Professional Documents
Culture Documents
AFL1502
Semester 1
IMPORTANT INFORMATION:
This tutorial letter contains important information
about your assignment.
CONTENTS
1 INTRODUCTION ........................................................................................................................ 3
2 ANSWERS TO QUESTIONS.................................................................................................... 3
3 CONTACT DETAILS OF LECTURERS ................................................................................ 31
Please note:
Please note that there are four essay questions, the mark you obtain for the assignment
will be a total mark of 100.
2
AFL1502/201/1/2015
1 INTRODUCTION
Dear Student
This tutorial letter contains feedback on Assignment 01. The answers to each question are
given and discussed below. Should you have any queries, please contact your lecturers.
2 ANSWERS TO QUESTIONS
ENGLISH
QUESTION 1 (Study Unit 1, Study Guide)
“Ubuntu means essentially to be human, meaning to be caring, without prejudice, towards other
human beings, to respect others, to be generous.” In the African culture, Ubuntu actually
basically signifies a system of values that affects all facets of life: education, politics, economy,
even everyday social life. One could also say that Ubuntu is embedded in the significance of
being humane, gentle, hospitable, of putting yourself out on behalf of others, being responsive,
compassionate and resilient. The importance of these qualities is reinforced by the many
unwritten rules of society. Ubuntu is also strongly founded on traditional values, beliefs and
practices acquired from childhood and carried into adulthood. As example, we may look at the
self-help schemes or „stokvel‟ practices that people indulge in, thus enabling others to acquire
certain dreams in life without which they would never have been able to have. „Stokvel‟ refers to
a money club that people in a community belong to in which they deposit certain amounts of
money and the members of the club then take turns in using the money for things they really
need or that they really have been dreaming about. /10/
(For Questions 2 and 3, all page and paragraph references are from Tutorial Letter 102 –
new Study Unit 2 and 6)
QUESTION 2
(a) The basic difference between vowels and consonants in any of our African languages as
well as in English and Afrikaans, is the fact that vowels are all voiced, while consonants
may be voiced or voiceless or even aspirated, like th. Furthermore, all vowels are
always articulated with a free and open air stream, while with consonants, the air stream is
„cut off‟ or impeded at some point by one or more speech organs. (Pages 9-11)
(b) The basic structure of the WORD in an African language, we are referring to is the
Morphological concept of a word, namely that a word consists of (a) prefix(es) plus a
root with (a) suffix(es) in which the root carries the basic meaning.
For example, the Sesotho word SS Monna (Man), which consists of a prefix mo- plus the
root –nna.
(See pages 20-22). (3)
(c) The class system of the nouns in the African languages is based on their meaning and on
the class prefixes of the nouns, e.g. the SS mo-/ba- class which mainly contains nouns
denoting people or persons, where SS mo- is the singular class prefix, while SS ba- is the
plural class prefix, e.g. SS monna (man), SS banna (men). The SS mo-/me- class
3
contains mainly nouns with the content of natural phenomena, trees and plants, e.g. SS
monate (sweetness) SS menate (sweetnesses).
According to the class prefixes we find a system of concords that are derived from them
that couple the nouns to verbs, to adjectives, to pronouns, e.g. SS Monna o a ja (The man
eats), SS Banna ba babe (The evil men), SS Banna bao ba a ja (Those men eat). (See
pages 22 and further)
Students will give examples from their chosen African language. (7)
(d) All the underlined sounds signify a subject concord which is derived from the noun in the
sentence. (See pages 29-31) (1)
(e) In all the examples, the suffixes of the verb appears, e.g. SS –Sebetsang (work, you all!)
where -sebetsa is the verbal stem and –ng is the suffix denoting a command in the plural,
to more than one person. In SS –sebeditse (worked), we have the verbal root –sebets-
and the verbal suffix –ile which is the perfect suffix, or the past tense suffix (See pages 36-
38).
QUESTION 3
(a) The term „Syntax‟ refers to the study of the positioning of words in a sentence and the set
of rules governing it. (See page 49) (1)
(b) Students choose the sentence from their African language and identify the subject,
predicate and object:
(c) The different types of pronouns in the African languages are the following:
(i) The absolute pronoun, which may be used to represent a noun, e.g.
4
AFL1502/201/1/2015
(ii) The demonstrative pronoun, indicating 3 positions to the noun, „this‟, „that‟ and „there
yonder‟ e.g.
