Professional Documents
Culture Documents
Anthropology mai husi anthropos liafuan ne ' ebé signifika "ema neʼebé" no logos siénsia
signifikadu. Anthropologika estuda kona-ba ema hanesan ema tomak ne ' ebé biolójika kedas ida
sosiál ne'e, entaun anthropology mak ramu ida kona-ba siénsia sosiál sira-ne ' ebé estudu kultura
komunidade étnika partikulár ida. Anthropology ahi ka mosu originated husi Europeus sira-ne '
ebé bele haree hahalok fíziku, kostume, kultura, ne ' ebé diferente husi saida mak koñesidu iha
Europa sira-nia interese. Anthropology forma liu husi faze oin-oin. Anthropology ne ' ebé foka
liu ba ema sira ne ' ebé mak ema ida, ne ' ebé de'it hosi unidade ba ema neʼebé hela iha hanesan,
barak hanesan sociology anthropology maibé sociology liu foka liu kona-ba komunidade no
moris sosiál.
Tuir gopac William A. Haviland anthropology mak estudu ida kona-ba rasa umanu, koko atu
halo útil jeneraliza hotu-hotu kona-ba ema sira-nia hahalok mós kona-ba hetan komprensaun ida-
ne ' ebé kompletu kona-ba diversidade umanu. Kuandu David Hunter fó ninia opiniaun katak
anthropology mak siénsia ida ne ' ebé moris hosi curiosity ne'e la limitadu kona-ba ema. Hatutan
tan ne'e Koentjaraningrat afirma katak anthropology estudu ida kona-ba ema iha jeral hodi estuda
kór furak oin-oin, forma sosiedade no kultura ne ' ebé mak prodús fíziku.
Hosi definisaun hirak ne'e, bele prepara komprensaun ida-ne ' ebé simples kona-ba anthropology,
siénsia ne ' ebé ne estudu kriatura kona-ba diversidade fíziku no kulturál (dalan halaʼo, tradisaun,
valór) kriasaun nuneʼe resolve hotu-hotu ho ema seluk mak oin-oin.
DISKUSAUN
A. Dezenvolvimentu Anthropology
Nune'e mos Sociology, Anthropology hanesan siénsia ida mós esperiénsia ona faze iha ninia
dezenvolvimentu. Koentjaraninggrat prepara Antrophology dezenvolvimentu ba faze haat
hanesan tuir mai ne'e:
1. iha faze dahuluk nian (molok 1800s nian)
Besik tempu 15 no 16, nasaun sira husi Europa hahú vying atu esplora mundu. Hahú husi Áfrika,
Amérika, Ázia, Austrália. Iha ninia explorations sira haree buat foun sira ne ' ebé barak. Sira mós
hasoru suku barak ne ' ebé mak feto sira. Istória adventure no gravasaun tuirmai, sira rejistu sira
iha diary ida ka halo viajen journal. Sira rejista tiha buat hotu ne ' ebé mak iha relasaun ho suku
estranjeiru. Hahú hosi karakterístika fíziku, kultura, orden sosial ka lian husi suku. Ingredients ne
' ebé inklui iha deskrisaun ba suku estranjeiru sira ne ' ebé depois koñesidu nu'udar etnogragfi
materiál ka deskrisaun ida kona-ba nasaun sira-nian.
Ethnographic materiál ne ' ebé dada atensaun ba estudante sira ne ' ebé iha Europa. Tuirmai, iha
hahú husi sékulu 19 atensaun ba Europeus ba materiál ethnographic étnika liʼur Europa tuir haree
sientífiku ida, nia sai boot tebes. Tanba ne'e, mosu esforsu sira atu integra konjuntu tomak kona-
ba materiál ethnographic.
