Professional Documents
Culture Documents
VRSTE TRŽIŠTA
SEMINARSKI RAD
PREDMET: MAKROEKONOMIJA
2
UVOD
Tržište predstavlja osnovni element svakog financijskog sustava. Riječ je o mjestu gdje se
povezuju različiti sudionici gospodarskog i društvenog života i predstavlja organizirani
prostor na kojem se traže tj.. nude financijska-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od
ponude i tražnje organizirano formira cijena tih sredstava.
Financijsko tržište predstavljaju fizičke lokacije ili elektronski forumi koji omogućavaju tijek
fondova između investitora, poduzeća i vlada. Ono također predstavlja instituciju, kreiran od
strane društva, kako bi se na najefikasniji način alocirali ograničeni i oskudni financijski
resursi i kako bi se na najefikasniji način zadovoljila tražnja za njima. Ovo tržište objedinjuje
kako organizirane institucije, kao što su učinkovite berze, tržišta novca, devizne berze, tako i
posredničku i neposrednu trgovinu, tj.. razmjenu hartija od vrijednosti između izdavatelj i
investitora.
Često se uže financijsko tržište identificira sa berzom i berzanskim poslovanjem, dok se šire
financijsko tržište identificira sa vanberzanskim poslovanjem i najčešće je organizirano preko
međubankarskog tržišta i informatičkih sustava. Na ovom tržištu susreću se ponuda i tražnja
za različitim oblicima financijske aktive, pri čemu se obavljaju financijski poslovi i zaključuju
financijske transakcije.Finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na
financijskom tržištu. Njihova razvijenost i diversifikovanost su najbolji pokazatelji stupnja
razvijenosti pojedinih financijskih tržišta. Financijski instrumenti za svoje vlasnike
predstavljaju njihovu aktivu, odnosno novčane i financijske instrumente s kojima se može
trgovati na različitim financijskim tržištima, a za njihove emitente financijsku pasivu,
odnosno obveze.
3
1. TRŽIŠTE
Tržište predstavlja skup kupaca i prodavaca koji svojim djelovanjem određuju cijenu
proizvoda ili grupe proizvoda. Definisanje tržišta znaći određivanje kupaca i prodavaca koji
posluju na nekom tržištu. Tačnije tržište je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.
- Geografske granice i
- Granice u smislu asortimana, vrsta proizvoda i usluga
2. CIJENE
Cijena po kojoj se proizvodi mogu prodavati na nekom tržištu može biti:
a. Jedinstvena
b. Različita od prodavca do prodavca
4
Vrste cijena:
3. PONUDA
Ponuda je količina dobara i usluga koje prodavci žele da prodaju po određenoj tržišnoj cijeni.
Što je cijena veća, veća je i ponuda. Kriva ponude je rastuča i mjenja se u zavisnosti od
kretanja cijena.
4. POTRAŽNJA
Potražnja je količina dobara ili usluga koju kupci žele da kupe po odrešenoj tržišnoj cijeni.
Odnos količine i cijene naziva se krivom potražnje. Kriva potražnje ima nagib naniže jer
smanjenje cijene povečava potražnju.
Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode identične proizvode, a
svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utječe na cijelu industriju.
Ulazak na takva tržišta je lak, ukoliko se ukaže prilika za ostvarivanjem profita. Također,
ukoliko počnu gubiti novac izlazak je lak.
* homogenost proizvoda,
Preuzimanje cijena: Na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj
proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Budući da je prodaja svake
pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na
5
cijene na tržištu. Stoga svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane. Dakle, na savršeno
konkurentskim tržištima pojedinačne tvrtke su preuzimatelji cijena (price-takers).
Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima
tržišne cijene kao zadane.
Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih troškova koji
bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljača
drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište. Radi se o ulasku na tržišta u
koja pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako počne gubiti novac
lagan.
Dodatna jedinica proizvoda povećava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni.