SS Re tseba ho sebetsana le beng ba bona (We know how to work together with
their owners)
ZU Uthingo ya yona (The sweet smell of it)
(See page 38-40) (10)
SS ...e mong
VE ...muthu
NS...yo mongwe
TSW... yo mogolo
ND ...yikosi
TSO ...un‟wana
SW...lomuhle
XH...ende
ZU... omude
The adjective is a word category that „qualifies‟ the noun, by adding an additional quality,
characteristic, feature or attribute to the meaning of the noun. The adjective consists of a
variety of adjective stems which are connected to the noun by means of adjective
concords. (See pages 40-41). In the Sesotho example e mong, e- refers to the
demonstrative element, while mo- refers to the adjective concord and –ng is the adjective
stem.
Students will discuss the sentence from their chosen African Language. (6)
/20/
TOTAL: [50] X 2: [100]
5
SESOTHO
POTSO YA 1
(Yuniti ya 1 ya Bukanatataiso)
POTSO YA 2
(a) Phapang e kgolo dipakeng tsa didumanotshi le didumamoho tsa puo e nngwe le e nngwe
ya Dipuo tsa Seaforika le ho dipuo tsa Senyesemane le Seburu, ke taba ya hore
didumanotshi kaofela di bitswa ka kodu (didumakodu), ha didumammoho tsona di ka
bitswa ka kodu kapa tsa se bitswe ka kodu (Didumatu) kapa ka nako e nngwe di ka ba di
hengwa jwalo ka modumo wa th. Ho tloha moo, didumanotshi kaofela hangata di bitswa
ka moya o lokolohileng, ha moya wa didumammoho wona o ka ba le thibelo dibakeng tse
itseng kapa moya wa sitiseha ka lebaka la ho thulana ha setho/ditho tsa puo (Maqephe 9-
11) (3)
6
AFL1502/201/1/2015
(c) Dihlopha tsa mabitso Sesothong di laolwa ke moelelo wa tsona mme ka lebaka la
dihlongwapele tsa dihlopha tsa mabitso mohlala, SS mo-/ba- ke sehlopha sa batho, moo
SS mo- e leng sehlopha se bontshang bonngwe, ha SS ba- e le sehlongwapele se
bontshang bongata, mohlala, SS monna (man), SS banna (men). Sehlopha sa SS mo-
/me- ke sehlopha sa mabitso seo hangata se bontshang mabitso a dintho tsa tlhaho,
difate, le dimela, mohlala, SS monate (sweetness) SS menate (sweetnesses).
(e) Mehlala yohle, dihlongwanthao tsa leetsi di a hlaha mohlala, SS–Sebetsang (work, you
all!) moo -sebetsa e leng kutu ya leetsi mme –ng ke sehlongwanthao se supang taelo
bongateng, se bontsha hore ho buuwa le batho ba fetang bonngwe. Ho SS –sebeditse
(worked), re na le motso wa leetsi –sebets- le sehlongwanthao –ile e leng
sehlongwanthao sa lephethi, kapa sehlongwanthao sa lekgathe lefetile (Sheba maqephe a
36-38). (6)
/20/
POTSO YA 3
(b) Baithuti ba kgethe polelo ho tswa Dipuong tsa Seaforika ba nto bontsha moetsi, ketso le
moetsuwa:
7
(ii) Kutu ya leemedi la lerui, e supang „morui wa ntho‟ possessor:
SS Re tseba ho sebetsa le beng ba bona(We know how to work together with their
owners)
(Sheba maqephe a 38-40) (10)
SS ...e mong
8
AFL1502/201/1/2015
SESOTHO SA LEBOA
ASAENMENTE 01
POTŠIŠO 1
“Tlhalošo ya lereo le Botho/Ubuntu ke go ba le botho, e lego go hlokomela, ntle le kgethollo ya
batho ba bangwe, go hlompha ba bangwe, go thuša ba bangwe.” Ka setšo sa Seafrika, Botho
botsebotse ke taetšo ya lenaneo la mehola yeo e amago mahlakore ka moka a bophelo: thuto,
dipolitiki, ekonomi, le bophelo bja leago bja letšatši le lengwe le le lengwe. Motho a ka re Botho
ke kgopolo ye e akaretšago bohlokwa bja go ba motho, bonolo, kamogelo, go ipea legatong la
ba bangwe, go araba dinyakwa tša bangwe ka bjako, go ba le kwelobohloko, le go phošollega
gabonolo.
Bohlokwa bja dikhwalithi tše bo diragatšwa ke melao ye mentši ya setšhaba yeo e sa
ngwalwago. Botho bo ikepetše ka gare ga mekgwa ya setšo, ditumelo le ditlwaelo tšeo motho a
di humanago go tloga bjaneng go ya bogolong. Mohlala, re ka lebelela mekgatlo tša go ithuša
ye bjalo ka „ditokofele‟. Ditlwaelo tše bjalo tšeo batho ba di dirago di kgontšha batho go fihlelela
ditoro tše di itšeng bophelong, tšeo e lego gore ntle le dithušano tše bjalo ba be ba ka se tsoge
ba di fihleletše.
