Statika

Tehnička mehanika - Statika
2 sata tjedno
Nastavnik: Romeo Vlahov
Elementi ocjenjivanja:
Literatura:
Znanje:
1. Boris Kulišić:
4 pismena ispita,
Tehnička mehanika - statika s vježbama
usmeno ispitivanje
2. Alenka Knez
Programi:
Radna bilježnica iz mehanike
5 programskih zadataka
Odnos prema radu:

Pribor: domaći radovi, bilježnica,
Bilježnica - velika bez crta aktivnost...
2 trokuta, šestar, kutomjer
Džepno računalo s trigonometrijskim funkcijama
Trigonometrijske funkcije
- definicije sinusa i kosinusa
Sinus kuta 
y1 y1
sin     y1
r 1
Sinus je omjer između
nasuprotne katete i
hipotenuze u
pravokutnom trokutu
Kosinus kuta 
x1 x1
cos     x1
r 1
Kosinus je omjer između
priležeće katete i hipotenuze
u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) kružnica)
- definicije tangensa i kotangensa
Tangens kuta 
y2 y2
tg    y2
x2 1
Tangens je omjer između
nasuprotne katete i
priležeće katete u
pravokutnom trokutu
Kotangens kuta 
x3 x3
ctg    x3
y3 1
Kotangens je omjer između
priležeće katete i nasuprotne
katete u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) kružnica)
- primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut
- vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve
a a
cos    c
c cos 
12 12
c 
cos 30 0,866
c  13,86 cm
b
sin    b  c  sin 
c
b  c  sin 30  13,85  0,5
b  6,93 cm Definicije funkcija ►

Vrijednosti funkcija ►
a 8
cos     0,44444
c 18
  63,61
      180
  180  (   )
  180  (63,613  90)
  26,39
Definicije funkcija ►
Vrijednosti funkcija ►
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
SINUSOV POUČAK
sin  : sin  : sin   b : c : a

sin  b sin  c sin  b
  
sin  c sin  a sin  a
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
KOSINUSOV POUČAK
c2  a2  b2
cos  
'
2ab
c  a 2  b 2  2ab  cos  '
 '  180  
c  a 2  b 2  2ab  cos 
  180  (   )
  180  (20  120)
  40
sin  a sin  b
 
sin  c sin  a
sin   c  sin   a / : sin  sin   a  sin   b / : sin 
sin   a sin 120   20 sin   a sin 20   20
c  b 
sin  sin 40  sin  sin 40 
0,866  20 0,342  20
c  26,95cm b  10,64cm
0,643 0,643
c  a 2  b 2  2ab  cos 
c  182  252  2 18  25  cos 45

δ
c  39,8cm
ili preko kuta δ
  180    180  45  135

cos45° = 0,707
c  a 2  b 2  2ab  cos  cos135° = -0,707
c  182  252  2 18  25  cos135  39,8cm

Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 6
zadatak 1.
zadatak 2.
zadatak 3.
zadatak 4.
zadatak 5.
Vektori
- definicija vektora
Skalari: Vektori:
- masa - brzina
- temperatura - ubrzanje
- vrijeme - sila
- snaga ... - moment sile ...
Jednoznačno su određeni Jednoznačno su određeni s tri
samo s jednim podatkom, npr: nezavisna podatka:
25 kg, -5°C, 12 s, 100 W ... 1. pravcem djelovanja
2. intenzitetom (veličinom ili modulom)
3. smjerom
smjer pravac
djelovanja
veličina
(intenzitet)
Vektori
- označavanje vektora
kraj (vrh)
vektora početak
(hvatište) vektora
smjer pravac
djelovanja
veličina
(modul, intenzitet) oznaka vektora
a
oznaka modula (veličine)
a ili a
Vektori
- grafički prikaz vektora
Primjer:
Prikazi grafički vektor sile veličine 300 N koja djeluje na pravcu p.
100 N
Mjerilo sile: M F 
1cm
F 300 N 1cm  300 N
Dužina vektora: F     3cm
M F 100 N 100 N
1cm
p vrh (kraj)
vektora
F
hvatište
dul (početak)
jina
vek vektora
tora
Vektori
- zbrajanje 2 vektora
-pravilo paralelograma -pravilo trokuta
Primjenjuje se kad su hvatišta Primjenjuje se su vektori

vektora u istoj točci. nanizani jedan na drugi
Rezultirajući vektor je Rezultirajući vektor je
dijagonala paralelograma. treća stranica trokuta.
c  ab  ba c  ab  ba

Vektori
- zbrajanje više vektora
- poligon vektora
e  abc
Vektori
- analitički prikaz vektora (projekcije vektora)
- projekcija vektora na os x
ax
cos  
a
a x  a  cos 
- projekcija vektora na os y
ay
sin  
a
a y  a  sin 
Vektori
Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike
Mehanika - grč.mehane (μεξνη) =stroj, oruđe
Mehanika proučava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnotežu materijalnih tijela.
-podjela mehanike
prema području djelovanja
Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike
STATIKA - proučava ravnotežu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je
u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu
KINEMATIKA - proučava gibanja tijela ne uzimajući u obzir uzroke gibanja (sile)

koji su to gibanje proizveli.
DINAMIKA - proučava ovisnost između sila i gibanja
NAUKA O ČVRSTOĆI - proučava ravnotežu vanjskih i unutrašnjih sila te

deformacije koje nastaju pod utjecajem vanjskih sila
Uvod u statiku
SI - sustav jedinica
Osnovne jedinice
- za masu: kilogram (kg)

- za duljinu: metar (m)
- za vrijeme: sekunda (s)
- za jakost električne struje : amper (A)
Izvedene jedinice:
- za silu (F) 1 Newton (njutn), [1N]
 m
F  ma 1N  1kg  1
 s 2 
- za rad (W)- 1 Joule (džul), [1J=1Nm]
- za snagu (P) - 1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]
- za tlak (p) - 1 Pascal (paskal), [1Pa=1N/m2]

Uvod u statiku
- pojam sile
SILA (F) - je veličina koja uzrokuje da tijelo prijeđe iz stanja mirovanja u stanje
gibanja i obrnuto. Također sila uzrokuje promjenu oblika tijela.
Vrste sila:
vanjske - djeluju izvana na tijelo
unutarnje - djeluju između čestica tijela, suprostavljaju se vanjskim silama
aktivne - uzrokuju ili pomažu gibanje (sila teže, sila vjetra...)

pasivne- pružaju otpor i sprečavaju gibanje (sila trenja, otpor zraka...)
korisne - npr. sila trenja kod kočnica,

štetne - npr. sila trenja kod ležaja
Uvod u statiku
- grafički prikaz sile
Sila je vektorska veličina.

Određena je pravcem djelovanja, veličinom (modulom, intenzitetom),smjerom te
hvatištem.
oznaka vektora sile
F
oznaka modula (veličine) sile
F (cm)
ili
F (N )
Uvod u statiku
- grafički prikaz sile
Primjer:
Grafički prikaži silu od F= 450 N čiji pravac zatvara kut od =45° prema
pozitivnom dijelu osi x.
100 N
Mjerilo sile: MF 
1cm
F 450 N 1cm  450 N
Duljina vektora sile: F     4,5cm
MF 100 N 100 N
1cm
=45°
x
Uvod u statiku
- analitički prikaz sile (projekcije sile)
Sila se analitički prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom

sustavu.
Projekcija sile na os x
Fx
cos  
F
Fx  F  cos 
Projekcija sile na os y
Fy
sin  
F
Fy  F  sin 
Uvod u statiku
projekcije sila na os x
F1x  F1  cos 
 F2 x  F2  cos 
 F3 x  F3  cos 
F4 x  F4  cos 
projekcije sila na os y
F1 y  F1  sin 
F2 y  F2  sin 
 F3 y  F3  sin 
 F4 y  F4  sin 
Uvod u statiku
F1x  F1  cos 30  200  0,866  173,2 N
F2 x  F2  cos120  300  (0,5)  150 N
F3 x  F3  cos 225  400  (0,707)  282,8 N
F1 y  F1  sin 30  200  0,5  100 N
F2 y  F2  sin 120  300  0,866  259,8 N
F3 y  F3  sin 225  400  (0,707)  282,8 N

Uvod u statiku
Domaći zadatak:
Udžbenik: stranica 25
zadatak 1
zadatak 2 (a i b)
Uvod u statiku
- statički sustavi sila
opći slučaj
komplanarno komplanarno
konkurentni paralelni
kolinearni sustav
Uvod u statiku
-načela statike
Prvo načelo statike:
Dvije sile su u ravnoteži ako su ispunjeni uvjeti:
1. imaju isti modul (veličinu, intenzitet)

2. imaju suprotan smjer
3. djeluju na istom pravcu.
F1   F2
F1  F2
F1  F2
Uvod u statiku
-načela statike
Drugo načelo statike:

(teorem o premještanju sile)
Hvatište sile možemo pomicati uzduž pravca djelovanja,

a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.
Uvod u statiku
-načela statike
Treće načelo statike:

(načelo o nezavisnosti djelovanja sila)
Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim

redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.
Uvod u statiku
-načela statike
Četvrto načelo statike:

(zakon akcije i reakcije - 3. Newtonov aksiom)
Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po

veličini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-načela statike
Peto načelo statike:
(veze i reakcije veze)
Mjesto gdje se dva ili više tijela uzajamno dodiruju nazivamo

vezama. U njima se prema četvrtom načelu javljaju reakcije veze,
tj. sile jednake aktivnoj sili, istog pravca, ali suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-načela statike
Uvod u statiku
-načela statike
Uvod u statiku
-načela statike
Uvod u statiku
-načela statike
Šesto načelo statike:

(vezano tijelo i slobodno tijelo)
Svako vezano tijelo moguće je razmatrati kao slobodno ako uklonimo

sve veze, a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Tijelo će
zadržati ravnotežan položaj. Reakcije veza uvijek imaju suprotan
smjer od mogućeg gibanja tijela.
Uvod u statiku
-načela statike
Primjer :
1. Ucrtaj sile veza u točkama dodira.
Uvod u statiku
-načela statike
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 29
zadatak c i d
Kolinearni sustav sila
- uvod
Kolinearne sile djeluju na istom pravcu, a mogu biti istog ili suprotnog smjera.
Djelovanje dvije ili više sila možemo zamijeniti jednom silom koja ima isto
djelovanje kao i sile koje je tvore.
Tu silu nazivamo rezultantna sila ili rezultanta FR., a sile koje je zamijenila
njezinim komponentama.
Postupak pronalaženja rezultante nazivamo sastavljanje sila.
Sastavljanje sila se može

vršiti grafičkim

i analitičkim (računskim) postupkom.
F1 F2
 
F2 2 sile
F1
  
F1 F2 F3
   
više sila
F1 F2 F3 F4
- sastavljanje 2 sile istog smjera
Primjer 1:
Na nekom pravcu djeluju dvije sile F1=200 N i F2=300 N na materijalnu točku .
Sastavi zadane sile u rezultantu.
Rezultanta je vektor od početka
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafički postupak  

F1 F2
100 N
F1  2cm
MF 

1cm   

F2  3cm FR  F1  F2 FR
100 N
FR  FR  M F  5cm   500 N
1cm
B) Analitički postupak
FR  F1  F2  200 N  300 N  500 N

- sastavljanje 2 sile suprotnog smjera
Primjer 2:
Na materijalnu točku djeluju sile F1=500 N i F2=-300 N u horizontalnom pravcu.
Odredi veličinu rezultante zadanih sila.
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafički postupak

 
F1  5cm F2 F1
100 N
MF 

1cm    
F2  3cm FR FR  F1  F2
100 N
FR  FR  M F  2cm   200 N
1cm
FR  F1  ( F2 )  500 N  300 N  200 N

- sastavljanje više sila istog smjera
Primjer 3:
Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=15 kN, F2=20 kN i
F3=10kN. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.
A) Grafički postupak prve sile do kraja zadnje sile!
  
10kN F1 F2 F3
MF     
1cm FR  F1  F2  F3
   
F1  1,5cm; F2  2cm; F3  1cm FR

10kN
FR  FR  M F  4,5cm   45kN
1cm
FR  F1  F2  F3  15kN  20kN  10kN  45kN

OPĆENITO (za više sila)
n
FR  F1  F2  ...  Fn   Fi
i 1
- sastavljanje više sila različitog smjera
Primjer 4:
Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=3000 N, F2=-4000 N
F3=2000N. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.
A) Grafički postupak prve sile do kraja zadnje sile!


1000 N F1
MF  F2    
1cm  FR  F1  F2  F3
  
F3
F1  3cm; F2  4cm; F3  2cm
FR

1000 N
FR  FR  M F  1cm   1000 N
B) Analitički postupak 1cm
FR  F1  ( F2 )  F3  3000 N  (4000 N )  2000 N  1000 N
OPĆENITO (za više sila)

n
FR  F1  F2  ...  Fn   Fi
i 1
- uravnoteženje sustava
Kolinearni sustav sila se može uravnotežiti tako da se umjesto rezultante
postavi sila istog iznosa, ali suprotnog smjera.
Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (FR=0), tj, kraj zadnje sile bi se poklopio s
početkom prve.   
F1 F2 F3
- neuravnoteženi sustav
 (postoji rezultanta)
FR
  
F1 F2 F3
- uravnoteženi sustav

(ne postoji vektor
F4 rezultante, FR=0)
Sustav kolinearnih sila je u ravnoteži n

ako je zbroj svih njegovih komponenti FR   Fi  0
jednak nuli (tada je i FR=0). i 1
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 34
zadatak 4., a i b
zadatak 5., a i b
Komplanarno-konkurentni sustav sila
- uvod
Sustav sila čiji pravci djelovanja se sijeku u jednoj točki, a nalaze se u istoj ravnini
naziva se komplanarno-konkurentni sustav sila.
Rezultanta takvog sustava se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
Primjeri komplanarno - konkurentnog sustava:
-dvije sile istog hvatišta -dvije sile različitog hvatišta -sustav sila
- 2 sile istog hvatišta - grafički postupak
Rezultanta dvije sile istog hvatišta se grafički može odrediti pomoću

pravila paralelograma i pravila trokuta.
Paralelogram sila
Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.



FR
F2
  
FR  F1  F2

F1
FR  FR  M F
Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma.
Paralelogram sila
Primjer:
  90   90   90
Što je kut () između komponenata veći to je rezultanta manja.

Trokut sila
Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.
FR

F2
  
FR  F1  F2
FR  FR  M F

F1
Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.

Trokut sila
Primjer:
Trokut sila
Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh druge.
 
F2 FR
  

F1 FR  F1  F2
FR  FR  M F
Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.

Trokut sila
Primjer:
Trokut sila
Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.

Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut
Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

nemaju isti smisao obilaženja.
Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.

- 2 sile istog hvatišta - analitički postupak
Rezultanta se može dobiti primjenom kosinusovog i sinusovog poučka te
pomoću projekcija sila.
A) Kosinusov poučak
Koristi se ako su poznate obe komponente i kut između njih.
Kad je = 90° (pravokutan trokut) može se koristiti i Pitagorin poučak.
FR  F1  F2  2  F1  F2  cos 
2 2
FR  F1  F2  2  F1  F2  cos(180   )
2 2
B) Sinusov poučak se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u
trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.
SINUSOV POUČAK
sin  : sin  : sin   b : c : a

sin  b sin  c sin  b
  
sin  c sin  a sin  a
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
C) Metoda projekcije sila

F1x  F1  cos 1 F1 y  F1  sin 1
F2 x  F2  cos  2 F2 y  F2  sin  2
FRx  F1x  F2 x FRy  F1 y  F2 y
FR  FRx2  FRy2
FRy
tg R 
FRx
- 2 sile istog hvatišta
Primjer 1
Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafičkim i analitičkim postupkom
odredi položaj i veličinu rezultante. F1=400 N, F2=500 N, 1=35°, 2=330°
A) grafički - paralelogram sila
R 
F1

100 N F1  4cm 35°
MF 
1cm
 
 5cm 30°
F2 FR
100 N
FR  FR  M F  7,6cm   760 N

1cm F2
 R  358
Primjer 1
B) grafički - trokut sila
R 
F1
35°

F1  4cm 30°

100 N FR
MF  

1cm F2  5cm F2
100 N
FR  FR  M F  7,6cm   760 N
1cm
 R  358
- 2 sile istog hvatišta C) analitički - kosinusov poučak
Primjer 1 
F1 65°
115°

35° F2

FR  F1  F2  2  F1  F2  cos 65
2 2
FR
FR  400 2  500 2  2  400  500  0,423
FR  760,95 N
ili iz:
Kut rezultante R se može dobiti
FR  F1  F2  2  F1  F2  cos115
2 2
iz sinusovog poučka
- 2 sile istog hvatišta D) analitički - sinusov poučak
Primjer 1 
F1 65°
R 115°

35° δ F2
R'
sin  F 
 2 FR
sin 115  F R
F 500
sin   2 sin 115    0 ,906  0 ,5955
FR 760 ,95
  arcsin ( 0 ,5955 )  36 ,55 
 R'    35   1,55 
 R  360    R'  360   1,55   358 , 45 
E) analitički - projekcije sila
Primjer 1
F1x  F1  cos 1  400  cos 35  327,66 N
F2 x  F2  cos  2  500  cos 330  433 N

F1 y  F1  sin 1  400  sin 35  229,43 N
F2 y  F2  sin  2  500  sin 330  250 N
FRx  F1x  F2 x  760,66 N FR  FRx2  FRy2

FRy  F1 y  F2 y  20,57 N
FR  760,94 N
FRy 20,57
tg R    0,027  R  arctg (0,027)  1,55
FRx 760,66
Domaći zadatak:
zadatak 1
Radna bilježnica:
stranica 6 - zadatak 1
- 2 sile različitog hvatišta
Sile različitog hvatišta se dovedu u isto hvatište pomicanjem sile po pravcu

prema 2. načelu statike (sila je klizni vektor).
Primjer 1:
Kolotura dizalice opterećena je silama Fu = 4 kN i G = 3 kN.
Koliki je pritisak na ležaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom?
Kut između pravca sile Fu i vertikale je =30°.
Paralelogram sila
Primjer 1: - grafički postupak 1kN

MF 
1cm

Fu  4cm
G  3cm

1kN
FR  FR  M F  6,7cm   6,7 kN
1cm
  17
Trokut sila
Primjer 1: - grafički postupak 1kN

MF 
1cm

Fu  4cm
G  3cm
1kN
FR  FR  M F  6,7cm   6,7 kN
1cm
  17
- 2 sile različitog hvatišta Kosinusov poučak
Primjer 1: - analitički postupak

FR  Fu  G  2  Fu  G  cos 
2 2
FR  4 2  32  2  4  3  cos 30
FR  6,76kN
ili iz :
FR  Fu  G 2  2  Fu  G  cos 
2
  180   sin  F
Sinusov poučak  u
sin  FR
  150
Fu 4
sin   sin    sin 150  0 , 295
FR 6 , 76
  arcsin 0 , 295  17 ,16 
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 39
zadatak 2
Radna bilježnica:
stranica 9
zadatak 4.
- ravnoteža 3 sile
  
FR  G  Fu
Sile FR i Fs su jednake po iznosu,

ali suprotnog smjera
 
Fs   FR
- ravnoteža 3 sile
otvoreni
trokut sila
zatvoreni
trokut sila
- ravnoteža 3 sile
Tri sile su u ravnoteži kada:
1. se sve tri sile sijeku u jednoj točci

2. sile čine zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

imaju isti smisao obilaženja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i

rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
- ravnoteža 3 sile
Primjer 1
Na čvornom limu spojena su dva štapa u kojima djeluju sile F1=300N i F2=200N.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi položaj trećeg štapa u odnosu na prvi i
silu F3 koja mora djelovati u tom štapu da bi konstrukcija bila u ravnoteži.
- ravnoteža 3 sile

Primjer 1 100 N F1  3cm

a) Grafički postupak
MF 
1cm 
F2  2cm

F1
 120°
F3

3 F2 100 N
F3  F3  M F  2,5cm   250 N
1cm
3=140°
Kosinusov poučak
- ravnoteža 3 sile
F3  F1  F2  2  F1  F2  cos120
2 2
Primjer 1
b) Analitički postupak
F3  300 2  200 2  2  300  200  (0,5)
F3  264,57 N
ili iz :
F3  F1  F2  2  F1  F2  cos 60
2 2
sin  F3
Sinusov poučak 
sin  F1
F1 300
sin   sin    sin 60   0 ,98197
F3 264 ,57
  arcsin 0 ,98197  79 ,1 
 3      79 ,1   60   3  139 ,1 
- ravnoteža 3 sile
Domaći zadatak:
zadatak 1. (a,b i c)
Radna bilježnica:
stranica 10 zadatak 5
Rastavljanje sile na 2 komponente
Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo
njene komponente.
Primjer A:
Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F1 i F2
U grafičkom postupku koristimo

trokut sila ili paralelogram sila
U analitičkom postupku koristimo

najčešće sinusov poučak za trokut koji
tvore rezultanta i njene komponente.
Primjer B:
Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F1 i F2 kojima je
poznata veličina, ali se traže pravci djelovanja.