D = P = AR = MR
Savršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granični trošak
jednak cijeni:
MC(q) = MR = P
6
Granični prihod (MR) je jednak graničnom trošku (MC) u točki u kojoj krivulja graničnog
troška raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili veća od minimalnog prosječnog varijabilnog
troška (AVC).
P≥AVC
ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granični prihod jednak graničnom
trošku.
Pravilo zatvaranja:
tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj
se maksimizira profit manja od prosječnog ekonomskog troška, odnosno prosječnog
varijabilnog troška AVC
1. MR = MC → nužni uvjet
Π = TR – TC
dП / dQ = 0
dTR / dQ – dTC / dQ = 0
dTR / dQ = dTC / dQ
* p ≥ LRATC
● U dugom roku, svi su troškovi varijabilni → poduzeće može sve proizvodne inpute
prilagođavati zahtjevima proizvodnje.
● Radi povećanja outputa, poduzeće proširuje svoje kapacitete i zapošljava više proizvodnih
činitelja. U dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimizira profit trebala
bi se nalaziti u točki u kojoj su dugoročni granični troškovi (LRMC) jednaki cijeni (P).
Za razliku od kratkog roka, u dugome roku poduzeće ne ostvaruje ekstraprofit, već samo
normalan profit: - zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzeća privučena ekstraprofitom
ulaze u granu - krivulja agregatne ponude pomiče se udesno, što uzrokuje pad cijena na tržištu
- pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita.
8
Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog poduzeća dugog
roka ( p = LRMC; p≥LRATC): - ravnoteža poduzeća dugog roka ujedno je i ravnoteža
kratkog roka:
- ravnoteža poduzeća je i najniža točka krivulje LRATC, što znači da nema rasipanja resursa
Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tržištu u kojem postoji jedan ili više subjekat koji
mogu utjecati na formiranje cijena i količina koje se nude ili traže. poljedice tog stanja su : 1.
previsoke cijene 2. manja potrošnja 3. visoki trškovi 4. manja efikasnost
1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka
te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.
3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.
6.1. Monopol
Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće.
Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim
privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.
9
Izvor monopolske moći
Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi: 1. Nadzor nad sirovinama – čest slučaj u
nekim granama industrije. Tako, poduzeće koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom,
može postati monoploist u proizvodnji aluminija. 2. Vlasništvo nad patentima – poduzeće
koje ima patent za proizvodnju, npr., specifičnih strojeva, može postati jedini proizvođač tih
dobara 3. Politika cijena – često, poduzeće koje prvo započne s proizvodnjom nekog dobra,
vođenjem politike cijena onemogućuje konkurente i postaje monopolist 4. Prirodni monopol –
prirodni monopol imaju poduzeća čiji AC snažno padaju s povećanjem proizvodnje zbog
velike ekonomoije opsega, pa takvo poduzeće može proizvoditi ukupnu proizvodnju grane
djelotvornije nego što bi to učinila mnoga poduzeća zajedno. To je čest primjer u distribuciji
1.2 Duopol
Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća. Javljaju se
u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista
mogu biti homogeni, ali i diferencirani.
1.3 Oligopol
7. KLASIFIKACIJA OLIGOPOLA
10
3. Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tržištu:
8. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća
različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom
poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno
lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička
konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.
Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca.
Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Razlika između
monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od
ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.
11
Na istraživanje tržišta postavljaju se veoma odgovorni zadaci, prvenstveno jasna slika željenih
ciljeva, poznavanje metodologije donošenja poslovnih odluka, kao i znanstvenih metoda
istraživanja. Istraživanje tržišta je aktivnost koja zahtijeva vrlo često mnogo sredstava,
educiran i kvalitetan kadar, te brižljivu pripremu za sam proces istraživanja. Suvremene
metode istraživanja zahtijevaju timsku aktivnost stručnjaka raznih profila.
Da bismo mogli izvesti predviđanja prilika na tržištu i predviđanje prodaje, istraživanje tržišta
kao disciplina koristi se naučnim metodama, otkriva, proučava i analizira faktore koji utječu
na formiranje potrebe, potražnje i potrošnje.