„Setokofele‟ ke setlamo se se dirwago ke sehlopha sa batho ka maikemišetšo a go ithuša.
Sehlopha se se boloka tšhelete ye e itšeng ka mokgwa wa peeletšo gomme maloko a šielana
ka go e šomiša go reka dilo tšeo ba tlogago ba di nyaka goba tšeo e lego kgale ba duma go ba
le tšona.
Go na le mehlala ye mentši ye o ka e šomišago ka ntle le setokofele. O ka hlaloša mohlala wo
mongwe le wo mongwe wa maleba. /10/
9
Leina:
-Monna
Mo- (hlogo)
-nna (modu/kutu)
-Moruti
Mo - (hlogo)
-rut- (modu)
-i (moselana)
-ruti (kutu)
(e) Mehlaleng ka moka, mesela ya madiri e a bonala, mohlala -šomang (šomang ka moka ga
lena!) moo šoma e lego kutu ya lediri mola -ng e le moselana woo o laetšago taelo ka
bontši. šomile e na le modu wa lediri -šom- le mosela wa lediri -ile woo o lego wa
lephethi, goba nako yeo e fetilego.
Theeletša polelo o kwe gore madiri a mangwe a bitšwa bjang ka lepheti gomme o a
ngwale, o thalele moselana wa lephethi. (6)
/20/
11
POTŠIŠO 3
(a) Lereo le “Popafoko” le bolela ka thuto ya tatelano ya mantšu lefokong le sete ya melao
yeo e laolago seo.
(1)
Mašala a šomišwa go emela leina, ge mmoledi a šetše a tseba gore go bolelwa ka eng
(goba ka mang). Mašala a tšwa magorontšung, ka fao go bonolo go lemoga gore mmoledi
o bolela ka eng.
(i) Lešalašala
Yena o a sepela sebakeng sa Mma o a sepela
(ii) Lešalašupi lona le na le maemo a mararo go ya ka bokgole go tloga go mmoledi
goba mmoledišwa.
(c) Lehlaodi :
... yo mongwe
12
AFL1502/201/1/2015
SETSWANA
“Botho bo kaya go nna le maitseo a setho; bo kaya go nna lorato, go tlhokomela le go naganela
batho ba bangwe; kwa ntle ga letlhoo le tlhaolo go batho ba bangwe; go tlotla batho ba
bangwe; go nna pelotshweu/pelonomi.” Mo setsong sa Aforika, Botho sentlentle bo supa
melawana le ditumelo tse di amang dikarolo tsotlhe tsa botshelo: thuto, dipolotiki, ikonomi, le
botshelo jwa letsatsi le letsatsi. Mongwe a ka re totatota motheo wa botho ke go nna le
botlhokwa le mosola wa maitseo a setho; bopelonomi; go amogela ka pelo e tshweu , go tseela
batho ba bangwe matsapa; go thusana; go nna boutlwelobotlhoko le botlhagatlhaga. Botlhokwa
jwa dimelo tse bo tlhotlheletswa ke melao e mentsi e e sa kwalwang ya setšhaba. Botho gape
bo thaegile thata mo melaong; mo ditumelong; le mo meetlong e e ithutilweng go tloga
bongwaneng go ya bogolong. Sekai, re ka lebelela dikema tsa ditokofele tse di kgontshang
batho go fitlhelela ditoro tse di rileng mo botshelong, tseo ba neng ba ka se kgone go di
fitlhelela kwa ntle ga dikema tse. Setokofele ke sekema sa madi se baagi ba ka se tlhamang le
ikwadisamo go sona, ba boloka madi a tlhwatlhwa e e rileng, ba bo ba neelana kgotsa ba
etleetsana ka tatelano, madi ao ba a dirisetsa ditlhokego tsa bona tse ba ntseng ba lora ka ga
tsona. /10/
POTSO 2 (Ditshupetso tsotlhe tsa ditsebe le ditemana di tswa mo lokwalong lwa Iteko
102)
(a) Pharologano ya ntlha e e magareng ga ditumanosi le ditumammogo tsa dipuo tsa rona tsa
seAforika, le mo SeEsemaneng le mo SeAferikanseng; ke ntlha ya gore ditumanosi
tsotlhe ke ditumakodu, fa ditumammogo tsona di ka nna ditumakodu kgotsa
ditumatlhokakodu, kgotsa tsona ditumagwasa, jaaka th. Fa godimo ga fao, ditumanosi
tsotlhe di dumisiwa ka moedi wa mowa o o gololesegileng o o bulegileng; fa
ditumammogo tsona moedi wa mowa o „kgaosetswa‟ kgotsa o thibelwa ke serwe kgotsa
dirwe tsa puo mo tumisong ya tsona. (Ditsebe 9-11) (3)
(c) Ditlhopha tsa maina mo dipuong tsa seAforika di laolwa ke bokao jwa maina le ditlhogo tsa
ditlhopha tsa ona, s.k. setlhopha sa mo-/ba- se se tshwereng ka bontsi maina a batho,
fao mo- e leng tlhogo ya setlhopha mo bongweng, mme ba- e le tlhogo ya setlhopha mo
bontsing; s.k. monna, banna. Setlhopha sa mo-/me- se rwele, ka bontsi, maina a
ditiragalo tsa tlhago, ditlhare le dijalo; s.k. monate, menate.