10 N
Primjer 1
Treba odrediti silu u užetima AB i AC koja
MF 
1cm
G  2,5cm
drže svjetiljku težine 25N, ako uže
s horizontalom zatvara kuteve od 15°.
G = 25 N 
α1= α2 =15°
F1
 F2
G
10 N
F1  F2  F1, 2  M F  4,8cm 
1cm
F1  F2  48 N
G = 25 N
α1= α1 =15°
Primjer 1
sin  G

sin  F1
sin   F1  sin   G
  1   2  30 sin   G sin 75   25
F1  
      180 sin  sin 30 
F1  48 ,3 N
180  
  75
2 F2  F1  48 ,3 N
Primjer 2
O vertikalni zid oslanja se kugla obješena o uže
AC. Uže zatvara kut od 30° prema zidu, a težina
kugle je 600 N.
Treba odrediti silu u užetu i pritisak kugle o zid.
200 N
MF 
1cm 
 FA
G  3cm 200 N
FB  FB  M F  1,7cm 
200 N 1cm
FA  FA  M F  3,4cm 
1cm 
FB  340 N
G
FA  680 N 
FB
Rastavljanje sile na 2 komponente Za pravokutan trokut vrijedi:
Primjer 2 FB
tg  
b) Analitički postupak G
FB  G  tg   600  tg 30 
FB  346 , 2 N
Silu FA možemo izračunati npr. iz kosinusa kuta α,
ili iz Pitagorinog poučka.
G G 600
cos   FA  
FA cos  cos 30 
F A  692 ,8 N
  30
  180  (90   )
FA  G 2  FB2  600 2  346 , 2 2
  60
F A  692 , 7 N
Primjer 3
Teret od 500 N učvršćen je pomoću dva
čelična štapa. Grafičkim i analitičkim
postupkom odredi sile u štapovima AB i BC

F1
100 N
MF  
1cm F2
100 N
 F1  F1  M F  2,5cm 
G  5cm 1cm
F1  250 N
100 N
F2  F2  M F  4,35cm 

G 1cm
F2  435 N
Primjer 3 Za pravokutan trokut vrijedi:
F1
b) Analitički postupak sin 30  
G
F1  G  sin 30   500  0 ,5
F1  250 N
F2
cos 30  
G
F2  G  cos 30   500  0 ,866
F2  433 N
Primjer 4
Teret težine 50 N obješen je žicom o zid i strop.
Odredi sile u žicama AB i AC.
F1
10 N
MF 
1cm

G  5 cm G
 
F2
10 N
10 N F2  F2  M F  2,5cm 
F1  F1  M F  3,6cm  1cm
1cm
F1  36 N F2  25 N
Primjer 4 sin 45  F
 1
sin 105  G
sin 105   F1  sin 45   G
G  sin 45  50  sin 45 
F1  
sin 105  sin 105 
F1  36 , 6 N
sin 30  F G  sin 30  50  sin 30 

 2 F2  
sin 105  G sin 105  sin 105 
sin 105   F2  sin 30   G F2  25 ,9 N

Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 53-55
zadatak 1., 3.,4., 6.
Radna bilježnica:
stranica 19
zadatak 2.
Sastavljanje sustava sila
Rezultanta sustava sila se određuje grafički pomoću poligona sila, a analitički

metodom projekcije sila.
A) GRAFIČKI POSTUPAK
Poligon sila
Plan položaja sila

 F3
F4
FR

F2
R
F1
Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.

F1x  F1  cos 1 F1 y  F1  sin 1
B) ANALITIČKI POSTUPAK
F2 x  F2  cos  2 F2 y  F2  sin  2
Metoda projekcije sila
F3 x  F3  cos  3 F3 y  F3  sin  3
F4 x  F4  cos  4 F4 y  F4  sin  4
FRx  F1x  F2 x  ...  Fnx FRy  F1 y  F2 y  ...  Fny

n n
FRx   Fix FRy   Fiy
i 1 i 1
FR  FRx2  FRy2
FRy
tg R 
FRx
Sastavljanje sustava sila 100 N
MF 
Primjer 1 1cm
Na materijalnu točku A djeluje sustav sila.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi Poligon sila
veličinu rezultante i njen pravac.
F1 = 200 N α1 = 45° 
F2 = 250 N α2 = 150° F2
F3 = 150 N α3 = 270° 
F3
a) Grafički
Plan položaja sila 
F1
R

FR
FR
100 N
FR  FR  M F  1,4cm 
1cm
FR  140 N
 R  122
Sastavljanje sustava sila F1x  F1  cos 1  200  cos 45  141,4 N
Primjer 1
F1 = 200 N α1 = 45° F2 x  F2  cos  2  250  cos150  216.5 N
F2 = 250 N α2 = 150°
F3 = 150 N α3 = 270° F3 x  F3  cos  3  150  cos 270  0 N
b) Analitički
F1 y  F1  sin 1  200  sin 45  141,4 N
F2 y  F2  sin  2  250  sin 150  125 N

F3 y  F3  sin  3  150  sin 270  150 N
FRx  F1x  F2 x  F3 x  141,4  216,5  0
FRx  75,1 N
FRy  F1 y  F2 y  F3 y  141,4  125  150
FRy  116,4 N
Primjer 1 FRx  75,1 N FRy  116,4 N
F1 = 200 N α1 = 45°
F2 = 250 N α2 = 150°
F3 = 150 N α3 = 270° FR  FRx2  FRy2  75,12  116,4 2
b) Analitički
FR  138,2 N
FRy
116,4
tg 
'
R   1,54
FRx 75,1
 R'  57,2
 R  180   R'  180  57,2
 R  122,8
Sastavljanje sustava sila 100 N
Primjer 2 MF 
Na materijalnu točku A djeluje sustav sila. 1cm
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
silu koja će uravnotežiti sustav Poligon sila
F1 = 300 N α1 = 30°
F2 = 250 N α2 = 180° 
F3 = 400 N α3 = 225° F2
F4 = 200 N α4 = 300°

a) Grafički F1
Plan položaja sila 

F3 F5

F5

5
F4
100 N
F5  F5  M F  3,5cm 
1cm
F5  350 N  5  60 
Sastavljanje sustava sila F1x  F1  cos 1  300  cos 30  259,8 N
Primjer 2
F1 = 300 N α1 = 30°
F2 x  F2  cos  2  250  cos180  250 N
F2 = 250 N α2 = 180° F3 x  F3  cos  3  400  cos 225  282,8 N
F3 = 400 N α3 = 225° F4 x  F4  cos  4  200  cos 300  100 N
F4 = 200 N α4 = 300°
F1 y  F1  sin 1  230  sin 30  150 N
b) Analitički
F2 y  F2  sin  2  250  sin 180  125 N
F3 y  F3  sin  3  400  sin 225  282,8 N
F4 y  F4  sin  4  200  sin 300  173,2 N
FRx  F1x  F2 x  F3 x  F4 x
FRx  173 N
FRy  F1 y  F2 y  F3 y  F4 y
FRy  306 N
Primjer 2 FRx  173 N FRy  306 N
F1 = 300 N α1 = 30°
F2 = 250 N α2 = 180°
F3 = 400 N α3 = 225° FR  FRx2  FRy2  1732  306 2
F4 = 200 N α4 = 300°
b) Analitički FR  351,5 N F5  FR  351,5 N
FRy 306
tg R    1,76878
FRx 173
 R  60,5
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 72-73
zadatak 4., 6.
Radna bilježnica:
stranica 16
zadatak 4.
Statički moment sile
Statički moment sile (moment sile) s obzirom na neku točku je

umnožak veličine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane točke.
Krak sile je najkraća udaljenost pravca sile do točke rotacije

(tj. okomica iz točke na pravac sile)
M  F  l [Nm]
Moment izaziva rotaciju tijela

oko točke pa kažemo da je moment
zakretno djelovanje sile.
Veća sila i veći krak daju veći moment.
Moment je jednak nuli ako uopće

nema sile ili ako nema kraka (tj. kad pravac
sile prolazi kroz promatranu točku).
Statički moment sile može biti pozitivan i negativan.
Moment je pozitivan ako nastoji izazvati rotaciju

u smjeru kazaljke na satu. +
Moment je negativan ako nastoji izazvati rotaciju -
suprotno od smjera kazaljke na satu.
(Ova pravila su utvrđena dogovorom, a može se uzeti i obrnuto)
pozitivan moment negativan moment

Primjer 1
Koliki je statički moment sile koja djeluje na ručicu zglobno vezanu u točki A
prema slici, ako je zadana sila od 250 N, a njen krak iznosi 30 cm?
M  F  l [Nm]
M  250  30  7500 [ Ncm]
M  75 [ Nm]
Moment je negativan jer rotira ručicu suprotno od

smjera kazaljke na satu.
Primjer 2
Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30° prema slici.
Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm.
1. način
(odrediti krak sile )
l
sin    l  a  sin 
a
l  50  sin 30
l  25 cm
M A  F  l  300  25
M A  7500 [ Ncm]
M A  75 [ Nm]
Primjer 2
Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30° prema slici.
Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm
2. način
(odrediti silu koja djeluje na kraku a)
M A  Fy  a
Fy
sin    Fy  F  sin 
F
Fy  300  sin 30
Sila F se može rastaviti na 2 komponente, Fx i Fy. Fy  150 N

