike među podacima.

G = n X 1* X 2 * X 3...* Xn
Logika govori da geometrijsku sredinu ima smisla računati samo za pozitivna
obilježja i ona veća od 0. rješava se ili izračunavanjem korjena ili
logoritmovanjem cijelog izraza

N
1 1
log G = (log X 1 + log X 2 + log X 3... + Xn) =
N N
∑ log Xi
i =1
Sada se ovaj izraz antilogoritmuje:
www.dajbaskriptu.com 2/6

∑ log Xi
i =1
G=
N

Geometrijska sredina se koristi za određivanje srednjih vrijednosti indeksnih

poena, za određivanje srednjeg tempa rasta vremenskih serija, za procjenu
brojnog stanja stanovništva tj prirasta stanovništva između dva vremenska
perioda. Uprostimo i recimo služi za dinamičku analizu svih pojava. Tako i
ekonomskih. Različite stope rasta, prirasta, prognoze. Da bi se dobio tačan
rezultat potrebno je izračunati „Geometrijsku sredinu lančanih indeksa“:
Godina KM Lančani indeks
1 30 0
2 32 107
3 36 110
4 40 112
5 42 105
6 45 107
7 46 102
8 48 104

G = 7 107 *110 *112 *105 *107 *102 *104 = 106,7

Geometrijska sredina je 106,7 što predstavlja rast od 6,7% godišnje.
Ako imamo grupisane podatke onda formula glasi:

G = n X 1 f 1 * X 2 f 2 * ... Xn fn
Harmonijska sredina

Je recipročna vrijednost artimetičke sredine iz recipročnih vrijednosti članova

niza. Računa se :
n n
H= = n
1 1 1 1
+
X1 X 2
... +
Xn ∑ Xi
i =1
Najviše se koristi za izračunavanje srednjih cijena, srednjeg vremena izrade
jedinice proizvoda, srednjeg vremena pređene jedinice puta, prosječnog
vremena obrta kapitala...
Ako je pri izračunavanju proizvodnog rada utvrđeno da se u prosjeku za 1h
proizvodi 10 jedinica onda se harmonijskom sredinom izračuna koliko je sati
potrebno za proizvodnju jedne jedinice. Dakle, obratno.
www.dajbaskriptu.com 3/6

Ponderisana harmonijska sredina računa se:

n
H = n
fi
∑i=1 Xi
Pozicione srednje vrijednosti

Pored artimetičke, harmonijske i geometrijske vrijednosti u praksi se često koriste

i Modus i Medijana.
Medijana je srednja vrijednost rastućeg niza i računa se po formuli:
d N
Me = Xd + ( − Fm −1 )
fm 2
Modus je vrijednost serije sa najvećom frekvencijom. To je najtipičnija vrijednost
serije jer podaci teže da se koncentrišu oko te vrijednosti.. računa se po formuli:
f m − f m −1
Mo = Xd +d
( f m − f m −1 ) + ( f m − f m +1 )
U ovoj formuli Xd je donja granica intervala sa najvećom frekvencijom, d je
širina intervala i izračunali smo je na samom početku zadatka, fm je frekvencija
ciljanog intervala , fm+1 je frekvencija slijedećeg a fm-1 frekvencija prethodnog
intervala.1

Mjere disperzije

Kad smo govorili o artimetičkoj sredini vidjeli smo da ona nije dovoljna da
kvalitetno predstavi skup podataka. Statistički opis serije iziskuje mjeru disperzije
ili varijacije kao ispomoć u pojašnjavanju iste.

RANG – ili interval varijacije jeste razlika između najviše i najniže vrijednosti
serije

Interval = Xmax - Xmin

Vrlo jednostavna za izračunavanje ali daje samo približnu informaciju o disperziji

serije. Time vidimo rang u kome se podaci nalaze.

SREDNJE APSOLUTNO ODSTUPANJE

Za preciznije mjerenje disperzije polazi se od pretpostavke da svi podaci trebaju

učestvovati u izračunavanju disperzije, a ne samo ekstremi. Zato prvo što se radi

1
Zadatak 1 ima detaljan opis kako se praktično računa Modus i Medijana i šta znači koji elemenat u
formuli
www.dajbaskriptu.com 4/6

jeste računanje odstupanja svih podataka od artimetičke sredine (d1=X1-Xbar;

d2=X2-Xbar...). Pošto je zbir ovih odstupanja uvijek jednak nuli, uzimamo srednje
apsolutno odstupanje kao mjerilo:
_ _
1
d=
N
∑ | Xi - X | za negrupisane podatke i
_ _
1
d=
N
∑ fi | Xi - X | za grupisane podatke
Pored ove mjere mogu se uzeti i

CENTRALNI MOMENTI

Prvi momenat je jednak nuli i on se računa kao zbir svih odstupanja od

artimetičke sredine.
_
1
M1 =
N
∑ fi( Xi − X ) = 0
Drugi moment se dobije stepenovanjem prvog i zove se Varijansa. Ona
predstavlja kvadratno odstupanje o artimetičke sredine. Računa se:
_
1
M2=
N
∑ fi ( Xi − X ) 2

Pošto je varijansa izražena u kvadratnim jedinicama uzima se korjen iz iste i to

se zove Standardna devijacija.