2. segundu faze (1800s)
Iha faze ida ne'e, materiál ethnographic iha ona kompila ba ensaiu hosi hanoin evolusaun
sosiedade nian, iha tempu. sosiedade no kultura evolved neineik no iha tempu naruk. Sira
konsidera naun-Uniaun nasoens unidas kontinua primitive, no Europa hanesan nasaun ida kona-
ba kultura ne ' ebé aas
Iha faze ida ne'e, objetivu akadémiku Antopologi sira estuda primitive sosiedade no kultura ne '
ebé ho objetivu atu hetan komprensaun ida kona-ba nivel kona-ba nomeasaun ne ' ebé
dokumentada kona-ba kultura umanu.
3. terseiru faze (sékulu 20 sedu)
Iha faze ida ne'e, país Europa nian iha kompetisaun atu harii colonies iha kontinente seluk
hanesan Ázia, Amérika, Austrália no Áfrika. Atu bele estabelese colonies, mosu obstákulu ne '
ebé oin-oin hanesan atake povu rai-nain, insurrections, udan ne'e la adekuadu ba Europeus no
mós obstákulu sira seluk. Iha akordu ne'e, governu kolonializmu nia país Europeu ne ' ebé buka
atu buka frakeza povu rai-nain ba hafoin manán nia. Tanba razaun sira hahú estuda materiál
ethnographic kona-ba suku iha Europa, estuda kona-ba kultura no hahalok sira, hodi fó benefísiu
ba governu kolonializmu nia.
4. iha faze dahaat (hafoin 1930)
Iha faze ida ne'e, Anthropology ne ' ebé buras lalais. Kultura husi suku rai-nain sira ne ' ebé
invade nasaun iha Europa, hahú lakon tanba kultura Europeu ne ' ebé afetadu.
Iha periodu ida ne'e mós haree tiha funu ida ne ' ebé boot iha Europa, II Guerra Mundial. Funu
neʼe lori mudansa barak iha ema nia moris no lori barak kona-ba país sira iha mundu atu estraga
totál. Repúblika ne ' ebé kiak, dezigualdade sosiál, no imi simu tenke triste.
Maibé, iha tempu neʼebá kedas, mosu espíritu nationalism colonized nasaun Europa nian atu sai
husi shackles kolonializmu. Maioria husi nasaun sira-ne'e hetan susesu sira. Maibé, ema barak
sei harbor laran-hirus hasoru Europeus sira-ne ' ebé iha ona oppressing sira ba tinan.
Prosesu ne'e mudansa ne ' ebé kauza preokupasaun anthropology la atu iha populasaun rurál iha
Europa, maibé mós ba suku sira iha área remota iha Europa hanesan etnia Soami, Flam no Lapp.
Tuir loloos, Anthropology ne ' ebé estuda kriatura hotu-hotu ne ' ebé nia moris iha tempu tomak
no fatin hotu-hotu monu ba rai ida ne'e. Kriatura sira forma barak kona-ba anju neʼe iha rai ida
ne'e hanesan ida estimativa akontese liu billaun 4 tinan liubá.
Anthropology ne'e la siénsia de'it ne ' ebé estudu umanu. Siénsia sira seluk hanesan siénsia
polítika sira-ne ' ebé estudu kona-ba siénsia polítika, ekonómika umanu ne ' ebé estudu kona-ba
ekonomia ne ' ebé ema ka siénsia sira-ne ' ebé estudu physiology ba isin-lolon ema barak seluk
siénsia no, mós estuda ema nia moris. Maibé, siénsia la hatene ka la haree ema tomak ka
Antrophology bolu Holistic, hanesan valór Anthropology ba. Anthropology ne ' ebé hakarak
tebes atu haree aspetu hotu-hotu kona-ba ema sira-nia an iha tempu no iha fatin hotu-hotu,
hanesan: mak saida Mak jeralmente partilla hosi kriatura hotu-hotu ka lae? Iha dalan saida deʼit
mak sira oin-oin? Tanbasá mak sira bele sai hanesan neʼe ka lae? Sira-neʼe mak sira hotu-hotu
ezemplu balun kona ba kestaun fundamentál iha estudu anthropology.