Komponenta Fx ne stvara moment oko točke A
jer njen pravac prolazi kroz tu točku. M A  150  50  7500 [ Ncm]
Komponenta Fy je okomita na polugu pa tvori
moment na kraku a.
M A  75 [ Nm]
Primjer 3
Na momentnom ključu je podešen iznos momenta 1,2 Nm. Kolikom silom treba
djelovati na kraj ključa da bi se dobio podešeni moment ako je duljina ručice 50 cm?
Mo  F a
Mo
F 
a
1,2
F 
0,5
F  2,4 N
Primjer 4
Kolika smije biti dužina konzole prema slici ako maksimalni moment u točki A
smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2,5 kN.
M A  Gy  l
MA
l 
Gy
10
l 
2,165
G y  G  sin 60
l  4,62 m
G y  2,5  0,866
G y  2,165 kN
Primjer 5
Koliki je statički moment sile F=450 N u odnosu na os z, ako je promjer kola 35 cm,
a sila djeluje pod kutem 45° u odnosu na vertikalu, a u ravnini paralelnoj s osi z?
Silu F projiciramo na ravninu koja

je okomita na os z i dobijemo
komponentu F·cos45°.
Ta komponenta na kraku d/2 čini
moment oko osi z
d
M z  F  cos 45 
2
35
M z  450  0,707 
2
Komponenta F·sin45° je paralelna M z  5567,6 Ncm
sa osi z i ne vrši moment oko nje.
M z  55,68 Nm
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna bilježnica:
stranica 26 - pročitati
Par ili spreg sila
Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veličini, paralelnih pravaca i suprotnog smjera.
Spreg sila proizvodi rotaciju,

tj. djeluje kao moment.
Par ili spreg sila se javlja kod upravljača vozila, ručnog narezivanja navoja,
ručnih navojnih preša i slično.
Par ili spreg sila

Moment sila oko točke A:
M A   F  l  F  (l  a )
M A  F  l  F  l  F  a
M  F  a
Moment para sila ovisi o veličini jedne sile i razmaku između njih,
a ne ovisi o položaju točke za koju se računa.
Par ili spreg sila
Spreg sila može biti pozitivan i negativan.

+
Pozitivan je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.
Negativan je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na

-
satu.
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna bilježnica:
stranica 26 - pročitati
Momentno pravilo
Momentno pravilo (Varignonov poučak) glasi:
Moment rezultante sila s obzirom na neku točku jednak je algebarskom zbroju

momenata koje čine komponente te sile za istu točku.
Primjer za dvije sile M R  M1  M 2
FR  r  F1  r1  F2  r2
Općenito za bilo koji broj sila:

n
FR  a   Fi  ri
i 1
n
M R   M i  M 1  M 2  ...  M n
i 1
Momentno pravilo
Primjer 1
Na rešetkastu konstrukciju djeluju sile F1= 100 N, F2 = 200 N i F3 = 300 N.
Odredi ukupni moment svih sila za točku B.
Duljine krakova
l1  2 m
l2  2 2  2 2  2,82 m
l3  4 m
M RB  M 1  M 2  M 3
M RB  F1  l1  F2  l2  F3  l3
M RB  100  2  200  2,82  300  4
M RB  836 Nm
Momentno pravilo
Primjer 2
Na polugu prema slici djeluje vlastita težina G=50 N u težištu T i sila F=400 N u
točki A. Koliki je ukupni moment okretanja za točku O, ako je a=100 mm i b=300 mm?
Duljine krakova
l1
cos 30   l1  a  cos 30
a
l1  100  0,866  86,6 mm
l2
sin 30   l2  (a  b)  sin 30
ab
l2  (100  300)  0,5  200 mm
M RO  M 1  M 2  G  l1  F  l2
M RO  50  86,6  400  200
M RO  75670 Nmm M RO  75,67 Nm
Momentno pravilo
Primjer 3
Na homogenu kvadratnu ploču ABCD djeluju sile F1=200 N i F2=200 N.
Odredi veličinu momenta rezultante s obzirom na točke A, B, C i D.
za točku B
M RB   F1  0  F2  0 M RB  0 Nm
za točku C
M RC   F1  a  F2  0
M RC  200  4 M RC  800 Nm
M R  M1  M 2
za točku D
za točku A
M RD   F1  a  F2  a
M RA  F1  0  F2  a
M RD  200  4  200  4
M  200  4
A
R
M  800 Nm
A M RD  1600 Nm
R
Momentno pravilo
Primjer 4
Na rešetkasti nosač djeluju sile F1= 300 N, F2 = 90 N, F3 = 540 N i F4=600 N.
Odredi rezultirajuće momente za točke A i D.
za točku D
M RD  M 1  M 2  M 4
M RD  F1 1,5  F2  4,5  F4 1,5
za točku A M RD  300 1,5  90  4,5  600 1,5

M RA  M 1  M 4  F1 1,5  F4  3
M RD  945 Nm
M RA  300 1,5  600  3
M RA  1350 Nm
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 84 i 85
zadatak 3., 5. i 6.
Radna bilježnica:
stranica 29
zadatak 2.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Komplanarno - paralelni sustav sila čine sile koje su međusobno paralelne.
-dvije sile -više sila
Rezultanta paralelnih sila i njen položaj se može odrediti:
a) grafički
- metodom lančanog (verižnog) poligona sila
b) analitički
- zbrajanjem sila (za određivanje veličine rezultante) i primjenom
momentnog pravila (za određivanje položaja rezultante)
Komplanarno-paralelni sustav sila 200 N
ML 
1m
MF 
1cm 1cm
Dvije paralelne sile
Primjer 1 FR  FR  M F  5cm 
200 N
Na materijalno tijelo u točkama A i B djeluju sile 1cm
F1= 600 N i F2= 400 N. Grafičkim i analitičkim
FR  1000 N
postupkom odredi veličinu i položaj rezultante,
ako je l=2,5 m. aR  aR  M L  1cm 
1m
a) Grafički postupak 1cm
aR  1 m
plan položaja sila
1
lančani (verižni) poligon sila

1 2 F1 2 P - polna točka
3

3 F2 One dvije polne zrake koje u


FR lančanom poligonu omeđuju

aR neku silu, sijeku se na pravcu

FR te sile u planu položaja sila.

Dvije paralelne sile Veličina rezultante
Primjer 1 FR  F1  F2  600  400
F1 = 600N FR  1000 N
F2 = 400 N
l = 2,5 m
Položaj rezultante u odnosu na točku A
b) Analitički postupak (iz momentnog pravila za točku A)
M R  M1  M 2
FR  aR  F2  l
F2  l 400  2,5
aR   aR  1 m
FR 1000
Rezultanta dvije paralelne sile je

aR  jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
FR između sila i to bliže većoj sili.
Komplanarno-paralelni sustav sila 100 N 10cm
MF  ML 
Dvije antiparalelne sile 1cm 1cm
Primjer 2
Na tijelo u točkama A i B djeluju sile F1=150N i 100 N
FR  FR  M F  1,5cm 
F2= -300 N na udaljenosti l =25 cm. 1cm
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
veličinu i položaj rezultante. FR  150 N
 10cm
F1 aR  aR  M L  5cm 
2 1cm

F1 aR  50 cm
aR
1
P
1
2

3
3 F2
 
FR FR

One dvije polne zrake koje u
F2 lančanom poligonu omeđuju
neku silu, sijeku se na pravcu
te sile u planu položaja sila.
Dvije antiparalelne sile Veličina rezultante
Primjer 2
FR  F1  F2  150  (300)
F1 = 150N
F2 = -300 N
FR  150 N
l = 25 cm
b) Analitički postupak (iz momentnog pravila za točku A)
M R  M1  M 2

F1 l
aR
FR  aR  F2  l
A F2  l 300  25 a R  50 cm
aR  
FR 150

FR

F2 Rezultanta dvije antiparalelne sile je

jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izvan sila i to sa strane veće sile.
Komplanarno-paralelni sustav sila MF 
1kN
ML 
2m
1cm 1cm
Sustav paralelnih sila
1kN
Primjer 3 FR  FR  M F  9cm 
1cm
Na gredu prema slici AB djeluju sile F1=2kN,
F2=4 kN, F3=1,5 kN i F4=1,5 kN. FR  9 kN
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi aR  aR  M L  3,2cm 
2m
veličinu i položaj rezultante. 1cm
a) Grafički postupak aR  6,4 m

F1 1
 P
F2 3
aR

4
1 4 F3 5
2 3 
 F4
5 FR
Dvije polne zrake koje u lančanom


FR poligonu omeđuju neku silu, sijeku se

na pravcu te sile u planu položaja sila.
Veličina rezultante
Više paralelnih sila
Primjer 3 FR  F1  F2  F3  F4  2  4  1,5  1,5
F1= 2¸kN
F2= 4 kN
FR  9 kN
F3= 1,5 kN
F4= 1,5 kN.
(iz momentnog pravila za točku A)
M R  M1  M 2  M 3  M 4
FR  a R  F1  2  F2  5  F3  9  F4 13
F1  2  F2  5  F3  9  F4 13
aR 
FR
2  2  4  5  1,5  9  1,5 13
aR 
9
a R  6,33 m
4. proizvoljno odrediti polnu točku P
PONAVLJANJE
Postupak izrade lančanog poligona 5. povući polne zrake iz polne točke do
hvatišta i vrhova sila koje tvore poligon
1. nacrtati sile u mjerilu u planu položaja sila
6. preslikati polne zrake paralelno na
2. sa strane crtati poligon sila plan položaja sila
3. odrediti rezultatnu lančani (verižni)
poligon sila 7. ucrtati položaj rezultante
plan položaja sila kroz sjecište prve i zadnje
1 zrake, izmjeriti aR

