TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-1

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA

NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
εb ≤ 3.5‰ σb ≤ f B

"2"

ηx
x
y b2

Dbu
Mu
Gb

h
d
z
Nu
y b1

Aa1

a1
"1" Zau
b εa1 ≤ 10‰

Gb - tačka u preseku koja određuje položaj sistemne linije (linije u odnosu na koju su
sračunati statički uticaji M i N). Kod simetričnih preseka (pravougaoni, I) poklapa
se sa težištem, u ostalim slučajevima je, po pravilu, u polovini visine preseka;
“1” - oznaka za ZATEGNUTU (eventualno: manje pritisnutu) ivicu preseka;
“2” - oznaka za PRITISNUTU (eventualno: manje zategnutu) ivicu preseka;
Mu, Nu - granični računski moment savijanja i normalna sila, sračunati množenjem eksploata-
cionih vrednosti presečnih sila (Mi, Ni) odgovarajućim vrednostima parcijalnih koe-
ficijenata sigurnosti γu,i:
M u = ∑ γ u ,i × M i (i=g, p, ∆ )
i

N u = ∑ γ u,i × N i
i

b, d - širina i visina poprečnog preseka;

yb1, yb2 - položaj težišta betonskog dela preseka u odnosu na zategnutu, odnosno pritisnutu,
ivicu preseka:
y b 2 = d − y b1
Aa1, Aa2 - površina zategnute, odnosno pritisnute armature u preseku;
a1, a2 - položaj težišta zategnute armature u odnosu na zategnutu (ivica “1”), odnosno
pritisnutu ivicu preseka (ivica “2”);
ya1, ya2 - položaj težišta zategnute, odnosno pritisnute, armature u odnosu Gb:
y a1 = y b1 − a 1 ; y a 2 = y b 2 − a 2
h - statička visina preseka - rastojanje od težišta zategnute armature do krajnje
pritisnute ivice preseka:
h = d − a1

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-2

εb, εa1 - dilatacija betona, odnosno zategnute armature. U skladu sa uvedenom notacijom,
εb ≡ εb2. Da bi uslov loma bio zadovoljen, potrebno je da bar jedna od njih dostigne
graničnu vrednost (εb = 3.5‰ ili εa1 = 10‰1).
x - visina pritisnute zone betona:
x = s×h
s - bezdimenzioni koeficijent položaja neutralne linije, dat u tabelama za dimenzionisa-
nje. S obzirom na važenje Bernoulli-eve hipoteze ravnih preseka, dijagram dilata-
cija je linearan, pa se položaj neutralne linije može odrediti iz proporcije:
x ε x εb 1
= b ⇒ s= = =
h − x ε a1 h ε b + ε a1 1 ε a 1
+
εb
Dbu - sila pritiska u betonu, određena izrazom:
D bu = α b ⋅ b ⋅ x ⋅ f B = α b ⋅ s ⋅ b ⋅ h ⋅ f B

αb - koeficijent punoće dijagrama napona pritiska u betonu, dat u tabelama za dimenzi-

onisanje. Za Pravilnikom definisani računski dijagram betona u obliku parabo-
la+pravougaonik, sračunava se iz izraza:
εb
αb = × (6 − ε b ) (za εb ≤ 2‰)
12
3ε b − 2
αb = (za 2‰ ≤ εb ≤ 3.5‰)
3ε b
σb σb

fB fB

εb εb
εb 2.0 3.5 2.0 εb 3.5
PARABOLA PRAVA PARABOLA PRAVA

fB - računska čvrstoća betona pri pritisku. U zavisnosti od marke betona, a za Pravilni-

kom definisani računski dijagram betona u obliku parabola+pravougaonik, uzima
vrednosti iz tabele (član 82. Pravilnika BAB 87):
MB 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
fB [MPa] 10.5 14 17.25 20.5 23 25.5 27.75 30 31.5 33

1
U slučaju naprezanja u fazi velikog ekscentriciteta, neutralna linija se nalazi u preseku (x < d), odnosno u preseku
postoji i pritisnuta i zategnuta zona. “Gornja” ivica betona je uvek pritisnuta, a “donja” armatura uvek zategnuta, pa se
znaci (uobičajeno “+” za pritisak, a “–” za zatezanje) podrazumevaju i uglavnom izostavljaju, što je naravno matema-
tički nekorektno. U slučaju kada su preseci napregnuti u fazi malog ekscentriciteta, odnosno kada naponi u preseku
mogu biti istog znaka, o ovome se strogo vodi računa i znaci navode.

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-3

Zau - sila zatezanja u armaturi, određena izrazom:

Z au = A a1 × σ a1 = A a1 × σ v

σv - karakteristična vrednost granice velikih izduženja (granice tečenja) za upotrebljenu

vrstu čelika, uzima sledeće vrednosti:
σv = 240 MPa za GA 240/360 σv = 500 MPa za MA 500/560
σv = 400 MPa za RA 400/500
z - krak unutrašnjih sila – rastojanje između napadnih tačaka sile pritiska u betonu
Dbu i sile zatezanja u armaturi Zau. Sila Dbu deluje u težištu naponskog dijagrama
pritiska, na rastojanju η×x od krajnje pritisnute ivice, dok sila Zau deluje u težištu
zategnute armature, pa sledi:
z = h − η × x = h × (1 − η × s ) = ζ × h
Koeficijent η, koji je dat u tabelama za dimenzionisanje, zavisi od oblika napon-
skog dijagrama betona i za računski dijagram u obliku parabola+pravougaonik, sra-
čunava se iz izraza:
8 − εb
η= (za εb ≤ 2‰)
4 × (6 − ε b )
ε b × (3ε b − 4 ) + 2
η= (za 2‰ ≤ εb ≤ 3.5‰)
2ε b × (3ε b − 2 )

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-4

TABLICE ZA DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA

NAPREGNUTIH NA SLOŽENO SAVIJANJE
x εb
s= =
h ε b + εa1

εb 8 − εb
αb = × (6 − ε b ) ; η= (za εb ≤ 2‰)
12 4 × (6 − ε b )
3ε b − 2 ε b × (3ε b − 4 ) + 2
αb = ; η= (za 2‰ ≤ εb ≤ 3.5‰)
3ε b 2ε b × (3ε b − 2 )

σb [MPa] σa [MPa]
PRITISAK ZATEZANJE
30.0 MB 50
MA 500/560
500
RA 400/500
f B=20.5 MB 30 σv=400
14.0 MB 20 GA 240/360
240

εb [‰] εq=σq /Ea εa [‰]

2.0 3.5 εv 10
PARABOLA PRAV.

σq=|σv|

MB 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
fB 10.5 14 17.25 20.5 23 25.5 27.75 30 31.5 33

z 1
ζ= = 1− η×s ; µ1 = µ1 M = α b × s ; k=
h αb × s × ζ

h
k=
M au
b × fB

d 
M au = M u + N u × y a1 = M u + N u × (y b1 − a 1 ) = M u + N u ×  − a 1 
2 
A a1 σ v σ
µ 1 = µ1 M = α × s = × = µ1 × v
b × h fB fB

fB Nu
A a1 = µ 1 × b × h × − ili
σv σ v

M au N M au N
A a1 = − u = − u
z × σ v σv ζ × h × σ v σv

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-5

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-6

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-7

PRIMERI ZA VEŽBE
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA T-8

PRIMERI ZA VEŽBE