You are on page 1of 353
BOJAN KRAUT STROJARSKI PRIRUCNIK DEVETO HRVATSKO ILI SRPSKO IZDANJE POTPUNO PRERADENO I DOPUNJENO A TEHNICKA KNJIGA, ZAGREB slovenska izdanja hrvatska ili srpska izdanja 1954 1956 1964 1963 1967 1965 1973 1970 1976 1975 1981 1976 (1980)"* 1981 (AS)* 1982 (1984)"* 1987 1986 (1987)** 1987 (AS)" 1988 * Tadanje u AS formatu. (Sva su druga izdanja bila u AG formatu.) ** Dotisak IZ PREDGOVORA PRVOM IZDANJU Strojarski se struénjak — bilo ingenjer, tehniéar ili majstor — w svome radu dnevno susrece s mnogobrojnim, ponajéese brojéanim podacima. U nas smo dosad upotrebliavali strane priruénike, no njihova je uporaba ogra- nigena zbog visoke cijene i nedovoljnog znanja stranih jezika. Posebno valja spomenuti da ti priruénici ne prutaju materije na takav naéin kakav bi bio potreban 2a nasu praksu i — Sto je najznatajnije — u njima nema domaéih standarda i drugih domacih propisa. Da bik barem djelomice popunio tu prazninu, odluéi priruénik., Prirutnik treba da je uvijek pristupaéan svagdje i svakome, pa je stoga oda- bran diepni format. To je dakako ogranidilo opseg. Zbog toga sam se pri izboru &radiva odlucio za ono sto dnevno treba strojarskim inéenjerima, tehniéarima ili majstorima, pa i studentima strojarstva i dacima srednjih tehnivkih uéilista, Izbor gradiva za tako razlitite stupnjeve znanja nije bio lak, Zelio sam se sto vise priblifiti nekoj svima korisnoj sredini. Zato ée jednome biti necega previse, @ drugome premalo, jednome ée neko poglavije biti pretesko, a drugome pre- Jednostavno. Jezgra je ovoga priruénika brojéani materijal, jednako potreban za sve stup= njeve naobrazbe, za skolu i praksu. Ostalo je gradivo sazeto na najnuinije. Posebnu sam painju posvetio razvoju nauke 0 mjerama i novostima na tom polju, koje zadiru u strojarstvo, Jednadibe su veliginske. Time je u nekim podruijima omoguéena i upotreba Jo8 ukorijenjenih sustava mjera — tehnickog i toplinskog (kalorijskog), a u svim podrugjima sviju tehni¢kih grana upotreba novoga, apsolutnog sustava po Gior- Biju. Teskoce, koje su kotile upotrebu Giorgljeva sustava mjera u toplinskoj te- ‘nici, nastojao sam prebroditi sastayom odgovarajuéih toplinskih tablica. U ovom su priruéniku prvi put w struénoj literaturi uopée objavijene vise-manje potpune Strojarske toplinske tablice, koje sadrée sve vrijednosti preraéunane i u jedinice Giorgijeva sustava mjera, Time je i u toplinskoj tehnici bitno olakgano racuna- nije s elegantnijim, veli¢inskim jednadtbama. sam se sastaviti ovaj Ljubljana, u travnju 1954, BLK. 1m PREDGOVOR DEVETOM HRVATSKOM ILI SRPSKOM IZDANJU Prvo~slovensko (1954), izatim drugo ~ hrvatsko ili srpsko (1956) - izdanje ovoga prirudnika bilo je rasprodano u roku od po godinu dana, sto je pokazalo kolika je bila potrainja za djelima te vrste nase strojarske literature. Ocjene djela, objavijene u strutnim Casopisima ili saopéene osobno, takoder su potvr. dile da su oba izdanja postigla svoj cilj. Tom prilikom ponovno moramo zahvaliti radnim kolektivima — Titovih zavoda »Litostroj« u Ljubljani i Industrije lokomotiva, strojeva i mostova »Buro Dakovié« u Slavonskom Brodu, koji su kao nakladnici omoguéili