1 2 F1 2
3

3 F2

FR One dvije polne zrake koje u lančanom

aR poligonu omeđuju neku silu, sijeku se

na pravcu te sile u planu položaja sila.
FR
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 120
zadatak 6. i 7b.
Radna bilježnica:
stranica 30, zadatak 3
Komplanarno-paralelni sustav sila 2kN
ML 
2m
MF 
1cm 1cm
Rastavljanje paralelnih sila
2kN
Primjer 1 F1  F1  M F  1,5cm 
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se 1cm
pritisci javljaju u osloncima A i B? F1  3 kN
a) Grafički postupak F2  F2  M F  1cm 
2kN
1cm
plan F2  2 kN
položaja sila
1
lančani (verižni)
poligon sila
F1 P
z
z  2
1  F
2 F2
One dvije polne zrake koje u lančanom

poligonu omeđuju neku silu, sijeku se na
z - zaključnica
pravcu te sile u planu položaja sila.
Rastavljanje paralelnih sila Veličina sile F (rezultante)
Primjer 1
1) F  F1  F2
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
Moment rezultante s obzirom na točku A
M R  M1  M 2
2) F  4  F2 10
F 4
5 4
F2  
10 10
F2  2 kN
Iz 1) F1  F  F2  5  2
F1  3 kN
ML 
1m
MF 
1cm 1cm
100 N
Primjer 2 F1  F1  M F  4,7cm 
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci 1cm
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako F1  470 N
je težina same daske GD=100N? 100 N
F2  F2  M F  2,3cm 
F2  230 N
F1  P
G T z
2
z 3

3 F2

1 G D
2
Rastavljanje paralelnih sila Veličina rezultante
Primjer 2
1) GT  GD  F1  F2
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je težina same daske GD=100N? Moment rezultante s obzirom na točku A
2) GT 1,5  GD  2,5  F2  5
GT 1,5  GD  2,5
F2 
5
600 1,5  100  2,5
F2 
5
F2  230 N
Iz 1) F1  GT  GD  F2  600  100  230
F1  470 N
ML 
1m
MF 
1cm 1cm
100 N
Primjer 3 F1  F1  M F  5,2cm 
Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije 1cm
komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2. F1  520 N
a) Grafički postupak F2  F2  M F  2,2cm 
100 N
1cm
F2  220 N
1
F P
2
2

1 F2
z z

F1
Rastavljanje paralelnih sila Veličina sile F (rezultante)
Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na
1)  F   F1  F2
Dvije komponente koje djeluju u
pravcima p1 i p2. Moment rezultante s obzirom na točku A
M R  M1  M 2
2) F 1,5  F2  2
F 1,5 300 1,5
F2  
2 2
F2  225 N
Iz 1) F1   F  F2  300  225
F1  525 N
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 129 zadatak 2.
zadatak 6.
Radna bilježnica:
stranica 45, zadatak 1.
Uvjeti ravnoteže
Da bi tijelo bilo u ravnoteži mora zadovoljiti uvjete ravnoteže.

Postoje grafički i analitički uvjeti ravnoteže.
Grafički uvjeti ravnoteže
Dvije sile su u ravnoteži kad su zadovoljeni uvjeti:

(prema 1. načelu statike)
- imaju isti modul (veličinu)

- suprotnog su smjera
- djeluju na istom pravcu
F1   F2
Uvjeti ravnoteže
Tri sile su u ravnoteži kad:
- se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj točki

- i kad tvore zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

imaju isti smisao obilaženja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i

rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
Uvjeti ravnoteže

poligon sila - zatvoren
Više sila (sustav sila) je u ravnoteži kad
- tvore zatvoren poligon sila

- tvore zatvoren lančani poligon sila
Da bi lančani poligon bio zatvoren

moraju se prva i zadnja polna
zraka poklapati.
Ako je zatvoren poligon

sila, a otvoren lančani
poligon, tijelo nije u
ravnoteži jer se javlja
moment koji rotira tijelo
lančani poligon sila - otvoren
Uvjeti ravnoteže
Analitički uvjeti ravnoteže
Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnoteži ako je

rezultanta sustava jednaka nuli.
FR  FRx2  FRy2  0
1 FRx   Fix  0 - algebarski zbroj projekcija na os x svih sila je jednak nuli

i 1
2 FRy   Fiy  0 - algebarski zbroj projekcija na os y svih sila je jednak nuli

i 1
Da bi opći sustav sila bio u ravnoteži mora i statički moment biti jednak nuli
n
3 M R   Mi  0 - algebarski zbroj momenata svih sila u odnosu na bilo
i 1 koju točku ravnine je jednak nuli
Uvjeti ravnoteže 1kN 30cm
MF  ML 
1cm 1cm
Primjer 1
Na vratilu se nalazi remenica težine
G=3,5 kN. Grafičkim i analitičkim postupkom
odredi reakcije u osloncima (ležajima) A i B.
a) Grafički postupak 1kN

FA  FA  M F  1,4cm 
1cm

FA 1 FA  1,4 kN
z

FB P
 2
z G
1
1kN
2 FB  FB  M F  2,1cm 
1cm
FB  2,1 kN
Uvjeti ravnoteže
Primjer 1
G=3,5 kN
n
3  i 0
M A
i 1
G  90  FB 150  0
G  90 3,5  90
FB  
n
1 F
i 1
ix 0 - nema sila u osi x 150 150
FB  2,1 kN
n
2 F
i 1
iy 0
Iz uvjeta 2:
FA  G  FB  0 FA  G  FB  3,5  2,1
FA  1,4 kN
Uvjeti ravnoteže 1000 N 1m
ML 
MF 
1cm 1cm
Primjer 2 1000 N
Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom FA  FA  M F  1,6cm 
1cm
osovina kotača 1 m. Kotači su opterećeni težinama
G1=2000 N i G2=1000 N. Grafičkim i analitičkim FA  1600 N
postupkom odredi reakcije u osloncima A i B.
1000 N
FB  FB  M F  1,4cm 
FB  1400 N

FA 1


FA FB 
G 1 P
z
2
 3
z
FB 
1 3 G 2
2
Uvjeti ravnoteže
Primjer 2
3 M A 0
G1=2000 N
G2=1000 N G1 1,5  G2  2,5  FB  4  0
G1 1,5  G2  2,5
FB 
4
2000 1,5  1000  2,5
FB 
4


FA FB FB  1375 N
Iz uvjeta 2:
1 F x 0 - nema sila u osi x
FA  G1  G2  FB
FA  2000  1000  1375
2 F y 0
FA  G1  G2  FB  0 FA  1625 N
Uvjeti ravnoteže
Domaći zadatak:
Udžbenik:
Radna bilježnica:
Uvjeti ravnoteže 200 N
ML 
1m
MF 
1cm 1cm
Primjer 3
200 N
Poluga AB je oslonjena u točki C i opterećena FC  FC  M F  3,5cm 
silama F1=200 N i F2=500 N. Grafičkim i analitičkim 1cm
postupkom odredi položaj oslonca C i reakciju u njemu. FC  700 N
Sila Fc je jednaka 1m
rezultanti sila F1 i F2, ali aC  aC  M L  4,3cm 
ima suprotan smjer.
aC  4,3 m
Fc 1

 F1
Fc 2
ac
P
2
1
3
3

F2
Uvjeti ravnoteže
Primjer 3
F1=200 N 2 M A 0
F2=500 N
b) Analitički postupak  FC  aC  F2  6  0
FC  aC  F2  6
F2  6
aC 
FC
500  6
aC 
700
1 F y 0
aC  4,28 m
 F1  FC  F2  0
FC  F1  F2  200  500
FC  700 N
Uvjeti ravnoteže
Primjer 5
Na polugu djeluju sile F1=200 N i F2=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve α=60°
i =45°. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac
C da bi poluga bila u ravnoteži, te smjer i veličinu reakcije u osloncu
100 N 1m
a) Grafički postupak MF  ML 
1cm 1cm

100 N

Fc FC  FC  M F  4cm 
F1 1cm
FC  400 N
ac
C 
F2
ac 
Fc
1m
aC  aC  M L  2,7cm 
1cm
aC  2,7 m
Sila Fc je jednaka
 C  106
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.
Uvjeti ravnoteže
Primjer 5 iz 1 FCx   F1x  F2 x

F1=200 N
F2=300 N FCx   F1  cos 60  F2  cos 45
b) Analitički postupak FCx  200  0,5  300  0,707
FCx  112,1 N
iz 2
FCy  F1 y  F2 y
FCy  F1  sin 60  F2  sin 45

1 F  0x  F1x  FCx  F2 x  0 FCy  200  0,866  300  0,707
2 F  0y
 F1 y  FCy  F2 y  0 FCy  385,3 N
3 M  0 A  FCy  aC  F2 y  l  0
Uvjeti ravnoteže
Primjer 5 FC  Fcx2  Fcy2  112,12  385,32

F1=200 N
F2=300 N FC  401,3 N
F2 y  l 212,1  5
iz 3 aC  
FCy 385,3
aC  2,75 m
FCy 385,3
tg 
'
c   3,4371
FCx 112,1
3 M A 0  FCy  aC  F2 y  l  0  c'  73,8
FCx  112,1 N  c  180   c'  180  73,8

FCy  385,3 N  c  106,2
Uvjeti ravnoteže
Primjer 6
Kutna poluga može se okretati oko točke O. U točci A djeluje sila F1=500 N. Kolika
sila F2 treba djelovati u točci B da bi poluga bila u ravnoteži ako ona djeluje pod kutem
45° prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x?
200 N 200cm
a) Grafički postupak MF  ML 
 1cm 1cm
F2
200 N
 F2  F2  M F  2,4cm 
F1 1cm
F2  480 N

FR 200 N
FO  FR  FR  M F  4,5cm 
1cm
ao
FO  900 N

 O  68
FO
Sila FO je jednaka
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.
Uvjeti ravnoteže
F1  400 500  400
Primjer 6 iz 3 F2  
F1=500 N a 424,2
F2  471,5 N
a
sin 45 
OB iz 1 FOx  F2 x  F2  sin 45
a  sin 45  OB
FOx  471,5  0,707
a  0,707  600
FOx  333,35 N
a  424,2 cm
iz 2
FOy  F2 y  F1  F2 cos 45  F1
1 F  0x FOx  F2 x  0
FOy  471,5  0,707  500
2 F  0y
FOy  F2 y  F1  0
FOy  833.35 N
3 M  0 O F1  400  F2  a  0
Uvjeti ravnoteže
Primjer 6 FOx  333,35 N

F1=500 N
FOy  833.35 N
FO  FOx2  FOy2  333,352  833,352
FO  897,55 N
FOy 833,35
tg O  
FOx 333,35
tg O  2,499925
 O  arctg (2,499925)
 O  68,2
Uvjeti ravnoteže
Domaći zadatak:
Udžbenik:
Težišta
Tešište je točka u kojoj je sakupljena sva težina tijela.
Težište je središte (hvatište) sustava paralelnih sila kojima sila teže

djeluje na neko tijelo.
n
G   Gi
i 1
Težišta
 Težište može biti unutar tijela, ali i izvan njega.
 Tijelo oslonjeno u težištu je u ravnoteži.