13
(e) Mo dikaing tsotlhe, megatlana ya lediri e a tlhagelela, s.k. –dirang! fao -dira e leng kutu
ya lediri, le –ng e leng mogatlana o o supang taelo go batho ba babedi le go feta, mo
bontsing. Mo go –dirile, re na le modi wa lediri –dir- le mogatlana wa lediri –ile oo e
leng mogatlana wa pheti, kgotsa mogatlana wa pakapheti. (Lebelela ditsebe 36-38). (6)
/20/
POTSO 3
(b) Baithuti ba tlhopha polelo go tswa mo lolemeng lwa bona lwa seAforika ba bo ba supa
sediri, letiro le sedirwa:
SS ...e mong
VE ...muthu
NS...yo mongwe
TSW... yo mogolo
ND ...yikosi
TSO ...un‟wana
SW...lomuhle
XH...ende
ZU... omude
14
AFL1502/201/1/2015
15
XITSONGA
ASAYIMENTE YA 01
XIVUTISO XA 1
“Ubuntu/Vumunhu swi vula ximunhu, leswi vulaka ku va na mhaka na vanhu van‟wana handle
ko ya hi nghohe, ku hlonipha van‟wana, ku kota ku nyika/ku hanana.” Hi ndhavuko wa Xintu,
Vumunhu byi yimela sisiteme ya mahanyele leyi khumbaka swiyenge hinkwaswo swa vutomi:
dyondzo, tipolitiki, ikhonomi, hambi byi ri vutomi bya vanhu bya masiku hinkwawo. Un‟wana a
nga vula leswaku Vumunhu byi le ndzeni ka nkoka w ova na ximunhu, vunene, mafundzha, ku
tiveka eka xiyimo xa van‟wana vanhu, ku tshama u tiyimisele ku angula/hlamula hi ndlela ya
ntwela-vusiwana eka xiyimo xin‟wana na xin‟wana, ku van a ntwela-vusiwana na ku hatla u
tlhelela eka vuwena endzhaku ko hlangana na swiphiqo. Nkoka wa swihlawulekisi leswi wi
tiyisisiwa hi milawu yo tala yo ka yi nga tsariwangi ehansi ya vaaki. Vumunhu nakambe byi
simekiwe eka mahanyele ya xikhale, ripfumelo na mitolovelo leyi kumiwaka kumbe ku
dyondziwa ku sukela evuhlangini ku ngheniwa na yona eka vutswatsi. Tanihi xikombiso, hi nga
languta eka swikimu swo tipfuna kumbe mitolovelo ya ku tlanga switokofela leyi vanhu va yi
nghenelaka hi ku olova, ku ri ku endlela ku fikelela yin‟wana ya milorho ya vona evuton‟wini leyi
a va ta va va nga kotangi ku yi fikelela handle ka switokofela leswo. Xitokofela ku vuriwa mali ya
tlabu leyi vanhu emugangeni wolowo va welaka eka yona va veka timali to karhi kutani swirho
swa tlabu swi cincana ku tirhisa mali ley ova xava swilo leswi va swi pfumalaka hakunene
kumbe leswi a va lorha ku va na swona.