Treći momenat dobije se kad se isti izraz podigne na treću. U statistici se koristi
za ocjenu asimetrije rasporeda frekvencija. Zove se i Koeficijent alfa tri.

Četvrti momenat se dobije kada se isti izraz podigne na četvrtu. Primjenjuje se u

statistici za ocjenu visine rasporeda frekvancija. Naziva se i koeficijent alfa četiri.

KVARTILI, PERCENTILI I DECILI

Služe za određivanje ili upoznavanje sa raspodjelom frekvencija i podataka

unutar skupa. Ako medijana dijeli niz na dva jednaka dijela kvartili ga dijele na
četiri četvrtine. Percentili dijele na sto dijelova s tim što mi možemo birati npr daj
mi broj koji predstavlja 63% podataka. To znači da je 63% podataka manje od
njega a 27% veće od njega. Formule su:

iN
d broj
Traženo = X i + ( − Fm −1 )
fm 2
www.dajbaskriptu.com 5/6

Ako tražimo prvi kvartil tada će u formuli „Traženo“ biti Q1,2,3,4, i=1,2,3,4, a
„broj“ je 4 pošto se radi o kvartilima. Za decile će „Traženo“ biti D1,2...10,
i=1,2...10 a „broj“ je 10 pošto je riječ o decilima. Kod percentila isto s tim da je
broj = 100.

MJERE ASIMETRIJE

Mjere asimetrije su brojčane karakteristike načina rasporeda podataka. Za

ocjenu oblika rasporeda uzimamo centralne momente koji su gore spomenuti.
Fazon je u dodavanju odgovarajućeg koeficijenta 1, 2, 3, 4. vrijednost koeficijenta
sa indeksom jedan je uvijek nula pošto je prvi momenat jednak nula:

M1
α1 = =0
σ
To je iz razloga što je zbir odstupanja od artimetičke sredine jednak nula.
Vrijednost koeficijenta sa indeksom dva uvijek je jednak jedan. Razlog je što
drugi momenat predstavlja varijansu. Pošto se dijeli sa varijansom uvijek je
jednak jedan:

M2 σ2
α2 = = 2 =1
σ2 σ
Koeficijent sa indeksom tri naziva se koeficijent asimetrije. Ako je α 3 = 0 (crvena
linija na slici) raspored je simetričan te se modus, medijana i artimetička sredina
poklapaju u jednoj tački. Što je asimetrija veća, veća je i vrijednost koeficijenta
α 3 . Ako je α 3 < 0 (plava linija) onda je asimetrija negativna i lijevostrana pa je
Xbar<Me<Mo. Za α 3 > 0 (zelena linija) asimetrija je pozitivna i desnostrana te je
Xbar>Me>Mo.

Koeficijent sa indeksom četiri je koeficijent spljoštenosti. Može se desiti dva

rasporeda iste simetrije ali različite spljoštenosti.
www.dajbaskriptu.com 6/6

M 4 M 4
α4 = 4
=
σ M 22

Ovaj koeficijent ima normalnu spljoštenost kada je alfa četiri = 3. manja

spljoštenost znači veću koncentraciju elemenata oko srednje vrijednosti i
obratno. Za α 4 > 3 raspored je izdužen a obratno je spljošten.

Primjer: desi se recimo da je α 3 = −0,5 a α 4 = 4 kako ćemo to protumačiti. Prvo

šta kazujemo jeste da je niz lijevo asimetričan i da je zbijeniji oko centralnih
vrijednosti jer je spljošten.
Evo jednog rasporeda:
Xi fi
0-10 3
10-20 8
20-30 9
30-40 10
40-50 4
Ovaj raspored ima: α 3 = −0,116 i α 4 = 2,11 , Mo=31,428 Me=26,66, a
Xbar=26,176. Varijansa=133,91 a Stan.dev.=11,57. Kako sada ovo protumačiti?
Šta znače svi ovi brojevi? Niz je spljošten i ide ulijevo.