Težišta Težišta osnovnih krivulja
Težište dužina
Težište jednostavne
dužine (štapa) se nalazi
u njegovom središtu.
Težišta
Težište jednostavnih homogenih ploha
Težište simetričnih ploha i profilnih nosača nalazi se u sjecištu njihovih

dijagonala ili na sjecištu osi simetrije.
Težišta

Težišta

Težišta

Težišta
Težište sastavljenih homogenih ploha
Težište sastavljene (složene) plohe se određuje tako

da se ona rastavi na jednostavne plohe
Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
Težišta
Koordinate težišta
Težište sastavljenih homogenih ploha
A1  x1  A2  x2
b) Analitički postupak x0 
A1  A2
A1  y1  A2  y2
y0 
A1  A2
Općenito za n ploha
n
A x i i
x0  i 1
A
n
A y i i
y0  i 1
A
Težišta
4r 44
Primjer 1 y0  
Analitičkim postupkom odredi 3 3
težište plohe prema slici.
y0  1,69 cm
x2  4  y0  4  1,69
x1  2 cm x2  5,69 cm
y1  5 cm y2  6 cm
Težišta
Primjer 1
Analitičkim postupkom odredi
A1  10  4
A1  40 cm 2
r 2 4 2 
A2  
2 2 A1  x1  A2  x2 40  2  25,12  5,69
x0  
A2  25,12 cm 2 A1  A2 65,12
x0  3,42 cm
A  A1  A2  40  25,12 A1  y1  A2  y2 40  5  25,12  6
y0  
A1  A2 65,12
A  65,12 cm 2
y0  5,38 cm
Težišta
Primjer 1
A1 = 40 cm2 A2= 25,12 cm2 A = 65,12 cm2
x1= 2 cm x2= 5,69 cm x0= 3,42 cm
y1= 5 cm y2= 6 cm y0= 5,38 cm

Težišta
Težište oslabljenih homogenih ploha
Težište oslabljene plohe se određuje slično kao i kod sastavljene plohe.

Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
Težišta
Težište oslabljenih homogenih ploha
A1  x1  A2  x2
b) Analitički postupak x0 
A1  A2
A1  y1  A2  y2
y0 
A1  A2
Općenito za n ploha
n
A x i i
x0  i 1
A
n
A y i i
y0  i 1
A
Težišta
Primjer 2
x1  20 cm x2  30 cm A  A1  A2  40  60  20  40
y1  30 cm y2  40 cm A  1600 cm 2
Težišta
Primjer 2
A1  x1  A2  x2 2400  20  800  30
x0  
A1  A2 1600
x0  15 cm
A1  y1  A2  y2 2400  30  800  40
y0  
A1  A2 1600
y0  25 cm
Težišta
Primjer 2
A1 = 2400 cm2 A2= 800 cm2 A = 1600 cm2
x1= 20 cm x2= 30 cm x0= 15 cm
y1= 30 cm y2= 40 cm y0= 25 cm

Težišta
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 171
zadatak 1.(1. i 8.)
stranica 177
zadatak 1.(2.)
Radna bilježnica:
stranica 77, zadatak 1a.
Težišta
Težište pravilnih geometrijskih tijela
paralelopiped piramida stožac

Težišta
Težište pravilnih geometrijskih tijela
valjak prizma kosa prizma

Težišta
Težište složenog homogenog tijela Koordinate težišta
V1  x1  V2  x2  V3  x3  V4  x4  V5  x5
x0 
V1  V2  V3  V4  V5
V  x i i
x0  i 1
V
n
V  y i i
y0  i 1
V
n
V  z i i
z0  i 1
V
Težišta
Težište složenog homogenog tijela
Primjer
Odredi koordinatu zo težišta čelične
zakovice, ako su njene dimenzije u
mm prema slici.
Volumen tijela
V1  r 2    h  12,52    35
V1  17171,9 mm3 V  V1  V2  17171,9  16755,2
1 4r 3 1 4  203   V  33927,1 mm3

V2    
2 3 2 3
V2  16755,2 mm3
Težišta
Težište složenog homogenog tijela
Primjer
Težište polukugle (polukruga)
4r 4  20
y0  
3 3
V1  z1  V2  z 2
y0  8,49 mm z0 
V1  V2
Ukupne koordinate težišta 17171,9 17,5  16755,2  43,49

35 z0 
z1   17,5 mm 33927,1
2
z 2  35  y0  43,49 mm z0  30,3 mm
Pappus-Guldinova pravila
Ova pravila služe za izračunavanje površine i volumena rotacijskih tijela.

Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke površine oko zadane osi.
Prvo Pappus-Guldinovo pravilo
Površina plohe koja nastaje rotacijom neke dužine

oko zadane osi izračunava se tako da se duljina
dužine pomnoži s opsegom kružnice koju opiše
njeno težište.
A  l  2  x0
Drugo Pappus-Guldinovo pravilo
Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe

oko zadane osi jednak je umnošku površine te V  A  2  x0
plohe i opsega kružnice koju opiše njeno težište.
Pappus-Guldinova pravila Volumen kugle
Primjer 1
Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug. V  Ap  2  x0
Kolika je površina, volumen i težina kugle, ako je
specifična težina γ=78 N/dm3? r 2   60 2  
Ap  
O d 2 2
l   60  
2 2 Ap  5652 cm 2
l  188,4 cm
V  5652  2  38,22
2r 2  60
x0   V  1356602 cm3
 
x0  38,22 cm Težina kugle
G  V    1356,6  78
Površina kugle A  188,4  2  38,22
A  l  2  x0 A  45220 cm 2 G  105815 N
Koordinate težišta pojedinih ploha
Primjer 2
Izračunaj težinu zamašnjaka koji nastaje x1  80 cm
rotacijom plohe prema slici oko osi z
ako je specifična težina materijala γ=73 N/dm3. x2  60 cm
Dimenzije su u cm.
x3  25 cm
Površine ploha
A1  20  40  800 cm 2
A2  30  20  600 cm 2
A3  50  20  1000 cm 2
Ukupna površina
A  A1  A2  A3  800  600  1000

A  2400 cm 2  24 dm 2
Pappus-Guldinova pravila Koordinate težišta
Primjer 2 A1  x1  A2  x2  A3  x3
x0 
A1  A2  A3
8  8  6  6  10  2,5
x0 
24
x0  5,2 dm
Volumen tijela (2. Pappus Guldinovo pravilo)
V  A  2  x0  24  2    5,2
V  783,7 dm 3
Težina tijela
G  V    783,7  73
G  57210,1 N
Težišta
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 191 zadatak 1.(1)
Statička stabilnost
Vrste ravnoteže
Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj točki, ono će biti u ravnoteži samo onda ako
je ta točka u težištu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo težište.
a) Stabilna ravnoteža
Kad se pomaknuto tijelo vraća u prvobitan

položaj ono je u stabilnoj ravnoteži.
Stabilna ravnoteža nastaje kada je težište
tijela ispod oslonca.
Vrste ravnoteže
b) Labilna ravnoteža c) Indiferentna ravnoteža
Kad se pomaknuto tijelo ne vraća u Kad tijelo ostaje u pomaknutom položaju

prvobitan položaj ono je u labilnoj ono je u indiferentnoj ravnoteži. Ona
ravnoteži. Labilna ravnoteža nastaje nastaje kada je težište tijela u osloncu.
kada je težište tijela iznad oslonca.
Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnoteži da bi se spriječilo prevrtanje.
Uvjeti stabilne ravnoteže:
stabilna ravnoteža labilna ravnoteža

prevrtanje
1. tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri točke koje

nisu na istom pravcu
2. težište tijela mora biti unutar podnožne plohe
Moment prevrtanja
M p  F  a [Nm]
Moment stabilnosti
M s  G  b [Nm]
točka
prevrtanja
Ms  M p
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
Ms
   1,5 do 2
Mp
Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnoteži
moment stabilnosti mora biti veći od
momenta prevrtanja. M s    M p [Nm]
Moment prevrtanja
Primjer 1
M p  Fc  a  10000  0,7
Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna
sila od 10 000N. Koliki je njegov koeficijent
stabilnosti ako mu je ukupna težina 39,24 kN? M p  7000 Nm
Fc = 10000 N
G = 39240 N Moment stabilnosti
l
M s  G   39240 1
2
M s  39240 Nm
M s 39240
 
Mp 7000
  5,6
Primjer 2
Koliki je koeficijent stabilnosti brane
hidroelektane duljine 200 m poprečnog
presjeka prema slici. Sila pritiska vode
iznosi 500 MN, a specifična težina
betona je 10 kN/m3.
l =200 m
F = 500 MN
 = 10 kN/m3
x1  5 m
1
x   50  16,66 m
3
x2  10  x
x2  26,66 m
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
 = 10 kN/m3
Površine
A1  10  50  500 m 2
50  50
A2   1250 m 2
2
A  A1  A2  1750 m 2
A1  x1  A2  x2 500  5  1250  26,66

x0  
A1  A2 1750
x0  20,48 m
Primjer 2 m
00
l =200 m l=
2
F = 500 MN
 = 10 kN/m3
A
Težina brane
kN
G    V  10 3
 1750 m 2
 200m
m
G  3 500 000 kN
Moment stabilnosti (za točku A) Moment prevrtanja (za točku A)
M s  G  b  G  (60  x0 ) M p  F a
50
M s  3500  (60  20,48) M p  500 
2
M s  138 320 MNm M p  12 500 MNm
Primjer 2 m
00
l =200 m l=
2
F = 500 MN
 = 10 kN/m3
A
M s  138320 MNm
M p  12500 MNm
M s 138320
 
M p 12500
  11,07
Domaći zadatak:
Udžbenik:
Puni ravni nosači
Uvod
Nosač je dio konstrukcije koji prima i nosi neko opterećenje.