• Makroekonomski i
• Mikroekonomski
12
istraživanjem dobivamo informacije o potrebama, potražnji i veličini tržišta za određeni
proizvod.
Kvalitativno istraživanje utvrđuje razloge koji navode potrošača da neku robu kupuje ili ne
kupuje. Informacije koje dobivamo ovim istraživanjem ukazuju motive kupnje, želje i
zadovoljstvo potrošača za određenim proizvodima.
Ta složenost posebno je vidljiva u oblasti marketinga, gdje veliki broj faktora utječe na
donošenje odluka, a većina faktora nije mjerljiva.
Velik broj faktora specijalno onih koji su vezani za tržište prisutno je i takve su prirode, da
poduzeće na njih ne može značajno utjecati.Posljedice marketing odluka vidljive su u
efikasnosti poslovanja cijelog poduzeća, a ne samop u sektoru marketinga. Okruženje je u
stalnim promjenama što povećava složenost marketing odluka, zato se kvaliteta marketinških
odluka može povećati samo povećanjem kvalitete informacija. Osnovni zadatak istraživanja
tržišta je upravo osiguranje kvalitetnih informacija za donosioce odluka. Istovremeno
istraživanje tržišta predstavlja jednu od funkcija marketinga čiji je osnovni zadatak osigurati
potrebne informacije u tri osnovne međusobno povezane oblasti i to:
Sve ciljeve marketinga poduzeće može ostvariti samo poznavajući subjekte tržišta tj.
potrošača. trgovinu i konkurenciju. U okviru odriješene strategije marketinga, istraživanje
instrumenata marketinga omogućava utvrđivanje njihove optimalne kombinacije.
Kada se u poduzeću pojavi konkretan marketing problem o kojem treba donijeti odluku, a
informacijska podloga s kojom se raspolaže nije dovoljna da bi se donijela racionalna odluka,
pristupa se istraživanju tržišta.
Dr. F, Rocco ukazuje na elemente koje mora sadržavati zahtjev za istraživanje tržišta:
13
- opis svrhe istraživanja prema mišljenju u potrebama organa koji pokreću istraživanje
- određivanje termina do kada odluke treba da budu donesene i rok do kojeg rezultati
istraživanja moraju biti podneseni
a. pripremna faza
b. istraživanje
c. primjena istraživanja
Dalje se još dijeli na: analizu situacije, neformalno istraživanje, plan istraživanja, prikupljanje
i registriranje podataka, obradu i analizu te interpretaciju.
14
ZAKLJUČAK
Kada govorimo o tržištu u globalu, možemo reći da tržište predstavlja bilo koje mjesto gdje se
susreću ponuda i potražnja za robom, uslugama ili novčanim sredstvima.Organizovani
prostor, sa svim potrebnim elementima neophodnim za njegovo funkcioniranje, kao što su
točno određeno vrijeme, tržišna pravila , uzanse kupoprodaje i sl.. nazivamo tržištem. Da
bismo uspješno definirali problem, potrebno je provesti neformalno istraživanje, koje
omogućava da se stekne bolji uvid u sam problem, te da se postavi hipoteza koju će praktično
istraživanje potvrditi ili oboriti. Obično neformalno istraživanje obuhvaća razgovore s
kupcima, rukovodiocima, ekspertima, distributerima i svima onima koji sudjeluju u
postavljanju hipoteze. Ako smo uspjeli ocijeniti uzroke pojava, započeli smo time centralnu
fazu procesa određivanja problema. Sekundarni izvori podatka pomažu u pravilnom
definiranju problema i mogu olakšati izbor potrebnih metoda istraživanja. Uloga rukovodioca
marketinga i istraživača čvrsto je u svezi definiranja problema.
15
LITERATURA
Mikroekonomija - skripta, peto izdanje Robert S. Pindyck i Daniel L. Rubinfeld
INTERNET:
- http://hr.wikipedia.org/wiki/
- http://www.authorstream.com
16