B.Sósiu-Kulturál Anthropology
Anthropology Sósiu-Kulturál ka liu mak refere ba Kultura Anthropology enovolve saida mak
dala barak hanaran Ethnology nian. Siénsia ba estuda hahalok umanu, se ida-neʼe mak hahalok
ida ne ' ebé indivíduu ka grupu sira-nia hahalok. Nia hahalok mak aprende iha ne'e la'os de'it
atividade ne ' ebé bele haree ho matan, maibé mós saida mak iha sira-nia laran. Iha ema seluk,
prátika ida-ne‟e depende ba prosesu aprendizajen. Saida mak sira halo nu'udar rezultadu hosi
prosesu aprendizajen nian ida ne ' ebé halo ba ema tomak moris consciously ka unconsciously.
Sira sei aprende kona-ba oinsá atu atua iha dalan atu banati-tuir ka aprende hosi jerasaun sira iha
leten no mós hosi ambiente naturál no sosiál kona-ba nia. Ida-neʼe mak saida mak peritu bolu
husi anthropology kulturál. Kultura grupu umanu, se ida-neʼe mak grupu ida-ne ' ebé ki'ik no
grupu boot tebes ida ne ' ebé mak objetu ne ' ebé espesiál kona-ba peskiza Anthropology Sósiu-
Kulturál. Iha dezenvolvimentu Anthropology Sósiu-Kulturál ne'e akontese dala ida tan ba forma
seluk ne ' ebé espesializasaun ka espesializasaun ajusta ba área estudu ne ' ebé estuda ka
researched. Legál anthropology ne ' ebé forma legál estudu iha grupu sira komunidade ka
Anthropology Ekonomia ne ' ebé estudu sintoma no forma kona-ba ekonomia iha grupu sira
komunidade nian iha ezemplu rua kona-ba forma ne ' ebé barak kona-ba spesialasi iha
Anthropology Sósiu-Kulturál.
Kultura ne ' ebé domina husi ema mós pertense husi aprendizajen. Nia mak la mai biolójika ka
hadaʼet liu husi elementu ida-ne ' ebé jenétiku. Importante atu fó énfaze ba diferensa umanu
tanba hahalok kultura ho anju seluk ne ' ebé katak ninia hahalok tanba instinct sira-nia hahalok.
Kuandu nia moris, hahalok ema hotu-hotu tanba nia foun-moris instinct, no instinct. Instinct ka
instinct la inklui iha kultura, maibé nia afeta kultura. Ezemplu ida mak nesesidade atu han. Han
mak iha nesesidade bázika sira-ne ' ebé la inklui iha kultura. Maibé, oinsá mak nesesidade hirak
ne'e sei hasoru malu; saida mak atu han, oinsá atu han mak halo parte iha kultura. Ema hotu-hotu
presiza atu han, maibé kultura oin-oin kona-ba grupu sira ne ' ebé hamosu atividade umanu iha
baze ne'e iha maneira oin-oin. Hanesan ezemplu mak dalan ida atu han katak agora jurnalista
timor-leste. Iha ona ema han de'it uza liman de'it, diretamente han ai-han ba nia ibun, maibé
dalan atu muda neineik, ema ne ' ebé hahú atu uza instrumentu ne ' ebé simples ai scoop no
spooning ai-han nian, no pesoal ne ' ebé mak halo kona-ba materiál sira ne ' ebé barak. Nuneʼe
mós iha fatin neʼebé ema han. Ema primeiru han disembarang fatin, maibe agora iha fatin
espesiál ne ' ebé iha ai-han ne'e han. Ida-ne'e hotu-hotu akontese tanba ema aprende ka banati-
tuir buat ne ' ebé halo ba jerasaun uluk ka ambiente besik konsidera di'ak no folin-boot iha moris.
Maibé hahalok sira-ne ' ebé instincts tanba sira la rona. Ants mak sosiál ants dehan sira ne'e la
dehan ba sira kona-ba kultura, maske sira iha hahalok ida-ne ' ebé regulár. Sira fahe sira-nia
servisu, halo nest ida no iha tropa invazor ne ' ebé mak buat hotu neʼebé halo la hamutuk ho nia
hanorin ka la nia banati-tuir ants seluk nian. Modelu bain-bain husi hahalok genetically inherited.