Nosač se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca.
Osovina nekog vozila kao nosač.
G - opterećenje
A i B - oslonci (ležaji)
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Nosači mogu biti:

a) prostorni - sile na nosač djeluju u prostoru
b) ravni - sile djeluju u jednoj ravnini
Vrste nosača prema konstrukciji:
a) puni
b) rešetkasti
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Vrste punih ravnih nosača prema obliku:
a) nosač s dva oslonca b) nosač s dva oslonca i

(prosta greda) jednim prepustom
c) nosač s dva oslonca i d) uklješteni nosač (konzola)

dva prepusta
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Vrste punih ravnih nosača prema opterećenju:
a) nosač opterećen pojedinačnim

silama (koncentrirano opterećenje)
b) nosač opterećen jednolikim

(kontinuiranim) opterećenjem q[N/m]
c) nosač kombinirano opterećen

Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Pokretan (pomičan) oslonac - ima dva stupnja slobode gibanja.

Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogućeg
pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile.
Nepomičan oslonac - ima jedan stupanj slobode gibanja.

Čvrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu
može biti u bilo kojem smjeru.
Uklještenje - ne dopušta nikakav pomak.

Reakcije u osloncu su sila i moment uklještenja.
Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Shematski prikaz oslonaca
Nosači mogu biti

Statički određeni - mogu se riješiti pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže.
Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najviše 3.
Statički neodređeni nosači - ne mogu se rješiti pomoću uvjeta ravnoteže.

Ukupni broj reakcija je veći od 3.
Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Primjer proste grede opterećen kosom silom
Oslonac A
- nepomičan, reakcija je
kosa. Dobije se iz uvjeta
ravnoteže 3 sile.
Oslonac B
- pomičan, reakcija je
okomita na podlogu.
Puni ravni nosači
Rješavanje nosača
Cilj rješavanja nosača je određivanje njegovih dimenzija (tzv. dimenzioniranje).

Da bi se nosač mogao dimenzionirati najprije treba odrediti:
a) reakcije u osloncima
b) najveći moment savijanja (mjesto opasnog presjeka)
c) poprečne sile
d) uzdužne sile
Nosači se rješavaju grafički i analitički.
Pri grafičkom rješavanju treba nacrtati:
a) dijagram momenata savijanja

b) dijagram poprečnih sila
c) dijagram uzdužnih sila
Analitičko rješavanje nosača se vrši pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže:
1 F x 0 2 F y 0 3 M 0
Puni ravni nosači
Rješavanje nosača
Primjer nosača
rješenog grafičkim
postupkom
Puni ravni nosači
Primjer 1
Zadano je vratilo s dvije remenice. Treba riješiti nosač grafičkim i analitičkim
postupkom. Težine remenica su G1=100 N i G2=500 N.
100 N
MF 
1cm
1m
ML 
1cm
Primjer 1 100 N 1m
MF  ML 
a) Grafički postupak 1cm 1cm
100 N
FA  FA  M F  1,6cm  FA  160 N
1cm
100 N FB  440 N
FB  FB  M F  4,4cm 
1cm
H=3,7cm
z 1

1 3 FA

2 F 1
P
2
z P'
FB
3
+ 
F 2
Primjer 1 Momenti savijanja
y1  0.85 cm y2  1,2 cm
M s1  y1  H  M F  M L
100 N 1m
M s1  0,85cm  3,7cm  
Opasni 1cm 1cm
presjek M s1  314,5 Nm
M s 2  y2  H  M F  M L
100 N 1m
M s2  1,2cm  3,7cm  
Dijagram momenata savijanja 1cm 1cm
M s2  444 Nm
M s max  M s 2  444 Nm
Primjer 1 F1=100 N F2=500 N FA=160 N FB=440 N
Poprečne sile
I. polje
100 N
Q1  y1  M F  1,6cm 
1cm
I. Q1  160 N

 F1 II.
FA + II. polje
+ III.
100 N

Q2  y2  M F  0,6cm 
- FB 1cm
Q2  60 N
Dijagram poprečnih
III. polje
sila D(Q) 100 N

F2
Q3  y3  M F  4,4cm 
1cm
Q3  440 N
Primjer 1
1. odrediti reakcije u osloncima

2. ispraviti lančani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uočiti opasni presjek
5. odrediti poprečne sile
6. odrediti uzdužne sile
Na mjestu maksimalnog
momenta poprečne sile
mijenjaju smjer (predznak).
Primjer 1 iz 3
F1  2  F2  4  FB  5
F1  2  F2  4 100  2  500  4
FB  
5 5
FB  440 N
iz 2
1. Reakcije u osloncima
FA  F1  F2  FB
1 F x 0 - nema sila u osi x FA  100  500  440
FA  160 N
2 F y  0  FA  F1  F2  FB  0
3 M A  0  F1  2  F2  4  FB  5  0
Primjer 1
b) Analitički postupak 2. Momenti savijanja
Presjek 1
Nosač uklještimo na mjestu 1
M s1  FA  2m
M s1  160 N  2m
M s1  320 Nm
Primjer 1
b) Analitički postupak Presjek 2
M s 2  FA  4  F1  2
M s 2  160  4  100  2
M s 2  440 Nm
S desne strane
s lijeva
M s 2   FB 1  440 Nm
Kod promatranja s desne strane

s desna momenti su suprotnog predznaka.
M s 2  440 Nm
Primjer 1
3. Poprečne sile
I. polje
Q1  FA
Q1  160 N
II. polje
Q2  FA  F1  160  100
Q2  60 N
III. polje
Q3  FA  F1  F2  160  100  500
Q3  440 N
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 233 -236

zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.
Puni ravni nosači
Primjer 2
Prosta greda duljine l = 5 m opterećena je po cijeloj dužini specifičnim
opterećenjem q = 1000 N/m. Treba riješiti nosač grafičkim i analitičkim postupkom
1kN
MF 
1cm
1m
ML 
1cm
Fq  q  l  1000  5
Fq  5 kN
Primjer 2 1. Reakcije u osloncima
1kN 1m
MF  ML 
1cm 1cm
1kN
FA  FA  M F  2,5cm  FA  2,5 kN
1cm
1kN
FB  FB  M F  2,5cm  FB  2,5 kN
1cm
H=3cm
FA 1
z
z P
1
2

FB 2

F q
Primjer 2 2. Momenti savijanja
a) Grafički postupak za x=0 m
M sA  y A  H  M F  M L  0
za x=0,5 m
M s1  y1  H  M F  M L
1kN 1m
M s1  0,4cm  3cm  
1cm 1cm
M s1  1,2 kNm
D(Ms)
za x=1 m
+
M s 2  y2  H  M F  M L
1kN 1m
M s2  0,6cm  3cm  
1cm 1cm
M s1  1,8 kNm
Primjer 2 za x=1,5 m M s 3  y3  H  M F  M L
1kN 1m
M s 3  0,9cm  3cm  
1cm 1cm
M s 3  2,7 kNm
za x=2 m M s 4  y4  H  M F  M L
1kN 1m
M s4  1cm  3cm  
1cm 1cm
D(Ms) M s 4  3 kNm
za x=2,5 m M s 5  y5  H  M F  M L
1kN 1m
M s5  1,05cm  3cm  
1cm 1cm
M s 5  3,15 kNm
Primjer 2 za x=3 m M s 6  M s 4  3 kNm
za x=3,5 m M s 7  M s 3  2,7 kNm
za x=4 m M s 8  M s 2  1,8 kNm
za x=4,5 m M s 9  M s1  1,2 kNm

Opasni
presjek
D(Ms)
za x=5 m M s10  M s 0  0 kNm
3. Kritični presjek
M s max  M s 5  3,15 kNm

Primjer 2
a) Grafički postupak 4. Poprečne sile
-
Primjer 2
Primjer 2
Fq  q  l  1000  5
Fq  5 kN
Fq q l
FA  FB  
2 2
1000  5
FA  FB 
2
FA  FB  2500 N
Primjer 2
2. Momenti savijanja
u presjeku n-n
x
M x  FA  x  Fqx 
2
za x=l/2
q l x l
Mx  x qx q
2 2 2 l
Mx  (l  ) [ Nm]
2 2
q l x2
Mx  xq
2 2 maksimalni moment savijanja
qx
Mx  (l  x) [ Nm] q l2
2 Ms  [ Nm]
8
Primjer 2
qx
Mx  (l  x)
2
za x=0 m
1 0 za x=1 m
M s0  (5  0) 1 1
2 M s2  (5  1)
M s 0  0 kNm 2
M s2  2 kNm
za x=0,5 m za x=1,5 m
1 0,5 1 1,5
M s1  (5  0,5) M s3  (5  1,5)
2 2
M s1  1,125 kNm M s 3  2,625 kNm
Primjer 2
za x=2 m
1 2
M s4  (5  2)
2
za x=3 m
M s 4  3 kNm 1 3
M s6  (5  3)
2
za x=2,5 m
M s6  3 kNm
1 2,5
M s5  (5  2,5) za x=3,5 m
2 1 3,5
M s7  (5  3,5)
M s 5  3,125 kNm 2
M s 7  2,625 kNm
Primjer 2
za x=4 m
1 4
M s8  (5  4)
2
za x=5 m
M s 8  2 kNm 1 5
M s10  (5  5)
2
za x=4,5 m
M s10  0 kNm
1  4,5
M s9  (5  4,5) 3. Maksimalni moment savijanja
2
M s 9  1,125 kNm M s max  M s 5  3,125 kNm
Primjer 2
4. Poprečne sile
Qx  FA  Fq
Qx  FA  q  x
za x=0 m za x=1 m
Q0  FA  q  0  2,5  1  0 Q2  2,5  1 1
Q0  2,5 kN Q2  1,5 kN
za x=0,5 m za x=1,5 m
Q1  2,5  1  0,5 Q3  2,5  1 1,5