Ku na swikombiso swin‟wana swo tala leswi swichudeni swi nga swi nyikaka ku ya hi ntokoto wa
swona wa vutomi. /10/
XIVUTISO XA 2
(Tipheji hinkwato na tindzimana leti ku kongomisiweke eka tona ti kumeka eka Tutorial
Letter 102)
(a) Ku hambana ko sungula exikarhi ka switwari na switatisi eka ririmi rin‟wana na rin‟wana ra
Xintu ku katsa na Xinghezi na Xibunu, i mhaka ya leswaku switwari hinkwaswo i swa
ntwariso, kasi switatisi swi nga va swa ntwariso/swa rito kumbe swo hava
ntwariso/swo hava rito kumbe swi pfanga no va na swa aspirexini, ku fana na th. Ku
yisa emahlweni, switwari hinkwaswo loko swi twarisiwa ku va na nkhuluko wa moya, ku
hava ku pfaleriwa ka moya, kasi eka switatisi, ku nga va na ku pfaleriwa kumbe ku
kavanyetiwa ka moya/nkhuluko wa moya mikarhi yin‟wana hi xirho kumbe swirho swo
vulavula (tipheji ta 9-11)
Swichudeni swi fanele ku nyika ntsena 3 wa timhaka leti dzhwihatiweke. Mhaka yin‟wana
na yn‟wana yi na 1 maraka. (3)
(b) Xivumbeko xa masungulo xa RITO eka ririmi ra Xintu, lexi hi kongomisaka eka i nongoti
wa Ximofoloji wa rito, ku nga leswaku rito ri vumbiwa hi (a) xirhangi/swirhangi na
rimitsu na (b) xilandzi/swilandzi laha rimitsu ri nga rhwala nhlamuselo ya
masungulo.
16
AFL1502/201/1/2015
Xikombiso, rito ra Xitsonga Ximbutana eka Ximbutana xi file, ri na xirhangi xi- (xirhangi
xa ntlawa na ntsongahato), rimitsu -mbut - (leri nga khoma nhlamuselo kumbe mongo)
na xilandzi -ana (lexi kombetaka ntsongahato). Eka xivulwa lexi nga laha henhla
Ximbutana xi file, xi u tirhe tanihi xitwananisi xa nhlokomhaka, loko -ile eka –file, yi ri
xilandzi xo kombeta nkarhi lowu nga hundza wa riendli.
(Vona tipheji ta 20-22). (3)
(c) Mitlawa ya maviti eka Tindzimi ta Xintu yi kongomisiwe eka nhlamuselo ya yona na le ka
xwirhangi swa mitlawa ya maviti, xik: eka Xitsonga mitlawa ya mu-/va- leyi ko tala yi
yimelaka vanhu, laha mu- a nga xirhangi xa ntlawa wa vun‟we, loko va- yi ri xirhangi xa
ntlawa xa vunyingi, xik: mufana (boy) na vafana (boys). Mitlawa ya mu- (3) na mi- (4) yi
na maviti lama nga na swilo swa ntumbuluko, mirhi na swimilana xik: murhi/ mirhi;
ndzhwalo/mindzhwalo; moya/mimoya. Ku ya hi swirhangi swa mitlawa hi kuma sisiteme
ya switwananisi leswi pfelelaka eka yona leswi yelanaka na ku vumbiwa ka maendli,
mahlawuri, masivi, xik: Xikolo xona xi humile, Yindlu ya tshwa, Malamula man‟wana
ma nandziha. (Vona tipheji ta 22 no yisa emahlweni).
(e) Eka swikombiso hinkwaswo, swilandzi swa maendli swi kona (Tirhani hinkwenu!) laha -
tirhani ku nga nsinya wa riendli naswona -ni ku nga xilandzi xo kombeta hlayelo ra
ndzeriso eka vunyingi, ku lerisiwa vanhu vo tala. Eka –tirhile, hi na rimitsu ra riendli -tirh-
na xilandzi xa riendli -ile lexi kombetaka ku hetiseka, kumbe nkarhi lowu nga hundza
(vona tipheji ta 36-38)
Swilandzi swa maendli swi ta hambana ku ya hi maendli lama nyikiweke. (6)
/20/
XIVUTISO XA 3
(b) Swichudeni swi ta hlawula xivulwa xa Xitsonga kutani swi boxa nhlokomhaka, riendlinkulu
na xiendliwa:
17
(ii) Risivikomba, ri kombetiwa hi tindhawu ta mune ta laha riviti ri nga kona, xik:
XITSO ...un‟wana
18
AFL1502/201/1/2015
ISIXHOSA
UMSEBENZI 01
UMBUZO 1
Ubuntu buthetha ukuba nobuntu kwabanye abantu. Umfundi uza kuthi abhale isiqendwana
ngale ngcamango echaphazela inkcubeko yakhe. Nazi iingongoma anokuthi
azichaphazele:
Uxolo
Ukusebenzisana
Ukuxolela/uxolelwaniso
Ukwakha isizwe
Intlonipho
Ukuba yimbumba yamanyama /10/
UMBUZO 2
(a) i. UKhethiwe – 1a
UBheki – 1a
Iinyembezi – 10
(I)mizamo - 4
Intloko – 9 (5)
ii. Hayi - zikumahlelo ahlukeneyo, iinyembezi lihlelo le-10 ukanti intloko lihlelo le-9.
