Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. – Kierling, 3. lipnja 1924.

) je bio poznati i utjecajni češki pisac

židovskog porijekla kojeg kritika danas smatra jednim od najvećih autora XX. stoljeća. Stilom
pisanja, Kafka je pripadao avangardi, pravcu iz srednje faze modernizma, ali je svojim
djelovanjem uvelike utjecao na brojne stilove kasnog modernizma, uključujući i egzistencijalizam.
Njegova najznačajnija djela, pripovijetka Preobražaj te romani Proces i Dvorac prepuni su
tematike koja predstavlja arhetipove alienacije, psihofizičke brutalnosti, sukoba na relaciji
roditelji-djeca, likova na zastrašujućim putovanjima i mističnih transformacija.

Kafka je rođen u židovskoj obitelji srednje klase u Pragu, tada u Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja
je govorila njemački jezik, a školovao se za odvjetnika. Po završetku pravnog studija, Kafka se
zaposlio kao osiguravatelj. U slobodno vrijeme je počeo pisati kratke priče te je ostatak života
proveo žaleći se kako nema dovoljno vremena posvetiti se onomu što je smatrao svojim pravim
pozivom. Također je žalio što je toliko vremena morao posvetiti svom Brotberufu (njemački:
"Posao koji donosi kruh"; dnevni posao). Zbog nedostatka slobodnog vremena i društvenog
života, Kafka je preferirao komunikaciju preko pisama, ostavivši iza sebe stotine pisama među
kojima su i ona pisana ocu, zaručnici Felice Bauer te najmlađoj sestri, Ottli. Kafka je imao
problematičan odnos sa svojim autoritativnim ocem koji će uvelike utjecati na njegovo pisanje,
kao i interni konflikt s vlastitim Židovstvom, za koje je smatrao kako nema velike poveznice s
njim.

Tijekom njegova života, samo je malen broj Kafkinih djela izašao iz tiskara: zbirke kraktih priča
Razmatranje i Seoski liječnik te neke individualne pripovijetke (Preobražaj) izdavane u
časopisima. Iako je zbirku Umjetnik gladovanja pripremio za tisak, ona nije tiskana do nakon
njegove smrti. Kafkina nedovršena djela, uključujući i romane Proces, Dvorac i Amerika, nisu
tiskana do nakon njegove smrti, a većinu ih je izdao njegov prijatelj Max Brod, ignorirajući tako
Kafiknu želju da mu se djela unište nakon smrti. Albert Camus i Jean-Paul Sartre predvode popis
pisaca na koje je utjecalo Kafkino djelo, a termin "Kafkijanska atmosfera" ušao je u teoriju
književnosti kako bi se opisale nadrealne situacije kao u Kafkinim djelima.

Sadržaj/Садржај

Franz Kafka rođen je 3. srpnja 1883. u židovskoj obitelji srednje klase, koja je govorila njemačkim,
u Pragu, tada dijelu Austro-Ugarske. Njegova oca, Hermanna Kafku (1852. - 1931.), biograf
Stanley Corngold opisao je kao "glomazna, sebična i ohola biznismena",[1] a sam Kafka kao
"pravog Kafku, snažnog, zdravog, gladnog, glasnog, elokventnog, samodostatnog, dominantnog,
izdržljivog, koncentriranog i izvsrnog poznavatelja ljudske naravi."[2] Herman je bio četvrto dijete
Jakoba Kafke,[3][4] obrednog krvnika (hebrejski: shochet) koji je u Prag došao iz Oseka, češkog
sela u blizini mjesta Strakonice s velikom židovskom populacijom.[5] Nakon što je radio kao
trgovački putnik, s vremenom je postao trgovac neobičnim dobrima i odjećom koji je zapošljavao
i do 15 radnika, a kao logo svog posla koristio je sliku čavke, koja se na češkom zove kavka.[6]
Kafkina majka, Julie (1856. - 1934.), bila je kći Jakoba Löwyja, bogatog trgovca biljkama iz
Poděbradyja,[7] koji je bio bolje obrazovan od njezina supruga.[3] Kafkini su roditelji vjerojatno
govorili varijantom njemačkog pod utjecajem jidiša koji se, ponekad, pejorativno naziva
Mauscheldeutsch, ali kako se njemački smatrao osnovnim sredstvom društvenog uspona,
vjerojatno su djecu poticali da govore književnim njemačkim.[8]