Q1  2 kN Q3  1 kN
Primjer 2
4. Poprečne sile
za x=2 m
Q4  2,5  1  2
Q4  0,5 kN
za x=3,5 m za x=4,5 m
za x=2,5 m
Q7  2,5  1  3,5 Q9  2,5  1  4,5
Q5  2,5  1  2,5
Q7  1 kN Q9  2 kN
Q5  0 kN
za x=4 m za x=5 m
za x=3 m
Q8  2,5  1  4 Q10  2,5  1  5
Q6  2,5  1  3
Q8  1,5 kN Q10  2,5 kN
Q6  0,5 kN
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 233 -236

zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.
Puni ravni nosači
Primjer 3
Na vratilu su smještene 2 remenice težine 350 N i 200 N na razmacima
prema slici. Riješi nosač grafičkim i analitičkim postupkom.
100 N
MF 
1cm
0,2m
ML 
1cm
Primjer 3 100 N 0,2m
MF  ML 
a) Grafički postupak 1cm 1cm
100 N
FA  FA  M F  1,3cm  FA  130 N
1cm
100 N FB  420 N
FB  FB  M F  4,2cm 
1cm
H=4cm
FA
1
z
P'
1 z

2 3  F 1
FB 2 P
3
- 
+ F 2
y1  0.85 cm y2  0,5 cm
M s1  y1  H  M F  M L
100 N 0,2m
M s1  0,85cm  4cm  
1cm 1cm
M s1  68 Nm
Opasni
presjek
Dijagram momenata M s 2  y2  H  M F  M L
savijanja D(Ms)
100 N 0,2m
M s 2  0,5cm  4cm  
1cm 1cm
M s 2  40 Nm
M s max  M s1  68 Nm
Primjer 3 F1=350 N F2=200 N FA=130 N FB=420 N
Poprečne sile
I. polje
100 N
Q1  y1  M F  1,3cm 
1cm
III. Q1  130 N
I. II. 

FB +  II. polje
FA + F2
100 N
Q2  y2  M F  2,2cm 
1cm
 - Q2  220 N
F1
III. polje
Dijagram poprečnih 100 N
sila D(Q) Q3  y3  M F  2cm 
1cm
Q3  200 N
Primjer 3
1. odrediti reakcije u osloncima

2. ispraviti lančani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uočiti opasni presjek
5. odrediti poprečne sile
6. odrediti uzdužne sile
Primjer 3 iz 3
F1  0,5  F2 1,2  FB 1
FB  350  0,5  200 1,2
FB  415 N
iz 2
FA  F1  F2  FB
1 F x 0 - nema sila u osi x FA  350  200  415

FA  135 N
2 F y  0  FA  F1  FB  F2  0
3 M A  0  F1  0,5  FB 1  F2 1,2  0
Primjer 3
b) Analitički postupak 2. Momenti savijanja
Presjek 1
M s1  FA  0,5m
M s1  135 N  0,5m
M s1  67,5 Nm
Primjer 3
Presjek 2
Nosač uklještimo na mjestu oslonca B
M s 2  FA 1  F1  0,5
M s 2  135 1  350  0,5
M s 2  40 Nm
s lijeva
S desne strane
M s 2  F2  0,2  200  0,2  40 Nm
Kod promatranja s desne strane

momenti su suprotnog predznaka.
s desna
M s 2  40 Nm
M s max  M s1  67,5 Nm
Primjer 3
3. Poprečne sile
I. polje

Q1  FA

FA FB
Q1  135 N
III. II. polje
I. II.
Q2  FA  F1  135  350


FB + 
FA + F2 Q2  215 N
III. polje
 -
F1
Q3  FA  F1  FB  135  350  415
Dijagram poprečnih
sila D(Q) Q3  200 N
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 254
zadaci 2. i 4.
Puni ravni nosači
Konzola (uklješteni nosač) je nosač čiji je jedan kraj uklješten, a drugi slobodan.
Usljed djelovanja sile na konzolu u

mjestu uklještenja se javlja reakcija
FA i reakcioni moment MA koji se
suprostavlja momentu savijanja
konzole Ms.
Puni ravni nosači
Primjer 4
Na polugu prema slici djeluju sile od F1 = 200 i F2 = 150 N. Riješi nosač grafičkim i
analitičkim postupkom.
100 N
MF 
1cm
0,1m
ML 
1cm
Puni ravni nosači 100 N
ML 
0,1m
MF 
1cm 1cm
Primjer 4 100 N
FA  FA  M F  3,5cm  FA  350 N
1cm
H=4cm
1 
FA
Dijagram momenata
savijanja D(Ms) 1
- 
F 1
2
2
3 
F 2
P
3
ymax  3.3 cm y1  0,75 cm
M s max  ymax  H  M F  M L
100 N 0,1m
M s max  3,3cm  4cm  
1cm 1cm
M s max  132 Nm
Opasni
presjek
M s1  y1  H  M F  M L
100 N 0,1m
M s1  0,75cm  4cm  
1cm 1cm
M s1  30 Nm
Primjer 4 F1=200 N F2=150 N FA=350 N
Poprečne sile
I. polje
100 N
Q1  y1  M F  3,5cm 
I. 1cm
Q1  350 N

F1
+ II. II. polje

FA 
100 N
+ F2 Q2  y2  M F  1,5cm 
1cm
Dijagram poprečnih Q2  150 N
sila D(Q)
Poprečna sila kod uklještenih nosača je najveća na mjestu uklještenja.

Primjer 4
Primjer 4 iz 1
FA  F1  F2
FA  200  150
FA  350 N


iz 2
MA
FA
M A  F1  0,3  F2  0,5
1. Reakcije u osloncima M A  200  0,3  150  0,5
M A  135 Nm
1 F y 0  FA  F1  F2  0
2 M A  0   M A  F1  0,3  F2  0,5  0
Primjer 4
Presjek 1
M s1  F2  0,2
Presjek A – uklještenje (s desna)
M s1  150  0,2
M sA  F1  0,3  F2  0,5
M s1  30 Nm
M sA  200  0,3  150  0,5 M s1  30 Nm
M sA  135 Nm
Presjek 2
Nosač je uklješten s lijeve
strane, tj. promatramo
ga s desna pa je M s 2  0 Nm
predznak suprotan.
M sA  135 Nm M s max  M sA  135 Nm

Primjer 4
3. Poprečne sile
I. polje
Q1  FA
I. Q1  350 N
II. polje

F1
+ II. Q2  FA  F1  350  200

FA 
+ F2 Q2  150 N
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 281
zadatak 4.

Statika

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Statika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehnička mehanika - Statika

Odnos prema radu:

b  6,93 cm Definicije funkcija ►

sin  : sin  : sin   b : c : a

Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

c  a 2  b 2  2ab  cos  '

c  182  252  2 18  25  cos 45

ili preko kuta δ

  180    180  45  135

c  182  252  2 18  25  cos135  39,8cm

-pravilo paralelograma -pravilo trokuta

Primjenjuje se kad su hvatišta Primjenjuje se su vektori

c  ab  ba c  ab  ba

Mehanika - grč.mehane (μεξνη) =stroj, oruđe

Mehanika proučava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnotežu materijalnih tijela.

KINEMATIKA - proučava gibanja tijela ne uzimajući u obzir uzroke gibanja (sile)

DINAMIKA - proučava ovisnost između sila i gibanja

NAUKA O ČVRSTOĆI - proučava ravnotežu vanjskih i unutrašnjih sila te

- za masu: kilogram (kg)

- za silu (F) 1 Newton (njutn), [1N]

- za snagu (P) - 1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]

- za tlak (p) - 1 Pascal (paskal), [1Pa=1N/m2]

aktivne - uzrokuju ili pomažu gibanje (sila teže, sila vjetra...)

korisne - npr. sila trenja kod kočnica,

Sila je vektorska veličina.

oznaka vektora sile

Sila se analitički prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom

F1x  F1  cos 30  200  0,866  173,2 N

F2 x  F2  cos120  300  (0,5)  150 N

F3 x  F3  cos 225  400  (0,707)  282,8 N

F1 y  F1  sin 30  200  0,5  100 N

F2 y  F2  sin 120  300  0,866  259,8 N

F3 y  F3  sin 225  400  (0,707)  282,8 N

Prvo načelo statike:

Dvije sile su u ravnoteži ako su ispunjeni uvjeti:

1. imaju isti modul (veličinu, intenzitet)

Drugo načelo statike:

Hvatište sile možemo pomicati uzduž pravca djelovanja,

Treće načelo statike:

Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim

Četvrto načelo statike:

Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po

Mjesto gdje se dva ili više tijela uzajamno dodiruju nazivamo

Šesto načelo statike:

Svako vezano tijelo moguće je razmatrati kao slobodno ako uklonimo

FR  F1  F2  200 N  300 N  500 N

FR  F1  ( F2 )  500 N  300 N  200 N

F1  1,5cm; F2  2cm; F3  1cm FR

FR  F1  F2  F3  15kN  20kN  10kN  45kN

FR  F1  ( F2 )  F3  3000 N  (4000 N )  2000 N  1000 N

OPĆENITO (za više sila)

Sustav kolinearnih sila je u ravnoteži n

Primjeri komplanarno - konkurentnog sustava:

Rezultanta dvije sile istog hvatišta se grafički može odrediti pomoću

Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.

  90   90   90

Što je kut () između komponenata veći to je rezultanta manja.

Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.

Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.

Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.

Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.

Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.

sin  : sin  : sin   b : c : a