Eleshumi likwisininzi ukanti elethoba likwisinye. (3)
(b)
Abuthathaka Omeleleyo
Um- Aba-
Imi- Ili-
Ama- Isi-
In- Izi-
(8)
UMBUZO 3
19
SISWATI
SIVIVINYO 01
UMBUTO 1
Umfundzi umele avume noma ale bese usekekla ngemaphuzu lafanele. Timphendvulo
ateyame kulokulekulandzelako lekufaka ekhatsi lisikomphio lebantfu.
o Inhlonpho,
o kupha loswelako
o kuhlonipha tintfo noma imphahla yamakhelwane,
o kunakekelana
o lutsandvo
o sihe /luvelo
UMBUTO 2
(a) Ngabe emagama laphawulwe ku-1 na -2 asesigabeni lesifanako yini? Ukusho ngani
lokho?
20
AFL1502/201/1/2015
o Tetfu> linani
o Lo >sabito sekukhomba.
o Emadvodza > libito
o -iw-
Kulwangisa, kugucuke dzebebili longu –m- egameni hloma waba ngulwangeni- ny-
egameni hlonyiswa (2)
- Kulwangisa. (1)
o Um- sicalo
o -tsetf-umsuka
o –o –ngunkhamisa logcinile
o Selucobo>yena
o >wona (2)
o Sekukhomba> lo >loko>loku
21
(iii) Chaza kutsi tabito lotikhetse ku (i) ngenhla tisetjentiswe njani emishweni
letikuwo. (2)
o Lo .ukhomba edvute( emabito esigaba 1 umuntfu lo, umfati lo, umdzeshi lo.
o Loku > ukhomba edvute (emabito esigaba 15) kufa loku, kudla loku.
UMBUTO 3
o Hulumende >u-
o Emadvodza >a-
o >lomusha
o >lophetse
22
AFL1502/201/1/2015
o Enamisa/tfokotisa (1)
(viii) Bhala sisho lesikhona kulesicashunwa bese uyasho kutsi sisho kutsini? (2)
23
ISIZULU
ISIVIVINYO 1
UMBUZO 1
Umfundi kumele aphendule ngokuthi uyavuelana noma akavumelani nesitatimende asinikeziwe
bese esekela impendulo yakhe ngamaphuzu afanele. Impendulo yakhe kumele ibhekise
kusikompilo lwabantu base-Afrika. (10)
UMBUZO 2
(a) Cha√ (1)
Igama elithi umlozi lisesigabeni 3, isiqalo salo ngu um- (1)√ kanti ubuningi balo ngu- imi-.
Igama elithi umuntu lisesigabeni 1, isiqalo salo ngu umu-. (1)√, ubuningi balo ngu- aba-.
(e) (i) Umuntu,√ indlu,√ isibuko√ njll (3) Abafundi banganikeza noma yimaphi amabizo
emvelo atholakala esiqeshaneni.
(ii) USophie√ kanye no MaMsibi√ (2) amabizoqho.
UMBUZO 3
24
AFL1502/201/1/2015
TSHIVENḒA
MBUDZISO1
Kha vha fhedzise fhungo iḽi: “Ri tshi ri muthu u na vhuthu, ri vha ri tshi khou amba uri…”
Kha hei mbudziso mutshudeni u lavhelelwa u vha o ṅwala zwiṅwe na zwiṅwe zwine zwa nga
zwi tevhelaho: Vhuthu zwi amba u vha na vhuthu kha vhaṅwe vhathu. Izwi ndi zwine Afrika
Tshipembe wa pfa vhathu vha tshi amba nga ha ‘Ubuntu’ . Muthu ane a vha na vhuthu u
vhonala nga u thusa vhaṅwe vhathu zwi sina ndavha uri vhathu vhenevho u a vha ḓivha kana
ha vha ḓivhi naa. Onoyu muthu ane a vha na vhuthu ha khethi uri u thusa vha maimo afhio.