prvo i drugo izdanje priruenika. Iskustvom stegenim u prvim izdanjima slijedila su nova, staino dopunjavana izdanja. Djelo je s dosadatnjih devet slovenskih te devet hrvatskosrpskih iadanja doseglo ukupnu nakladu od 290000 primjeraka. Na taj je nacin diljem Jugostavije ra8ireni priruénik sve vise dolazio u upotrebu ne samo na radnim mjestima, veé i kao pomagalo pri ucenju Kako se veé razabire iz. predgovora prom izdanju, priruenik je od svoga potetka trebao da posluzi u dvije glavne svthe: — da pomaze strojarskim strunjacima pri studiju i u praksi - dacima, studen- tima, tehnifarima i ingenjerima ~ mnogim brojéanim podacima iz struke, Potebnim pri svakodnevnom radu, i ~ da jedinstveno prikaze sve zakonitosti za sve grane strojarstva veli¢inskim jednadabama, tj. u prirodnim medusobnim odnosima veligina (to je bio 1 vrijeme prvog izdanja priruénika prerani i veoma smion zahvat). Stoga je bilo potrebno prijeci na upotrebu koherentnih jedinica U vezi s tim priruénik je vee u prvom izdanju, g. 1954, upoznao éitaoce sa suvremenim mjernim jedinicama (tada jo8 Giorgijeva sustava jedinica) te objavio i u tim jedinicama preragunane brojéane podatke. Tim jedinicama {sada medunarodnog sustava jedinica SI) posvetio je priruénik posebnu pagnju iu ovom izdanju, koje je potpuno uskladeno s jugostavenskim zakonom (© mjernim jedinicama i mjerilima. Osim toga priruénik je u skladu s najnovijim stanjem standardizacije (JUS, ISO, DIN), a dopunjen je i prosiren novim poglavijima, Unnovom gradivu valja posebno spomenuti: proti8éeno i dopunjeno poglav- je © matematici; potpuno nanovo napisana poglavija 0 osnovnim pojmovima S podrutja regulacije i elektronske obrade podataka; nadopunjeni podaci © plastignim tvarinama, pregled podrugja preoblikovanja te korozije i povrsin- ske zaitite vv Da se s novim gradivom prirucnik ne bi poveéao preko prirucnog opsega, u tom izdanju su izostale tablice 0 potencijama i korijenima brojeva (sto vise nije potrebno zbog siroke upotrebe ruénih racunala) kao i posebni dodatak 0 informatici i racunarstvu (jer je u prituénik ukljuéeno novo poglavije s tog podrudja) Narotitu zahvalnost dugujem nakladi »Springer Verlage Berlin-Heidel- berg-New York, i univ. prof. dr E. Schmidtu, sto su dopustili upotrebu podataka za tablice vodene pare iz djela »Properties of Water and Steam in SI- “Units« (1969), Zahvaljujem Jugoslovenskom zavodu za standardizaciju u Beogradu i usta- novi »Deutscher NormenausschuB« u Berlinu za pristanak i pomoé pri upotrebi brojéanih podataka iz standarda Za pomoé pri sastavijanju rukopisa duzan sam zahvaliti u prvom redu dr Jozetu Puharu za mnoge korisne prijedioge, napose pri lantanom i zupéa- nom prijenosu te tehnoloskim postupcima i dr Pavli Mizori-Oblak za nepo- sredno sudjclovanje pri dopunjavanju poglavija 0 matematici; umir. prof. Miroslavu Pe¢orniku za konkretne prijedioge s podrugja hidromehanike i viaz- nog zraka; mr. Dragu KelSinu za pomo¢ pri prosirenju poglavija o elektroteh- nici, dr Zoranu Karitu za sudjelovanje pri oblikovanju poglavlja 0 regulaciji dr Jozetu Duhovniku za predloge o elektronskoj obradi podataka kao i svima

You might also like