Kafkina rodna kuća nalazi se u blizini Starog gradskog trga u Pragu, a u obitelji od šestero djece,
Franz je bio najstariji.[9] Njegova braća, Georg i Heinrich, umrli su kao djeca, još prije Franzove
sedme godine; sestre su mu se zvale Gabriele ("Ellie") (1889. – 1944.), Valerie ("Valli") (1890. –
1944.) i Ottilie ("Ottla") (1892. – 1943.). Tijekom radnih dana, oba roditelja nisu bila kod kuće.
Majka Julije je radila i do 12 sati dnevno kako bi pomogla u vođenju Hermannova posla. Kao
rezultat toga, Kafkino je djetinjstvo bilo prilično samotno,[10] a djecu su mahom odgajale brojne
guvernate i sluškinje. Kafkin problematičan odnos s ocem pomno je dokumentiran u njegovom
pismu ocu (Brief an den Vater), na preko 100 stranica na kojima piše kako je očev autoritativan
stav uvelike utjecao na njega.[11] S druge strane, majka mu je bila tiha i sramežljiva.[12] Upravo
je očeva dominantna ličnost uvelike utjecala na njegovo pisanje.[13]

Obrazovanje

Palača Kinsky, gdje je Kafka išao u gimnaziju, na Starom gradskom trgu u Pragu.

U razdoblju od 1889. do 1893., Kafka se školovao u Deutsche Knabenschule (Njemačka osnovna

škola za dječake) u današnjoj Ulici Masná (tada Masný trh/Fleischmarkt). Mada je govorio češki,
Kafka je školovan u njemačkim školama na inzistiranje njegova autoritativna oca. Njegovo
židovsko obrazovanje završilo je s njegovom bar micvom u dobi od 13 godina. Sam Kafka nije
uživao odlaziti u sinagogu te je išao samo praznicima, s ocem, četiri puta godišnje.[2][14][15]

Po završetku osnovne škole 1893., Kafka je primljen u strogu, klasično-orijentiranu njemačku

gimnaziju Altstädter Deutsches Gymnasium, na Starom gradskom trgu, u sklopu palače Kinsky. I
ovdje se nastava odvijala na njemačkom, ali Kafka je znao i pisati i govoriti češki;[16][17] potonji
je učio u gimnaziji punih osam godina, postigavši dobar uspjeh.[18] Mada je dobivao samo
komplimente za svoj češki, nikada se nije smatrao fluentim.[19] Maturske ispite položio je 1901.
godine.[20]

Nakon maturiranja, Kafka je upisao Karl-Ferdinands-Universität u Pragu, ali se nakon samo dva
tjedna studiranja kemije prebacio na pravo.[21] Mada ova struka nije previše zanimala Kafku,
otvarala mu je široku lepezu poslova koji su zadovoljavali njegova oca. Uz sve to, studij prava
trajao je razmjerno duže što je Kafki omogućilo da istovremeno pohađa predavanja iz njemačkih
studija i povijesti umjetnosti.[22] Također se pridružio i studenskom klubu, Lese- und Redehalle
der Deutschen Studenten (njem. Čitalački i nastavni klub njemačkih studenata), koji je
organizirao književna događanja, čitanja i slične aktivnosti.[23] Među Kafkinim prijateljima bili su
novinar Felix Weltsch, koji je studirao filozofiju, glumac Yitzchak Lowy, koji je dolazio iz varšavske
hasidističke obitelji te pisci Oskar Baum i Franz Werfel.[24]

Pred kraj prve godine, Kafka je upoznao kolegu Maxa Broda, koji će mu ubrzo postati doživotni
prijatelj.[23] Brod je ubrzo primijetio da su, iako je Kafka bio sramežljiv i rijetko je pričao, stvari
koje je rekao izrazito duboke.[25] Kafka je tokom cijelog života bio strastven čitatelj;[26] zajedno
s Brodom, pročitao je Platonovog Protagoru na izvornom grčkom, na Brodovu inicijativu, te
Flaubertova djela Sentimentalni odgoj i Iskušenje svetoga Antona na francuskom, na Kafkin
prijedlog.[27] Kafka je Fjodora Dostojevskog, Gustavea Flauberta, Franza Grillparzera i Heinricha
von Kleista smatrao "istinskom braćom po krvi".[28] Uz navedene, Kafka je bio zainteresiran i za
češku književnost[16][17] te djela Johanna Wolfganga Goethea.[29] Kafka je 18. srpnja 1906.
godine[lower-alpha 1] stekao titulu doktora pravnih znanosti te je odradio godinu dana
besplatnog stažiranja kao sudski vježbenik na građanskim i kaznenim sudovima.[31][32]

Posao