Nahone zwoṱhe zwine a ita u zwi ita khazwo hu na u ṱhonifha vhaṅwe vhathu zwi si na ndavha
uri muthu onoyo ndi muhulwane kana ndi muṱuku naa. NB: Matshudeni vha lavhelelwa uri vha
ṅwale mafhungo ane a tshimbilelana na anea. (10)
MBUDZISO 2
Pfalandoṱhe ndi mubvumo wa muambo une wa vha na ipfi, a u thivhelwi mulomoni musi u tshi
buliwa kana a u thivhelwi nga ogani ya mulomo musi u tshi bulwa. Kha Tshivenḓa ri na
pfalandoṱhe dzi tevhelaho: [a, e, i, o, u]. Ngeno themba ndi mubvumo wa muambo une wa vha
na ipfi huṅwe wa dovha u sa vhe na ipfi. Themba dzenedzi a dzi thivhelwi musi dzi tshi buliwa
nga ogani ya mulomo ngeno dziṅwe dzi tshi thivhelwa musi dzi tshi buliwa.Dziṅwe dza tsumbo
dza themba ndi dzi tevhelaho: [b], [g], [ph], dzoṱhe dzi na ipfi. [NB:Matshudeni vha nga ṋea
dziṅwe tsumbo dzo teaho].Themba [t], [p] na [th] dzone a dzi na ipfi. [NB:Matshudeni vha nga
ṋea dziṅwe tsumbo dzo teaho]. (3)
(b) Tshivhumbeo tsha ipfi tshine tsha tou vha tshonetshone kha Tshivenḓa ndi
tshifhio? Kha vha ṋee tsumbo dzo teaho.
Tshivhumbeo tsha ipfi kha Tshivenḓa tshine tsha vha tshonetshone ndi musi ro sedza thangi,
tsinde, mutshila.
Tsumbo: Musidzana
“Mu-“ ndi thangi ya ipfi musidzana, ine ya vha ya kiḽasi ya u thoma (1)
“-sidz-“ ndi tsinde ḽa ipfi musidzana.
“-ana-“ndi mutshila wa ipfi musidzana kana “ -an-“ mutshila.
“-a” ndi pfalandoṱheṱhaphuwi ya ipfi musidzana.
[NB: Matshudeni vha nga ṋea dziṅwe tsumbo dzo teaho]. (3)
25
(c) Mbeekanyo ya mutevhe wa kiḽasi dza dzithangi kha nyambo dza Afrika yo
vheekanywa hu tshi khou tevhedzwa miṅwe milayo. Kha vha ḓo haseledza nga hayo
nga u pfufhifhadza vho ṋea na tsumbo.
Kiḽasi dza madzina kha Tshivenḓa dzo vhekanyiwa hu tshi tevhedziwa milayo ya girama. Dzina
ḽiṅwe na ḽiṅwe ḽi na thangi. Thangi ya dzina ḽiṅwe na ḽiṅwe i vha yo fhambana na ḽiṅwe dzina.
Kha Tshivenḓa hu na thangi dza madzina dza 21. Tsumbo dza thangi dza madzina ndi dzi
tevhelaho:
Nomboro ya Thangi kha Thangi kha Tsumbo kha Tsumbo kha vhunzhi
thangi vhuthihi vhunzhi vhuthihi
1 (a) Ø (Zero makhadzi
prefix) khotsi
mme
2(a) Vho- Vhomakhadzi
Vhokhotsi
Vhomme
1 Mu- Munna
2 Vha- Vhanna
3 Mu- Muri
4 Mi- Miri
5 Ḽi- Ḽiṋo
6 Ma- Maṋo
7 Tshi- Tshikolo
8 Zwi- Zwikolo
9 N-/Ni- Nngu
10 Dzi- dzinngu
11 Lu- Luthu
12 Vhu- vhuthu
15 U- U ṱuwa
16 Fha- Fhasi
17 Ku- Kule
18 Mu- Murahu
20 Ku- Kuḓu Zwiḓu (I dzhia thangi
ya kilasi ya 8)
21 Ḓi- Ḓithu Maḓithu (I dzhia
thangi ya kilasi ya 6)
(7)
26
AFL1502/201/1/2015
Kha aya mafhungo mavhili „u‟ idzo dzo shumiswa u fana kana u fhambana? Kha vha
ṱalutshedze.
Kha aya mafhungo mavhili „u‟ yo shumiswa u fana saizwi i tshi khou u shuma sa ḽipfanisi/
ḽiimela.Arali kha fhungo ḽa u thoma na ḽa vhuvhili ra bvisa dzina „munna‟ ayo mafhungo
mavhili a sala a tshi amba. U fana na izwo zwi re afho fhasi.
Kha mafhungo mavhili are afho nṱha ho bviswa madzina, fhedzi a sala a kha ḓi amba sa izwi
„u‟ i ḽipfanisi/ḽiimela dzina fhungoni. (4)
(e) Fhungo kheḽi: Ndi khou shumana na goloi. Kha vha ṱalutshedze kushumisele kwa
ḽiiti ḽi re hafho.
MBUDZISO 3
(a) Kha vha ḓo ṱalutshedza zwine zwa amba ipfi ḽa Ngudo ya mafhungo/Syntax.
Ngudo ya mafhungo/ Syntax ndi musi ri tshi khou guda nga ha uri fhungo ḽo vhumbiwa
hani. Fhungo ḽi nga vhumbiwa nga ḽifurase ḽa ḽiiti na ḽifurase ḽa dzina.
(b) Fhungo kheḽi: Nngu dzi nwa maḓi mulamboni. Kha vha topole ṋefhungo;
tshiitwa na nyito.
Ṋefhungo – nngu
Tshiitwa – maḓi
Nyito - ṅwa (3)
(c) Ḽisala ndi thinwaipfi-ḓe luamboni? Kha vha shumise ḽithihi mafhungoni mavhili
lu sa fani vha ṱalutshedze kushumisele hokwo.
Ḽisala ndi thinwaipfi ya muambo ine ya shuma u imela dzina fhungoni kana ya shuma na
dzina.
Tsumbo:
27
Kha fhungo ḽa u thoma (i) „Mashudu‟ ndi dzina „ene‟ ndi ḽisala vhukuma
Hezwi zwi amba uri ḽisala „ene‟ ḽo shuma na dzina „Mashudu‟. Kha fhungo ḽa vhuvhili ri
wana uri ḽo thoma nga „ene‟ ḽine ḽa vha ḽisala. Kha iḽi fhungo ḽisala ḽo shuma u imela dzina
fhungoni. Nga iṅwe nḓila ḽisala ḽo shuma hu si na dzina zwa ḓi sia mulaedza wa fhungo u
kha ḓi vha muthihi u so ngo xelaxela. Dziṅwe tsumbo dzine mutshudeni vha nga ṋea dza
masala ndi; riṋe, iwe, iṅwi, nṋe, vhone, wone, yone, ḽone, one, na maṅwe. [NB:Matshudeni
vha lavhelelwa u thoma nga u ṋea ṱalutshedzo ya ḽisala. Vha inga nga tsumbo dza hone,
dzine vha tea u dzi ṱalusa nga vhuḓalo.]
Dziṅwe tsumbo dzine mutshudeni a nga dzi ṋea dza ḽisala ndi hedzi: rine, iwe, iṅwi, nṋe,
vhone, wone, yone, ḽone, one, na maṅwe. (8)
(d) Fhungo kheḽi: Ndi tshi tou swika vhuimabisi, ha mbo ḓi swika muṅwe muthu,
muhulwane ya thoma u ntswa nga iṱo. Maipfi aya mavhili ndi maipfi-ḓe nahone a
khou ri vhudza mini nga muambiwa?
Ndi mavhuvhisi, a khou vhuvha u tou bula madzina a muthu. Muambiwa a nga vha a
muthu ane a seisana na muambi, nga uri muambi u khou vhuvha u amba madzina a
muambiwa kana muambiwa hu muṅwe muthu ane a nga vha a tshi ḓivhelwa zwiṅwe-vho.
(8)
/20/
ṰHANGANELO YA MARAGA: [50 x 2 = 100]
28
AFL1502/201/1/2015
ISINDEBELE
UMBUZO 1
UMBUZO 2
29
(c) Emutjhweni othi:
UMBUZO 3
UMahlangu> libizombala
yikosi > sibanjalo esakhelwe ebizweni
yamaNdebele> Ngongumnini/bunikazi
ebukhali>sibaluli (5)
/20/
INANI LOKE LEMITLOMELO: [50 x 2 = 100]
30
AFL1502/201/1/2015
We hope that you have enjoyed doing this assignment as much as we have enjoyed compiling
this Feedback Letter. Please note that where students went to much trouble in doing extra
research in answering their questions, they were given the due additional marks.
Should you experience any problem while studying, you are encouraged to contact any of us,
as soon as you find time. You may call or email any of us, but if possible adhere to the
following:
Sesotho -
1 TvW: 07-123 012 429 3935 kockl@unisa.ac.za
Dr L J Kock
Setswana -
2 TvW: 07-61 012 429 8097 matjids@unisa.ac.za
Prof. D S Matjila
Tshivenda -
3 TvW: 07-121 012 429 6815 mahwamm@unisa.ac.za
Ms M Mahwasane
IsiZulu -
4 TvW: 07-50 012 429 6444 masukn@unisa.ac.za
Dr N Masuku
IsiXhosa –
5 TvW: 07-45 012 429 6867 spofadg@unisa.ac.za
Dr D Spofana
Siswati -
6 TvW: 07-53 012 429 2083 lubamrj@unisa.ac.za
Me. R J Lubambo
Xitsonga -
7 TvW: 07-41 012 429 2253 khozanc@unisa.ac.za
Me. C Khoza
Our advice is that you should answer questions in detail in order to get full marks. Look out for
the Feedback Letter to Assignment 02, as well as the additional Letter containing the
Preparation for the Exams.
31